Komunikacija

700 odnosi: Aalborg, Abiogeneza, Abraham Vater, ACE inhibitori, Achim Müller, Acta Chimica Slovenica, Adolf Butenandt, Adolf von Baeyer, Adolf Windaus, Adriachem, Adsorpcija, Agrokemija, Ahmed H. Zewail, Alan Perlis, Albert Hofmann, Albert Szent-Györgyi, Aleksandar Borodin, Alessandro Volta, Alexander Fleming, Alexander Scott, Alexis Carrel, Alfred Nobel, Alkemija, Alkotest, Alotropija, Aluminij, Amedeo Avogadro, Aminokiselina, Amiodaron, Amorfna tvar, Amy Williams, Analitička kemija, Analiza, Analizator, André-Marie Ampère, Andrés Martínez Trueba, Annika Beck, Anorganska kemija, Anorganski spoj, Antoine Henri Becquerel, Antoine Laurent de Lavoisier, Antonio Šiber, Apsorpcija, Archibald Reiss, Arginin, Arheometrija, Arhitektonski kamen, Aromaterapija, Artturi Ilmari Virtanen, Aspartam, ..., Aspirator, Astrobiologija, Astrofizika, Astrokemija, Astronomija, Atanor, Atmosferilije, Atomizam, Atomska jedinica mase, Auguste Comte, Auksokromne skupine, Aurel Babeș, Autotrofija, Avicena, Axel Cronstedt, Azo-bojila, Šećerana, Štitaste uši, Željezo, Živa (razdvojba), Čahura, Čandrasekara Venkata Raman, Český Krumlov, Često postavljena pitanja, Članak, B, Bakelit, Balneologija, Balzamiranje, Baron d'Holbach, Basel, Belle Époque, Benzotriazol, Bijela vrba, Biogoriva druge generacije, Biokemija, Biološka antropologija, Biološka psihologija, Biosigurnost, Božo Težak, Bojilo, Bonaventura Ćuk, Borivoj Galić, Braggov zakon, Branko Bošnjaković, Brodostrojarstvo, Bugarska akademija znanosti, Bupropion, C, Carl Bosch, Carlos Blanco Pérez, Celulozni etanol, Cezij, Chaim Weizmann, Charles Glover Barkla, Charles Goodyear, Charles Thomson Rees Wilson, Charles-Adolphe Wurtz, Chengdu, Ciklotron, Cinabarit, Crookesova cijev, D, Daniel Gabriel Fahrenheit, Daniel Rutherford, Davor Bernardić, Degeneracija (fizika), Degradacija, Dendral, Destilirana voda, Detektor, Dewarova posuda, Dian Fossey, Dijagnostika, Dipol, Disperzija, Divlje životinje, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Dorothy Hodgkin, Drago Mlinarec, Drago Plečko, Društvene znanosti, Dubravka Matković-Čalogović, Edgar F. Codd, Eduard Buchner, Eduard Slavoljub Penkala, Edward Calvin Kendall, Edward Mills Purcell, Edward Williams Morley, Egipatska plava, Egon Matijević, Ekologija, Eksploziv, Ekstrakt, Električni izolator, Elektrokemija, Elektrolitska disocijacija, Elektromagnetska sila, Elektronska konfiguracija, Elektronski mikroskop, Elektronvolt, Elektroplatiranje, Element, Emanuel Swedenborg, Emil Abderhalden, Emulzija, Energetika, Energetske transformacije, Entropija, Eponim, Erlenmeyerova tikvica, Ernest Rutherford, Ernst Cassirer, Ernst Otto Beckmann, Ernst Ruska, Esteri, ESTUDENT, Eugene Wigner, Europska mreža mladih kemičara, Evil Genius, F, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru, Farmacija, Fazni dijagram, Felix Hoppe-Seyler, Fikocijan, Fikoeritrin, Filmski žanr, Filozofski fakultet u Puli, Filtar, Filtar-papir, Filtracija, Fischer-Tropschov postupak, Fizika, Fizikalna kemija, Fiziologija bilja, Flogistonska kemija, Fosforna kiselina, Fosinopril, Fotografija, Fran Bošnjaković, Fran Bubanović, François Clément Sauvage, Francis William Aston, Franjo Fiala, Franjo Fritz, Franjo Hanaman, Franjo Kajfež, Franjo Krleža, Franz Kafka, Frederick Banting, Frederick Soddy, Friedrich Bergius, Friedrich Hoffmann, Friedrich Rathgen, Friedrich Wöhler, Fritz Albert Lipmann, Fritz Haber, Fritz Strassmann, Fuleren, Fungicid, Gaby Espino, Galvanizacija, Garry Thomson, Göttingen, Geek (Internet stranica), Gene Wilder, Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu, Geokemija, Geologija Marsa, Georg Brandt, George Hevesy, George T. Whitesides, Geotehnika, Geoznanosti, Gibanje biljaka, Gimnazija, Gordan Lauc, Gordana Kralik, Gorenje, Grindeks, Grupa (matematika), Gušterača, Gustav Fleischer, Gustav Janeček, Gustav Pexidr, Gustav Robert Kirchhoff, Gustave Eiffel, H, Hanna Jedrzejewska, Hans Adolf Krebs, Hans Christian Ørsted, Hans Georg Dehmelt, Harold Clayton Urey, Harry Kim, Heidelberg, Heinrich Otto Wieland, Henry Cavendish, Henry Moseley, Herman Frasch, Hermann Oberth, Hermann von Fehling, Hertha Wambacher, Hidroksil, Hirschov lijevak, Hitin, HIV, Homeopatija, Hrvatska, Hrvatski institut za istraživanje mozga, Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Hrvoje Iveković, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Humphry Davy, I, IG Farben, Ignacy Łukasiewicz, Ilija Bošnjak, Imre Rufi, In situ, Inženjerstvo, Indikator, Industrijska revolucija, Infuzijska pumpa, Inhibitor, Injekcijska pumpa, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Inteligentni dizajn, Internacionalizmi, Inverzija, Irène Joliot-Curie, Irving Langmuir, Isaac Newton, IUPAC-ova nomenklatura, IUPAC-ova nomenklatura organske kemije, Ivan Brihta, Ivan Marek, Izmjenjivač topline cijev u cijevi, Izobutan, Izomer, Izotop, Jacobus Henricus van 't Hoff, James Dewar, James Watt, Jaroslav Heyrovský, Jöns Jakob Berzelius, Jędrzej Śniadecki, Jean Baptiste Perrin, Jean-Antoine Chaptal, Jean-Augustin Barral, Jean-Baptiste Dumas, Jean-François Pilâtre de Rozier, Johan Arfwedson, Johan Gadolin, Johan Gahn, Johann Gottlob Leidenfrost, Johann Wilhelm Hittorf, Johann Wilhelm Ritter, Johann Wolfgang Döbereiner, Johanna Budwig, John Backus, John Dalton, John Frederic Daniell, John Herschel, John Tyndall, Jon Stewart, José Carreras, Josef Šimoník, Joseph Black, Joseph Louis Gay-Lussac, Joseph Nicéphore Niepce, Joseph Priestley, Joseph Schlessinger, Josiah Willard Gibbs, Josy Barthel, Julije Bajamonti, Julius Lothar von Meyer, Justus von Liebig, K, Kai Manne Börje Siegbahn, Kamen mudraca, Kary Mullis, Keith O'Brien, Kemija okoliša, Kemija u industriji, Kemijska kinetika, Kemijska oceanografija, Kemijski afinitet, Kemijski element, Kemijski spojevi, Kemijsko inženjerstvo, Kemijsko posuđe i pribor, Kemijsko svojstvo, Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita, Kenichi Fukui, Kinidin, Kirchhoffovi zakoni, Kisele kiše, Kljunasti kitovi, Klorofil, Koagulacija, Kompleksni spojevi, Konac, Koncentracija, Koncern, Konjugacija, Konjugacija (kemija), Konstruiranje, Kontakt (elektrotehnika), Konzervacija-restauracija, Konzervansi, Koordinacijski broj, Kopljače, Kost, Kozmetologija, Kristalizacija, Kritična infrastruktura, Krivo skretanje, Kvantni brojevi, Kvercetin, Laboratorij, Laboratorijski dnevnik, Lars Nilson, Latentna toplina, Latinskoamerički medicinski fakultet, Lavoslav Ružička, László Batthyány-Strattmann, Le Chatelierovo načelo, Leó Szilárd, Lem, Leo Klasinc, Leo Sternbach, Leonid Isaakovič Mandeljštam, Lignin, Limnologija, Lingua franca, Ljepilo, Ljudska probava, Logički sklopovi, Louis Lucien Bonaparte, Lourdes, Ludwig Mond, Luka Marić, Luke Howard, Lymanova serija, Maglica, Mahovnjaci, Mammern, Manfred Eigen, Maria Skłodowska-Curie, Marijan Domić, Marin Hraste, Mario Crvenka, Martin Heinrich Klaproth, Martyn Poliakoff, Maslinovo ulje, Masne kiseline, Matematički model, Max Born, Max von Laue, Međunarodna agencija za atomsku energiju, Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju, Med, Mehmed Džemaluddin Čaušević, Meksiletin, Metabolički put, Metalurgija, Mezofaza, Michael Faraday, Michael Polanyi, Michel Eugène Chevreul, Mihail Vasiljevič Lomonosov, Miklós Rózsa, Mikrobiologija, Mil Mi-24, Milan Kaić, Milutin Barač, Mineralogija, Mladen Deželić, Mlijeko, Modifikacija, Molekula, Molekularna simetrija, Molekulsko modeliranje, Monsanto, More, More (razdvojba), MUFON, N, Na putu prema dolje, Nafta, Nagrada HAZU, Nagrada Ig Nobel, Nagrizanje (metal), Najbolja soja, Nanotehnologija, Napalm, Nekrotizmi, Nenad Trinajstić, Neuroprijenosnik, Niklanje, Nikola Šainović, Nikola Debelić, Nikola Kallay, Nils Gabriel Sefström, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Novinarske nagrade, Nuklearna kemija, Nuklearna lančana reakcija, Nuklearna magnetska rezonancija, Nukleon, Numerologija, Nutricionizam, O, Obnovljiva energija, Obrada vode, Obrazovanje u Austriji, Oceanografija, Odnošenje kapljica, Odobrenje za hitnu upotrebu, Okluzija, Oksalna kiselina, Oksidacija, Oktetno pravilo, Opća kemija, Organizacijska ljestvica živog svijeta, Organska kemija, Organski spoj, Osiromašeni uranij, Osjeti, Osjetna toplina, Osnovna škola, Otto Hahn, Otto Stern, Otto Wallach, P, Pašaga Mandžić, Panteon u Parizu, Pasterizacija, Patina, Paul Hermann Müller, Paul Hermann Scherrer, Paul Karrer, Paul Lauterbur, Paul Modrich, Paul Villard, Pčelinji vosak, Pelinolisni limundžik, Periodni sustav elemenata, Peter Debye, Petrokemija, Pfizer, Pierre Curie, Pierre Nicolas Le Chéron d'Incarville, Pierre Teilhard de Chardin, Piktogram, Pirelli, Pitka voda, Plaštenjaci, Plamenik, Plinovi izgaranja, Plinski zakoni, Polarimetar, Polimerni materijali, Polja u kršu, Poljoprivredna škola u Poreču, Popis osnovnih tema u kemiji, Popis osnovnih zemljopisnih tema, Porculan, Potamologija, Povijest kemije, Povijest rakete, Povijest sociologije, Povijest tehnologije, Povijest termodinamike, Povijest znanosti, Pozitivizam, Precizna mehanika, Predrag Raos, Prehrambena tehnologija, Prehrambeni aditivi, Prijelazni metali, Primo Levi, Priroda (časopis), Prirodna bojila, Prirodne znanosti, Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Pročišćavanje vode, Probava, Procjeđivanje, Prosvjetiteljstvo, Proteomika, PubChem, Put svile, Računska kemija, Radioekologija, Rafik Schami, Ramanov učinak, Ramanova spektroskopija, Rani razvoj kemije, Raymond Davis, ml., Razi, Redoks, Redukcija (razdvojba), Reichenbach, Relativna atomska masa, Relativna gustoća, Rendgenska cijev, Rendgenska strukturna analiza, Rendgenske zrake, Retorta, RIKEN, Robert Boyle, Robert Hooke, Robert Ley, Robert Mulliken, Robert Plot, Robert Wilhelm Bunsen, Rosalind Franklin, Rouen, Ružičkini dani, Rudarska sigurnosna svjetiljka, Rudarstvo, Rudkøbing, S, Sapun, Sastav i podjela atmosfere, Savitri Devi Mukherji, Savka Dabčević-Kučar, SciFinder, Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski, Sherlock Holmes, Sibiu (županija), Simulacija, Sinapsa, Sirovine, Sito, Skladište, Smešariki, Smjesa, Smogovci, Solvayeva konferencija, Spektroskopija, Spiritizam, Staljinova nagrada, Stanislav Brebera, Stanley Miller, STEM, Stephen Gray, Stereokemija, Stjepan Šćavničar, Stjepan Glavaš, Strojarstvo, Struna (terminološka baza), Studija u grimizu, Sumporna kiselina, Suspenzija, Suspenzija (kemija), Svante August Arrhenius, Sveti Abo, Svetozar Musić, Sveučilište Ben-Gurion, Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu, Sveučilište Rockefeller, Sveučilište Stanford, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zenici, Svitkoglavci, T, Tadeus Reichstein, Tehnologija srednjeg vijeka, Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu, Tekućine, Teorijska kemija, Termokemija, Théophile-Jules Pelouze, Thomas Graham (kemičar), Tihomir Orešković, Toksin, Trajna ondulacija, Transmutacija, Tribologija, Trijada, Tulcea (županija), Tvrđa, U, Ulderiko Donadini, Uliks, V, V. gimnazija u Zagrebu, Valencija (kemija), Valerije Vrček, Vandermondeov identitet, Vermilion, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Viktor Hahn (kemičar), Viktor Hahn (razdvojba), Viktorijino jezero, Vjekoslav Štrukil, Vladimir Katović, Vladimir Njegovan, Vladimir Prelog, Vulkanizacija, Walter Norman Haworth, Walther Bothe, Walther Hermann Nernst, Walther Müller, Werner Heisenberg, Wilhelm Ostwald, Wilhelm Pelikan, Wilhelmina Vandom, Willard Libby, Willem Hesselink, William Crookes, William David Coolidge, William Henry Bragg, William Henry Perkin, William Lawrence Bragg, William Prout, William Ramsay, William Robert Grove, Willstätterov čavlić, XI. gimnazija u Zagrebu, Zakon i red: Zločinačke nakane, Zanimanje, Zavareni spoj, Zemljin plašt, Zemljina atmosfera, Zlata Bartl, Zlata Filipović, Zlatko Turkalj, Znanost, Znanost o materijalima, Znanost u 1790., Znanost u 1845., Znanost u renesansi, Znanosti o životu, Zolpidem, Zrinka Tamburašev, Zubobolja, 18. siječnja, 1900-ih, 6. srpnja. Proširite indeks (650 više) » « Stisni indeks

Aalborg

Aalborg, stari grad i luka na sjevernom dijelu poluotoka Jyllanda (Region Nordjylland) na Limfjordu povezan mostovima s gradom Nørresundby čini četvrti najveći grad u Danskoj.

Novi!!: Kemija i Aalborg · Vidi više »

Abiogeneza

Abiogeneza ili biopoeza prirodni je proces nastanka života iz nežive materije kao što su jednostavni organski spojevi.

Novi!!: Kemija i Abiogeneza · Vidi više »

Abraham Vater

'''Abraham Vater''' Abraham Vater (Wittenberg, 9. prosinca 1684. – Wittenberg, 18. studenog 1751.), njemački anatom.

Novi!!: Kemija i Abraham Vater · Vidi više »

ACE inhibitori

ACE inhibitori tj.

Novi!!: Kemija i ACE inhibitori · Vidi više »

Achim Müller

Achim Müller (rođen 14. veljače, 1938. u Detmoldu, Njemačka) je njemački znanstvenik.

Novi!!: Kemija i Achim Müller · Vidi više »

Acta Chimica Slovenica

Acta Chimica Slovenica (ACSi) je slovenski znanstveni časopis za kemiju, koji pod tim imenom, u nakladi Slovenskoga kemijskoga društva, izlazi od 1993. godine.

Novi!!: Kemija i Acta Chimica Slovenica · Vidi više »

Adolf Butenandt

Adolf Friedrich Johann Butenandt (Bremerhaven, 24. ožujka 1904. – München, 18. siječnja 1995.), njemački kemičar.

Novi!!: Kemija i Adolf Butenandt · Vidi više »

Adolf von Baeyer

'''Adolf von Baeyer''' Johann Friedrich Wilhelm Adolf von Baeyer (Berlin, 31. listopada 1835. – Starnberg, 20. kolovoza 1917.), njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1905. Rođen je u Berlinu 31. listopada 1835., gdje je studirao matematiku i fiziku.

Novi!!: Kemija i Adolf von Baeyer · Vidi više »

Adolf Windaus

Adolf Otto Reinhold Windaus (Berlin, 25. prosinca 1876. – Göttingen, 9. lipnja 1959.) bio je njemački kemičar koji je 1928.

Novi!!: Kemija i Adolf Windaus · Vidi više »

Adriachem

Adriachem je kemijska tvornica sa sjedištem u Ulici dr.

Novi!!: Kemija i Adriachem · Vidi više »

Adsorpcija

Adsorpcija je sposobnost neke čvrste tvari zvane adsorbensa da na svojoj graničnoj površini veže (adsorbira) molekule plina ili otopljene tvari iz otopina (adsorbant), formirajući tako molekularni ili atomski film kojeg nazivamo adsorbat.

Novi!!: Kemija i Adsorpcija · Vidi više »

Agrokemija

Agrokemija je primijenjiva grana kemije u poljoprivredi.

Novi!!: Kemija i Agrokemija · Vidi više »

Ahmed H. Zewail

Ahmed H. Zewail (arapski أحمد حسن زويل) Damanhur, 26. veljače 1946.) je egipatsko - američki kemičar. Dobiitnik je Nobelove nagrada za kemiju 1999. Za svoj rad u istraživanju femtokemije. Profesor je fizike i kemije na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology). Na ovom sveučilištu radi od 1976. Zevailov ključni doprinos znanosti je pionirski rad u području femtokemije, dakle istraživanja kemijskih reakcija koje traju nekoliko femto sekundi. Njegov tehnički pristup se sastoji u uporabi ultrabrzih laserskih impulsa, koji mu omogućuju opis prijelaznih stanja kemijskih reakcija.

Novi!!: Kemija i Ahmed H. Zewail · Vidi više »

Alan Perlis

Alan Jay Perlis (Pittsburgh, 1. travnja 1922. – New Haven, 7. veljače 1990.), američki računalni znanstvenik, poznat po svom pionirskom radu u programskim jezicima te prvi dobitnik Turingove nagrade.

Novi!!: Kemija i Alan Perlis · Vidi više »

Albert Hofmann

'''Dr. Albert Hofmann''', (1993.) Dr. Albert Hofmann, (2006.) Albert Hofmann (Baden AG, 11. siječnja 1906. – Burg im Leimental, 29. travnja 2008.) bio je švicarski kemičar.

Novi!!: Kemija i Albert Hofmann · Vidi više »

Albert Szent-Györgyi

Albert Szent-Györgyi de Nagyrápolt (Budimpešta, Austro-Ugarska 16. rujna, 1893. – 22. listopada, 1986. Woods Hole, Massachusetts, SAD) bio je mađarski fiziolog koji je 1937.

Novi!!: Kemija i Albert Szent-Györgyi · Vidi više »

Aleksandar Borodin

Aleksandar Porfirjevič Borodin (Алекса́ндр Порфи́рьевич Бороди́н, Sankt Peterburg, 12. studenog 1833. – Sankt Peterburg, 27. veljače 1887.), ruski skladatelj i kemičar.

Novi!!: Kemija i Aleksandar Borodin · Vidi više »

Alessandro Volta

Voltin članak ili Voltin elektostatički stup. bakra i cinka. Alessandro Volta, punim imenom Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (Como, 18. veljače 1745. - Como, 5. ožujka 1827.), talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike.

Novi!!: Kemija i Alessandro Volta · Vidi više »

Alexander Fleming

Fleming u laboratoriju Sir Alexander Fleming (Lochfield kod Darvela, 6. kolovoza 1881. – London, 11. ožujka 1955.), škotski biolog.

Novi!!: Kemija i Alexander Fleming · Vidi više »

Alexander Scott

Alexander Scott (1853. – 1947.) bio je britanski kemičar.

Novi!!: Kemija i Alexander Scott · Vidi više »

Alexis Carrel

Alexis Carrel Alexis Carrel (Sainte-Foy-lès-Lyon, 28. lipnja, 1873. – 5. studenog, 1944.) bio je francuski kirurg, biolog i eugeničar, koji je 1912.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.

Novi!!: Kemija i Alexis Carrel · Vidi više »

Alfred Nobel

Alfred Bernhard Nobel (Stockholm, 21. listopada 1833. – Sanremo, 10. prosinca 1896.), švedski kemičar, izumitelj, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac; volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva.

Novi!!: Kemija i Alfred Nobel · Vidi više »

Alkemija

Alkemičar, djelo Sir Williama Fettesa Douglasa iz 1853. Alkemija je drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite, te težnja za pronalaskom Kamena mudraca odnosno potraga za životnim eliksirom.

Novi!!: Kemija i Alkemija · Vidi više »

Alkotest

Alkotest Alkotest (alko + test) je provjeravanje (mjerenje) prisutnosti (koncentracije) alkohola u izdahnutome zraku s pomoću posebne priručne naprave.

Novi!!: Kemija i Alkotest · Vidi više »

Alotropija

8 alotropa ugljika Alotropske modifikacije ugljika, dijamant lijevo i grafit desno. Alotropska modifikacija ili alotropija je pojava da se ista tvar javlja u više strukturnih oblika koji se razlikuju po fizikalnim i/ili kemijskim svojstvima.

Novi!!: Kemija i Alotropija · Vidi više »

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Novi!!: Kemija i Aluminij · Vidi više »

Amedeo Avogadro

obujmu plina neovisno o vrsti plina. Amedeo Avogadro Amedeo Avogadro ili punim imenom Lorenzo Romano Amedeo Carlo Avogadro di Quaregna e di Cerreto (Torino, 9. kolovoza 1776. - Torino, 9. srpnja 1856.), talijanski fizičar i kemičar.

Novi!!: Kemija i Amedeo Avogadro · Vidi više »

Aminokiselina

Opća struktura aminokiselina. U kemijskom smislu, aminokiseline su molekule koje sadrže amino skupinu (-NH2) i karboksilnu skupinu (-COOH).

Novi!!: Kemija i Aminokiselina · Vidi više »

Amiodaron

Amiodaron Amiodaron je jedan od najnespecifičnijih antiaritmika koji spada u III skupinu antiaritmika.

Novi!!: Kemija i Amiodaron · Vidi više »

Amorfna tvar

Staklo je amorfna tvar. voska. čvrstoću. Amorfna tvar (grčki amorphos: koji nema određena, postojana oblika; bezobličan), u fizici i kemiji, naziva se tvar kod koje atomi nemaju uređenu strukturu, već postojeći principalni strukturni red dolazi od približno jednake udaljenosti među susjednim molekulama, na primjer staklo, vosak i smola.

Novi!!: Kemija i Amorfna tvar · Vidi više »

Amy Williams

Amy Joy Williams, MBE, (Cambridge, Engleska, UK, 29. rujna 1982.) je bivša engleska skeletonka i olimpijska pobjednica.

Novi!!: Kemija i Amy Williams · Vidi više »

Analitička kemija

Analitička kemija je grana kemije koja se bavi istraživanjem kvalitativnog i kvantitativnog sastava tvari metodama kemijske analize.

Novi!!: Kemija i Analitička kemija · Vidi više »

Analiza

Analiza može značiti.

Novi!!: Kemija i Analiza · Vidi više »

Analizator

Analizator je uređaj za provedbu analize.

Novi!!: Kemija i Analizator · Vidi više »

André-Marie Ampère

André-Marie Ampère (Lyon, 20. siječnja 1775. – Marseille, 10. lipnja 1836.), francuski fizičar, matematičar, kemičar i filozof.

Novi!!: Kemija i André-Marie Ampère · Vidi više »

Andrés Martínez Trueba

Andrés Martínez Trueba (Montevideo, 1884. – Montevide, 1959.) bio je 31.

Novi!!: Kemija i Andrés Martínez Trueba · Vidi više »

Annika Beck

Annika Beck (Gießen, 16. veljače 1994.) njemačka je profesionalna tenisačica.

Novi!!: Kemija i Annika Beck · Vidi više »

Anorganska kemija

Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.

Novi!!: Kemija i Anorganska kemija · Vidi više »

Anorganski spoj

Kompleks EDTA s metalnim kationom. Anorganski spoj obično je kemijski spoj koji nema veze ugljik-vodik, odnosno spoj koji nije organski spoj.

Novi!!: Kemija i Anorganski spoj · Vidi više »

Antoine Henri Becquerel

Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.

Novi!!: Kemija i Antoine Henri Becquerel · Vidi više »

Antoine Laurent de Lavoisier

Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. – Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar.

Novi!!: Kemija i Antoine Laurent de Lavoisier · Vidi više »

Antonio Šiber

'''Antonio Šiber''' Antonio Šiber (Zagreb, 1972.), hrvatski je teorijski fizičar, pisac i društveni kritičar.

Novi!!: Kemija i Antonio Šiber · Vidi više »

Apsorpcija

Bez opisa.

Novi!!: Kemija i Apsorpcija · Vidi više »

Archibald Reiss

Rudolphe Archibald Reiss (Hausach, 8. srpnja 1875. — Beograd, 8. kolovoza 1929.) bio je švicarski forenzičar, publicist i doktor kemije.

