Brže od pregledniku!
66 odnosi: Apure (država u Venezueli), Aržan (jezero), Đavolja varoš, Špilja Samograd, Šur-Gel (Ardabilska pokrajina), Šur-Gol (Ardabilska pokrajina), Šurabil, Čehoslovačka, Bazman, Bečka kotlina, Belgija, Birač (BiH), Bitka na Gvozdu, Brdy, Cordillera de Mérida, Crnogorska povijest, Distrikt Dmanisi, Dubrovačka zečina, Dukljani, Dukljansko Kraljevstvo, Fažanski kanal, Falcón, Grudsko polje, Guzgol, Isla Ratón, Južni Sudan, Kaštel Quarko, Kara-Gol (Haštrud), Kokra, Kosmos Arena, Liepāja (jezero), Litva, Mađarska, Mala vrata, Mérida (država u Venezueli), Nacionalni park Pelister, Napoleonski ratovi, Nigerija, Pampero, Park prirode Papuk, Pećinski park Grabovača, Periferija Istočna Makedonija i Trakija, Pocrte, Pojas Gaze, Poljska, Prečista Krajinska, Prolog (Livno, BiH), Pulenat, Sabz (jezero), Sjeveroistok, ..., Slovačka, Slovenija, Sonković, Srbija, Srednjovjekovna Srbija, Sunčeva termoelektrana Extresol, Táchira (država u Venezueli), Traun (Dunav), Trujillo (država u Venezueli), Vöcklabruck (kotar), Vigo, Vislanski zaljev, Vrapčak, Wolfgang Lazius, Wolfsberg (kotar), Yaracuy (država u Venezueli). Proširite indeks (16 više) »
Apure (država u Venezueli)
Država Apure je jedna od 23 savezne države Venezuele, koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Novi!!: Jugozapad i Apure (država u Venezueli) · Vidi više »
Aržan (jezero)
Aržan (perz. ارژن) je slatkovodno jezero u iranskoj pokrajini Fars, smješteno u aluvijalnoj kotlini omeđenoj planinama Zagrosa.
Novi!!: Jugozapad i Aržan (jezero) · Vidi više »
Đavolja varoš
'''Đavolja Varoš''' Đavolja varoš (srpski za „Vražje naselje”) je vrlo slikovit prirodni fenomen koji se nalazi na jugu Srbije, oko 90 km jugozapadno od Niša.
Novi!!: Jugozapad i Đavolja varoš · Vidi više »
Špilja Samograd
Špilja Samograd nalazi se jugozapadno od Perušića, a leži na istočnoj padini uzvišenja Grabovača u Pećinskom parku Grabovača.
Novi!!: Jugozapad i Špilja Samograd · Vidi više »
Šur-Gel (Ardabilska pokrajina)
Šur-Gel (perz. شور گل) je slano jezero u Ardabilskoj pokrajini na sjeverozapadu Irana, oko 20 km istočno od Sareina odnosno 15 km južno od Ardabila.
Novi!!: Jugozapad i Šur-Gel (Ardabilska pokrajina) · Vidi više »
Šur-Gol (Ardabilska pokrajina)
Šur-Gol (perz. شور گُل) je slano jezero u Ardabilskoj pokrajini na sjeverozapadu Irana, oko 10 km jugoistočno od Sareina odnosno 25 km jugozapadno od Ardabila.
Novi!!: Jugozapad i Šur-Gol (Ardabilska pokrajina) · Vidi više »
Šurabil
Šurabil (perz. شورابیل, također i Šur-Ab ili Šurabi, dosl. rasolska voda) je slano jezero u Ardabilskoj pokrajini na sjeverozapadu Irana, oko 2,0 km jugozapadno od središta grada Ardabila.
Novi!!: Jugozapad i Šurabil · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Jugozapad i Čehoslovačka · Vidi više »
Bazman
Bazman (perz. بزمان) je vulkanska planina na jugoistoku Irana, u pokrajini Sistan i Beludžistan.
Novi!!: Jugozapad i Bazman · Vidi više »
Bečka kotlina
Bečka kotlina (njemački: Wiener Becken, slovački: Viedenská kotlina) leži u Donjoj Austriji i Gradišću, u užem smislu obuhvaća trokutasti bazen južno od rijeke Dunav.