Novi!!: Kemija i Archibald Reiss · Vidi više »

Arginin

L-arginin Arginin (Arg, R) (2-amino-5-gvanidinovalerijanska kiselina) uvjetno esencijalna aminokiselina (ljudski organizam je može sintetitizirati ovisno o stupnju razvoja i zdravstvenom statusu pojedinca).

Novi!!: Kemija i Arginin · Vidi više »

Arheometrija

Vrhovi koplja i strijela, arheometrijskim se istraživanjima utvrđuje način izrade, porijeklo te starost korištenih materijala Arheometrija je znanstvena disciplina koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti (prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije).

Novi!!: Kemija i Arheometrija · Vidi više »

Arhitektonski kamen

Kamen San Giorgio (Zečevo) iz Selca na otoku BračuKamen Alkasin iz Radošića kraj Sinja Arhitektonski kamen je čvrsta nemetalna mineralna sirovina koja se koristi u arhitekturi (ili graditeljstvu) za uređivanje unutarnjih i vanjskih, vodoravnih ili uspravnih površina, ovisno o svojstvima i prohtjevima.

Novi!!: Kemija i Arhitektonski kamen · Vidi više »

Aromaterapija

Eterično ulje eukaliptusa Aromaterapija, dio fitoterapije, kontrolirano je korištenje eteričnih ulja i esencija u svrhu očuvanja zdravlja duha, tijela i uma, te liječenja i prevencije bolesti.

Novi!!: Kemija i Aromaterapija · Vidi više »

Artturi Ilmari Virtanen

Artturi Ilmari Virtanen (15. siječnja 1895. – 11. studenoga 1973.) finski kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1945.

Novi!!: Kemija i Artturi Ilmari Virtanen · Vidi više »

Aspartam

Aspartam (APM) umjetni je, nesaharidni zaslađivač koji se koristi kao zamjena šećeru u nekoj hrani i piću.

Novi!!: Kemija i Aspartam · Vidi više »

Aspirator

vode su na vrhu i dnu cijevi, dok je usis zraka sa strane (desna grana cijevi). Aspirator (franc. aspirateur) je aparat za usisavanje plinova, tekućina ili granuliranog materijala.

Novi!!: Kemija i Aspirator · Vidi više »

Astrobiologija

Astrobiologija ili egzobiologija je znanost koja proučava nastanak i evoluciju bioloških sustava u svemiru.

Novi!!: Kemija i Astrobiologija · Vidi više »

Astrofizika

Astrofizika je dio astronomije koji se bavi proučavanjem fizike svemira uključujući luminozitet, gustoću, temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, fizikalnu kozmologiju, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.

Novi!!: Kemija i Astrofizika · Vidi više »

Astrokemija

Astrokemija je proučavanje obilja i reakcija molekula u svemiru i njihove interakcije sa zračenjem.

Novi!!: Kemija i Astrokemija · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Kemija i Astronomija · Vidi više »

Atanor

Atanor je roman iz 2017. hrvatske književnice Jasne Horvat posvećen periodnom sustavu elemenata, a smješten u suvremenom Osijeku.

Novi!!: Kemija i Atanor · Vidi više »

Atmosferilije

erozijom stijena zbog atmosferilija u Jebel Kharazu (Jordan). Posljedica kisele kiše. vode dovode do strukturalnih promjena u izloženim stijenama. Atmosferilije su fizikalno i kemijski djelotvorni sastojci atmosfere, koji su odgovorni za razgradnju stjenovitog sastava Zemljine kore te koroziju metalnih površina.

Novi!!: Kemija i Atmosferilije · Vidi više »

Atomizam

Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.

Novi!!: Kemija i Atomizam · Vidi više »

Atomska jedinica mase

Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atomska jedinica mase (oznaka u) je iznimno dopuštena mjerna jedinica mase za primjenu u fizici i kemiji, određena kao 1/12 mase nuklida (atoma izotopa) ugljika 12C, približne vrijednosti u.

Novi!!: Kemija i Atomska jedinica mase · Vidi više »

Auguste Comte

'''Auguste Comte''' Auguste Comte (Montpellier, 19. siječnja 1798. – Pariz, 5. rujna 1857.), francuski matematičar, filozof i teoretičar prvi koji je uporabio riječ sociologija.

Novi!!: Kemija i Auguste Comte · Vidi više »

Auksokromne skupine

Auksokromne skupine (grč. αὔξω: rastem + χρῶμα: boja) su organski supstituenti (zamjenske grupe) sa slobodnim elektronskim parovima koji osposobljavaju obojene kemijske tvari da se mogu upotrebljavati kao tehnička bojila, na primjer supstituenti –OH, –NH2, –COOH.

Novi!!: Kemija i Auksokromne skupine · Vidi više »

Aurel Babeș

Aurel (A.) Babeș (Bukurešt, 11. prosinca 1886. – Bukurešt, 7. kolovoza 1962.) bio je rumunjski znanstvenik i liječnik, jedan od otkrivača testa za otkrivanje raka grlića maternice.

Novi!!: Kemija i Aurel Babeș · Vidi više »

Autotrofija

Autotrofijom (starogrčki autotroph - doslovno "hrani se sam", od autos - sam, sebe, i trophe - "hranjenje"), samohranidbom se u biologiji smatra sposobnost organizma da sve organske spojeve svojega tijela gradi (sintetizira) isključivo od anorganskih sastojaka.

Novi!!: Kemija i Autotrofija · Vidi više »

Avicena

Avicena Avicena (perz. ابن سینا; Ibn Sīnā), punim imenom Abū ʿAlī al-Ḥusain ibn ʿAbd Allāh ibn Sīnā (Afšanah kraj Buhare, 980. – Hamadan, 1037.), Iranac, vodeći je filozof islamskog svijeta i neoplatonist.

Novi!!: Kemija i Avicena · Vidi više »

Axel Cronstedt

Barun Axel Fredrik Cronstedt (23. prosinca 1722. – 19. kolovoza 1765.) bio je švedski kemičar zaslužan za otkriće nikla 1751. godine kao rudarski ekspert Odjela za rudnike.

Novi!!: Kemija i Axel Cronstedt · Vidi više »

Azo-bojila

pH indikator. E129 Allura crvenim bojilom. kiselina poplavi. Metil crvena. Sudansko bojilo. Boja i okus ''Inca Kole'' (Peru) djelomično potječu od visokih koncentracija tartrazina. Hansa žuta 74 ili žuti pigment 74. Paracrvenilo. Primjeri disazo-bojila. Primjeri disazo-bojila. Kongo crvenilo, indeks boje C.I. 22120. ''Amine Floride'' voda za ispiranje usta. Košenil crveno A (Ponceau 4R) je zaslužno za crvenu boju proizvoda. Azo-bojila (prema fr. azote: dušik) su organska sintetska bojila koja sadrže najmanje jednu azo-skupinu, –N.

Novi!!: Kemija i Azo-bojila · Vidi više »

Šećerana

Šećerana na Havajima (šećerna trska). Šećerana je tvornica u kojoj se prerađuje odnosno rafinira sirovi šećer.

Novi!!: Kemija i Šećerana · Vidi više »

Štitaste uši

Štitaste uši (Coccoidea) su mali, nježni kukci tijela prekrivenih tvrdim štitićima.

Novi!!: Kemija i Štitaste uši · Vidi više »

Željezo

meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.

Novi!!: Kemija i Željezo · Vidi više »

Živa (razdvojba)

Živa može značiti.

Novi!!: Kemija i Živa (razdvojba) · Vidi više »

Čahura

vatrenom oružju ima mjesto za hvatanje kućišta da bi ga uklonio iz komore nakon što je ispaljen; 5. upaljač ili kapsula, pali barutno punjenje. Čahura (eng. cartridge) je dio metka koji služi za smještaj barutnoga punjenja i povezivanje ostalih dijelova metka (zrno i upaljač) u jednu cjelinu.

Novi!!: Kemija i Čahura · Vidi više »

Čandrasekara Venkata Raman

Spektar benzena koji su vrlo rano objavili Raman i Krishnan. Čandrasekara Venkata Raman (tamilski: சந்திரசேகர வெங்கடராமன; Tiručirapali, 7. studenog 1888. - Bangalore, 21. studenog 1970.), indijski fizičar.

Novi!!: Kemija i Čandrasekara Venkata Raman · Vidi više »

Český Krumlov

Český Krumlov (njemački: Krummau an der Moldau ili Böhmisch Krummau; latinski: Crumlaw) je grad na rijeci Vltavi u češkoj pokrajini Južna Češka.

Novi!!: Kemija i Český Krumlov · Vidi više »

Često postavljena pitanja

Često postavljena pitanja je prijevod izraza iz engleskog jezika "Frequently Asked Question(s)", odnosno skraćeno FAQ, koji predstavlja popis najčešćih pitanja o nekoj temi, i sažetih odgovora na ta pitanja.

Novi!!: Kemija i Često postavljena pitanja · Vidi više »

Članak

Članak je cjelovit i samostalan prozni sastavak objavljen u dnevnim i nedjeljnim novinama, znanstveni i književni periodici, stručnim publikacijama ili leksikografskim izdanjima.

Novi!!: Kemija i Članak · Vidi više »

B

Datoteka:Latin alphabet Bb.png B (be) je 2.

Novi!!: Kemija i B · Vidi više »

Bakelit

Radio s vanjskim kućištem od bakelita. Bakelit je polimerni materijal, sintetska smola dobivena kondenzacijom fenola i formaldehida.

Novi!!: Kemija i Bakelit · Vidi više »

Balneologija

Balneologija (lat. balneum kupaonica; grč. logos znanost), znanost koja proučava mineralne ljekovite vode i ljekovita blata (peloide), njihovo porijeklo, sastav, svojstva i ljekovito djelovanje.

Novi!!: Kemija i Balneologija · Vidi više »

Balzamiranje

Egipatski pribor za balzamiranje Balzamiranje je naziv za vještinu kojom se raznim postupcima, najčešće primjenom raznih kemijskih sredstava nastoje privremeno očuvati ljudski posmrtni ostaci, odnosno usporiti raspadanje, najčešće u svrhu njihovog prikazivanja prilikom pogreba.

Novi!!: Kemija i Balzamiranje · Vidi više »

Baron d'Holbach

Barun Paul Henri Thiry d'Holbach, izvorno njemačkog imena Paul Heinrich Dietrich von Holbach (rođen u Edesheimu, 8. prosinca 1723. – umro u Parizu, 21. veljače 1789.), bio je francuski filozof i enciklopedist njemačkog podrijetla.

Novi!!: Kemija i Baron d'Holbach · Vidi više »

Basel

Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.

Novi!!: Kemija i Basel · Vidi više »

Belle Époque

La Belle Époque (fra., lijepo doba, lijepa epoha) je izraz koji je nastao poslije Prvog svjetskog rata i koji prvenstveno opisuje mirnodopsko razdoblje u francuskoj povijesti od 1871.

Novi!!: Kemija i Belle Époque · Vidi više »

Benzotriazol

Benzotriazol (BTA) je heterociklički spoj koji sadrži tri atoma dušika, kemijska formula istog je C6H5N3.

Novi!!: Kemija i Benzotriazol · Vidi više »

Bijela vrba

Bijela vrba (lat. Salix alba) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae).

Novi!!: Kemija i Bijela vrba · Vidi više »

Biogoriva druge generacije

drvne sječke. gorivih ćelija. Dobivanje biovodika iz alga. Goriva ćelija koja koristi biometanol direktno kao gorivo. Gradnja pokusnog postrojenja za proizvodnju biodimetiletena (CH3OCH3) ili bio – DME. drvnim plinom. drvnim plinom. Biogoriva druge generacije dobivaju se preradom poljoprivrednog i šumskog otpada.

Novi!!: Kemija i Biogoriva druge generacije · Vidi više »

Biokemija

Biokemija je kemija života, most između biologije i kemije koji proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život.

Novi!!: Kemija i Biokemija · Vidi više »

Biološka antropologija

Biološka antropologija ili fizička antropologija (grč. βiοs- bios.

Novi!!: Kemija i Biološka antropologija · Vidi više »

Biološka psihologija

Biološka psihologija je grana psihologije koja istražuje organske osnove psihičkih procesa i ponašanja, a bavi se odnosima između građe i funkcije dijelova živčanog i endokrinog sustava, te doživljavanja i ponašanja.

Novi!!: Kemija i Biološka psihologija · Vidi više »

Biosigurnost

Biosigurnost ili biološka sigurnost je prevencija velikog gubitka biološkog integriteta, fokusirajući se i na ekologiju i zdravlje ljudi.

Novi!!: Kemija i Biosigurnost · Vidi više »

Božo Težak

Božo Težak Božo Težak (Varaždin, 27. srpnja 1907. – Zagreb, 16. svibnja 1980.), hrvatski kemičar i organizator znanstvene informatike.

Novi!!: Kemija i Božo Težak · Vidi više »

Bojilo

Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. negativnog naboja. pmc.

Novi!!: Kemija i Bojilo · Vidi više »

Bonaventura Ćuk

O.

Novi!!: Kemija i Bonaventura Ćuk · Vidi više »

Borivoj Galić

Borivoj Galić (Sarajevo, 1938. – Sarajevo, 2017.) bio je profesor fizičke i primijenjene kemije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu i reprezentativac bivše Jugoslavenske rukometne reprezentacije, dugogodišnji branič Rukometnog kluba Bosna.

Novi!!: Kemija i Borivoj Galić · Vidi više »

Braggov zakon

zračenja. rendgenskih zraka na atome u kristalu. reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. rendgenskim zrakama (točke snopa okomito na sredinu detektora). Braggov zakon ili Braggov odnos (prema W. L. Braggu iz 1912.) je pojednostavnjenog izraza koji tu pojavu opisuje ogib rendgenskoga zračenja na kristalu kao refleksiju na usporednim ravninama postavljenima kroz čvorišta kristalne rešetke: gdje je: d - međuravninska udaljenost, λ - valna duljina zračenja, θ - kut refleksije, n - cijeli broj.

Novi!!: Kemija i Braggov zakon · Vidi više »

Branko Bošnjaković

Branko F. M. Bošnjaković Branko (Franjo Marko) Bošnjaković (Zagreb, 18. veljače 1939.) je hrvatsko-nizozemski znanstvenik koji djeluje na području fizike, zaštite okoliša i održivog razvoja.

Novi!!: Kemija i Branko Bošnjaković · Vidi više »

Brodostrojarstvo

Brodostrojarstvo je primijenjena znanost, koja je dio strojarstva koji se odnosi na upotrebu strojeva na brodovima.

Novi!!: Kemija i Brodostrojarstvo · Vidi više »

Bugarska akademija znanosti

Zgrada Akademije u središtu grada Sofije. Bugarska akademija znanosti (bugarski: Българска академия на науките, Balgarska akademiya na naukite, kraće i BAN) najviša je znanstvena ustanova i krovna znanstvena institucija u Bugarskoj.

Novi!!: Kemija i Bugarska akademija znanosti · Vidi više »

Bupropion

Bupropion, poznat i kao Wellbutrin, atipični je antidepresiv koji se koristi u liječenju depresije te u svrhu prestanka pušenja.

Novi!!: Kemija i Bupropion · Vidi više »

C

Datoteka:Latin alphabet Cc.png C je 3.

Novi!!: Kemija i C · Vidi više »

Carl Bosch

Carl Bosch (Köln, 27. kolovoza 1874. – Heidelberg, 26. travnja 1940. bio je njemački kemičar i inženjer. Godine 1931. primio je Nobelovu nagradu za kemiju zajedno s Friedrichom Bergiusom za uvođenje upotrebe visokog tlaka u kemiji. Studirao je na Tehničkom sveučilištu u Berlinu i Sveučilištu u Leipzigu od 1892. do 1898. godine, kada je postigao doktorat iz područja organske kemije. Godine 1899. počeo je raditi za BASF. U godinama od 1908. do 1913. razvijao je i usavršavao, zajedno s Fritzom Haberom - Haber-Boschov postupak umjetne nitrogenske fikascije kojim se u kemijskoj industriji dobiva amonijak, patentiran 1910. godine. Nakon Prvog svjetskog rata proučavao je sintetički benzin i sintezu metanola upotrebom visokih tlakova. Godine 1925. Bosch je bio jedan od osnivača IG Farbena, jedne od tada najvećih tvrtki iz područja kemije, koja je postala glavni financijer Adolfa Hitlera i nacističkog režima, a koja je zbog monopola imala ogromne prihode. Od 1935. bio je predsjednik upravnog odbora. IG Farben je nakon propasti nacista raspušten i od njega je nastalo mnogo velikih njemačkih tvrtki: AGFA, BASF, Bayer te francuski Sanofi. Carl Bosch uzalud je pokušao braniti i podržavati svoje kolege Židove, posebno Fritza Habera, koji je izgubio akademske titule te bio protjeran 1933. godine. Zbog depresije političkim stanjem i usponom nacista te alkoholizma, Carl Bosch je 1939. godine pokušao samoubojstvo. Umro je godinu kasnije prirodnom smrću. Također je bio amaterski astronom, a asteroid 7414 Bosch imenovan je u njegovu čast.

Novi!!: Kemija i Carl Bosch · Vidi više »

Carlos Blanco Pérez

Carlos Alberto Blanco Pérez (rođen 7. ožujka 1986. u Madridu) španjolski je pisac, egiptolog, filozof, kemičar, akademik i bivše čudo od djeteta.

Novi!!: Kemija i Carlos Blanco Pérez · Vidi više »

Celulozni etanol

drvne sječke. hemiceluloze (25 - 35%) i lignina (15 - 20%). trave, ima najmanji udio lignina u svojem sastavu, što znači da je i najpogodnija sirovina za proizvodnju bioetanola. Ispitni bioreaktor za dobivanje celuloznog bioetanola. drvenog ugljena. vina. Celulozni etanol ili bioetanol iz lignocelulozne biomase spada u drugu generaciju biogoriva.

Novi!!: Kemija i Celulozni etanol · Vidi više »

Cezij

Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.

Novi!!: Kemija i Cezij · Vidi više »

Chaim Weizmann

Chaim Azriel Weizmann (hebrejski: חיים ויצמן), (Motal, Bjelorusija, 27. studenog 1874. – Jeruzalem, Izrael, 9. studenog 1952.), kemičar, državnik, predsjednik cionista svijeta, prvi predsjednik Izraela (izabran 16. svibnja 1948., mandat 1949. – 1952.), utemeljitelj istraživačkog instituta u Izraelu, kasnijeg znanstvenog instituta Weizmann.

Novi!!: Kemija i Chaim Weizmann · Vidi više »

Charles Glover Barkla

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Charles Glover Barkla (Widnes, Lancashire, UK, 7. lipnja 1877. - Edinburgh, Škotska, 23. listopada 1944.), britanski fizičar.

Novi!!: Kemija i Charles Glover Barkla · Vidi više »

Charles Goodyear

Charles Goodyear Charles Nelson Goodyear (New Haven, Connecticut 29. prosinca 1800. - New York, 1. srpnja 1860.) bio je američki kemičar i izumitelj.

Novi!!: Kemija i Charles Goodyear · Vidi više »

Charles Thomson Rees Wilson

klip. Charles Thomson Rees Wilson (Glencorse, 14. veljače 1869. - Carlops, 15. studenog 1959.), britanski fizičar i meteorolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1927. za izum Wilsonove komore.

Novi!!: Kemija i Charles Thomson Rees Wilson · Vidi više »

Charles-Adolphe Wurtz

Charles-Adolphe Wurtz Charles-Adolphe Wurtz (Wolfisheim kod Strasbourga, 26. studenoga 1817. – Pariz, 10. svibnja 1884.) je bio francuski kemičar iz Elzasa.

Novi!!: Kemija i Charles-Adolphe Wurtz · Vidi više »

Chengdu

Ulica Qintai Chengdu (kin. 成都; Hanyu pinyin: Chéngdū; wade–giles: Ch'eng-tu; Hokkien POJ: Sêng-to) je kineski grad na jugozapadu zemlje te glavni grad provincije Sečuan.

Novi!!: Kemija i Chengdu · Vidi više »

Ciklotron

Prikaz ciklotrona. izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. ioniziraju okolni zrak stvarajući plavu svjetlost. Lawrencovog ciklotrona promjera 686 mm, iz 1932. terapiju radijacijom. Nobelovu nagradu za kemiju 1951. Ogroman magnet ciklotrona nalazi se lijevo, s ravnom komorom za ubrzanje između polova u sredini. Zraka koja analizira čestice je na desnoj strani. Put elektrona brzine ''v'' koji se kreće u magnetskom polju ''B''. Tamo gdje je točkasti krug ukazuje na magnetsko polje usmjereno prema nama, a krug s + označava magnetsko polje usmjereno od nas. Francuski ciklotron, proizveden u Zürichu (Švicarska, 1937.). Ciklotron za protone od 70 MeV, izgrađen 2008. (Sveučilište u Nantesu, Francuska). radioterapiju s neutronima, proizvedenim s ciklotronom. Ciklotronski elektromagnet u Lawrenceovoj dvorani znanosti (eng. ''Lawrence Hall of Science''). Crni dijelovi izrađeni su od čelika i protežu se pod zemljom. Zavojnice magneta nalaze se u bijelim cilindrima. Vakuumska komora bila bi u vodoravnom razmaku između polova magneta. Ciklotron (Ernest Orlando Lawrence, 1932.) je akcelerator čestica koji ubrzava čestice izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta.

Novi!!: Kemija i Ciklotron · Vidi više »

Cinabarit

Cinabarit ili rumenica (lat. cinnabari od grč. ϰıννάβαρı od arap. zinjafar) je heksagonski mineral crvene boje i najvažnija ruda žive, živin(II) sulfid, HgS.

Novi!!: Kemija i Cinabarit · Vidi više »

Crookesova cijev

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Ako se primakne magnet Crookesovoj cijevi, katodne zrake se saviju. Crookesova cijev s početka 20. stoljeća. Katoda je na desno, anoda je u sredini s hladilom topline koji izlazi na lijevu stranu. Elektroda u kosom položaju je antikatoda. Uređaj na vrhu služi za podešavanje tlaka plina u cijevi. Crookesova cijev je vakuumska cijev, preteča rendgenske cijevi kojom su otkrivene katodne zrake.

Novi!!: Kemija i Crookesova cijev · Vidi više »

D

Datoteka:Latin alphabet Dd.png D je 6.

Novi!!: Kemija i D · Vidi više »

Daniel Gabriel Fahrenheit

Daniel Gabriel Fahrenheit (*Danzig (danas Gdanjsk), 24. svibnja 1686. – †Den Haag, 16. rujna 1736.), bio je njemački fizičar.

Novi!!: Kemija i Daniel Gabriel Fahrenheit · Vidi više »

Daniel Rutherford

Daniel Rutherford (3. studenog 1749., Edinburgh - 15. studenog 1819.) bio je škotski kemičar i liječnik zaslužan za otkriće i izolaciju dušika 1772. godine.

Novi!!: Kemija i Daniel Rutherford · Vidi više »

Davor Bernardić

Davor Bernardić (Zagreb, 5. siječnja 1980.), hrvatski je fizičar, saborski zastupnik i međunarodni tajnik u stranci Socijaldemokrati Hrvatske od 2022.

Novi!!: Kemija i Davor Bernardić · Vidi više »

Degeneracija (fizika)

materije koja ne sadrži elektrone u sebi. Degeneracija (kasnolat. degeneratio, od lat. degenerare: izroditi se, izopačiti se), u fizici i kemiji, se povezuje s kvantnomehaničkim sustavima kada jednoj svojstvenoj vrijednosti danoga kvantnoga broja odgovaraju dvije ili više svojstvenih funkcija (vektora stanja).

Novi!!: Kemija i Degeneracija (fizika) · Vidi više »

Degradacija

Degradacija (kasnolat. degradatio, prema lat. gradus: stupanj) može značiti.

Novi!!: Kemija i Degradacija · Vidi više »

Dendral

Dendral je bio utjecajan pionirski projekt u umjetnoj inteligenciji (AI) 1960-ih, a i računalni softver stručnog sustava koji je proizveo.

Novi!!: Kemija i Dendral · Vidi više »

Destilirana voda

Aqua Distillata (Real Farmacia Madrid). Destilirana voda (latinski aqua destillata) je voda bez iona, elemenata u tragovima i nečistoća, koje su prisutne u izvorskoj ili vodi iz vodovoda.

Novi!!: Kemija i Destilirana voda · Vidi više »

Detektor

Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).

Novi!!: Kemija i Detektor · Vidi više »

Dewarova posuda

Dewarova posuda ili vakuumska boca. Poprečni presjek kroz Dewarovu posudu. Crveno područje je vakuum. Dewarova posuda je posuda dvostrukih stijenki između kojih je vakuum (danas termos-boca). Dewarova posuda ili vakuumska boca služi za pohranjivanje tekućina toplijih ili hladnijih od temperature okoliša.

Novi!!: Kemija i Dewarova posuda · Vidi više »

Dian Fossey

Dian Fossey (San Francisco, SAD, 16. siječnja 1932. – Nacionalni park vulkana, Ruanda, 26. prosinca 1985.) bila je američka zoologinja koja je osamnaest godina radila na proučavanju gorila u Ruandi i DR Kongu.

Novi!!: Kemija i Dian Fossey · Vidi više »

Dijagnostika

Dijagnostika (dijagnoza, διαγνοσισ, grč.) postupak je kojim se definira bolest ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti.

Novi!!: Kemija i Dijagnostika · Vidi više »

Dipol

Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetni dipol. Prikaz koji pokazuje električno polje koje stvara elemenarni električni dipol. vode je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. televizijski prijem. Pojam dipol ima više značenja.

Novi!!: Kemija i Dipol · Vidi više »

Disperzija

Diperzija čestica.

Novi!!: Kemija i Disperzija · Vidi više »

Divlje životinje

Smeđi medvjed. Naziv divlje životinje koristi se u pravilu za životinja koje žive u svom prirodnom staništu, podalje od čovjeka.

Novi!!: Kemija i Divlje životinje · Vidi više »

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.

Novi!!: Kemija i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev · Vidi više »

Dorothy Hodgkin

Dorothy Mary Crowfoot Hodgkin (Kairo, Egipat, 12. svibnja 1910. – Ilmington, Engleska, 29. srpnja 1994.) - engleska biokemičarka, dobitnica Nobelove nagrade za kemiju 1964. godine za određivanje strukture penicilina i vitamina B12.

Novi!!: Kemija i Dorothy Hodgkin · Vidi više »

Drago Mlinarec

Drago Mlinarec (Zagreb, 14. prosinca 1942.), hrvatski je glazbenik, tekstopisac i skladatelj.

Novi!!: Kemija i Drago Mlinarec · Vidi više »

Drago Plečko

Drago Plečko (* Samobor, 4. travnja 1951.), hrvatski kemičar, promicatelj alternativne medicine i autor knjiga na temu bioenergije, zdravlja i joge.

Novi!!: Kemija i Drago Plečko · Vidi više »

Društvene znanosti

Društvene znanosti čine znanstvene discipline koje se bave proučavanjem društvenog života grupa ljudi i pojedinaca.

Novi!!: Kemija i Društvene znanosti · Vidi više »

Dubravka Matković-Čalogović

Dubravka Matković-Čalogović, hrvatska kemičarka.

Novi!!: Kemija i Dubravka Matković-Čalogović · Vidi više »

Edgar F. Codd

Edgar Frank "Ted" Codd (Portland, Dorset, Engleska, 23. kolovoza 1923. – 18. travnja 2003.) bio je britanski računalni znanstvenik koji je značajno doprinio teoriji relacijskih baza podataka.

Novi!!: Kemija i Edgar F. Codd · Vidi više »

Eduard Buchner

'''Eduard Buchner''' Eduard Buchner (München, 20. svibnja 1860. – Focşani, Rumunjska, 13. kolovoza 1917.), njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1907. za istraživanje fermentacije.

Novi!!: Kemija i Eduard Buchner · Vidi više »

Eduard Slavoljub Penkala

Penkala. olovke s različitim ulošcima. Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu. Eduard Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš – Liptószentmiklós, tada Austro-Ugarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922.), bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskonizozemskog podrijetla.

Novi!!: Kemija i Eduard Slavoljub Penkala · Vidi više »

Edward Calvin Kendall

Edward Calvin Kendall 1940s Edward Calvin Kendall (8. ožujka, 1886. – 4. svibnja, 1972.) bio je američki kemičar koji je zajedno s Philip S. Henchom i Tadeus Reichsteinom, dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1950.g. za istraživanje strukture i biološkog učinka hormona kore nadbubrežne žlijezde.

Novi!!: Kemija i Edward Calvin Kendall · Vidi više »

Edward Mills Purcell

Edward Mills Purcell (Taylorville (Illinois), 30. kolovoza 1912. – Cambridge, 7. ožujka 1997.), američki fizičar.

Novi!!: Kemija i Edward Mills Purcell · Vidi više »

Edward Williams Morley

Edward Williams Morley (Newark, New Jersey, 29. siječnja 1838. – West Hartford, Connecticut, 24. veljače 1923.), američki kemičar i fizičar.

Novi!!: Kemija i Edward Williams Morley · Vidi više »

Egipatska plava

Pigment egipatska plava. nilskog konja, 3800 - 1710 pr. Kr. (Pariz, Louvre). Egipatska plava boja, poznata i kao kalcijev bakreni silikat, CaCuSi4O10 ili CaOCuO(SiO2)4, kalcijev bakreni tetrasilikat ili kuprorivait, pigment je koji se u drevnom Egiptu koristio tisućama godina.

Novi!!: Kemija i Egipatska plava · Vidi više »

Egon Matijević

Egon Matijević (Otočac, 27. travnja 1922. – Potsdam, New York, 20. srpnja 2016.), hrvatsko-američki kemičar.

Novi!!: Kemija i Egon Matijević · Vidi više »

Ekologija

Ekologija (grc. οἶκος.

Novi!!: Kemija i Ekologija · Vidi više »

Eksploziv

Eksploziv (lat. explodere - raspasti se), kemijski spoj ili smjesa spojeva u kojima se djelovanjem vanjskog impulsa u obliku topline, udara, trenja i sl.

Novi!!: Kemija i Eksploziv · Vidi više »

Ekstrakt

Ekstrakt (lat. extractum, particip pasivni od extrahere: izvući) može značiti.

Novi!!: Kemija i Ekstrakt · Vidi više »

Električni izolator

plastičnim materijalom. željezničkog prometa. dielektrični materijal. dielektričnih materijala (naravno poslije vakuuma). Električni izolator, u fizici, je tvar koja ima vrlo malenu električnu provodnost (dielektrik; izolacijski materijali) a u elektrotehnici, konstrukcijski je dio električnih vodova, te energetskih i telekomunikacijskih postrojenja, koji nosi i učvršćuje električne vodiče i ujedno ih električki izolira od ostalih dijelova konstrukcije.

Novi!!: Kemija i Električni izolator · Vidi više »

Elektrokemija

Elektrokemija jedna je od grana kemije.

Novi!!: Kemija i Elektrokemija · Vidi više »

Elektrolitska disocijacija

vode. galvanskih članaka. natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. natrijeva klorida. Elektrolitska disocijacija je rastavljanje elektrolita na ione otapanjem ili taljenjem, što je uzrok električnoj vodljivosti njihovih otopina ili talina.

Novi!!: Kemija i Elektrolitska disocijacija · Vidi više »

Elektromagnetska sila

Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile (Coulombov zakon) odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Kemija i Elektromagnetska sila · Vidi više »

Elektronska konfiguracija

Elektronske ljuske i stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Orbitale se popunjavaju sljedećim redosljedom: 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 4p6 5s2 4d10 5p6 6s2 4f14 5d10 6p6 7s 2 5f14 7p6. Broj u potenciji označuje maksimalan broj elektrona (e-) koji određena podljuska može imati. Elektronska konfiguracija ugljika: 1s2 2s2 2p2 Elektronska konfiguracija je raspored elektrona u atomu, obilježen nizom energijskih stanja koja se predočavaju raspodjelom elektrona u koncentrične ljuske oko atomske jezgre, momentom veličine njihova gibanja i drugo.

Novi!!: Kemija i Elektronska konfiguracija · Vidi više »

Elektronski mikroskop

Transmisijski elektronski mikroskop. Peludi snimljeni skenirajućim elektronskim mikroskopom. Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. malarije (plasmodium) snimljen transmisijskim elektronskim mikroskopom. Snimka mrava snimljena skenirajućim elektronskim mikroskopom. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija. Elektronski mikroskop je uređaj kojim se, s pomoću uskog snopa elektrona, dobiva uvid u mikrostrukturu promatranog uzorka, uz golemo povećanje.

Novi!!: Kemija i Elektronski mikroskop · Vidi više »

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Novi!!: Kemija i Elektronvolt · Vidi više »

Elektroplatiranje

bakrenog sulfata (bakrenje). tiskane pločice. hrane). Sinclair ZX Spectrum). Poniklani predmeti. cinkom i upravo završeni izratci. bakar na aluminiju. Stirlingovog motora. Elektroplatiranje ili galvanostegija je nanošenje tankog sloja nekog metala na površinu predmeta izrađenog od drugog metala radi zaštite, uljepšavanja ili postizanja određenih površinskih svojstava.

Novi!!: Kemija i Elektroplatiranje · Vidi više »

Element

Element (lat. elementum: počelo) može značiti.

Novi!!: Kemija i Element · Vidi više »

Emanuel Swedenborg

'''Emanuel Swedenborg''' Emanuel Swedenborg, do 1719. Swedberg, (Stockholm, 29. siječnja 1688. − London, 29. ožujka 1772.), švedski znanstvenik, filozof, teolog i mistik.

Novi!!: Kemija i Emanuel Swedenborg · Vidi više »

Emil Abderhalden

Emil Abderhalden (Oberuzwil, Švicarska, 9. ožujka 1877. – Zürich, 5. kolovoza 1950.), švicarski kemičar i liječnik.

Novi!!: Kemija i Emil Abderhalden · Vidi više »

Emulzija

'''A''' Dvije tekućine koje ne mogu činiti stabilnu smjesu; '''B''' Miješanje tekućina; '''C''' Ponovno odvajanje (nema emulgatora); '''D''' Stabilna emulzija s emulgatorom Emulzija je smjesa dviju nemješivih tekućina.

Novi!!: Kemija i Emulzija · Vidi više »

Energetika

Energetika je znanost o energijskim transformacijama.

Novi!!: Kemija i Energetika · Vidi više »

Energetske transformacije

U fizici, pod pojmom energija, opisuje se količina rada koja potencijalno može biti izvršena silom ili brzinom (kinetička energija) ili razlikom visina (potencijalna energija) unutar sustava bez obzira na ograničenja u transformaciji nametnuta entropijom.

Novi!!: Kemija i Energetske transformacije · Vidi više »

Entropija

toplinske energije s okolinom. Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''. Na apscisi je entropija, a na ordinati temperatura. energije). Entropija (oznaka S) je pojam koji je uveo 1865.

Novi!!: Kemija i Entropija · Vidi više »

Eponim

Eponimi (grč. eponymon.

Novi!!: Kemija i Eponim · Vidi više »

Erlenmeyerova tikvica

Erlenmeyerova tikvica je vrsta staklenog kemijskog posuđa.

Novi!!: Kemija i Erlenmeyerova tikvica · Vidi više »

Ernest Rutherford

beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.

Novi!!: Kemija i Ernest Rutherford · Vidi više »

Ernst Cassirer

Ernst Cassirer Ernst Cassirer (Breslau, 28. srpnja 1874. – New York, 13. travnja 1945.), njemački filozof.

Novi!!: Kemija i Ernst Cassirer · Vidi više »

Ernst Otto Beckmann

Ernst Otto Beckmann (Solingen, 4. srpnja 1853. – Berlin, 13. srpnja 1923.), njemački kemičar.

Novi!!: Kemija i Ernst Otto Beckmann · Vidi više »

Ernst Ruska

Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Ernst Ruska (Heidelberg, 25. prosinca 1906. – Berlin, 27. svibnja 1988.), njemački fizičar.

Novi!!: Kemija i Ernst Ruska · Vidi više »

Esteri

Esterska skupina nalazi se kod estera nastalih od karboksilnih kiselina. Esteri (njem. Essig-Äther, stari naziv za keton-eter) su u kemiji organske tvari u kojima organska grupa zamjenjuje jedan ili više atoma vodika u hidroksilnoj skupini.

Novi!!: Kemija i Esteri · Vidi više »

ESTUDENT

eSTUDENTov logo eSTUDENT je neprofitna studentska udruga nastala 2004. godine inicijativom proaktivnih studenata i asistenata Sveučilišta u Zagrebu sa željom da Udruga i njezini članovi budu inicijatori promjena, steknu praktično iskustvo i razviju mrežu znanja.

Novi!!: Kemija i ESTUDENT · Vidi više »

Eugene Wigner

'''Eugene Paul Wigner''' Eugene Paul Wigner (mađ. Wigner Jenő Pál; Budimpešta, 17. studenog 1902. – Princeton, New Jersey, 1. siječnja 1995.) bio je američki fizičar i matematičar, mađarskog porijekla.

Novi!!: Kemija i Eugene Wigner · Vidi više »

Europska mreža mladih kemičara

Europska mreža mladih kemičara (European Young Chemists’ Network, EYCN) je mlada divizija Europskog kemijskog društva (European Chemical Society, EuChemS) koja promovira kemiju među ljudima mlađim od 35 godina koji su članovi pridruženog europskog kemijskog društva.

Novi!!: Kemija i Europska mreža mladih kemičara · Vidi više »

Evil Genius

Evil Genius računalna je igra, ironija na špijunske trilere iz 1960-ih, pružajući igraču priliku da i sam zaigra kao zločinac i preuzme kontrolu nad tvrđavom smještenom na skrivenom otoku, popunjenom snažnim pristalicama, odanim podanicima i širokim rasponom sprava, uređaja i zamki.

Novi!!: Kemija i Evil Genius · Vidi više »

F

Datoteka:Latin alphabet Ff.png F je 10.

Novi!!: Kemija i F · Vidi više »

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu

Ulaz u zgradu Fakulteta na Marulićevu trgu br. 20 Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije visoko je učilište koje obrazuje stručnjake iz područja tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo i polje druge temeljne tehničke znanosti te iz područja prirodnih znanosti, polje kemija.

Novi!!: Kemija i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu · Vidi više »

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, visokoobrazovna institucija sa sjedištem u Mostaru, članica Sveučilišta u Mostaru.

Novi!!: Kemija i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru · Vidi više »

Farmacija

Farmacija (ljekarništvo ili apotekarstvo; od grčki φάρμακον.

Novi!!: Kemija i Farmacija · Vidi više »

Fazni dijagram

Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim nastaje čelik. vode. Fazni dijagram ili dijagram stanja je grafički prikaz iskustvom (empirijski) određenih ili jednadžbama stanja opisanih veza među parametrima stanja nekoga termodinamičkog sustava u koordinatnom sustavu koji pokazuje kako se mijenjaju svojstva sustava pri promjenama temperature, volumena i tlaka, a posebno pri prijelazima iz jednoga agregatnoga stanja u drugo, odnosno pri pretvorbama između različitih kristalnih faza.

Novi!!: Kemija i Fazni dijagram · Vidi više »

Felix Hoppe-Seyler

Felix Hoppe-Seyler Ernst Felix Immanuel Hoppe-Seyler (26. prosinca 1825. – 10. kolovoza 1895.) bio je njemački fiziolog i kemičar.

Novi!!: Kemija i Felix Hoppe-Seyler · Vidi više »

Fikocijan

modrozelenih algi ''Microcystis aeruginosa''. Fikocijan (grč. φῦϰος: alga + ϰύανος: modra boja) je modri pigment modrozelenih algi (cijanobakterija) koji znatno pridonosi njihovoj boji.

Novi!!: Kemija i Fikocijan · Vidi više »

Fikoeritrin

Crvene alge reda ''Gracilaria'' sadrže R-fikoeritrin. Fikoeritrin (grč. φῦϰος: alga + ἐρυϑρός: crven) je crveni pigment u crvenih alga koji prekriva klorofil pa im daje crvenu boju.

Novi!!: Kemija i Fikoeritrin · Vidi više »

Filmski žanr

Filmski žanr, vrsta igranih filmova srodnih tema i ikonografije koji su svrstani u određene kategorije.

Novi!!: Kemija i Filmski žanr · Vidi više »

Filozofski fakultet u Puli

Filozofski fakultet u Puli osnovan je 1961. kao Pedagoška akademija, od 2006. kao sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli djeluje pod nazivom Odjel za humanističke znanosti, a od 2015. pod nazivom Filozofski fakultet u Puli.

Novi!!: Kemija i Filozofski fakultet u Puli · Vidi više »

Filtar

Filtar (srednjovjekovni lat. filtrum: cjedilo filtar, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Kemija i Filtar · Vidi više »

Filtar-papir

Grubi filtar zraka sa zaprljanje strane. Snimak filtarskog papira za kemijsku analizu uvećan 840 puta. Kvalitetni filtarski papir za kemijsku analizu promjera 150 mm. Zamjenski papirni filtar ulja kod automobila Volvo S40. Filtar-papir ili filtarski papir proizvodi se od bijeljene celuloze ili pamuka, nekeljen je i kemijski čist.

Novi!!: Kemija i Filtar-papir · Vidi više »

Filtracija

Prikaz jednostavne filtracije: velike čestice na ulazu u filtar ne mogu proći mrežastu strukturu filtra, a tekućine i male čestice prolaze, te tako postaju filtrirane. pitke vode. papirni filtar ulja kod automobila Volvo S40. Filtar zraka sa zaprljanje strane. Prikaz rada hidrociklona:1. ulaz mješavine tekućine i čvrstih čestica (npr. pijesak),2. izlaz čvrstih čestica,3. izlaz čiste tekućine. Filtracija (prema filtar) je fizikalna separacijska tehnika i tehnološka operacija razdvajanja heterogenih smjesa čvrstih tvari od kapljevitih ili plinovih tvari s pomoću porozne pregrade (filtarsko sredstvo), koja je smještena u prikladnoj napravi ili aparatu (filtar).

Novi!!: Kemija i Filtracija · Vidi više »

Fischer-Tropschov postupak

aromatskih ugljikovodika. drvne sječke. Drugog svjetskog rata za dobivanje sintetskog benzina u mjestu Police (Poljska). Postrojenje tvrtke "Sasol" u Hamburgu, za dobivanje '''sintetičkog benzina'''. Fischer-Tropschov postupak jest industrijska metoda dobivanja ugljikovodika iz ugljikova monoksida i vodika (sintetski plin).

Novi!!: Kemija i Fischer-Tropschov postupak · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Kemija i Fizika · Vidi više »

Fizikalna kemija

Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.

Novi!!: Kemija i Fizikalna kemija · Vidi više »

Fiziologija bilja

Pokus klijanja sjemena Fiziologija bilja je znanstvena disciplina biologije.

Novi!!: Kemija i Fiziologija bilja · Vidi više »

Flogistonska kemija

Flogistonska kemija je naziv za kemiju u 17. i 18. stoljeću kada se, za razliku od alkemije, koja joj je prethodila, sve kemijske mijene pokušavaju objasniti jednim principom.

Novi!!: Kemija i Flogistonska kemija · Vidi više »

Fosforna kiselina

limunsku kiselinu, Coca-Cola sadrži fosfornu kiselinu. Fosforna kiselina (točnije ortofosforna kiselina), H3PO4, najvažnija je od mnogih fosforovih kiselina koje sadrže kisik.

Novi!!: Kemija i Fosforna kiselina · Vidi više »

Fosinopril

Fosinopril je ACE inhibitor jedinstven zbog svoje kemijske strukture - on umjesto karboksilnih skupina sadržava fosfonatne.

Novi!!: Kemija i Fosinopril · Vidi više »

Fotografija

osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.

Novi!!: Kemija i Fotografija · Vidi više »

Fran Bošnjaković

Fran Bošnjaković (Zagreb, 1902. - Stuttgart, 1993.), istaknuti hrvatski znanstvenik iz područja znanosti o toplini.

Novi!!: Kemija i Fran Bošnjaković · Vidi više »

Fran Bubanović

Fran Bubanović (Sisak, 19. studenoga 1883. - Zagreb, 6. veljače 1956.), bio je hrvatski kemičar.

Novi!!: Kemija i Fran Bubanović · Vidi više »

François Clément Sauvage

François Clément Sauvage (Sedan, 4. travnja 1814. — Pariz, 11. studenog 1872.), bio je francuski inženjer i geolog.

Novi!!: Kemija i François Clément Sauvage · Vidi više »

Francis William Aston

masenog spektrometra. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Kemija i Francis William Aston · Vidi više »

Franjo Fiala

Franjo Fiala (Brno, 14. travnja 1861. – Sarajevo, 28. siječnja 1898.) bosanskohercegovački arheolog i kemičar.

Novi!!: Kemija i Franjo Fiala · Vidi više »

Franjo Fritz

Dr.sc.

Novi!!: Kemija i Franjo Fritz · Vidi više »

Franjo Hanaman

Franjo Hanaman (Drenovci, Vukovarsko-srijemska županija, 30. lipnja 1878. – Zagreb, 23. siječnja 1941.), znameniti hrvatski kemičar i metalurg, izumitelj prve ekonomične električne žarulje s metalnom niti.

Novi!!: Kemija i Franjo Hanaman · Vidi više »

Franjo Kajfež

Franjo Kajfež (Martijanec kraj Ludbrega, 15. listopada 1936. – Zagreb, 23. travnja 2004.), hrvatski kemičar, farmaceut i visoki državni dužnosnik Kajfež, Franjo (preuzet sadržaj 1. travnja 2019.).

Novi!!: Kemija i Franjo Kajfež · Vidi više »

Franjo Krleža

Franjo Krleža (Krapina, 8. prosinca 1908. - Krapinske Toplice, 20. listopada 1988.), hrvatski kemičar i katolički laik.

Novi!!: Kemija i Franjo Krleža · Vidi više »

Franz Kafka

Franz Kafka (Prag, 3. srpnja 1883. – sanatorij Kierling kraj Beča, 3. lipnja 1924.) bio je židovski pisac koji je svoja djela pisao na njemačkom jeziku.

Novi!!: Kemija i Franz Kafka · Vidi više »

Frederick Banting

Frederick Banting Sir Frederick Grant Banting (Alliston, 14. studenog, 1891. – kraj Musgrave Harboura, 21. veljače, 1941.) bio je kanadski znanstvenik, liječnik i dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.

Novi!!: Kemija i Frederick Banting · Vidi više »

Frederick Soddy

Frederick Soddy Frederick Soddy (Eastbourne, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2. rujna 1877. – Brighton, Ujedinjeno Kraljevstvo, 22. rujna 1956.) je bio engleski kemičar, koji je najpoznatiji po tome što je zajedno s Ernestom Rutherfordom postavio teoriju radioaktivnog raspadanja 1903., po kojoj atomi radioaktivnih elemenata nisu stabilni, nego se spontano raspadaju (dezintegriraju ili transmutiraju), uz zračenje radioaktivnih čestica (alfa-čestica, beta-čestica ili gama-čestica), pri čemu prelaze u atome drugih elemenata.

Novi!!: Kemija i Frederick Soddy · Vidi više »

Friedrich Bergius

Friedrich Karl Rudolf Bergius (Wroclaw, 11. listopada 1884. – Buenos Aires, 30. ožujka 1949.) bio je njemački kemičar.

Novi!!: Kemija i Friedrich Bergius · Vidi više »

Friedrich Hoffmann

Friedrich Hoffmann Friedrich Hoffmann (19. veljače 1660. – 12. studenog 1742.) bio je njemački liječnik i kemičar.

Novi!!: Kemija i Friedrich Hoffmann · Vidi više »

Friedrich Rathgen

Friedrich Rathgen (Eckernförde, 2. lipnja 1862. – Berlin, 19. studenoga 1942.) bio je njemački kemičar i utemeljitelj znanosti o konzervaciji.

Novi!!: Kemija i Friedrich Rathgen · Vidi više »

Friedrich Wöhler

Friedrich Wöhler Friedrich Wöhler (31. srpnja 1800. – 23. rujna 1882.) bio je njemački kemičar, poznat po otkriću sinteze uree, ali i prvi koji je izolirao neke kemijske elemente.

Novi!!: Kemija i Friedrich Wöhler · Vidi više »

Fritz Albert Lipmann

Fritz Albert Lipmann Fritz Albert Lipmann (Königsberg, Njemačka, 12. lipnja 1899. – 24. srpnja 1986.) bio je njemačko-američki biokemičar i ko-otkrivač koenzima A, 1945.g. Za ovo otkriće, i njegova ostala istraživanja koenzima A, dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1953.g.

Novi!!: Kemija i Fritz Albert Lipmann · Vidi više »

Fritz Haber

'''Fritz Haber''' Fritz Haber (Breslau, 9. prosinca 1868. – Basel, 29. siječnja 1934.), njemački kemičar.

Novi!!: Kemija i Fritz Haber · Vidi više »

Fritz Strassmann

Fritz Strassmann, punim imenom Friedrich Wilhelm "Fritz" Strassmann (Boppard, 22. veljače 1902. – Mainz, 22. travnja 1980.), njemački kemičar i fizičar.

Novi!!: Kemija i Fritz Strassmann · Vidi više »

Fuleren

Bukminsterfuleren C60.Biserka Tkalčeć, Antica Petreski: Kemijski elementi i njihovi spojevi, udžbenik kemije u trećem razredu gimnazije, Školska knjiga, 2014. Ikosaedarski fuleren C540. ''Montreal Biosphère'', Buckminster Fuller, 1967. Fuleren je treća alotropska modifikacija ugljika (uz dijamant i grafit), organska tvar s kuglastim šupljim molekulama u obliku pravilnih poliedara, koja se sastoji od ugljikovih atoma povezanih u 12 peterokuta i različit broj šesterokuta.

Novi!!: Kemija i Fuleren · Vidi više »

Fungicid

peronospore. Fungicid (lat. fungus: gljiva) je kemijsko sredstvo za zaštitu bilja (pesticid) koje u određenoj koncentraciji sprječava rast ili uništava gljivice uzročnike gljivičnih bolesti (mikoza).

Novi!!: Kemija i Fungicid · Vidi više »

Gaby Espino

Gaby Espino (Caracas, 15. studenog 1976.) je venezuelanska glumica i manekenka.

Novi!!: Kemija i Gaby Espino · Vidi više »

Galvanizacija

vrućeg cinčanja. bakrenog sulfata (bakrenje). tiskane pločice. hrane). Sinclair ZX Spectrum). Poniklani predmeti. cinkom i upravo završeni izratci. bakar na aluminiju. Stirlingovog motora. željeza i cinka. Galvanizacija je primjena istosmjerne električne struje stalne jakosti, ili takozvane galvanske struje.

Novi!!: Kemija i Galvanizacija · Vidi više »

Garry Thomson

Garry Thomson (13. rujna 1925. – 23. svibnja 2007.) bio je britanski muzejski konzervator, po vjeroispovijesti budist.

Novi!!: Kemija i Garry Thomson · Vidi više »

Göttingen

Göttingen (donjonjemački: Chöttingen) njemački je grad u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.