Novi!!: Jugozapad i Bečka kotlina · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Jugozapad i Belgija · Vidi više »
Birač (BiH)
Vlasenica Birač je ime koje se od osmanlijskog doba odnosi na područje u srednjem Podrinju između Vlasenice na zapadu i Srebrenice na istoku.
Novi!!: Jugozapad i Birač (BiH) · Vidi više »
Bitka na Gvozdu
Budimpešti) Kažimira Hrastea) hrvatskog kralja 1894. godine naslikao umjetnik Oton Iveković leđima Kraljevine Ugarske Bitka na Gvozdu bila je hrvatsko-ugarski oružani sukob koji se vodio 1097. godine na gori Gvozd između hrvatske vojske predvođene kraljem Petrom Snačićem (prema starijim izvorima Svačićem) i ugarskih snaga pod zapovjedništvom kralja Kolomana Arpadovića.
Novi!!: Jugozapad i Bitka na Gvozdu · Vidi više »
Brdy
Brdy brežuljkasti je lanac u Češkoj dug 60 kilometara, a proteže se od Praga u smjeru jugozapada.
Novi!!: Jugozapad i Brdy · Vidi više »
Cordillera de Mérida
Sierra de La Culata Cordillera de Mérida je niz planinskih masiva na sjeverozapadu Venezuele, koji čini sjeveroistočni krak Anda.
Novi!!: Jugozapad i Cordillera de Mérida · Vidi više »
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Novi!!: Jugozapad i Crnogorska povijest · Vidi više »
Distrikt Dmanisi
Distrikt Dmanisi (gru. დმანისის მუნიციპალიტეტი) je gruzijski distrikt, u regiji Kvemo Kartli.
Novi!!: Jugozapad i Distrikt Dmanisi · Vidi više »
Dubrovačka zečina
Dubrovačka zečina (lat. Centaurea ragusina) je hrvatska endemska biljka iz porodice Asteraceae.
Novi!!: Jugozapad i Dubrovačka zečina · Vidi više »
Dukljani
Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.
Novi!!: Jugozapad i Dukljani · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Jugozapad i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Fažanski kanal
Brijuni i Fažanski kanal Fažanski kanal je tjesnac između otoka Brijuni i obale kopna omeđen sponicom od rta Barbariga na kopnu do grebena Kabula na sjevernom kraju otočja Brijuni, te spojnicom od rta Proština na kopnu do rta Peneda na najjužnijem kraju otoka Veli Brijun.
Novi!!: Jugozapad i Fažanski kanal · Vidi više »
Falcón
Falcón je jedna od 23 savezne države Venezuele, koja se nalazi na sjeverozapadu zemlje.
Novi!!: Jugozapad i Falcón · Vidi više »
Grudsko polje
Grudsko polje Grudsko polje je krško polje u jugozapadnom dijelu BiH, a dio je Imotsko-bekijskog polja.
Novi!!: Jugozapad i Grudsko polje · Vidi više »
Guzgol
Guzgol (perz. گوزگل) je slano jezero u Ardabilskoj pokrajini na sjeverozapadu Irana, oko 10 km jugoistočno od Sareina odnosno 25 km jugozapadno od Ardabila.
Novi!!: Jugozapad i Guzgol · Vidi više »
Isla Ratón
Isla Ratón (prevedeno Mišji otok) službeno El Carmen de Ratón je gradić od 2451 stanovnika na jugozapadu Venecuele.
Novi!!: Jugozapad i Isla Ratón · Vidi više »
Južni Sudan
Južni Sudan (eng. Republic of South Sudan)je afrička država nastala podjelom Sudana na sjeverni i južni.
Novi!!: Jugozapad i Južni Sudan · Vidi više »
Kaštel Quarko
Kaštel Quarko je stara utvrda u Kaštel Štafiliću.
Novi!!: Jugozapad i Kaštel Quarko · Vidi više »
Kara-Gol (Haštrud)
Kara-Gol (perz. قره گل) je sezonsko jezero u Istočnom Azarbajdžanu na sjeverozapadu Irana, oko 28 km jugozapadno od Haštruda odnosno 100 km jugoistočno od Tabriza.