Novi!!: Kemija i Göttingen · Vidi više »

Geek (Internet stranica)

Geek.hr je internetska stranica i portal namijenjen ponajviše korisnicima koji prate zbivanja u svijetu tehnologije (računala, mobitela, aplikacija, gadgeta i sl.). Stranica je osnovana 2010.

Novi!!: Kemija i Geek (Internet stranica) · Vidi više »

Gene Wilder

Gene Wilder (Milwaukee, 11. lipnja 1933. — Stamford, Connecticut, 29. kolovoza 2016.), bio je američki glumac i komičar, nominiran za nagradu Oscar.

Novi!!: Kemija i Gene Wilder · Vidi više »

Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu

kartografskim konvencijama. Islamska geografija obuhvaća razvoj geografije, kartografije i geoznanosti u različitim islamskim zemljama.

Novi!!: Kemija i Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu · Vidi više »

Geokemija

Geokemija je znanost koja se bavi proučavanjem sastava Zemlje i drugih planeta, kemijskih procesa i reakcija koje su primjerice odgovorne za sastav stijena i tla.

Novi!!: Kemija i Geokemija · Vidi više »

Geologija Marsa

Geologija Marsa ili areologija (grčki Ἂρης Arēs + -λογία -logia), znanost koja proučava sastav, strukturu, fizička svojstva, povijest i procese koji oblikuju planet Mars.

Novi!!: Kemija i Geologija Marsa · Vidi više »

Georg Brandt

Georg Brandt (Riddarhyttan, 26. lipnja 1694. – Stockholm, 29. travnja 1768.) bio je švedski kemičar i mineralog zaslužan za otkriće kobalta 1735. godine.

Novi!!: Kemija i Georg Brandt · Vidi više »

George Hevesy

Hafnij. limu. George Hevesy, pravo ime György Hevesi (Budimpešta, Mađarska, 1. kolovoza 1885. – Freiburg im Breisgau, Njemačka, 5. srpnja 1966.), mađarski kemičar.

Novi!!: Kemija i George Hevesy · Vidi više »

George T. Whitesides

Dalmatinskog svemirskog ljeta u Splitu (26. kolovoza 2007.) George Thomas Whitesides je izvršni direktor National Space Society-ja, međunarodne udruge koja se bavi promicanjem astronomije i astronautike.

Novi!!: Kemija i George T. Whitesides · Vidi više »

Geotehnika

Geotehnika je građevinska aktivnost kojom se projektiraju i grade građevinski objekti u tlu.

Novi!!: Kemija i Geotehnika · Vidi više »

Geoznanosti

Geoznanosti ili znanost o Zemlji je termin koji okuplja i odnosi se na sve znanosti koje su povezane s proučavanjem planete Zemlje.

Novi!!: Kemija i Geoznanosti · Vidi više »

Gibanje biljaka

Samo neke niže biljke ili dijelovi viših biljaka mogu slobodno mijenjati položaj u prostoru.

Novi!!: Kemija i Gibanje biljaka · Vidi više »

Gimnazija

Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.

Novi!!: Kemija i Gimnazija · Vidi više »

Gordan Lauc

Gordan Lauc (Osijek, 28. kolovoza 1970.) - hrvatski biokemičar i molekularni biolog, redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanju, osnivač i predsjednik uprave tvrtke „Genos” d.o.o. Rodio se u Osijeku 28.

Novi!!: Kemija i Gordan Lauc · Vidi više »

Gordana Kralik

Gordana Kralik (Kneževo, 21. kolovoza 1943.), hrvatska agronomkinja.

Novi!!: Kemija i Gordana Kralik · Vidi više »

Gorenje

Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati plamen Gorenje ili izgaranje je kemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.

Novi!!: Kemija i Gorenje · Vidi više »

Grindeks

Grindeks (poznat i pod nazivom Grindex) latvijska je kompanija sa sjedištem u Rigi.

Novi!!: Kemija i Grindeks · Vidi više »

Grupa (matematika)

Ova slika ilustrira kako sati na satnom prikazu oblikuju grupu. U apstraktnoј algebri, grupa јe skup s binarnom operaciјom koјi zadovoljava određene aksiome, navedene dolje.

Novi!!: Kemija i Grupa (matematika) · Vidi više »

Gušterača

Shema probavnog sustava: Vanjsko lučenje žlijezde gušterače u duodenum Gušterača (pankreas) je žlijezda smještena ispod želuca, posebna po tome što ima vanjsko i unutarnje lučenje.

Novi!!: Kemija i Gušterača · Vidi više »

Gustav Fleischer

Gustav Fleischer (Bjelovar, 13. prosinca 1856. – Bjelovar, 16. travnja 1913.) - hrvatski kemičar, pedagog, novinar i kulturni djelatnik.

Novi!!: Kemija i Gustav Fleischer · Vidi više »

Gustav Janeček

Gustav Janeček (Konopiště, 30. studenog 1848. – Zagreb, 8. rujna 1929.), hrvatski kemičar i farmaceut češkog podrijetla.

Novi!!: Kemija i Gustav Janeček · Vidi više »

Gustav Pexidr

Gustav Pexidr (gdjegdje Gustav Pexidr-Srića; Osijek, 18. veljače 1859. – Novi Vinodolski, 12. travnja 1931.), hrvatski kemičar i profesor.

Novi!!: Kemija i Gustav Pexidr · Vidi više »

Gustav Robert Kirchhoff

Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.

Novi!!: Kemija i Gustav Robert Kirchhoff · Vidi više »

Gustave Eiffel

Alexandre Gustave Eiffel (Dijon, 15. prosinca 1832. – Pariz, 27. prosinca 1923.), francuski inženjer, poznat po konstrukciji Eiffelova tornja u Parizu.

Novi!!: Kemija i Gustave Eiffel · Vidi više »

H

Datoteka:Latin alphabet Hh.png H je 12.

Novi!!: Kemija i H · Vidi više »

Hanna Jedrzejewska

Hanna Jedrzejewska (1906. – 2002.) poljska kemičarka.

Novi!!: Kemija i Hanna Jedrzejewska · Vidi više »

Hans Adolf Krebs

Sir Hans Adolf Krebs (Hildesheim, 25. kolovoza 1900. – Oxford, 22. studenog 1981.), njemački, kasnije i britanski liječnik i biokemičar.

Novi!!: Kemija i Hans Adolf Krebs · Vidi više »

Hans Christian Ørsted

magnetizma. Hans Christian Ørsted (Rudkøbing, 14. kolovoza 1777. – Kopenhagen, 9. ožujka 1851.), danski fizičar i kemičar.

Novi!!: Kemija i Hans Christian Ørsted · Vidi više »

Hans Georg Dehmelt

Hans Georg Dehmelt (Görlitz, 9. rujna 1922.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Kemija i Hans Georg Dehmelt · Vidi više »

Harold Clayton Urey

Harold Clayton Urey (Walkerton, 29. travnja 1893. – La Jolla, 5. siječnja 1981.) je bio američki kemičar, čiji je rad na izotopima doveo do otkrića deuterija.

Novi!!: Kemija i Harold Clayton Urey · Vidi više »

Harry Kim

Harry Kim je lik iz Zvjezdanih staza: Voyager.

Novi!!: Kemija i Harry Kim · Vidi više »

Heidelberg

Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.

Novi!!: Kemija i Heidelberg · Vidi više »

Heinrich Otto Wieland

Heinrich Otto Wieland (Pforzheim, 4. lipnja 1877. – Starnberg, 5. kolovoza 1957.) - njemački kemičar.

Novi!!: Kemija i Heinrich Otto Wieland · Vidi više »

Henry Cavendish

Henry Cavendish (Nica, 10. listopada 1731. – London, 24. veljače 1810.), britanski kemičar i fizičar.

Novi!!: Kemija i Henry Cavendish · Vidi više »

Henry Moseley

Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. bakra i cinka (poznato kao ''Moseleyeve stepenice''). Henry Moseley (Weymouth, Dorset, UK 23. studenog 1887. – Galipolje, Turska, 10. kolovoza 1915.), engleski fizičar.

Novi!!: Kemija i Henry Moseley · Vidi više »

Herman Frasch

Herman Frasch (25. prosinca 1851. (Oberrot bei Gaildorfu Württemberg) - 1. svibnja 1914. (Pariz) bio je kemičar, rudarski inženjer i izumitelj poznat po svom radu s naftom i sumporom.

Novi!!: Kemija i Herman Frasch · Vidi više »

Hermann Oberth

'''Hermann Julius Oberth''' Hermann Oberth kao dječak 1901. V-2 raketa V-2 raketa postavljena na lanser V-2 raketa Postavljanje na lanser Wernher von Braun, 1970. Hermann Julius Oberth (Nagyszeben, Austro-Ugarska, 25. lipnja 1894. – Nürnberg, 28. prosinca 1989.) je bio njemački fizičar i inženjer, kojega mnogi smatraju jednim od začetnika raketarstva i astronautike.

Novi!!: Kemija i Hermann Oberth · Vidi više »

Hermann von Fehling

Hermann von Fehling (9. lipnja 1812. – 1. srpnja 1885.), bio je njemački kemičar, poznat po tome što je razvio Fehlingovu otopinu koja se koristi za procjenu šećera.

Novi!!: Kemija i Hermann von Fehling · Vidi više »

Hertha Wambacher

Hertha Wambacher (Beč, 9. ožujka 1903. – Beč, 25. travnja 1950.), austrijska fizičarka, istraživačica kozmičkog zračenja.

Novi!!: Kemija i Hertha Wambacher · Vidi više »

Hidroksil

Hidroksil je u kemiji spoj koji se sastoji od atoma kisika vezanog kovalentnom vezom na atom vodika.

Novi!!: Kemija i Hidroksil · Vidi više »

Hirschov lijevak

Hirschov lijevak je vrsta laboratorijskog lijevka za filtriranje.

Novi!!: Kemija i Hirschov lijevak · Vidi više »

Hitin

Hitin Hitin (grčki: χιτίνη tunika, ogrtač) je kompleksni visokomolekularni građevni polisaharid empirijske formule (C8H13O5N)n i glavni je sastojak staničnih stijenki gljiva, lišajeva, te egzoskeleta člankonožaca.

Novi!!: Kemija i Hitin · Vidi više »

HIV

Virus humane imunodeficijencije (HIV) je retrovirus koji uzrokuje stečeni sindrom imunodeficijencije (AIDS, stanje u ljudi kada imunosni sustav počinje slabjeti, dovodeći do po život opasnih oportunističkih infekcija).

Novi!!: Kemija i HIV · Vidi više »

Homeopatija

Samuel Hahnemann lat. ''Similia similibus curentur'' Homeopatija (grč. όμοιος, hómoios (isti) + πάθος, páthos (bol) metoda je alternativne medicine kojoj je pravilo "Slično se liječi sličnim" (lat. Similia similibus curentur), a temelj joj je postavio njemački liječnik Samuel Hahnemann u 18. stoljeću. Hahnemannovo pravilo je ipse dixit aksiom, odnosno nikada dokazana pretpostavka na kojoj je utemeljio homeopatiju. Znanstvena istraživanja nisu pokazala da su homeopatski pripravci učinkoviti, a pretpostavke na kojima se temelji njihovo navodno djelovanje su nevjerodostojne. Znanstvena zajednica smatra homeopatiju prijevarom i nadriliječništvom, a homeopatske pripravke neetičnima. Homeopatski pripravak rabi se u vrlo razrijeđenim dozama. Niske koncentracije homeopatskih pripravaka, koje često ne sadrže niti jednu molekulu otopljene tvari, predstavljaju osnovni razlog za odbijanje homeopatije kao vjerodostojne metode. Kao odgovor na kritike znanstvenika, moderni zastupnici homeopatije tvrde da "voda ima memoriju", tj. da otopljene tvari ostavljaju "potpis" u vodi čak i kada više nisu fizički prisutne, što je u suprotnosti s brojnim fizikalnim i kemijskim zakonima. Općenito gledano, Hahnemannova teza da homeopatski pripravci bolje djeluju što su više razrijeđeni u potpunoj su suprotnosti s farmakološkim ispitivanjima koja ukazuju da veća koncentracija otopljene tvari mora imati veći učinak od manje koncentracije.

Novi!!: Kemija i Homeopatija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Kemija i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski institut za istraživanje mozga

Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) je hrvatski znanstveni institut.

Novi!!: Kemija i Hrvatski institut za istraživanje mozga · Vidi više »

Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini

Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini obuhvaća: predškolsko obrazovanje, devetogodišnje osnovno obrazovanje koje je obvezno i besplatno za svu djecu od šeste do petnaeste godine, srednje obrazovanje koje je opcionalno i visoko obrazovanje.

Novi!!: Kemija i Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, je zdravstveni zavod, središnja medicinska ustanova javnog zdravstva u Hrvatskoj.

Novi!!: Kemija i Hrvatski zavod za javno zdravstvo · Vidi više »

Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa

Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa – HDKI, hrvatska strukovna udruga kemijskih inženjera i tehnologa, kemičara, fizičkih i pravnih osoba.

Novi!!: Kemija i Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa · Vidi više »

Hrvoje Iveković

Hrvoje Iveković (Zagreb, 9. svibnja 1901. — Zagreb, 13. prosinca 1991.) bio je hrvatski kemičar, rektor Sveučilišta u Zagrebu i redovni član HAZU.

Novi!!: Kemija i Hrvoje Iveković · Vidi više »

Humboldtovo sveučilište u Berlinu

Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.

Novi!!: Kemija i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »

Humphry Davy

električne struje. Davyjeva svjetiljka ili prva rudarska sigurnosna svjetiljka. čavla. Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.), engleski kemičar i fizičar.

Novi!!: Kemija i Humphry Davy · Vidi više »

I

Datoteka:Latin alphabet Ii.png I je 13.

Novi!!: Kemija i I · Vidi više »

IG Farben

Logotip IG Farbena. Članovi Nadzornog odbora IG Farbena. IG Farben bio je njemački konglomerat kemijskih tvrtki.

Novi!!: Kemija i IG Farben · Vidi više »

Ignacy Łukasiewicz

Ignacy Łukasiewicz Jan Józef Ignacy Łukasiewicz (Zaduszniki, Poljska, 8. ožujka 1822. — Chorkówka, Poljska, 7. siječnja 1882.) je bio poljski kemičar i izumitelj prve metode destilacije kerozina iz nafte.

Novi!!: Kemija i Ignacy Łukasiewicz · Vidi više »

Ilija Bošnjak

Ilija Bošnjak (Metković, 10. srpnja 1882. — Zagreb, 26. siječnja 1975.) kemičar i enolog.

Novi!!: Kemija i Ilija Bošnjak · Vidi više »

Imre Rufi

Imre Rufi (Kneževo, Baranja, Hrvatska, 4. kolovoza 1938. – Budimpešta, 1. ožujka 1990.), mađarski kemičar.

Novi!!: Kemija i Imre Rufi · Vidi više »

In situ

In situ je latinska fraza koja se može prevesti kao na mjestu, ili kao na licu mjesta.

Novi!!: Kemija i In situ · Vidi više »

Inženjerstvo

Izrada turbina zahtijeva suradnju inženjera s više različitih područja. Inženjerstvo je korištenje znanosti i tehnike za potrebe čovječanstva, naročito u gospodarstvu.

Novi!!: Kemija i Inženjerstvo · Vidi više »

Indikator

oprugom. bazna ili lužnata s pH od 8,2 do 12,0.

Novi!!: Kemija i Indikator · Vidi više »

Industrijska revolucija

U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.

Novi!!: Kemija i Industrijska revolucija · Vidi više »

Infuzijska pumpa

Infuzijska pumpa marke Fresenius Infuzijska pumpa je mala pumpa za infuziju (neki uređaji uključuju mogućnost ulijevanja i povlačenja tekućeg sadržaja) koja se koristi kako bi se pacijentu postupno dale male količine tekućine (s ili bez lijeka), ili za kemijska i biomedicinska istraživanja.

Novi!!: Kemija i Infuzijska pumpa · Vidi više »

Inhibitor

Inhibitor (od lat. inhibere: zadržati, priječiti) može značiti.

Novi!!: Kemija i Inhibitor · Vidi više »

Injekcijska pumpa

Injekcijski pogonski sklop ili injekcijska pumpa mala je pumpa za infuziju (neki uređaji uključuju mogućnost ulijevanja i povlačenja tekućeg sadržaja) koja se koristi kako bi se pacijentu postupno dale male količine tekućine (s ili bez lijeka) ili za kemijska i biomedicinska istraživanja.

Novi!!: Kemija i Injekcijska pumpa · Vidi više »

Institut za oceanografiju i ribarstvo

Zgrada ''Instituta za oceanografiju i ribarstvo'' na zapadnom rtu Marjana Institut za oceanografiju i ribarstvo je osnovan u Splitu 1930. godine kao prva nacionalna znanstveno-istraživačka institucija koja se bavi istraživanjem mora.

Novi!!: Kemija i Institut za oceanografiju i ribarstvo · Vidi više »

Inteligentni dizajn

Inteligentni dizajn je pokret koji promiče tvrdnju da određene značajke svemira i svih živih bića najbolje objašnjava inteligentni uzrok (intervencija izvana), a ne slijepi nevođeni proces kao prirodni odabir.

Novi!!: Kemija i Inteligentni dizajn · Vidi više »

Internacionalizmi

Internacionalizmi ili međunarodnice jesu posuđenice koje u više jezika imaju isto osnovno značenje i u svojoj osnovi isti izraz.

Novi!!: Kemija i Internacionalizmi · Vidi više »

Inverzija

Inverzija (lat. inversio) može značiti.

Novi!!: Kemija i Inverzija · Vidi više »

Irène Joliot-Curie

Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. – Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska kemičarka i fizičarka.

Novi!!: Kemija i Irène Joliot-Curie · Vidi više »

Irving Langmuir

Irving Langmuir (31. siječnja 1881. – 16. kolovoza 1957.) je bio američki kemičar i fizičar.

Novi!!: Kemija i Irving Langmuir · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: Kemija i Isaac Newton · Vidi više »

IUPAC-ova nomenklatura

Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC) objavila je setove pravila za standardizaciju kemijske nomenklature. Postoje dva glavna područja.

Novi!!: Kemija i IUPAC-ova nomenklatura · Vidi više »

IUPAC-ova nomenklatura organske kemije

IUPAC-ova nomenklatura organske kemije sistematski je način imenovanja organskih kemijskih spojeva prema prijedlogu Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC).

Novi!!: Kemija i IUPAC-ova nomenklatura organske kemije · Vidi više »

Ivan Brihta

Ivan Brihta (Osijek, 14. travnja 1903. – Zagreb, 28. studenoga 1960.), hrvatski kemijski tehnolog.

Novi!!: Kemija i Ivan Brihta · Vidi više »

Ivan Marek

Ivan Marek (Zagreb, 16. siječnja 1863. – Zagreb, 11. studenog 1936.) je bio hrvatski kemičar.

Novi!!: Kemija i Ivan Marek · Vidi više »

Izmjenjivač topline cijev u cijevi

Izmjenjivač topline cijev u cijevi je najčešći tip izmjenjivača topline u uljnim rafinerijama i drugih velikih kemijskih procesa, pa je pogodan za potrebe većeg tlaka.

Novi!!: Kemija i Izmjenjivač topline cijev u cijevi · Vidi više »

Izobutan

Izobutan, strukturna formula Izobutan je jedan od dva izomerna oblika butana, iznimno zapaljiv i eksplozivan plin, kemijske formule: (CH3)3CH.

Novi!!: Kemija i Izobutan · Vidi više »

Izomer

Izomeri su spojevi iste molekularne mase i jednake kemijske formule koje je otkrio dr.sc.

Novi!!: Kemija i Izomer · Vidi više »

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.

Novi!!: Kemija i Izotop · Vidi više »

Jacobus Henricus van 't Hoff

Jacobus Henricus van 't Hoff (Rotterdam, 30. kolovoza 1852. – Berlin, 1. ožujka 1911.) je bio nizozemski fizikokemičar i organokemičar.

Novi!!: Kemija i Jacobus Henricus van 't Hoff · Vidi više »

James Dewar

James Dewar (Kincardine-on-Forth, Škotska, 20. rujna 1842. – London, 27. ožujka 1923.) je bio škotski kemičar i fizičar, a najpoznatiji je po otkriću Dewarove posude, koja je kasnije iskorištena za vrlo praktičnu primjenu termos-boce.

Novi!!: Kemija i James Dewar · Vidi više »

James Watt

Crtež iz 1774., koji prikazuje parni stroj konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”. Originalni parni kondenzator koji je napravio James Watt. planetarnog prijenosnika. centrifugalni regulator). James Wattov parni stroj iz 1848. James Watt (Greenock, Škotska, 19. siječnja 1736. – Heathfield kraj Birminghama, 19. kolovoza 1819.), škotski izumitelj i inženjer.

Novi!!: Kemija i James Watt · Vidi više »

Jaroslav Heyrovský

Jaroslav Heyrovský (20. prosinca 1890. – 27. ožujka 1967.) bio je češki kemičar i izumitelj.

Novi!!: Kemija i Jaroslav Heyrovský · Vidi više »

Jöns Jakob Berzelius

Jöns Jakob Berzelius (Väversunda, 20. kolovoza 1779. – Stockholm, 7. kolovoza 1848.), švedski kemičar, liječnik i pronalazač.

Novi!!: Kemija i Jöns Jakob Berzelius · Vidi više »

Jędrzej Śniadecki

Jędrzej Śniadecki (Żnin, 30. studenog 1768. − Vilnius, 12. svibnja 1838.) bio je poljski književnik, liječnik, kemičar i biolog.

Novi!!: Kemija i Jędrzej Śniadecki · Vidi više »

Jean Baptiste Perrin

anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa ('''katodno zračenje'''). Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Jean Baptiste Perrin (Lille, 30. rujna 1870. - New York, 17. travnja 1942.), francuski fizičar i kemičar.

Novi!!: Kemija i Jean Baptiste Perrin · Vidi više »

Jean-Antoine Chaptal

Jean-Antoine Claude Chaptal, grof od Chanteloupa, (4. lipnja 1756. — 30. srpnja 1832.), bio je francuski kemičar i političar.

Novi!!: Kemija i Jean-Antoine Chaptal · Vidi više »

Jean-Augustin Barral

Jean-Augustin Barral (Metz, 31. siječnja 1819. — Fontenay-sous-Bois, 10. rujna 1884.), bio je francuski fizičar, kemičar i agronom.

Novi!!: Kemija i Jean-Augustin Barral · Vidi više »

Jean-Baptiste Dumas

Jean Baptiste Dumas, (Alès, 15. srpnja 1800. – Cannes, 11. travnja 1884.), bio je francuski kemičar i političar.

Novi!!: Kemija i Jean-Baptiste Dumas · Vidi više »

Jean-François Pilâtre de Rozier

Jean-François Pilâtre de Rozier Jean-François Pilâtre de Rozier (30. ožujka 1754. – 15. lipnja 1785.) bio je francuski učitelj kemije, fizike i jedan od pionira zrakoplovstva.

Novi!!: Kemija i Jean-François Pilâtre de Rozier · Vidi više »

Johan Arfwedson

Johan August Arfwedson (12. siječnja 1792. – 28. listopada 1841.) bio je švedski kemičar koji je otkrio kemijski element litij, izolirajući ga kao sol.

Novi!!: Kemija i Johan Arfwedson · Vidi više »

Johan Gadolin

Johan Gadolin (5. lipnja 1760. – 15. kolovoza 1852.), je bio finski kemičar, fizičar i mineralog.

Novi!!: Kemija i Johan Gadolin · Vidi više »

Johan Gahn

Johan Gottlieb Gahn (19. kolovoza 1745. – 8. prosinca 1818.) bio je švedski kemičar koji je 1774. otkrio kemijski element mangan.

Novi!!: Kemija i Johan Gahn · Vidi više »

Johann Gottlob Leidenfrost

Johann Gottlob Leidenfrost (Rosperwenda, 27. studenoga 1715. – Duisburg, 2. prosinca 1794.) bio je njemački fizičar i teolog koji je prvi opisao znanstvenu pojavu eponimski nazvanu Leidenfrostovim učinkom.

Novi!!: Kemija i Johann Gottlob Leidenfrost · Vidi više »

Johann Wilhelm Hittorf

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Geisslerove cijevi. Johann Wilhelm Hittorf (Bonn, 27. ožujka 1824. – Münster, 28. rujna 1914.), njemački fizičar i kemičar.

Novi!!: Kemija i Johann Wilhelm Hittorf · Vidi više »

Johann Wilhelm Ritter

Johann Wilhelm Ritter (Samitz kraj Haynaua, 16. prosinca 1776. – München, 23. siječnja 1810.), njemački kemičar i fizičar.

Novi!!: Kemija i Johann Wilhelm Ritter · Vidi više »

Johann Wolfgang Döbereiner

broj elektrona po ljuskama. Periodni sustav elemenata. Johann Wolfgang Döbereiner (Hof, 13. prosinca 1780. – Jena, 24. ožujka 1849.), njemački kemičar.

Novi!!: Kemija i Johann Wolfgang Döbereiner · Vidi više »

Johanna Budwig

Dr.

Novi!!: Kemija i Johanna Budwig · Vidi više »

John Backus

John Warner Backus (Philadelphia, Pennsylvania, 3. prosinca, 1924. – Ashland, Oregon, 17. ožujka, 2007.), američki računalni znanstvenik.

Novi!!: Kemija i John Backus · Vidi više »

John Dalton

eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.

Novi!!: Kemija i John Dalton · Vidi više »

John Frederic Daniell

John Frederic Daniell (London, 12. ožujka 1790. – London 13. ožujka 1845.), britanski kemičar, fizičar i meteorolog.

Novi!!: Kemija i John Frederic Daniell · Vidi više »

John Herschel

Pirheliometar, istraživački tip. John Herschel, punim imenom John Frederick William Herschel (Slogh kod Windsora, 7. ožujka 1792. - Collingwood kod Hawkhursta, 11. svibnja 1871.), engleski astronom, matematičar, kemičar i fotograf.

Novi!!: Kemija i John Herschel · Vidi više »

John Tyndall

John Tyndall (Leighlinbridge, 2. kolovoza 1820. – Hindhead, 4. prosinca 1893.), irski fizičar.

Novi!!: Kemija i John Tyndall · Vidi više »

Jon Stewart

Jon Stewart (rodno ime Jonathan Stuart Leibowitz, 18. studenog 1962., New York City), američki je politički satiričar, književnik, TV voditelj, glumac, medijski kritičar i stand-up komičar.

Novi!!: Kemija i Jon Stewart · Vidi više »

José Carreras

'''Josep Carreras''' (2001.) Josep Maria Carreras i Coll (Barcelona, 5. prosinca 1946.) je španjolski tenor iz Katalonije.

Novi!!: Kemija i José Carreras · Vidi više »

Josef Šimoník

Prof.

Novi!!: Kemija i Josef Šimoník · Vidi više »

Joseph Black

Joseph Black (Bordeaux, 16. travnja 1728. – Edinburgh, 6. prosinca 1799.) je škotski fizičar i kemičar . Otkrio je ugljikov dioksid.

Novi!!: Kemija i Joseph Black · Vidi više »

Joseph Louis Gay-Lussac

Joseph Louis Gay-Lussac (Saint-Leonard-de-Noblat, 6. prosinca 1778. – Pariz, 9. svibnja 1850.), francuski fizičar i kemičar.

Novi!!: Kemija i Joseph Louis Gay-Lussac · Vidi više »

Joseph Nicéphore Niepce

desno Joseph Nicéphore Niépce (7. ožujka 1765. — 5. lipnja 1833.) bio je francuski kemičar izumitelj i heliografije.

Novi!!: Kemija i Joseph Nicéphore Niepce · Vidi više »

Joseph Priestley

Joseph Priestley (Birstall Fieldhead, 13. ožujka 1733. – Northumberland, SAD, 6. veljače 1804.), engleski znanstvenik i filozof.

Novi!!: Kemija i Joseph Priestley · Vidi više »

Joseph Schlessinger

Joseph Schlessinger (Topusko, 26. ožujka 1945.), hrvatsko-izraelsko-američki židovski biokemičar, sveučilišni profesor, akademik Rođen je u Hrvatskoj, za vrijeme nacističke okupacije 1945. godine.

Novi!!: Kemija i Joseph Schlessinger · Vidi više »

Josiah Willard Gibbs

Josiah Willard Gibbs (New Haven, 11. veljače 1839. – New Haven, 28. travnja 1903.), američki teorijski fizičar, kemičar i matematičar.

Novi!!: Kemija i Josiah Willard Gibbs · Vidi više »

Josy Barthel

Joseph "Josy" Barthel, (Mamer, Luxembourg, 24. travnja 1927. – Luxembourg, Luksemburg, 7. srpnja 1992.) bio je luksemburški srednjeprugaš.

Novi!!: Kemija i Josy Barthel · Vidi više »

Julije Bajamonti

Julije Bajamonti (tal. Giulio Bajamonti) (Split, 24. kolovoza 1744. – Split, 12. prosinca 1800.), hrvatski liječnik, matematičar, književnik, pisac medicinskih tekstova, sakupljač narodnih pjesama, skladatelj, glazbeni teoretičar, polihistor, filozof i enciklopedist.

Novi!!: Kemija i Julije Bajamonti · Vidi više »

Julius Lothar von Meyer

Julius Lothar von Meyer (Varel, 19. kolovoza 1830. – Tübingen, 11. travnja 1895.), njemački kemičar.

Novi!!: Kemija i Julius Lothar von Meyer · Vidi više »

Justus von Liebig

'''Justus von Liebig''' Justus von Liebig (Darmstadt, 12. svibnja 1803. – München, 18. travnja 1873.), njemački kemičar.

Novi!!: Kemija i Justus von Liebig · Vidi više »

K

Datoteka:Latin alphabet Kk.png K je 15.

Novi!!: Kemija i K · Vidi više »

Kai Manne Börje Siegbahn

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Kai Manne Börje Siegbahn ili samo Kai Siegbahn (Lund, 20. travnja 1918. – Ängelholm, 20. srpnja 2007.), švedski fizičar.

Novi!!: Kemija i Kai Manne Börje Siegbahn · Vidi više »

Kamen mudraca

Alkemičar u potrazi za Kamenom mudraca, djelo Josepha Wrighta iz 1771. Kamen mudraca ili kamen mudrosti (lat. Lapis philosophorum) je mitska alkemijska supstanca koja, prema vjerovanju, ima sposobnost pretvoriti običan metal u zlato.

Novi!!: Kemija i Kamen mudraca · Vidi više »

Kary Mullis

Kary Banks Mullis (28. prosinca 1944.) američki je dobitnik Nobelove nagrade i biokemičar, autor i predavač.

Novi!!: Kemija i Kary Mullis · Vidi više »

Keith O'Brien

Keith Michael Patrick O'Brien (17. ožujka 1938. – 19. ožujka 2018.), bio je škotski rimokatolički kardinal.

Novi!!: Kemija i Keith O'Brien · Vidi više »

Kemija okoliša

Kemija okoliša je područje kemije koje se bavi kemijskim sastavom tla, vode i zraka te utjecajem raznih kemijskih tvari na ekološku ravnotežu i načinima da se ta ekološka ravnoteža vrati u normalno – prvobitno stanje, odnosno sačuva.

Novi!!: Kemija i Kemija okoliša · Vidi više »

Kemija u industriji

Kemija u industriji (KUI, međ. kratica Kem. Ind.) je hrvatski znanstveno-stručni časopis.

Novi!!: Kemija i Kemija u industriji · Vidi više »

Kemijska kinetika

Kemijska kinetika je grana fizikalne kemije koja se bavi istraživanjem brzina kemijskih reakcija.

Novi!!: Kemija i Kemijska kinetika · Vidi više »

Kemijska oceanografija

Kemijska oceanografija bavi se kemijskom i fizičkom prirodom mora, s procesima koji kontroliraju njegov sastav i s procesima kojima more utječe na atmosferu i tlo.

Novi!!: Kemija i Kemijska oceanografija · Vidi više »

Kemijski afinitet

vode: ''μ''.

Novi!!: Kemija i Kemijski afinitet · Vidi više »

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Novi!!: Kemija i Kemijski element · Vidi više »

Kemijski spojevi

Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.

Novi!!: Kemija i Kemijski spojevi · Vidi više »

Kemijsko inženjerstvo

Procesni inženjeri dizajniraju, konstruiraju i upravljaju proizvodnim postrojenjima. Kemijsko inženjerstvo, inženjerska je disciplina koja se oslanja na temeljna znanja iz kemije, fizike i matematike radi rješavanja problematike kemijskih procesa.

Novi!!: Kemija i Kemijsko inženjerstvo · Vidi više »

Kemijsko posuđe i pribor

Kemijsko posuđe i pribor obuhvaćaju sve osnovne predmete koje kemičari koriste u svakodnevnom radu.

Novi!!: Kemija i Kemijsko posuđe i pribor · Vidi više »

Kemijsko svojstvo

Kemijsko svojstvo je bilo koje svojstvo materijala koje se javlja za vrijeme kemijske reakcije, a to je neka odlika materijala koja se može ostvariti isključivo promjenom istoga.

Novi!!: Kemija i Kemijsko svojstvo · Vidi više »

Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita

Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita u smislu Zakona o sustavu civilne zaštite je skup organiziranih postupaka koji obuhvaćaju detekciju, uzimanje uzoraka i identifikaciju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih sredstava i/ili tvari te obilježavanje i dekontaminaciju opasnih područja.

Novi!!: Kemija i Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita · Vidi više »

Kenichi Fukui

Ken’ichi Fukui (jap., Fukui Ken’ichi; Nara 4. listopada 1918. - Kyoto 9. siječnja 1998.) bio je japanski kemičar, dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju.

Novi!!: Kemija i Kenichi Fukui · Vidi više »

Kinidin

Kinidin Kinidin je antiaritmik koji pripada I. skupini po Vaughan-Williamsovoj podjeli.

Novi!!: Kemija i Kinidin · Vidi više »

Kirchhoffovi zakoni

Kirchhoffovi zakoni su fizikalni zakoni koje je otkrio njemački znanstvenik Gustav Robert Kirchhoff.

Novi!!: Kemija i Kirchhoffovi zakoni · Vidi više »

Kisele kiše

Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO2 iz rafinerija nafte, kao što se vidi u mjestu Curaçao. Kisela kiša je svaka oborina koja ima višu kiselost (nižu vrijednost pH) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5).

Novi!!: Kemija i Kisele kiše · Vidi više »

Kljunasti kitovi

Kljunasti kitovi (lat. Ziphiidae) su jedna od porodica kitova zubana.

Novi!!: Kemija i Kljunasti kitovi · Vidi više »

Klorofil

algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine. Klorofil ili biljno zelenilo je zeleni biljni pigment, nužan u procesu fotosinteze, smješten u kloroplastima (plastidi), u svim zelenim dijelovima biljke.

Novi!!: Kemija i Klorofil · Vidi više »

Koagulacija

Koagulacija (lat. coagulatio: grušanje, sirenje) može značiti.

Novi!!: Kemija i Koagulacija · Vidi više »

Kompleksni spojevi

Cisplatin, PtCl2(NH3)2. Atom s četiri liganda. Kompleksni ili složeni spojevi su najčešće ionski spojevi odnosno kompleksne soli (kristali ili otopine), zato je bolje govoriti o kompleksnim ionima.

Novi!!: Kemija i Kompleksni spojevi · Vidi više »

Konac

Konac je pređa kružnog promjera od dvije (ili više) međusobno uvijenih niti neograničene duljine.

Novi!!: Kemija i Konac · Vidi više »

Koncentracija

U kemiji, „koncentracija“ je definirana kao udio otopljene tvari podijeljen s volumenom otopine.

Novi!!: Kemija i Koncentracija · Vidi više »

Koncern

Koncerni (od lat. Concernere "(po-miješati") nastaju udruživanjem većeg broja tvrtki ili poduzeća, obično iste gospodarske grane, kao što su automobilska ili elektroindustrijska, kemijska, prehrambena i druge industrije, razne proizvodne, trgovačke ili uslužne djelatnosti. Prvi su koncerni nastali okupljanjem određenog broja tvrtki oko jedne tvrtke i njezina vlasnika, čije ime obično i nosi koncern. U suradnji s bankama, koje također postaju članice koncerna, i vlastitim kapitalom otkupljuju dionice nezavisnih tvrtki koje ih zanimaju i preuzimaju nadzor nad njihovim poslovanjem dok im se potpuno ne priključe ili postanu članice koncerna. Cilj je poslovanja koncerna, kao i svake druge tvrtke, ostvarivanje dobiti, a svrha je udruživanja postizanje boljeg tržišnog položaja nego što ga imaju konkurenti. Na taj način koncerni rješavaju i probleme nabave sirovina, energije, repromaterijala i drugih resursa za svoje proizvodne procese i plasman vlastitih proizvoda. Tako proizvodi jednog dijela koncerna postaju sirovine ili repromaterijal za druge njegove dijelove. U koncern se tvrtke udružuju i radi plasmana gotovih zajedničkih proizvoda krajnjim potrošačima ili kupcima. Kategorija:Poslovanje Kategorija:Trgovačko pravo it:Società consociata.

Novi!!: Kemija i Koncern · Vidi više »

Konjugacija

Konjugacija (lat. coniugatio: vezanje, povezivanje) može značiti.

Novi!!: Kemija i Konjugacija · Vidi više »

Konjugacija (kemija)

Cinamaldehid je prirodni spoj koji ima konjugirani sustav. Izgled cinamaldehida. Penta-1,3-dien je molekula s konjugiranim sustavom. Diazometanov konjugirani π-sustav. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. Konjugacija, u kemiji i biokemiji, je povezivanje velikih molekula, na primjer jednostavnih bjelančevina (proteina), s većim ili manjim molekulama drugih kemijskih spojeva (fosfoproteini, lipoproteini, metaloproteini).

Novi!!: Kemija i Konjugacija (kemija) · Vidi više »

Konstruiranje

Konstruiranje je stvaralačko-duhovna aktivnost pri promišljanju najrazličitijih tehničkih sustava (alata, strojeva, postrojenja, mostova).

Novi!!: Kemija i Konstruiranje · Vidi više »

Kontakt (elektrotehnika)

Kontakt u elektrotehici označava stanje koje nastaje dodirom dvaju vodiča.

Novi!!: Kemija i Kontakt (elektrotehnika) · Vidi više »

Konzervacija-restauracija

20. stoljeća (desno) Konzervacija-restauracija ili konzerviranje-restauriranje, često određena i samo kao konzervacija zanimanje je, odnosno djelatnost posvećena očuvanju i održavanju kulturne baštine.

Novi!!: Kemija i Konzervacija-restauracija · Vidi više »

Konzervansi

Konzervansi su kemijska sredstva koja sprječavaju kvarenje hrane, odnosno raznih tvari na način da zaustavlja razvoj mikroorganizama.

Novi!!: Kemija i Konzervansi · Vidi više »

Koordinacijski broj

natrijeva klorida s koordinacijskim brojem 6 za natrij i klor. Koordinacijski broj u kemiji označava broj čestica poredanih oko središnje čestice u kristalnoj rešetki, odnosno broj atomskih skupina ili iona oko središnjeg atoma kod kompleksnih spojeva.

Novi!!: Kemija i Koordinacijski broj · Vidi više »

Kopljače

Kopljače su jedini predstavnici svitkoglavaca.

Novi!!: Kemija i Kopljače · Vidi više »

Kost

Ilustracija '''ljudske bedrene kosti''', najprepoznatljivije u ljudskom tijelu Kost (lat.: "Os"), ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja.

Novi!!: Kemija i Kost · Vidi više »

Kozmetologija

Kozmetologija se bavi istraživanjem, pronalaženjem i metodološkom primjenom zahvata i kozmetičkih sredstava kojima je moguće otkloniti, ublažiti ili prikriti nastanak fizičkih ili funkcionalnih promjena koje remete estetski izgled osobe.

Novi!!: Kemija i Kozmetologija · Vidi više »

Kristalizacija

kristalnu rešetku. Kristalizacija meda. vodene pare može se odviti na razne načine. bronce koja pokazuje dendritička (u obliku jelke) kristalna zrna. šećerne repe. Kristalizacija je nastajanje kristala u kojem se osnovne čestice (atomi, ioni ili molekule) pravilno slažu u prostoru stvarajući kristalnu rešetku.

Novi!!: Kemija i Kristalizacija · Vidi više »

Kritična infrastruktura

Kritična infrastruktura predstavlja infrastrukturu koja je vitalna za neku zemlju ili zajednicu i čije oštećenje ili gubitak vodi do gubitka isporuke neke usluge.

Novi!!: Kemija i Kritična infrastruktura · Vidi više »

Krivo skretanje

Krivo skretanje (eng. Wrong Turn) je američki horror film iz 2003. g., koji je režirao Rob Schmidt, a scenarij napisao Alan B. McElroy.

Novi!!: Kemija i Krivo skretanje · Vidi više »

Kvantni brojevi

ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Periodni sustav elemenata. Kvantni broj je broj koji opisuje kvantnomehaničko stacionarno stanje subatomskih čestica, elektrona u atomu i nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.

Novi!!: Kemija i Kvantni brojevi · Vidi više »

Kvercetin

Kvercetin se smatra pretečom i predstavnikom svih bioflavonoida zbog toga što je njegova kemijska struktura osnovni "skelet" većine drugih bioflavonoida, uključujući rutin, hesperidin i dr.

Novi!!: Kemija i Kvercetin · Vidi više »

Laboratorij

Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.

Novi!!: Kemija i Laboratorij · Vidi više »

Laboratorijski dnevnik

Laboratorijski dnevnik Otto Hahna iz 1938. Laboratorijski dnevnik je dokument o obavljenoj vježbi tj.

Novi!!: Kemija i Laboratorijski dnevnik · Vidi više »

Lars Nilson

Lars Fredrik Nilson (27. svibnja 1840., Skönberga - 14. svibnja 1899., Stockholm) bio je švedski kemičar zaslužan za otkriće skandija 1879. godine.

Novi!!: Kemija i Lars Nilson · Vidi više »

Latentna toplina

°C. klimatizaciju. Latentna toplina je toplina koju neka masa tvari mora predati ili primiti iz okoline kako bi promijenila agregatno stanje (oznaka: L) po jedinici te mase (po kilogramu tvari).

Novi!!: Kemija i Latentna toplina · Vidi više »

Latinskoamerički medicinski fakultet

Escuela Latinoamericana de Medicina (ELAM), (hrvatski; Latinskoamerički medicinski fakultet), je međunarodni medicinski fakultet na Kubi.

Novi!!: Kemija i Latinskoamerički medicinski fakultet · Vidi više »

Lavoslav Ružička

Lavoslav (Leopold) Ružička (Vukovar, 13. rujna 1887. – Mammern, Švicarska, 26. rujna 1976.) dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju, te je prvi hrvatski dobitnik te nagrade.

Novi!!: Kemija i Lavoslav Ružička · Vidi više »

László Batthyány-Strattmann

Blaženi László Batthyány-Strattmann (njemački: Ladislaus Batthyány-Strattmann; Dunakiliti, 28. listopada 1870. - Beč, 22. siječnja 1931.) bio je mađarski aristokrat i liječnik.

Novi!!: Kemija i László Batthyány-Strattmann · Vidi više »

Le Chatelierovo načelo

Le Chatelierovo načelo je načelo u ravnotežnim sustavima koje glasi, ako sustavu promijenimo neku intenzivnu veličinu, sustav će nastojati tu promjenu umanjiti.

Novi!!: Kemija i Le Chatelierovo načelo · Vidi više »

Leó Szilárd

Leó Szilárd Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Leo Szilard (Budimpešta, 11. veljače 1898. - La Jolla, Kalifornija, 30. svibnja 1964.), mađarski fizičar židovskog podrijetla, idejni začetnik nuklearne lančane reakcije.

Novi!!: Kemija i Leó Szilárd · Vidi više »

Lem

olovo i 40% kositar) za meko lemljenje. mekog lemljenja. smole (talilo), vidljivo kao tamna mrlja na odsječenom kraju žice za lemljenje. Razne vrste lemova za meko lemljenje. tvrdog lemljenja. bakrenih cijevi. Lem je metalno vezno sredstvo koje se koristi kod lemljenja (mekog ili tvrdog), kojemu je talište barem 50 °C niže od tališta lemljenoga materijala.

Novi!!: Kemija i Lem · Vidi više »

Leo Klasinc

Leo Klasinc (Zagreb, 20. svibnja 1937. – Zagreb, 9. veljače 2021.) hrvatski akademik.

Novi!!: Kemija i Leo Klasinc · Vidi više »

Leo Sternbach

Leo Henryk Sternbach (Opatija, 7. svibnja 1908. – Chapell Hill, 28. rujna 2005.) je bio kemičar zaslužan za otkriće benzodiazepina, vrste sredstava za smirenje - trankvilizanata.

Novi!!: Kemija i Leo Sternbach · Vidi više »

Leonid Isaakovič Mandeljštam

Raman i Krishnan. nm. Leonid Isaakovič Mandeljštam (Mogilev, Bjelorusija, 4. svibnja 1879. – Moskva, 27. rujna 1944.), bjeloruski fizičar.

Novi!!: Kemija i Leonid Isaakovič Mandeljštam · Vidi više »

Lignin

Lignin (od lat. lignum: drvo) je neugljikohidratni polifenolni polimer, glavni sastojak drva (od 15 do 35%), koji poput plastike ili cementa povezuje celulozna vlakna u vrlo čvrstu izvanstaničnu strukturu.

Novi!!: Kemija i Lignin · Vidi više »

Limnologija

Jezero '''Petnja''' kod Slavonskog Broda Limnologija (grčki λἰμνη jezero + -logija), grana hidrologije koja se bavi istraživanjem jezera, napose fizikalnim i kemijskim svojstvima jezerske vode i biologijom jezera.

Novi!!: Kemija i Limnologija · Vidi više »

Lingua franca

Lingua franca jest jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.

Novi!!: Kemija i Lingua franca · Vidi više »

Ljepilo

Nitrocelulozno ljepilo izvan pakovanja. Životinjska ljepila ili tutkala nastaju od preradbe kostiju i kože. Biljno ljepilo izrađeno od škroba. epoksidno ljepilo koje se suši za 5 minuta. vijke koje osigurava vodonepropusnost. zračne luke Hamburg (automobil visi naglavačke sa stropa). Ledeni čovjek ili Oetzi iz Tirola je koristio brezinu smolu kao ljepilo za svoje oružje prije oko 5 300 godina. Pištolj za topla ljepila. Životinjsko ljepilo u zrnu. Ljepilo ili adheziv je kemijska tvar koja služi za lijepljenje (sljepljivanje) materijala, to jest za njihovo spajanje stvaranjem veznoga filma među slijepljenim površinama.

Novi!!: Kemija i Ljepilo · Vidi više »

Ljudska probava

Organi prsnog koša i trbuha: (1) Jednjak, (2) Ošit, (3) želudac, (4) Jetra, (5) Žučni mjehur, (6) Dvanaesnik, (7) Gušterača, (8) Slezena Probava je proces koji se događa u probavnom sustavu, a uloga probavnog sutava je mehanička i kemijska razgradnja hrane, apsorpcija hranjivih sastojaka u krvni i limfni optok te defekacija.

Novi!!: Kemija i Ljudska probava · Vidi više »

Logički sklopovi

Logički sklopovi su osnovne jedinice od kojih se tvore računala, a njihova izvedba je zavisna o tehnologiji vremena u kojim su izrađene te mogu biti: mehanička, elektromehanička, elektronička, optička, kvantna, biološka, kemijska itd.

Novi!!: Kemija i Logički sklopovi · Vidi više »

Louis Lucien Bonaparte

Louis Lucien Bonaparte (Grimley, Worcestershire, Engleska, 4. siječnja 1813. – Fano, Italija, 3. studenog 1891.), francuski jezikoslovac i filolog.

Novi!!: Kemija i Louis Lucien Bonaparte · Vidi više »

Lourdes

Svetište Gospe Lurdske Lourdes je grad smješten na jugozapadu Francuske, u pokrajini Hautes-Pyrenees, u podnožju gorja Pireneja.

Novi!!: Kemija i Lourdes · Vidi više »

Ludwig Mond

Ludwig Mond (Kassel, Njemačka, 7. ožujka 1839. – London, Engleska, 11. prosinca 1909.), engleski kemičar, industrijalac i sakupljač umjetnina njemačko-židovskog podrijetla, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno stranicama 15.

Novi!!: Kemija i Ludwig Mond · Vidi više »

Luka Marić

Luka Marić (Papići, 24. veljače 1899. – Tisno, 17. lipnja 1979.) bio je hrvatski mineralog i petrolog.

Novi!!: Kemija i Luka Marić · Vidi više »

Luke Howard

Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Luke Howard (28. studenog 1772. – 21. ožujka 1864.), britanski kemičar i meteorolog amater.

Novi!!: Kemija i Luke Howard · Vidi više »

Lymanova serija

Lymanova serija Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Lymanova serija, u fizici i kemiji, je serija ultraljubičastih emisionih linija, koje nastaju prijelazom elektrona iz energetskih razina n ≥ 2 na n.

Novi!!: Kemija i Lymanova serija · Vidi više »

Maglica

zviježđu Bika. Tamna maglica Konjska glava - svijetle točke su zvijezde u nastajanju. Maglica NGC 6543, poznata i pod imenom Mačje oko. Maglica Messier 42, poznata i pod imenom Orionova maglica. Maglica ili nebula je oblak međuzvjezdane tvari (međuzvjezdani oblak), sačinjen od prašine i plinova.

Novi!!: Kemija i Maglica · Vidi više »

Mahovnjaci

240px Mahovnjaci (Bryozoa, ponekad i Ectoprocta) su mnogostaničari koji žive u vodi.

Novi!!: Kemija i Mahovnjaci · Vidi više »

Mammern

Mammern je mjesto u Švicarskoj u kantonu Thurgau.

Novi!!: Kemija i Mammern · Vidi više »

Manfred Eigen

Manfred Eigen, Göttingen 1996. Manfred Eigen (Bochum, 9. svibnja 1927. 6. veljače 2019.), njemački biofizičar.

Novi!!: Kemija i Manfred Eigen · Vidi više »

Maria Skłodowska-Curie

Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.

Novi!!: Kemija i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »

Marijan Domić

Marijan Domić (Zagreb, 9. svibnja 1934. – Zagreb, 6. kolovoza 2011.) bio je hrvatski trubač, glazbeni pedagog, skladatelj i aranžer.

Novi!!: Kemija i Marijan Domić · Vidi više »

Marin Hraste

Marin Hraste (Sisak, 24. rujna 1938. – Zagreb, 1. srpnja 2023.) bio je hrvatski inženjer kemijske tehnologije, sveučilišni profesor i akademik.

Novi!!: Kemija i Marin Hraste · Vidi više »

Mario Crvenka

Fra Mario Crvenka, punog imena Vladimir Mario Crvenka (Martin (Našice), 26. rujna 1944. - Novi Marof, 26. travnja 2019.),, Suvremeni pisci zavičajnici, leksikon pisaca, Voditeljica: Marija Pepelko, prof.

Novi!!: Kemija i Mario Crvenka · Vidi više »

Martin Heinrich Klaproth

Martin Heinrich Klaproth (Wernigerode, Brandenburg, 1. prosinca 1743. – Berlin, 1. siječnja 1817.), njemački liječnik i kemičar.