Novi!!: Jugozapad i Kara-Gol (Haštrud) · Vidi više »
Kokra
Kokra je rijeka u sjeverozapadnoj Sloveniji, lijeva pritoka rijeke Save.
Novi!!: Jugozapad i Kokra · Vidi više »
Kosmos Arena
Kosmos Arena (rus. Космос Арена) ili Samara Arena (rus. Samara-arena) je nogometni stadion u gradu Samari, u Samarskoj oblasti Ruske Federacije.
Novi!!: Jugozapad i Kosmos Arena · Vidi više »
Liepāja (jezero)
Liepājas (let.: Liepājas ezers) je jezero lagunskoga tipa na jugozapadu Latvije u Kurlandiji.
Novi!!: Jugozapad i Liepāja (jezero) · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Jugozapad i Litva · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Jugozapad i Mađarska · Vidi više »
Mala vrata
Krčkog mosta na Mala vrata i Vinodolski kanal. Mala vrata ili Tihi kanal, su morski kanal u Jadranskom moru.
Novi!!: Jugozapad i Mala vrata · Vidi više »
Mérida (država u Venezueli)
Mérida je jedna od 23 savezne države Venezuele, koja se nalazi na zapadu zemlje.
Novi!!: Jugozapad i Mérida (država u Venezueli) · Vidi više »
Nacionalni park Pelister
Pelister Nacionalni park Pelister (makedonski: Национален Парк Пелистер (Nacionalen Park Pelister)) jedan je od tri makedonska nacionalna parka, a nalazi se u jugozapadnom dijelu Republike Makedonije.
Novi!!: Jugozapad i Nacionalni park Pelister · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Jugozapad i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Nigerija
Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.
Novi!!: Jugozapad i Nigerija · Vidi više »
Pampero
Pampero je vrsta vjetra, koji puše u dijelovima Južne Amerike.
Novi!!: Jugozapad i Pampero · Vidi više »
Park prirode Papuk
Park prirode Papuk se smjestio u gorskim šumskim predjelima Papuka, a parkom prirode je proglašen 23. travnja 1999. Papuk zimi. Godine 2007. Papuk je zbog vrijednog geološkog nasljeđa postao dijelom europske i svjetske asocijacije geoparkova i prvim geoparkom u Hrvatskoj – Geopark Papuk.
Novi!!: Jugozapad i Park prirode Papuk · Vidi više »
Pećinski park Grabovača
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić.
Novi!!: Jugozapad i Pećinski park Grabovača · Vidi više »
Periferija Istočna Makedonija i Trakija
Periferija Istočna Makedonija i Trakija (Grčki: Περιφέρεια Ανατολικής Μακεδονίας και Θράκης / Peripheria Anatolikis Makedonias ke Thrakis) je jedna od 13 periferija u Grčkoj.
Novi!!: Jugozapad i Periferija Istočna Makedonija i Trakija · Vidi više »
Pocrte
Pocrte su naseljeno mjesto u sastavu općine Grude, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Jugozapad i Pocrte · Vidi više »
Pojas Gaze
Pojas Gaze (arap. قطاع غزّة, Qitāʿ Ghazza, hebr. רצועת עזה, Retzuat Azza) naziv je za obalni pojas uza Sredozemno more, na Bliskom istoku, koji je trenutačno pod nadzorom Hamasa.
Novi!!: Jugozapad i Pojas Gaze · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Jugozapad i Poljska · Vidi više »
Prečista Krajinska
'''Prečista Krajinska''' Prečista Krajinska (na crnogor. ćiril. Пречиста Крајинска) ili Bogorodica Krajinska ili Manastir Bogorodice Krajinske srednjovjekovni grad, utvrda i crkveno središte na jugozapadnoj obali Skadarskoga jezera, u suvremenoj Crnoj Gori, nekoć Dukljanskom kraljevstvu i Zetskoj državi.
Novi!!: Jugozapad i Prečista Krajinska · Vidi više »
Prolog (Livno, BiH)
Prolog je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Jugozapad i Prolog (Livno, BiH) · Vidi više »
Pulenat
Pulenat (tal. ponente što znači zapad) je zapadni vjetar, kod nas vrlo rijedak.