Novi!!: Kemija i Martin Heinrich Klaproth · Vidi više »

Martyn Poliakoff

Sir Martyn Poliakoff (rođen 16. prosinca 1947.) je britanski kemičar koji radi na stjecanju uvida u temeljnu kemiju i na razvoju ekološki prihvatljivih procesa i materijala.

Novi!!: Kemija i Martyn Poliakoff · Vidi više »

Maslinovo ulje

Uljara za proizvodnju maslinovog ulja Maslinovo ulje dobiva se tiještenjem zdravog ploda stabla masline.

Novi!!: Kemija i Maslinovo ulje · Vidi više »

Masne kiseline

U kemiji, posebice biokemiji, masne kiseline su karboksilne kiseline, često s dugim nerazgranatim tijelom (lancem), a mogu biti zasićene ili nezasićene.

Novi!!: Kemija i Masne kiseline · Vidi više »

Matematički model

Matematički model opisuje sustav koristeći matematičke koncepte i jezik.

Novi!!: Kemija i Matematički model · Vidi više »

Max Born

Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.), njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: Kemija i Max Born · Vidi više »

Max von Laue

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Max von Laue (Koblenz, 9. listopada 1879. - Berlin, 24. travnja 1960.), njemački fizičar.

Novi!!: Kemija i Max von Laue · Vidi više »

Međunarodna agencija za atomsku energiju

Međunarodna agencija za atomsku energiju (eng. International Atomic Energy Agency - IAEA) međunarodna je organizacija čija je svrha razvoj nuklearne energije u miroljubive svrhe i ograničenje nuklearnog naoružanja.

Novi!!: Kemija i Međunarodna agencija za atomsku energiju · Vidi više »

Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju

Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (eng.: International Union for Pure and Applied Chemistry - IUPAC) je međunarodna nevladina organizacija koja se bavi napretkom kemije.

Novi!!: Kemija i Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju · Vidi više »

Med

Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.

Novi!!: Kemija i Med · Vidi više »

Mehmed Džemaluddin Čaušević

Mesnevihân Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević (arabica: مهحمهد جهمالۆداىن هف. چاۆشهواىݘ) (ponekad: Dedin prijatelj (دهداىن پراىياتهڵ), Džemaludin (جهمالۆداىن), M. Dž. (م. ج.); Arapuša pokraj Bosanske Krupe, 28. prosinca 1870. – Sarajevo, 28. ožujka 1938.), bošnjački je teolog, mislilac, prosvjetitelj, reformator, novinar, prevoditelj, nakladnik i jezikoslovac, četvrti po redu reis-ul-ulema u razdoblju Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Kemija i Mehmed Džemaluddin Čaušević · Vidi više »

Meksiletin

Meksiletin Meksiletin je antiaritmik koji po kemijskoj strukturi nalikuje na lidokain, a ima i isto djelovanje.

Novi!!: Kemija i Meksiletin · Vidi više »

Metabolički put

U biokemiji, metabolički putevi su nizovi kemijskih reakcija prisutnih unutar stanice.

Novi!!: Kemija i Metabolički put · Vidi više »

Metalurgija

kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Kovač. kristalnih zrna. Mikroskop. Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura.

Novi!!: Kemija i Metalurgija · Vidi više »

Mezofaza

U kemiji i kemijskoj fizici, mezofaza je stanje tvari između tekućine i čvrste tvari.

Novi!!: Kemija i Mezofaza · Vidi više »

Michael Faraday

galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Kemija i Michael Faraday · Vidi više »

Michael Polanyi

Michael Polanyi (rođen kao Polányi Mihály) (Budimpešta 11. ožujka 1891. – 22. veljače 1976.) mađarsko-britanski znanstvenik koji je doprinosio u poljima fizikalne kemije, ekonomije, i filozofije.

Novi!!: Kemija i Michael Polanyi · Vidi više »

Michel Eugène Chevreul

Michel Eugéne Chevreul, (Angers, 31. kolovoza 1786. — Pariz, 9. travnja 1889.), bio je francuski kemičar koji je između ostalog dao doprinose u proizvodnji svijeće, sapuna i margarina.

Novi!!: Kemija i Michel Eugène Chevreul · Vidi više »

Mihail Vasiljevič Lomonosov

'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. – Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.

Novi!!: Kemija i Mihail Vasiljevič Lomonosov · Vidi više »

Miklós Rózsa

Miklós Rózsa (Budimpešta, 18. travnja 1907. – Los Angeles, 27. srpnja 1995.) bio je mađarsko-američki skladatelj, koji se školovao u Njemačkoj (1925. – 1931.), a bio je aktivan u Francuskoj (1931. – 1935.), Ujedinjenom Kraljevstvu (1935. – 1940.) i Sjedinjenim Američkim Državama (1940. – 1995.), a od 1953. godine često je duže vrijeme provodio u Italiji.

Novi!!: Kemija i Miklós Rózsa · Vidi više »

Mikrobiologija

Mikrobiologija (grč. mikrós - malen, sitan; biós - život; lógos - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena znanost koja proučava mikroorganizme ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom.

Novi!!: Kemija i Mikrobiologija · Vidi više »

Mil Mi-24

Mil Mi-24 (Ruski: Ми-24, NATO naziv "Hind") je veliki jurišni helikopter, ali i manji transportni helikopter (može prevest do 8 vojnika).

Novi!!: Kemija i Mil Mi-24 · Vidi više »

Milan Kaić

Milan Kaić (Livno, 25. ožujka 1926. – Zagreb, 10. prosinca 2004.) bio je kemičar.

Novi!!: Kemija i Milan Kaić · Vidi više »

Milutin Barač

Milutin Barač (Paukovec, 14. veljače 1849. – Sveti Ivan Zelina, 22. srpnja 1938.), hrvatski kemičar, zoolog amater, graditelj i prvi direktor onodobne najveće rafinerije u Europi.

Novi!!: Kemija i Milutin Barač · Vidi više »

Mineralogija

Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.

Novi!!: Kemija i Mineralogija · Vidi više »

Mladen Deželić

Dr.

Novi!!: Kemija i Mladen Deželić · Vidi više »

Mlijeko

Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.

Novi!!: Kemija i Mlijeko · Vidi više »

Modifikacija

Modifikacija (kasnolat. modificatio: ustroj; odmjeravanje) može značiti.

Novi!!: Kemija i Modifikacija · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: Kemija i Molekula · Vidi više »

Molekularna simetrija

refleksije. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Dipolna molekula klorovodika HCl: ''μ''.

Novi!!: Kemija i Molekularna simetrija · Vidi više »

Molekulsko modeliranje

Molekusko modeliranje obuhvaća sve teorijske metode i računalne tehnike, koje se koriste da bi se modeliralo, ili opisalo ponašanje molekula.

Novi!!: Kemija i Molekulsko modeliranje · Vidi više »

Monsanto

Monsanto je međunarodna korporacija sa sjedištem u SAD-u koja djeluje na području poljoprivrede i biotehnologije.

Novi!!: Kemija i Monsanto · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Kemija i More · Vidi više »

More (razdvojba)

Bez opisa.

Novi!!: Kemija i More (razdvojba) · Vidi više »

MUFON

Zajednička NLO mreža, odnosno MUFON (eng. Mutual UFO Network), američka neprofitna organizacija sa sjedištem u gradu Irvine, Kalifornija koja djeluje u svih pedeset saveznih država, kao i u više od 43 države svijeta.

Novi!!: Kemija i MUFON · Vidi više »

N

Datoteka:Latin alphabet Nn.png N je 19.

Novi!!: Kemija i N · Vidi više »

Na putu prema dolje

Na putu prema dolje (engl. Breaking Bad), američka je kriminalistička dramska televizijska serija čiji je autor i producent Vince Gilligan.

Novi!!: Kemija i Na putu prema dolje · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Kemija i Nafta · Vidi više »

Nagrada HAZU

Nagrada HAZU Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, također poznata i kao Nagrada HAZU, godišnja je nagrada koju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodjeljuje za izniman doprinos u znanosti i umjetnosti u područjima društvenih znanosti, prirodnih znanosti i matematike, medicinskih znanosti, filoloških znanosti, književnosti, likovnih umjetnosti, glazbenih umjetnosti i tehničkih znanosti.

Novi!!: Kemija i Nagrada HAZU · Vidi više »

Nagrada Ig Nobel

Nobelovu nagradu 2010. Nagrada Ig Nobel je nagrada koja se dodjeljuje za znanstvene radove komične prirode i sumnjive svrhovitosti, kao parodija Nobelove nagrade.

Novi!!: Kemija i Nagrada Ig Nobel · Vidi više »

Nagrizanje (metal)

Klorovodična kiselina ili solna kiselina (HCl). Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4). tiskane pločice. Nagrizanje (kadšto i bajcanje, dekapiranje ili luženje) je kemijsko-tehnološka operacija pri kojoj se metalni predmeti uranjaju u tekućine kako bi se očistili od oksidnih slojeva nastalih korozijom (hrđa) ili pri valjanju (okujina).

Novi!!: Kemija i Nagrizanje (metal) · Vidi više »

Najbolja soja

Najbolja soja (lat. Glycine max) industrijska je biljka mahunarka visoke hranjive vrijednosti.

Novi!!: Kemija i Najbolja soja · Vidi više »

Nanotehnologija

Molekularna struktura grafena. Grafen čini šesterokutna mreža ugljikovih atoma. Ikosaedarski fuleren C540. Nanotehnologija ili nanotehnika (grč. ννος ili νάννος: patuljak + τεχνιϰός: vješt, uvježban, od τέχνη: umijeće, vještina) je skup disciplina koje se bave istraživanjem, razvojem i primjenom struktura, uređaja i sustava kojima su izmjere reda veličine atoma, molekula i makromolekula, dakle u području do 100 nanometara (1 nm .

Novi!!: Kemija i Nanotehnologija · Vidi više »

Napalm

North American F-100 Super Sabre primjenjuje napalm tijekom vojne vježbe. Napalm je zapaljiva smjesa gelirajućeg agensa i isparljive petrokemikalije (obično benzin (petrol) ili dizel).

Novi!!: Kemija i Napalm · Vidi više »

Nekrotizmi

Nekrotizmi (grč. nekros.

Novi!!: Kemija i Nekrotizmi · Vidi više »

Nenad Trinajstić

Nenad Trinajstić (Zagreb, 26. listopada 1936. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.), bio je hrvatski kemičar.

Novi!!: Kemija i Nenad Trinajstić · Vidi više »

Neuroprijenosnik

Neuroprijenosnici (neurotransmiteri, NT) su kemijske tvari u ulozi komunikacijskih sredstava među neuronima.

Novi!!: Kemija i Neuroprijenosnik · Vidi više »

Niklanje

Kemijski poniklani predmeti. Niklanje je tehnika u kojoj se predmet od nekog drugog metala prevlači tankim slojem nikla elektrolitskim putem (obično željeznih, čeličnih ili bakrenih).

Novi!!: Kemija i Niklanje · Vidi više »

Nikola Šainović

Nikola Šainović (Bor, 7. prosinca 1948.), bivši predsjednik Vlade Srbije i potpredsjednik Vlade Jugoslavije.

Novi!!: Kemija i Nikola Šainović · Vidi više »

Nikola Debelić

Nikola Debelić u HNK Nikola Debelić (Zagreb, 24. studenoga 1934. – Zagreb, 28. lipnja 2020.) bio je hrvatski dirigent, glazbenik, sveučilišni profesor i diplomat.

Novi!!: Kemija i Nikola Debelić · Vidi više »

Nikola Kallay

Nikola Kallay (Zagreb, 5. rujna 1942. – Zagreb, 20. travnja 2015.), hrvatski kemičar, član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Kemija i Nikola Kallay · Vidi više »

Nils Gabriel Sefström

Nils Gabriel Sefström (2. lipnja 1787. – 30. studenog 1845.) bio je švedski kemičar, zaslužan za ponovno otkriće vanadija.

Novi!!: Kemija i Nils Gabriel Sefström · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: Kemija i Nobelova nagrada · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.

Novi!!: Kemija i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »

Nobelova nagrada za kemiju

Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.

Novi!!: Kemija i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »

Novinarske nagrade

Od samih početaka civilizacije ljudska bića znala su za pojmove nagrade i kazne.

Novi!!: Kemija i Novinarske nagrade · Vidi više »

Nuklearna kemija

Rutherfordov model atoma Nuklearna kemija je polje kemije, koja se bavi radioaktivnošću, nuklearnim procesima i svojstvima.

Novi!!: Kemija i Nuklearna kemija · Vidi više »

Nuklearna lančana reakcija

Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Jezgra malog istraživačkog reaktora Nuklearna lančana reakcija nastaje zbog samoodržanja nuklearne fisije, tako da fisijski neutroni, kojih je prosječno oko 2,5 po fisiji jedne atomske jezgre, uzrokuju nove fisije.

Novi!!: Kemija i Nuklearna lančana reakcija · Vidi više »

Nuklearna magnetska rezonancija

''Bruker'' 700 MHz NMR spektrometar. spektrometra. Nuklearna magnetska rezonancija ili NMR je apsorpcija radiofrekvencijskoga zračenja pri prijelazu između kvantnih stanja atomskih jezgri neke tvari koja se nalazi u jakom magnetskom polju.

Novi!!: Kemija i Nuklearna magnetska rezonancija · Vidi više »

Nukleon

Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.

Novi!!: Kemija i Nukleon · Vidi više »

Numerologija

Pojam numerologija odnosi se na bilo koji od mnogih sustava, tradicija i vjerovanja u mističku ili ezoteričku vezu između brojeva i materijalnih stvari ili živućih bića.

Novi!!: Kemija i Numerologija · Vidi više »

Nutricionizam

Nutricionizam ili znanost o prehrani je primijenjena prirodna znanost o hranjenju tijela koja proučava odnos između čovjeka i hrane i implikacije koje proizlaze iz tog odnosa i reflektiraju se na sociološki, psihološki, fiziološki i biokemijski aspekt.

Novi!!: Kemija i Nutricionizam · Vidi više »

O

Datoteka:Latin alphabet Oo.png O je 21.

Novi!!: Kemija i O · Vidi više »

Obnovljiva energija

Hidroelektrane Peruća. Kini. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Europi. Ozlju. instaliranom snagom od 43,7 MW. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Sunčev toranj PS10. Sunčeva termoelektrana Andasol. fotonaponskog sustava. Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon na kosom krovu kuće. Havaja. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). biomasu kao osnovno gorivo, a rezervo gorivo je treset. sintetskog plina (1941.) drvne sječke. Postrojenje za proizvodnju bioetanola (Brazil). Tipična oznaka na otvoru spremnika goriva, po kojoj se može koristiti samo bioetanolove mješavine E5 ili E10, a ne smiju E20 ili E85. Uzorak biodizela. drvnim plinom. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). zglobna plutajuća prigušnika Pelamis P-750. Toftu, Norveška. gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljiva energija je energija stvorena iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermalne topline koji su obnovljivi (prirodno iznova punjivi).

Novi!!: Kemija i Obnovljiva energija · Vidi više »

Obrada vode

Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. bot.

Novi!!: Kemija i Obrada vode · Vidi više »

Obrazovanje u Austriji

Obrazovni sustav u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim alternativnih, jednake.

Novi!!: Kemija i Obrazovanje u Austriji · Vidi više »

Oceanografija

Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.

Novi!!: Kemija i Oceanografija · Vidi više »

Odnošenje kapljica

MW. vodocijevnog kotla (gore je parnji bubanj a dolje je vodni bubanj) s prirodnim kruženjem vode (cirkulacijom). parnom bubnju, samo je manjih dimenzija. Odnošenje kapljica (eng. carryover with steam) je pojam koji se koristi kod kotlova i generatora pare, a odnosi se na odnošenje kapljica vode (a s njima i otopljene soli i suspendiranih čvrstih čestica) s vodenom parom, a uzrokuje taloženje sadržanih soli na unutarnjim stijenkama cijevi pregrijača i lopaticama parnih turbina.

Novi!!: Kemija i Odnošenje kapljica · Vidi više »

Odobrenje za hitnu upotrebu

Odobrenje za hitnu upotrebu (EUA) u Sjedinjenim Državama ovlaštenje je dodijeljeno Upravi za hranu i lijekove (FDA) prema odjeljcima Federalnog zakona o hrani, lijekovima i kozmetičkim proizvodima, kako je dodano i dopunjeno raznim aktima Kongresa, uključujući i Zakon o ponovnom odobrenju za pripravnost za pandemiju i sve opasnosti iz 2013. (PAHPRA).

Novi!!: Kemija i Odobrenje za hitnu upotrebu · Vidi više »

Okluzija

Okluzija (kasnolatinski occlusio, od lat. occludere: zatvoriti) može značiti.

Novi!!: Kemija i Okluzija · Vidi više »

Oksalna kiselina

Oksalna kiselina (franc. oxalique, prema grč. rij.-kiselina) je -etan-dikarboksilna kiselina, HOOC-COOH 2H2O, najjednostavnija dikarboksilna kiselina, obično kao dihidrat u obliku bezbojnih hlapljivih kristala.

Novi!!: Kemija i Oksalna kiselina · Vidi više »

Oksidacija

oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.

Novi!!: Kemija i Oksidacija · Vidi više »

Oktetno pravilo

ugljikova (IV) oksida (CO2): svi atomi okruženi su s 8 elektrona, čime je uvaženo '''oktetno pravilo'''. Oktetno pravilo (također pravilo okteta) u kemiji predstavlja pravilo da se većina kemijskih elemenata povezuje u kemijske spojeve na način koji osigurava da svaki element spoja ima osam elektrona u zadnjoj (valentnoj) ljusci, čime ostvaruje stabilnu elektronsku konfiguraciju istovjetnu plemenitom plinu.

Novi!!: Kemija i Oktetno pravilo · Vidi više »

Opća kemija

*Kemija je znanost koja se bavi svojstvima, građom i promjenama tvari.

Novi!!: Kemija i Opća kemija · Vidi više »

Organizacijska ljestvica živog svijeta

Organizacijska ljestvica živog svijeta od najmanje do najveće cjeline.

Novi!!: Kemija i Organizacijska ljestvica živog svijeta · Vidi više »

Organska kemija

Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.

Novi!!: Kemija i Organska kemija · Vidi više »

Organski spoj

Metan, CH4, jedan od najjednostavnijih organskih spojeva. Struktura L-izoleucina Organski spoj je kemijski spoj, koji sadrže ugljik, a svi ostali spojevi pripadaju anorganskim spojevima.

Novi!!: Kemija i Organski spoj · Vidi više »

Osiromašeni uranij

Metak od osiromašenog urana Osiromašeni uranij je uranij koji ima smanjen udio izotopa uranij-235.

Novi!!: Kemija i Osiromašeni uranij · Vidi više »

Osjeti

Osjeti označavaju fiziološku percepciju okoliša osjetilnim organima.

Novi!!: Kemija i Osjeti · Vidi više »

Osjetna toplina

temperature kod nekog tijela naziva se osjetna toplina. Osjetna toplina ili senzibilna toplina je toplina koju dodajemo nekom tijelu da bi njegova temperatura rasla.

Novi!!: Kemija i Osjetna toplina · Vidi više »

Osnovna škola

Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.

Novi!!: Kemija i Osnovna škola · Vidi više »

Otto Hahn

Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.

Novi!!: Kemija i Otto Hahn · Vidi više »

Otto Stern

srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. ploštine petlje ''S''. kružnog gibanja. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Kemija i Otto Stern · Vidi više »

Otto Wallach

'''Otto Wallach''' Otto Wallach (Königsberg, 27. ožujka 1847. – Göttingen, 26. veljače 1931.), njemački kemičar.

Novi!!: Kemija i Otto Wallach · Vidi više »

P

Datoteka:Latin alphabet Pp.png P je 22.

Novi!!: Kemija i P · Vidi više »

Pašaga Mandžić

Pašaga Mandžić – Murat (Tuzla, 6. svibnja 1907. – Sarajevo, 26. lipnja 1975.), bosanskohercegovački učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije, SR Bosne i Hercegovine i narodni heroj Jugoslavije(srp.) Istočna Bosna u NOB-u: sjećanja učesnika.

Novi!!: Kemija i Pašaga Mandžić · Vidi više »

Panteon u Parizu

'''Panteon u Parizu''' Nacrt pročelja Panteon u Parizu, prvobitno Crkva Sv.

Novi!!: Kemija i Panteon u Parizu · Vidi više »

Pasterizacija

Pasterizacija je postupak izlaganja namirnica (najčešće tekućih, posebno mlijeka) temperaturi 55-70 °C radi produženja roka trajanja.

Novi!!: Kemija i Pasterizacija · Vidi više »

Patina

Patina je promjena boje i teksture koja nastaje na površini bronce ili nekog drugog metala (razvija se zbog oksidacije ili nekog drugog kemijskog procesa), sjaj na drvenom namještaju koji nastaje zbog starosti, korištenjem i kontinuiranim poliranjem ili bilo koja promjena nastala na nekoj površini tijekom vremena.

Novi!!: Kemija i Patina · Vidi više »

Paul Hermann Müller

150px Paul Hermann Müller (Olten, 12. siječnja 1899. – Basel, 12. listopada 1965.), švicarski kemičar.

Novi!!: Kemija i Paul Hermann Müller · Vidi više »

Paul Hermann Scherrer

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Paul Hermann Scherrer (Sankt Gallen, 3. veljače 1890. – Zürich, 25. rujna 1969.), švicarski fizičar.

Novi!!: Kemija i Paul Hermann Scherrer · Vidi više »

Paul Karrer

Paul Karrer, 1937. Paul Karrer (Moskva, 21. travnja 1889. – Zürich, 18. lipnja 1971.), švicarski organski kemičar, najpoznatiji po istraživanju vitamina.

Novi!!: Kemija i Paul Karrer · Vidi više »

Paul Lauterbur

Paul Lauterbur Paul Christian Lauterbur (6. svibnja, 1929. – 27. ožujka, 2007.) bio je američki kemičar koji je podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2003.g. s Peter Mansfield za svoj rad koji je omogućio razvoj magnetske rezonancije (MRI).

Novi!!: Kemija i Paul Lauterbur · Vidi više »

Paul Modrich

Paul Modrich, (Raton, New Mexico, 13. lipnja 1946.), američki znanstvenik hrvatskog podrijetla.

Novi!!: Kemija i Paul Modrich · Vidi više »

Paul Villard

Paul Ulrich Villard. Paul Ulrich Villard (Saint-Germain-au-Mont-d'Or, Francuska, 28. rujna 1860. – Bajona, 13. siječnja 1934.) je bio francuski kemičar i fizičar, koji je najpoznatiji po otkriću gama-čestica, dok je proučavao radioaktivno zračenje radija.

Novi!!: Kemija i Paul Villard · Vidi više »

Pčelinji vosak

Pregled pčelinje gradnje saća iz pčelinjeg voska koje pčele luče iz voštanih žlijezda u vrlo krhkim listićima Pčelinji vosak izliven u kalupu na kojem je vosak otopljen na suncu ili u parnom ili nekom drugom topioniku Svijeće i figure proizvedene iz pčelinjeg voska Pčelinji vosak (lat.: Cera Flava) je prirodni vosak koji izlučuju pčele i od njega grade saće.

Novi!!: Kemija i Pčelinji vosak · Vidi više »

Pelinolisni limundžik

Pelinolisni limundžik (obični limundžik, ambrozija, partizanka; lat. Ambrosia artemisiifolia) je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae).

Novi!!: Kemija i Pelinolisni limundžik · Vidi više »

Periodni sustav elemenata

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.

Novi!!: Kemija i Periodni sustav elemenata · Vidi više »

Peter Debye

Negativni naboj je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. čvrstoga tijela. Peter Debye, punim imenom Peter Joseph William Debye (niz. Petrus Josephus Wilhelmus Debije, Maastricht, 24. ožujka 1884. – Ithaca (New York), 2. studenog 1966.), nizozemsko-američki fizičar i fizikalni kemičar.

Novi!!: Kemija i Peter Debye · Vidi više »

Petrokemija

talijanskome gradu Gela. Petrokemija (od petrolej i kemija) je grana kemije i kemijske tehnologije koja se bavi reakcijama i procesima dobivanja te svojstvima petrokemijskih proizvoda, tj.

Novi!!: Kemija i Petrokemija · Vidi više »

Pfizer

Pfizer Inc. ili Pfizer je američka multinacionalna farmaceutska korporacija.

Novi!!: Kemija i Pfizer · Vidi više »

Pierre Curie

olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.

Novi!!: Kemija i Pierre Curie · Vidi više »

Pierre Nicolas Le Chéron d'Incarville

Pierre Nicholas Le Chéron d'Incarville (Louviers, 21. kolovoza 1706. – Peking, 12. lipnja 1757.) bio je isusovac i strastveni botaničar.

Novi!!: Kemija i Pierre Nicolas Le Chéron d'Incarville · Vidi više »

Pierre Teilhard de Chardin

'''Pierre Teilhard de Chardin''' Marie-Joseph Pierre Teilhard de Chardin, (Sarcenat, 1. svibnja - New York, 10. travnja), francuski isusovac, teolog, filozof, antropolog, geolog, paleontolog i esejist.

Novi!!: Kemija i Pierre Teilhard de Chardin · Vidi više »

Piktogram

Piktogram (lat. pictus – slikan, naslikan) u najranijem obliku pisma je slika predmeta kao simbol pojma ili riječi.

Novi!!: Kemija i Piktogram · Vidi više »

Pirelli

Pirelli & C. S.p.A., poznatiji skraćeno kao Pirelli, talijanski je proizvođač pneumatskih guma za automobile, bicikle i motorkotače.

Novi!!: Kemija i Pirelli · Vidi više »

Pitka voda

Pitka voda iz slavine Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. Pitka voda je voda visoke kakvoće prikladna za ljudske potrebe.

Novi!!: Kemija i Pitka voda · Vidi više »

Plaštenjaci

Plaštenjaci (Tunicata, Urochordata) su skupina morskih životinja iz koljena svitkovaca i skupine bezlubanjaca.

Novi!!: Kemija i Plaštenjaci · Vidi više »

Plamenik

Plamenik je aparat koji se koristi u mnogim ljudskim djelatnostima.

Novi!!: Kemija i Plamenik · Vidi više »

Plinovi izgaranja

Izgaranje je kemijski proces kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.

Novi!!: Kemija i Plinovi izgaranja · Vidi više »

Plinski zakoni

kinetičke energije molekula. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura. Van der Waalsovove izoterme: njegov model točno opisuje nestišljive tekućine, ali oscilacije u prijelaznoj fazi između plinova i tekućina ne odgovara rezultatima pokusa. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. razini mora. Plinski zakoni su se razvili tijekom 17.

Novi!!: Kemija i Plinski zakoni · Vidi više »

Polarimetar

Automatski digitalni polarimetar. Zakretanje ravnine polarizacije. Polarimetar je optički mjerni instrument kojim se mjeri kut zakretanja ravnine polarizacije zraka linearno polarizirane svjetlosti koje prolaze optički aktivnom tvari.

Novi!!: Kemija i Polarimetar · Vidi više »

Polimerni materijali

Loptice za stolni tenis od celuloida. Radio s vanjskim kućištem od bakelita. Polaganje PVC (poli(vinil-klorid)) cijevi. Plastični profil prozora s pet komora. plastike. plastike. Proizvodi dobiveni injekcijskim prešanjem (otpresak). Polimerni materijali su tehnički upotrebljive tvari kojima osnovu čine polimeri.

Novi!!: Kemija i Polimerni materijali · Vidi više »

Polja u kršu

Šujičko polje, Bosna i Hercegovina Polja u kršu (krška polja) specifični su oblik krškog reljefa.

Novi!!: Kemija i Polja u kršu · Vidi više »

Poljoprivredna škola u Poreču

Poljoprivredna škola i srednja škola "Mate Balote" u Poreču. Poljoprivredna škola u Poreču prva je poljoprivredna škola u Istri.

Novi!!: Kemija i Poljoprivredna škola u Poreču · Vidi više »

Popis osnovnih tema u kemiji

Periodni sustav elemenata Kemija je znanost o atomskoj materiji (materiji koja se sastoji od kemijskih elemenata), posebno o njenim kemijskim reakcijama, ali također uključuje i njezina svojstva, strukturu, sastav, ponašanje i promjene koje se odnose na kemijske reakcije.

Novi!!: Kemija i Popis osnovnih tema u kemiji · Vidi više »

Popis osnovnih zemljopisnih tema

Zemljopis je znanost o Zemlji i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama.

Novi!!: Kemija i Popis osnovnih zemljopisnih tema · Vidi više »

Porculan

Dio pribora za čaj iz 1760., Muzej u Nymphenbergu. Kolekcija kineskog porculana iz 13. stoljeća (južna dinastija Sung), Muzej Guimet, Pariz. Porculan (talijanski Porcellana) je najfinija vrsta keramike dobivena pečenjem na visokoj temperaturi (od 1250 do 1350 °C) mješavine kaolina, kvarca i vapnenca.

Novi!!: Kemija i Porculan · Vidi više »

Potamologija

Potamologija (grčki ποταμη rijeka + -logija), grana hidrologije koja se bavi istraživanjem rijeka, napose fizikalnim i kemijskim svojstvima riječne vode i biologijom rijeka.

Novi!!: Kemija i Potamologija · Vidi više »

Povijest kemije

Robert Boyle (1627. – 1691.) prvi je uočio razliku između elemenata i spojeva, postavio zakon o ovisnosti obujma plina o tlaku (Boyle-Mariotteov zakon), izolirao metilni alkohol i aceton. Suvremena se kemija počela razvijati prije otprilike 200 godina iz drevnih učenja alkemičara prethodnih 2000 godina.

Novi!!: Kemija i Povijest kemije · Vidi više »

Povijest rakete

Heronove kugle ili eolipile Vrsta vatrenih strijela Congreve rakete Jedina od ideja za svemirsko dizalo, kada bi bio povezan na plutajuće postolje 16. ožujka 1926. lansirao je Goddard službeno prvu svjetsku raketu na tekuće gorivo. V-2 raketa V-2 raketa postavljena na lanser V-2 raketa postavljanje na lanser Povijest rakete seže daleko u prošlost, premda je razvoj suvremenih raketa i astronautike započeo tek u 20.

Novi!!: Kemija i Povijest rakete · Vidi više »

Povijest sociologije

Stari robovlasnički sustavi u kojima je vladar bio poistovjećen s bogom, nisu ostavljali puno prostora za razmišljanje o društvu, odnosno za čuvanje informacija o razmišljanju o društvu.

Novi!!: Kemija i Povijest sociologije · Vidi više »

Povijest tehnologije

Etiopiji. Francuskoj. Orinjasijenske oštrice. Solitrejenski šiljci. Izgled drevnog pluga. Sibirski haski i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela. žitarica. Vučedolska golubica je nastala između 2800. i 2400. g. pr. Kr. Ledenog čovjeka (oko 3300 pr.Kr.). navodnjavanja. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Rumunjskoj. Piramide u Gizi. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. staroj Grčkoj, a izumljena je negdje između 3. i 1. stoljeća pr. Kr. Detaljni opis je napravio Vitruvije. Arhimedov vijak. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Pompejski mlin koji je koristio snagu životinja (obično magarac, povremeno i konj). Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Italije. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). Kineski zid kod Juyongguana. Kineski abak ili računaljka. Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Potkivanje konja. Konjska orma ili ovratnik je povećao učinkovitost konja pri vuči za četiri do pet puta. tiskarskog stroja. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3600 stranica na dan. sat s njihalom. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. Njemačkoj, koja je radila između 1150. i 1350. galije svojstvene za 16. stoljeće. Povijest tehnologije je usko vezana uz povijest otkrića raznih alata i tehnika, a kako nijedno ljudsko društvo ne može opstati bez tehnologije, može se reći da je tehnologija stara koliko i samo ljudsko društvo.

Novi!!: Kemija i Povijest tehnologije · Vidi više »

Povijest termodinamike

kinetičke energije molekula. trenja. Tako je izmjerio mehanički ekvivalent topline. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura. Van der Waalsovove izoterme: njegov model točno opisuje nestišljive tekućine, ali oscilacije u prijelaznoj fazi između plinova i tekućina ne odgovara rezultatima pokusa. Povijest termodinamike započinje prvim teorijama o toplini osnivale su se na shvaćanju da je toplina tvar koja se nalazi pohranjena u svakom tijelu, te da dodirom prelazi iz toplijega tijela u hladnije.

Novi!!: Kemija i Povijest termodinamike · Vidi više »

Povijest znanosti

Povijest znanosti započinje od najstarijih subatomskih čestica, preko živih organizama do samog svemira, cilj istraživanja čiste znanosti je vrlo širok.

Novi!!: Kemija i Povijest znanosti · Vidi više »

Pozitivizam

Pozitivizam je smjer u filozofiji i teoriji znanosti koji sve zasniva na činjenicama, a negira svaku metafiziku, te izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza.

Novi!!: Kemija i Pozitivizam · Vidi više »

Precizna mehanika

Presjek kroz džepni mehanički sat, gdje se vide glavni dijelovi. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. točkasto zavarivanje. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Precizna mehanika, finomehanika ili finomehanička tehnika je znanstvena i tehnička grana koja se kao grana strojarstva bavi proučavanjem, konstrukcijom i proizvodnjom finomehaničkih proizvoda (sastavnih dijelova, mjernih instrumenata, aparata i strojeva), kao i izborom i primjenom prikladnih tehnoloških postupaka.

Novi!!: Kemija i Precizna mehanika · Vidi više »

Predrag Raos

Predrag Raos (Zagreb, 23. lipnja 1951.), hrvatski književnik.

Novi!!: Kemija i Predrag Raos · Vidi više »

Prehrambena tehnologija

Prehrambena tehnologija je prema definiciji Instituta prehrambenih tehnologa (IFT) iz SAD–a (1964.) primjena znanosti i inženjerstva u proizvodnji, preradi, pakiranju, distribuciji, pripremanju i uporabi zdravstveno ispravne i nutritivno vrijedne hrane.

Novi!!: Kemija i Prehrambena tehnologija · Vidi više »

Prehrambeni aditivi

Prehrambeni aditivi su međunarodnim pravilima utvrđene tvari koje se dodaju hrani pri tehnološkoj proizvodnji kako bi konačan proizvod mogao duže sačuvati osnovna svojstva okusa, mirisa i konzistencije.

Novi!!: Kemija i Prehrambeni aditivi · Vidi više »

Prijelazni metali

U kemiji izraz prijelazni metal (ponekad i prijelazni element) ima dva značenja.

Novi!!: Kemija i Prijelazni metali · Vidi više »

Primo Levi

Primo Levi, (Torino, 31. srpnja 1919. – Torino, 11. travnja 1987.), talijanski pisac, kemičar i prevoditelj, tvorac potresne i suzdržane književnosti o holokaustu po kojoj je prepoznat širom svijeta.

Novi!!: Kemija i Primo Levi · Vidi više »

Priroda (časopis)

Priroda je časopis Hrvatskoga prirodoslovnoga društva za popularizaciju prirodnih znanosti.

Novi!!: Kemija i Priroda (časopis) · Vidi više »

Prirodna bojila

lat. ''Indigofera''). zlatnim nitima i biserima (Kraljevska radionica, Palermo, Sicilija, 1133. – 1134. - "Kunsthistorisches Museum", Beč). Purpurno obojene tkanine. kane. Australiji, koriste se za proizvodnju β-karotena. E 160b). E 100). krvavica (lat. ''Alcanna tinctoria'' se koristi za dobivanje alkanina. Zelene školjke nezrelog ploda orahovog stabla (''Juglans regia L.'') sadrže juglone.Albert Gossauer: ''Struktur und Reaktivität der Biomoleküle'', Verlag Helvetica Chimica Acta, Zürich, 2006, S. 277, ISBN 978-3-906390-29-1. lišća biljke ''Lawsonia inermis''. fluorescentnom svjetlošću. Kiselica ili štavelj (lat. ''Rumex obtusifolius''). kora brazil-drva (lat. ''Caesalpinia echinata''). Koža miša, obojena s hematoksilinom (ljubičasta) i oeninom (ružičasta). grožđa. Plavi purpur se dobiva od kvrgavih volaka (lat. ''Murex trunculus''). Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. Prirodna bojila su bojila koja se dobivaju izdvajanjem biljnih ili životinjskih sastojaka, na primjer iz sadnica u cvatu (prirodni indigo), korijenja, lišća, puževa (purpur), insekata (karmin) i tako dalje.

Novi!!: Kemija i Prirodna bojila · Vidi više »

Prirodne znanosti

Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.

Novi!!: Kemija i Prirodne znanosti · Vidi više »

Prirodoslovna škola Vladimira Preloga

Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu srednja je škola s naglaskom obrazovanja na prirodnim znanostima.

Novi!!: Kemija i Prirodoslovna škola Vladimira Preloga · Vidi više »

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu (akr. PMF), visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu.

Novi!!: Kemija i Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu · Vidi više »

Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.

Novi!!: Kemija i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Pročišćavanje vode

Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. pitke vode u postrojenju Lac de Bret, Švicarska. željeza. Prazni spremnik za aeraciju (otplinjavanje) i taloženje željeza. povratnu osmozu (reverzna osmoza). taložnicima (obično pravokutni oblik). Naknadni taložnici najčešće imaju kružni tlocrt. Biološko pročišćavanje otpadnih voda uz umjetno unošenje potrebne količine kisika pomoću aeracijskih grana sa suvremenim membranskim aeratorima. Tipično postrojenje za odvajanje ulja i masti. Tipično postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. Pročišćavanje vode je vrsta obrade vode koji obuhvaća niz postupaka kako bi se iz vode mogli ukloniti.

Novi!!: Kemija i Pročišćavanje vode · Vidi više »

Probava

Probava je proces koji se događa u probavnom sustavu, a razgrađuje hranu mehanički i kemijski.

Novi!!: Kemija i Probava · Vidi više »

Procjeđivanje

pitke vode. pitke vode u mjestu Káraný (Češka). filtarski sloj; 3. drenaža; 4. odvod filtrirane vode. taloženja; 2. kvarcni pijesak; 3. zrak pod tlakom; 4. odvod filtrirane vode. mm; 2. kvarcni pijesak od 0,71 do 1,25 mm; 3. kvarcni pijesak od 2,0 do 3,15 mm. mlaznice (sapnice); 4. sabirni kanal pročišćene (filtrirane) vode; 5. odvodni žlijeb vode od ispiranja. Presjek kroz brzi procjeđivač u trenutku ispiranja: 1. dovodni žlijeb vode namijenjene procjeđivanju; 2. filtarski sloj (obično kvarcni pijesak); 3. mlaznice (sapnice); 4. dovodni kanal vode za pranje; 5. odvodni žlijeb vode od pranja. m2). Procjeđivanje ili filtracija vode je postupak propuštanja vode kroz poroznu sredinu (filtarski materijal).

Novi!!: Kemija i Procjeđivanje · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.

Novi!!: Kemija i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »

Proteomika

Proteomika je interdisciplinarna znanost koja povezuje biologiju, kemiju i računarstvo.

Novi!!: Kemija i Proteomika · Vidi više »

PubChem

PubChem je baza podataka kemijskih molekula i njihovih aktivnosti.

Novi!!: Kemija i PubChem · Vidi više »

Put svile

Put svile ili Svileni put naziv je za mrežu karavanskih putova čiji glavni cilj je bio povezivanje sredozemlja s istočnom Azijom.

Novi!!: Kemija i Put svile · Vidi više »

Računska kemija

Računska kemija je grana kemije koja koristi računalnu simulaciju kako bi pomogla u rješavanju kemijskih problema.

Novi!!: Kemija i Računska kemija · Vidi više »

Radioekologija

Radioekologija je grana ekologije koja proučava učinke radioaktivne tvari u okolišu, što uključuje istraživanje mehanizama migracije radioaktivnih tvari kroz različite ekosustave (atmosferu, tlo, vodu zrak) i hranidbeni lanac.

Novi!!: Kemija i Radioekologija · Vidi više »

Rafik Schami

Rafik Schami (arap. رفيق شامي Damask, 23. lipnja, 1946.) je njemačko-sirijski pisac.

Novi!!: Kemija i Rafik Schami · Vidi više »

Ramanov učinak

Raman i Krishnan. nm. date.

Novi!!: Kemija i Ramanov učinak · Vidi više »

Ramanova spektroskopija

Skica jedne moguće disperzivne Ramanove spektroskopije. Raman i Krishnan. Ramanova spektroskopija (po indijskom fizičaru Č. V. Ramanu) je tehnika ispitivanja energetskih stanja molekula u otopinama i energije veza u kristalima, temeljena na Ramanovu efektu.

Novi!!: Kemija i Ramanova spektroskopija · Vidi više »

Rani razvoj kemije

Prva pojava kemije, smatra se pojava recepata za plavu glazuru u Babilonu oko 3500.

Novi!!: Kemija i Rani razvoj kemije · Vidi više »

Raymond Davis, ml.

Raymond Davis, ml. (Washington, 14. listopada 1914. – Blue Point, New York, 31. svibnja 2006.), američki fizičar i kemičar.

Novi!!: Kemija i Raymond Davis, ml. · Vidi više »

Razi

Europska ilustracija al-Razija u knjizi Gerarda iz Cremone, 13. stoljeće Razi ili izvorno Abu Bakr Muhamed ibn Zakarija al-Razi (Raj, Iran, oko 865. - Raj, oko 925.) je bio perzijski liječnik koji je djelovao u bolnicama u Raju i Bagdadu.

Novi!!: Kemija i Razi · Vidi više »

Redoks

oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. izgaranje). željezne rude. Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Redoks ili redoks reakcija je takva kemijska reakcija kod koje dolazi do oksidacije i redukcije, izmjene elektrona između dva redoks sustava i time promjene oksidacijskih brojeva atoma reagirajućih kemijskih tvari.

Novi!!: Kemija i Redoks · Vidi više »

Redukcija (razdvojba)

Redukcija (lat. reductio: vođenje natrag) može značiti.

Novi!!: Kemija i Redukcija (razdvojba) · Vidi više »

Reichenbach

Bez opisa.

Novi!!: Kemija i Reichenbach · Vidi više »

Relativna atomska masa

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).

Novi!!: Kemija i Relativna atomska masa · Vidi više »

Relativna gustoća

Relativna gustoća je fizikalna veličina kojom se izražava omjer gustoće neke tvari i gustoće referentne tvari: Relativna gustoća nema mjernu jedinicu, jer se dobiva dijeljenjem istovrsnih veličina.

Novi!!: Kemija i Relativna gustoća · Vidi više »

Rendgenska cijev

Coolidgeova rendgenska cijev (William David Coolidge) iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Pojednostavljeni crtež rendgenske cijevs s rotirajućom anodomA: anodaC: katodaT: meta na anodiW: prozorčić od berilija Spektar rendgenskog zračenja koji zrači rendgenska cijev s anodom (metom) od rodija, koja radi na 60 kV. Glatki, neprekinuti dio nastaje zbog zakočnog rendgenskog zračenja, a vrh je svojstvena K linija rodijevih atoma (karakteristično rendgensko zračenje). Crookesova cijev s početka 20. stoljeća. Katoda je na desno, anoda je u sredini s hladilom topline koji izlazi na lijevu stranu. Elektroda u kosom položaju je antikatoda. Uređaj na vrhu služi za podešavanje tlaka plina u cijevi. Coolidgeova cijevC: katodna žarna nit (-)A: anoda (+)Win i Wout: ulaz i izlaz vode za hlađenje Dvije visokonaponske ispravljačke elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. Rendgenska cijev je izvor rendgenskog zračenja u današnjim rendgenskim uređajima i strojevima.

Novi!!: Kemija i Rendgenska cijev · Vidi više »

Rendgenska strukturna analiza

fotografski film; d) difrakcijske ili ogibne linije. bibcode.

Novi!!: Kemija i Rendgenska strukturna analiza · Vidi više »

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: Kemija i Rendgenske zrake · Vidi više »

Retorta

Retorta Retorta je vrsta laboratorijskog posuđa koje je služilo za destilaciju, isparavanje lakoisparljivih tekućina iz predloška i provođenje nekih reakcija.

Novi!!: Kemija i Retorta · Vidi više »

RIKEN

RIKEN tijekom Taisho razdoblja (1912. – 1926.). Glavna zgrada RIKEN-a u mjestu Wakō. RIKEN (jap.: 理研) je veliki prirodoznanstveni istraživački institut u Japanu.

Novi!!: Kemija i RIKEN · Vidi više »

Robert Boyle

Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.

Novi!!: Kemija i Robert Boyle · Vidi više »

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Novi!!: Kemija i Robert Hooke · Vidi više »

Robert Ley

'''Robert Ley''' Robert Ley (Niederbreidenbach kraj Kölna, 15. veljače 1890. – Nürnberg, 25. listopada 1945.), nacistički političar, čelnik Deutsche Arbeitsfront.

Novi!!: Kemija i Robert Ley · Vidi više »

Robert Mulliken

Robert Sanderson Mulliken (7. lipnja 1896. – 31. listopada 1986.) američki fizičar i kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1966.

Novi!!: Kemija i Robert Mulliken · Vidi više »

Robert Plot

Portret Roberta Plota Robert Plot (13. prosinca 1640. – 30. travnja 1696.) je bio engleski prirodoslovac, prvi profesor kemije na sveučilištu Oxfordu i prvi čuvar muzeja Ashmolean.

Novi!!: Kemija i Robert Plot · Vidi više »

Robert Wilhelm Bunsen

'''Robert Wilhelm Bunsen''' Robert Wilhelm Eberhard Bunsen (Göttingen, 30. ožujka 1811. – Heidelberg, 16. kolovoza 1899.), njemački znanstvenik, kemičar.

Novi!!: Kemija i Robert Wilhelm Bunsen · Vidi više »

Rosalind Franklin

Rosalind Elsie Franklin (25. srpnja 1920. – 16. travnja 1958.) bila je engleska kemičarka čiji je rad bio ključan u razumijevanju molekularnih struktura DNK, RNK, virusa, ugljena i grafita.

Novi!!: Kemija i Rosalind Franklin · Vidi više »

Rouen

Rouen je povijesno gledano glavni grad Normandije.

Novi!!: Kemija i Rouen · Vidi više »

Ružičkini dani

Ružičkini dani su tradicionalni skup stručnjaka i znanstvenika iz područja kemije, kemijskog i biokemijskog inženjerstva, prehrambene tehnologije, medicinske biokemije i farmacije, te kemije u poljoprivredi, šumarstvu i zaštiti okoliša.

Novi!!: Kemija i Ružičkini dani · Vidi više »

Rudarska sigurnosna svjetiljka

Rudarska sigurnosna svjetiljka upotrebljava se za rasvjetu u rudnicima ugljena u kojima postoji prisutnost metana (i ostalih eksplozivnih plinova), jer bi upotreba svjetiljki s otvorenim plamenom mogla vrlo lako prouzročiti paljenje i eksploziju metana.

Novi!!: Kemija i Rudarska sigurnosna svjetiljka · Vidi više »

Rudarstvo

Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.

Novi!!: Kemija i Rudarstvo · Vidi više »

Rudkøbing

Rudkøbing je najveće naselje na danskom otoku Langelandu.

Novi!!: Kemija i Rudkøbing · Vidi više »

S

Datoteka:Latin alphabet Ss.png S je 24.

Novi!!: Kemija i S · Vidi više »

Sapun

sapun Sapun je anionski tenzid koji se rabi za pranje i čišćenje (najčešće ruku).

Novi!!: Kemija i Sapun · Vidi više »

Sastav i podjela atmosfere

Atmosfera (od grč. atmos.

Novi!!: Kemija i Sastav i podjela atmosfere · Vidi više »

Savitri Devi Mukherji

Savitri Devi Mukherji (rođena kao: Maximine Portaz ili Maximiani Portas) (30. rujna 1905. – 22. listopada 1982.), spisateljica i filozofkinja, oduševljena štovateljica Adolfa Hitlera, poznata po sintetiziranju nacističke filozofije i hinduizma.

Novi!!: Kemija i Savitri Devi Mukherji · Vidi više »

Savka Dabčević-Kučar

Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.

Novi!!: Kemija i Savka Dabčević-Kučar · Vidi više »

SciFinder

SciFinder je digitalna platforma u izdanju Chemical Abstracts Service (CAS), ogranka američkog društva za kemiju American Chemical Society (ACS).

Novi!!: Kemija i SciFinder · Vidi više »

Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski

Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski (ruski Сергей Михайлович Прокудин-Горский), (Murom, Rusija 30. kolovoza 1863. – Pariz, 27. rujna 1944.), ruski pionir fotografije u boji, kemičar, izumitelj, član Carskog ruskog zemljopisnog i Carskog ruskog tehničkog društva (CRTD).

Novi!!: Kemija i Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski · Vidi više »

Sherlock Holmes

Sherlock Holmes je fiktivni detektiv s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji se prvi put pojavio 1887. godine.

Novi!!: Kemija i Sherlock Holmes · Vidi više »

Sibiu (županija)

Sibiu ((mađarski:Szeben) županija nalazi se u središnjoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Transilvaniji. Glavni grad županije Sibiu je istoimeni grad Sibiu.

Novi!!: Kemija i Sibiu (županija) · Vidi više »

Simulacija

Simulacija (lat. simulatio: pretvaranje, prijevara) može značiti.

Novi!!: Kemija i Simulacija · Vidi više »

Sinapsa

Sinapsa je mjesto komunikacije između dva neurona.

Novi!!: Kemija i Sinapsa · Vidi više »

Sirovine

Sirovine su prirodni neobrađeni resursi nakon dobivanja iz prirodnih izvora.

Novi!!: Kemija i Sirovine · Vidi više »

Sito

Metalna sita. Prikaz rada hidrociklona:1. ulaz mješavine tekućine i čvrstih čestica (na primjer pijesak),2. izlaz čvrstih čestica,3. izlaz čiste tekućine. Sito je naprava za odjeljivanje zrna određene veličine iz mase zrnatoga, sipkog materijala.

Novi!!: Kemija i Sito · Vidi više »

Skladište

Sisku (18. – 19. st.) Izgled jedne skladišne hale iznutra Skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili u ambalaži s namjerom da poslije određenog vremena roba bude uključena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju.

Novi!!: Kemija i Skladište · Vidi više »

Smešariki

Smešariki (rus. Смеша́рики skr. od "смешные шарики" - smiješne loptice) - ruska animirana serija za cijelu obitelj, stvorena u okviru obrazovnog projekta "Svijet bez nasilja" pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Ruske Federacije.

Novi!!: Kemija i Smešariki · Vidi više »

Smjesa

Emulzija je smjesa dviju nemješivih tekućina (na primjer mlijeko). Smjesa, u kemiji, je mješavina dvaju ili više različitih sastojaka.

Novi!!: Kemija i Smjesa · Vidi više »

Smogovci

Smogovci je dječja humoristično-dramska TV serija koja se osvrće na život obitelji Vragec u Naselku, dijelu Peščenice, zagrebačke gradske četvrti.

Novi!!: Kemija i Smogovci · Vidi više »

Solvayeva konferencija

Sudionici prve Solvayeve konferencije u briselskom hotelu Metropole 1911 Međunarodni Solvay institut za fiziku i kemiju, sa sjedištem u Bruxellesu, osnovan je 1912. od strane belgijskog industrijalca Ernesta Solvaya, nakon povijesnog sastanka tzv.

Novi!!: Kemija i Solvayeva konferencija · Vidi više »

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.