Novi!!: Jugozapad i Pulenat · Vidi više »
Sabz (jezero)
Sabz (perz. دریاچه سبز ⇒ Darjače-je Sabz, dosl. Zeleno jezero, ili perz. چشمه سبز ⇒ Češme-je Sabz, dosl. Zeleni izvor) je jezero u pokrajini Razavi Horasan na sjeveroistoku Irana, oko 25 km istočno od Nišapura odnosno 40 km zapadno od Mašhada.
Novi!!: Jugozapad i Sabz (jezero) · Vidi više »
Sjeveroistok
Sjeveroistok je jedna od sporednih strana svijeta.
Novi!!: Jugozapad i Sjeveroistok · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Jugozapad i Slovačka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Jugozapad i Slovenija · Vidi više »
Sonković
Sonković je naseljeno mjesto smješteno oko 7 km sjeverozapadno od Skradina.
Novi!!: Jugozapad i Sonković · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Jugozapad i Srbija · Vidi više »
Srednjovjekovna Srbija
Srednjovjekovna Srbija obuhvaća vrijeme od VII.
Novi!!: Jugozapad i Srednjovjekovna Srbija · Vidi više »
Sunčeva termoelektrana Extresol
Sunčeva termoelektrana Extresol se nalazi u jugozapadnom dijelu Španjolske, 5 kilometra udaljeno od grada Torre de Miguel Sesmero u provinciji Badajoz.
Novi!!: Jugozapad i Sunčeva termoelektrana Extresol · Vidi više »
Táchira (država u Venezueli)
Táchira je jedna od 23 savezne države Venezuele, koja se nalazi na krajnjem zapadu zemlje.
Novi!!: Jugozapad i Táchira (država u Venezueli) · Vidi više »
Traun (Dunav)
Traun je rijeka u Gornjoj Austriji duga 153 km, jugozapadna pritoka Dunava.
Novi!!: Jugozapad i Traun (Dunav) · Vidi više »
Trujillo (država u Venezueli)
Trujillo je jedna od 23 savezne države Venezuele, koja se nalazi na sjeverozapadu zemlje.
Novi!!: Jugozapad i Trujillo (država u Venezueli) · Vidi više »
Vöcklabruck (kotar)
Vöcklabruck je jedan od 94 austrijskih kotara od 132.572 stanovnika.
Novi!!: Jugozapad i Vöcklabruck (kotar) · Vidi više »
Vigo
Vigo je najveći grad u autonomnoj zajednici Galiciji s 293.837 stanovnika.
Novi!!: Jugozapad i Vigo · Vidi više »
Vislanski zaljev
Satelitska fotografija Vislanskog zaljeva. Vislanski zaljev (poljski: Zalew Wiślany, ruski: Калининградский залив, njemački: Frisches Haff) plitka je laguna (zaljev) na sjeveroistoku Poljske i zapadu Kalinjingradske oblasti.
Novi!!: Jugozapad i Vislanski zaljev · Vidi više »
Vrapčak
100px Vrapčak je zagrebački potok koji izvire na jugozapadnom dijelu Medvednice, iznad Gornjega Vrapča.
Novi!!: Jugozapad i Vrapčak · Vidi više »
Wolfgang Lazius
''Giuseppe Arcimboldo: Knjižničar (1556.)'' Portret Wolfganga Laziusa Wolfgang Lazius (Beč, 31. listopada 1514. – Beč, 19. lipnja 1565.) bio je austrijski liječnik, povjesničar, geograf, kartograf.
Novi!!: Jugozapad i Wolfgang Lazius · Vidi više »
Wolfsberg (kotar)
Wolfsberg je jedan od 94 austrijskih kotara.
Novi!!: Jugozapad i Wolfsberg (kotar) · Vidi više »
Yaracuy (država u Venezueli)
Anzoátegui je jedna od 23 savezne države Venezuele, koja se nalazi na sjeverozapadu zemlje.
Novi!!: Jugozapad i Yaracuy (država u Venezueli) · Vidi više »