Novi!!: Kemija i Spektroskopija · Vidi više »

Spiritizam

Prikaz položaja ruku tijekom spiritističke seanse Spiritizam je okultni nauk kojim se nastoji uspostaviti komunikacija s preminulim osobama.

Novi!!: Kemija i Spiritizam · Vidi više »

Staljinova nagrada

Staljinova nagrada Staljinova nagrada (ruski: Пре́мия имени Ста́лина), je bila visoka sovjetska godišnja nagrada, za dostignuća u znanosti i umjetnosti koja se dodjeljivala od 1941. do 1954.

Novi!!: Kemija i Staljinova nagrada · Vidi više »

Stanislav Brebera

Stanislav Brebera (Přelouč, Češka, 10. kolovoza 1925. – Pardubice, Češka 11. svibnja 2012.) je češki kemičar.

Novi!!: Kemija i Stanislav Brebera · Vidi više »

Stanley Miller

Stanley Lloyd Miller (Oakland, 7. ožujka 1930. – National City, 20. svibnja 2007.) bio je američki kemičar, poznat po svom istraživanju podrijetla života.

Novi!!: Kemija i Stanley Miller · Vidi više »

STEM

Animacija modela DNA. Znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika (eng. STEM: science, technology, engineering, and mathematics), širok je pojam koji se koristi za grupiranje ovih akademskih disciplina.

Novi!!: Kemija i STEM · Vidi više »

Stephen Gray

Stephen Gray (Canterbury, 1666. ili 1667. – London, 15. veljače 1736.), engleski prirodoslovac.

Novi!!: Kemija i Stephen Gray · Vidi više »

Stereokemija

Stereokemija je grana kemije koja se bavi proučavanjem prostorne organizacije molekula odnosno njene trodimenzijske strukture.

Novi!!: Kemija i Stereokemija · Vidi više »

Stjepan Šćavničar

Stjepan Šćavničar Stjepan Šćavničar (Štrigova, 31. listopada 1923. – Zagreb, 14. veljače 2011.) hrvatski akademik, vrsni mineralog i kristalokemičar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti.

Novi!!: Kemija i Stjepan Šćavničar · Vidi više »

Stjepan Glavaš

Stjepan Glavaš (Bizovac, 28. siječnja 1923. – Zagreb, 17. studenog 1977.), hrvatski kemičar.

Novi!!: Kemija i Stjepan Glavaš · Vidi više »

Strojarstvo

s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša. pneumatskog cilindra. kugličnog ležaja. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. rotora. elektrolučnog zavarivanja. Strojarstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih strojeva, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.

Novi!!: Kemija i Strojarstvo · Vidi više »

Struna (terminološka baza)

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Struna je terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja u kojoj se sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka radi okupljanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku.

Novi!!: Kemija i Struna (terminološka baza) · Vidi više »

Studija u grimizu

Naslovnica prvog izdanja iz 1887. Studija u grimizu (eng. A Study in Scarlet) je prvi roman sir Arthura Conana Doylea o pustolovinama Sherlocka Holmesa i njegovog suradnika dr. Watsona.

Novi!!: Kemija i Studija u grimizu · Vidi više »

Sumporna kiselina

Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.

Novi!!: Kemija i Sumporna kiselina · Vidi više »

Suspenzija

Suspenzija (lat. suspensio: vješanje; podizanje) može značiti.

Novi!!: Kemija i Suspenzija · Vidi više »

Suspenzija (kemija)

Koloidna suspenzija brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. U kemiji, suspenzija je heterogeni fluid koji sadrži čvrste čestice koje su prevelike za sedimentaciju. Obično moraju biti veće od 1 mikrometra.

Novi!!: Kemija i Suspenzija (kemija) · Vidi više »

Svante August Arrhenius

galvanskih članaka. Svante August Arrhenius ili Svante Arrhenius (Vik kod Uppsale, 19. veljače 1859. - Stockholm, 2. listopada 1927.), švedski fizičar i kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1903. Jedan je od osnivača fizikalne kemije.

Novi!!: Kemija i Svante August Arrhenius · Vidi više »

Sveti Abo

Sveti Abo (gru. აბო თბილელი, arap. أبو التفليسي, Bagdad, oko 756. – Tbilisi, 6. siječnja 786.), kršćanski mučenik i svetac zaštitnik Tbilisija, glavnog grada Gruzije.

Novi!!: Kemija i Sveti Abo · Vidi više »

Svetozar Musić

Svetozar Musić, hrvatski kemičar, redovni član HAZU od 2016. godine.

Novi!!: Kemija i Svetozar Musić · Vidi više »

Sveučilište Ben-Gurion

Jedna od zgrada sveučilišta Ben-Gurion Sveučilište Ben-Gurion (hebrejski: אוניברסיטת בן-גוריון בנגב), osnovano 1969. godine u gradu Be'er Shevi, Izrael.

Novi!!: Kemija i Sveučilište Ben-Gurion · Vidi više »

Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu

Zgrada IG Farben, na Campusu Westend Frankfurtskog sveucilišta Campus Westend Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu (njem. Johann Wolfgang Goethe-Universität, Frankfurtsko sveučilište) osnovano je 1914. godine.

Novi!!: Kemija i Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu · Vidi više »

Sveučilište Rockefeller

Sveučilište Rockefeller (eng. Rockefeller University), centar za znanstvena istraživanja i obrazovanje, s naglaskom na biomedicinske znanosti, kemiju, bioinformatiku i fiziku.

Novi!!: Kemija i Sveučilište Rockefeller · Vidi više »

Sveučilište Stanford

Sveučilište Stanford Sveučilište Stanford (engl. Stanford University, puni službeni naziv Leland Stanford Junior University) privatno je i istraživacki orijentirano Sveučilište u Stanfordu, Kalifornija, SAD.

Novi!!: Kemija i Sveučilište Stanford · Vidi više »

Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.

Novi!!: Kemija i Sveučilište u Zadru · Vidi više »

Sveučilište u Zenici

Svečanost diplomiranja na sveučilištu u Zenici, listopad 2013. Sveučilište u Zenici je nastalo 18. listopada 2000. godine odlukom Skupštine Zeničko-dobojske županije.

Novi!!: Kemija i Sveučilište u Zenici · Vidi više »

Svitkoglavci

Svitkoglavci ili često i bezlubanjci (Cephalochordata, Acrania, Leptocardia) su skupina svitkovaca (Chordata).

Novi!!: Kemija i Svitkoglavci · Vidi više »

T

Datoteka:Latin alphabet Tt.png T je 26.

Novi!!: Kemija i T · Vidi više »

Tadeus Reichstein

Tadeus Reichstein Tadeusz Reichstein (20. srpnja, 1897. – 1. kolovoza, 1996.) bio je švicarski kemičar, (rođen u Poljskoj) koji je 1950.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, zajedno sa znanstvenicima: E. C. Kendall i P. S. Hench za svoj rad na hormonima nabubrežne žlijezde.

Novi!!: Kemija i Tadeus Reichstein · Vidi više »

Tehnologija srednjeg vijeka

Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Kovač tokom rada. čavala. Tvrđava Nehaj (16. stoljeće) iznad Senja. viteza. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Tvrđava Srebrenik. Leonarda da Vincija (oko 1500.) Zrnca bezdimnog baruta. Muškete. Glavni dijelovi pluga su: 5. crtalo ili nož, 6. lemeš ili ralo i 7. ogrnjača ili daska. ''Mladi čovjek oštri kosu'' (Pekka Halonen, 1891.) Potkivanje konja. Konjska orma ili ovratnik je povećao učinkovitost konja pri vuči za četiri do pet puta. Sustav otvorenih polja. tiskarskog stroja. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3600 stranica na dan. Francuskoj, gdje je prvi puta napravljena bušotina 1126. da bi se došlo do vode na umjetan način. work.

Novi!!: Kemija i Tehnologija srednjeg vijeka · Vidi više »

Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu

Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. otocima Turks i Caicos. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. kemije. Model perzijskog astrolaba iz 18. stoljeća. Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu je imala svoje zlatno doba koje je trajalo od 8.

Novi!!: Kemija i Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu · Vidi više »

Tekućine

gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.

Novi!!: Kemija i Tekućine · Vidi više »

Teorijska kemija

Teorijska kemija jedna je od novijih grana kemije.

Novi!!: Kemija i Teorijska kemija · Vidi više »

Termokemija

Termokemija (termo- + kemija) je grana fizikalne kemije koja se bavi proučavanjem toplinskih promjena pri kemijskim reakcijama.

Novi!!: Kemija i Termokemija · Vidi više »

Théophile-Jules Pelouze

Théophile-Jules Pelouze Théophile-Jules Pelouze, (Valognes, 26. veljače 1807. — Bellevue, 31. svibnja 1867.), bio je francuski kemičar.

Novi!!: Kemija i Théophile-Jules Pelouze · Vidi više »

Thomas Graham (kemičar)

Thomas Graham, litografija iz 1856. godine Thomas Graham (21. prosinca 1805. – 16. rujna 1869.) bio je britanski kemičar poznat po pionirskom radu u dijalizi i difuziji plinova.

Novi!!: Kemija i Thomas Graham (kemičar) · Vidi više »

Tihomir Orešković

Tihomir Orešković (Zagreb, 1. siječnja 1966.), hrvatski je i kanadski poslovni čovjek, predsjednik trinaeste Vlade Republike Hrvatske.

Novi!!: Kemija i Tihomir Orešković · Vidi više »

Toksin

Škorpion ubodom prenosi toksine. Toksin je otrovna supstanca, koju proizvode žive stanice ili organizmi; sintetički toksikanti nastali umjetnim procesima nisu isključeni.

Novi!!: Kemija i Toksin · Vidi više »

Trajna ondulacija

Lauren Bacall s trajnom frizurom Trajna ondulacija ili minival, je način oblikovanja suhih ili mokrih vlasi kose kemijskimi sredstvima ili toplinom.

Novi!!: Kemija i Trajna ondulacija · Vidi više »

Transmutacija

fuzijski reaktor i transmutira (pretvara) lagane kemijske elemente (vodik) u teže elemente (helij). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). spalacije. Transmutacija (lat. transmutatio: promjena, preinaka, preobrazba, pretvorba), u kemiji i fizici, je pretvorba jednoga kemijskog elementa (odnosno njegova izotopa) u drugi u nuklearnim reakcijama.

Novi!!: Kemija i Transmutacija · Vidi više »

Tribologija

Trošenje (habanje) zupčanika. koljenastog vratila. Tribologija (grč. τρίβειν: trljati) je znanost koja proučava zbivanja na površinama dvaju tijela u dodiru ili relativnom gibanju (triboelementi), ponajprije trenje, trošenje materijala i učinke podmazivanja.

Novi!!: Kemija i Tribologija · Vidi više »

Trijada

Trijada (grč. τριάς, genitiv τριάδος: trojstvo) može značiti.

Novi!!: Kemija i Trijada · Vidi više »

Tulcea (županija)

Tulcea (), je županija u jugoistočnoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Dobrudži.

Novi!!: Kemija i Tulcea (županija) · Vidi više »

Tvrđa

Trg Sv. Trojstva Osječka Tvrđa barokni je grad-tvrđava 18.

Novi!!: Kemija i Tvrđa · Vidi više »

U

Datoteka:Latin alphabet Uu.png U je 27.

Novi!!: Kemija i U · Vidi više »

Ulderiko Donadini

Ulderiko Donadini (Plaški, 8. travnja 1894. – Zagreb, 10. svibnja 1923.), bio je hrvatski književnik.

Novi!!: Kemija i Ulderiko Donadini · Vidi više »

Uliks

Uliks (eng. Ulysses) je roman Jamesa Joycea.

Novi!!: Kemija i Uliks · Vidi više »

V

Datoteka:Latin alphabet Vv.png V je 28.

Novi!!: Kemija i V · Vidi više »

V. gimnazija u Zagrebu

V.

Novi!!: Kemija i V. gimnazija u Zagrebu · Vidi više »

Valencija (kemija)

Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.

Novi!!: Kemija i Valencija (kemija) · Vidi više »

Valerije Vrček

Valerije Vrček, hrvatski je kemičar, redoviti profesor i predstojnik Zavoda za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu.

Novi!!: Kemija i Valerije Vrček · Vidi više »

Vandermondeov identitet

Vandermondeov identitet ili Vandermondeova konvolucija je teorem u kombinatorici koji se može shvatiti kao jedan od brojnih načina prebrojavanja kombinacija svih r-članih podskupova skupa koji ima m + n članova za zadane r, m, n \in \mathbb uz očiti uvjet r \leq m + n. Identitet glasi: U svojim radovima ga je 1772. objavio francuski matematičar i kemičar Alexandre-Théophile Vandermonde (1735. – 1796.), iako je za njega znao već kineski matematičar Zhu Shijie u 14. stoljeću.

Novi!!: Kemija i Vandermondeov identitet · Vidi više »

Vermilion

Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. toplinskom obradom minerala cinabarita. "Uznesenje Djevice"). Kineska kutija obojena vermilionom iz dinastije Qing (1736. – 1795.) (Nacionalni muzej Kine, Peking). Pompeja. Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden iz u prah usitnjenog minerala cinabarita; također je i naziv za boju koja nastaje upotrebom istog pigmenta.

Novi!!: Kemija i Vermilion · Vidi više »

Veterinarski fakultet u Zagrebu

Veterinarski fakultet u Zagrebu Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedini je fakultet ove vrste u Hrvatskoj, a osnovan je 1919. godine kao Veterinarska visoka škola.

Novi!!: Kemija i Veterinarski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Viktor Hahn (kemičar)

Viktor Hahn (Budimpešta, 21. kolovoza 1912. – Zagreb, 17. svibnja 1970.) bio je hrvatski kemičar.

Novi!!: Kemija i Viktor Hahn (kemičar) · Vidi više »

Viktor Hahn (razdvojba)

Viktor Hahn (razdvojba) može značiti.

Novi!!: Kemija i Viktor Hahn (razdvojba) · Vidi više »

Viktorijino jezero

Viktorijino jezero ili Jezero Viktorija (Victoria Nyanza, ranije i Jezero Ukerewe) najveće je tropsko jezero na svijetu i drugo najveće slatkovodno jezero.

Novi!!: Kemija i Viktorijino jezero · Vidi više »

Vjekoslav Štrukil

Vjekoslav Štrukil (Bjelovar, 1983.) - hrvatski kemičar, doktor znanosti, član Laboratorija za fizikalno-organsku kemiju Instituta Ruđer Bošković.

Novi!!: Kemija i Vjekoslav Štrukil · Vidi više »

Vladimir Katović

Vladimir Katović (Bihać, 19. prosinca), hrvatsko-američki kemičar Predstavljamo Vam...Međunarodni izdavački savjet: Vladimir Katović, Kemija u industriji 53(3) 136–138 (2004) Spada u skupinu hrvatskih prirodoslovaca koji su rođeni, odgojeni i obrazovani i u znanost ušli u Hrvatskoj, a vrhunce dosegli u SAD, poput Williama (Vilima) Fellera, Egona Matijevića, Petra Alaupovića, Milana Randića, Branka Leskovara, Luke Milasa i dr.

Novi!!: Kemija i Vladimir Katović · Vidi više »

Vladimir Njegovan

Vladimir Njegovan (Zagreb, 28. travnja 1884. – Zagreb, 25. lipnja 1971.), hrvatski kemičar.

Novi!!: Kemija i Vladimir Njegovan · Vidi više »

Vladimir Prelog

Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1998.) bio je hrvatski i švicarski kemičar.

Novi!!: Kemija i Vladimir Prelog · Vidi više »

Vulkanizacija

kemijske reakcije vulkanizacije Vulkanizacija je kemijsko-tehnički proces kojeg je 1839. razvio Charles Goodyear.

Novi!!: Kemija i Vulkanizacija · Vidi više »

Walter Norman Haworth

Walter Norman Haworth, 1937. Sir Walter Norman Haworth (19. ožujka 1883., Chorley, Lancashire – 19. ožujka 1950., Barnt Green, Worcestershire) bio je britanski kemičar najpoznatiji po istraživanju askorbinske kiseline (vitamin C) na Birminghamskom sveučilištu.

Novi!!: Kemija i Walter Norman Haworth · Vidi više »

Walther Bothe

spalacije. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Walther Bothe, punim imenom Walther Wilhelm Georg Bothe (Oranienburg, Brandenburg, Njemačka, 8. siječnja 1891. – Heidelberg, Baden-Württemberg, Njemačka, 8. veljače 1957.), njemački fizičar.

Novi!!: Kemija i Walther Bothe · Vidi više »

Walther Hermann Nernst

Walther Hermann Nernst (Wąbrzeźno, 25. lipnja 1864. – Niwica, 18. studenog 1941.), njemački fizičar i kemičar.

Novi!!: Kemija i Walther Hermann Nernst · Vidi više »

Walther Müller

Walther Müller (Hannover, Njemačka, 6. rujna 1905. – Walnut Creek, Kalifornija, SAD, 4. prosinca 1979.) bio je njemački fizičar poznat na poboljšanju na geigerovom brojaču te zajedničkoj geiger–müllerovoj cijevi.

Novi!!: Kemija i Walther Müller · Vidi više »

Werner Heisenberg

dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.

Novi!!: Kemija i Werner Heisenberg · Vidi više »

Wilhelm Ostwald

'''Wilhelm Ostwald''' Wilhelm Ostwald (latvijski: Vilhelms Ostvalds), (Riga, Latvija, 2. rujna 1853. – Leipzig, 4. travnja 1932.), njemački kemičar i filozof.

Novi!!: Kemija i Wilhelm Ostwald · Vidi više »

Wilhelm Pelikan

Wilhelm Pelikan (Pula, 3. prosinca 1893. – Arlesheim, 17. studenoga 1981.), kemičar, antropozof, farmaceut, vrtlar i praktičar antropozofske medicine.

Novi!!: Kemija i Wilhelm Pelikan · Vidi više »

Wilhelmina Vandom

Wilhelmina "Will" Vandom, poznata u engleskim verzijama kao Wilma "Will" Vandom, je fiktivni lik čije je prvo pojavljivanje u talijanskom stripu W.I.T.C.H. 1. travnja 2001. godine.

Novi!!: Kemija i Wilhelmina Vandom · Vidi više »

Willard Libby

Willard Libby (Grand Valley, Colorado, 17. prosinca 1908. – Los Angeles, 8. rujna 1980.), američki kemičar.

Novi!!: Kemija i Willard Libby · Vidi više »

Willem Hesselink

Willem Frederik Hesselink (Arnhem, 8. veljače 1878. – Bennekom, 1. prosinca 1973.) je bio nizozemski nogometaš.

Novi!!: Kemija i Willem Hesselink · Vidi više »

William Crookes

William Crookes (London, 17. lipnja 1832. – London, 4. travnja 1919.), engleski fizičar i kemičar.

Novi!!: Kemija i William Crookes · Vidi više »

William David Coolidge

William David Coolidge (Hudson, 23. listopada 1873. – Schenectady, 3. veljače 1975.), američki fizičar i kemičar.

Novi!!: Kemija i William David Coolidge · Vidi više »

William Henry Bragg

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. William Henry Bragg (Wigton, Cumberland, UK, 2. srpnja 1862. - London, 12. ožujka 1942.), engleski fizičar.

Novi!!: Kemija i William Henry Bragg · Vidi više »

William Henry Perkin

ljubičasti mauvein. William Henry Perkin (London, 12. ožujka 1838. – London, 14. srpnja 1907.), britanski kemičar.

Novi!!: Kemija i William Henry Perkin · Vidi više »

William Lawrence Bragg

spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. William Lawrence Bragg (Adelaide, Australija, 31. ožujka 1890. – Waldringford kod Ipswicha, Suffolk, UK, 1. srpnja 1971.), britanski fizičar.

Novi!!: Kemija i William Lawrence Bragg · Vidi više »

William Prout

broj elektrona po ljuskama. Periodni sustav elemenata. William Prout (Horton, Gloucestershire, UK, 15. siječnja 1785. – London, UK, 9. travnja 1850.), engleski liječnik i kemičar.

Novi!!: Kemija i William Prout · Vidi više »

William Ramsay

'''William Ramsay''' Sir William Ramsay (Glasgow, 2. listopada 1852. – High Wycombe, 23. srpnja 1916.), škotski kemičar koji je otkrio plemenite plinove.

Novi!!: Kemija i William Ramsay · Vidi više »

William Robert Grove

Sir William Robert Grove FRS FRSE (Swansea, Wales, 11. srpnja 1811. - London, Engleska, 1. kolovoza 1896.), velški sudac i fizičar.

Novi!!: Kemija i William Robert Grove · Vidi više »

Willstätterov čavlić

Willstätterov čavlić Willstätterov čavlić je vrsta sitnog laboratorijskog pribora koja se koristi za filtriranje malih količina krupnijih kristala ili, u kombinaciji s komadićem filtar-papira, vrlo sitnih količina taloga.

Novi!!: Kemija i Willstätterov čavlić · Vidi više »

XI. gimnazija u Zagrebu

XI.

Novi!!: Kemija i XI. gimnazija u Zagrebu · Vidi više »

Zakon i red: Zločinačke nakane

Zakon i red: Zločinačke nakane (eng. Law & Order: Criminal Intent) je američka kriminalistička serija koja se odvija u New Yorku, a prvo prikazivanje joj je bilo 30. rujna 2001. Ovo je drugi ogranak poznate serije Zakon i red.

Novi!!: Kemija i Zakon i red: Zločinačke nakane · Vidi više »

Zanimanje

Hrvatski vatrogasci Zanimanje je skup poslova i radnih zadaća (radnih mjesta) koji su svojim sadržajem i vrstom organizacijski i tehnološki toliko srodni i međusobno povezani da ih obavlja jedan izvršitelj koji posjeduje odgovarajuća znanja, sposobnosti i vještine.

Novi!!: Kemija i Zanimanje · Vidi više »

Zavareni spoj

zone utjecaja topline (ZUT) i osnovnog metala. Dijelovi šava sučeljnog spoja. elektrolučnog zavarivanja. Temperature kod električnog luka. Osnovni dijelovi “V” žlijeba. grijaču (crveni valjak) pokraj mjesta zavarivanja. topline za ugljični čelik s 0,2% ugljika. ručnog elektrolučnog zavarivanja. Sučeljni spoj, preklopni spoj i kutni spoj. Križni spoj, kutni rubni spoj i prirubni spoj. Zavareni spoj predstavlja cjelinu ostvarenu zavarivanjem, koja obuhvaća skrutnuti dio metala šava stvoren taljenjem, te rubne dijelove zavarenih komada.

Novi!!: Kemija i Zavareni spoj · Vidi više »

Zemljin plašt

Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljin plašt je debela ljuska, sastavljena od gustih stijena, koja okružuje vanjsku tekuću jezgru, a nalazi se direktno ispod relativno tanke Zemljine kore.

Novi!!: Kemija i Zemljin plašt · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Kemija i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zlata Bartl

Zlata Bartl, crtež u olovci Zlata Bartl (Dolac kraj Travnika, BiH, 20. veljače 1920. - Koprivnica, 30. srpnja 2008.), hrvatska stručnjakinja za prehrambenu tehnologiju, tvorac začina Vegeta koji proizvodi Podravka iz Koprivnice.

Novi!!: Kemija i Zlata Bartl · Vidi više »

Zlata Filipović

Zlata Filipović (Sarajevo, 3. prosinca 1980.) - bosanskohercegovačka književnica hrvatskog porijekla.

Novi!!: Kemija i Zlata Filipović · Vidi više »

Zlatko Turkalj

Zlatko Turkalj Turki (Zagreb, 16. ožujka 1968.), hrvatski radijski novinar i voditelj.

Novi!!: Kemija i Zlatko Turkalj · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Kemija i Znanost · Vidi više »

Znanost o materijalima

Znanost o materijalima područje je koje uključuje interdisciplinarni pristup fizike, kemije, informatike, primijenjene matematike i strojarstva Kategorija:Prirodne znanosti Kategorija:Znanost o materijalima.

Novi!!: Kemija i Znanost o materijalima · Vidi više »

Znanost u 1790.

Bez opisa.

Novi!!: Kemija i Znanost u 1790. · Vidi više »

Znanost u 1845.

Bez opisa.

Novi!!: Kemija i Znanost u 1845. · Vidi više »

Znanost u renesansi

Leonarda da Vincija, primjer spajanja umjetnosti i znanosti tijekom renesanse. Tijekom renesanse došlo je do velikog napretka na poljima zemljopisa, astronomije, kemije, fizike, matematike, manufakture i inženjeringa.

Novi!!: Kemija i Znanost u renesansi · Vidi više »

Znanosti o životu

Znanosti o životu obuhvaćaju grane znanosti koje se bave znanstvenim proučavanjem života - poput mikroorganizama, biljaka i životinja, uključujući i ljudska bića.

Novi!!: Kemija i Znanosti o životu · Vidi više »

Zolpidem

Zolpidem Zolpidem (poznatiji pod trgovačkim imenom Sanval) je relativno nov hipnotik iz skupine tzv.

Novi!!: Kemija i Zolpidem · Vidi više »

Zrinka Tamburašev

Zrinka Tamburašev (Sisak, 1921. – Zagreb, 25. travnja 2003.), bila je hrvatska kemičarka.

Novi!!: Kemija i Zrinka Tamburašev · Vidi više »

Zubobolja

Čovjek sa zuboboljom. Zubobolja, dentalgija ili odontalgija je bol, koja se javlja u zubu ili tkivima koja ga neposredno okružuju.

Novi!!: Kemija i Zubobolja · Vidi više »

18. siječnja

18.

Novi!!: Kemija i 18. siječnja · Vidi više »

1900-ih

Bez opisa.

Novi!!: Kemija i 1900-ih · Vidi više »

6. srpnja

6.

Novi!!: Kemija i 6. srpnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Kemičar, Kemičarka, Lučba.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni