OdlazniDolazni

🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!

Sadržaj

1. 694 odnosi: Aalborg, Abiogeneza, Abraham Vater, ACE inhibitori, Achim Müller, Acta Chimica Slovenica, Adolf Butenandt, Adolf von Baeyer, Adolf Windaus, Adriachem, Adsorpcija, Agrokemija, Ahmed H. Zewail, Alan Perlis, Albert Hofmann, Albert Szent-Györgyi, Aleksandar Borodin, Alessandro Volta, Alexander Fleming, Alexander Scott, Alexis Carrel, Alfred Nobel, Alkemija, Alkotest, Alotropija, Aluminij, Amedeo Avogadro, Aminokiselina, Amiodaron, Amorfna tvar, Amy Williams, Analitička kemija, Analiza, Analizator, André-Marie Ampère, Andrés Martínez Trueba, Annika Beck, Anorganska kemija, Anorganski spoj, Antoine Henri Becquerel, Antoine Laurent de Lavoisier, Antonio Šiber, Archibald Reiss, Arginin, Arheometrija, Arhitektonski kamen, Aromaterapija, Artturi Ilmari Virtanen, Aspartam, Aspirator, ... Proširite indeks (644 više) » « Stisni indeks

Aalborg

Aalborg, stari grad i luka na sjevernom dijelu poluotoka Jyllanda (Region Nordjylland) na Limfjordu povezan mostovima s gradom Nørresundby čini četvrti najveći grad u Danskoj.

Pogledaj Kemija i Aalborg

Abiogeneza

Abiogeneza ili biopoeza prirodni je proces nastanka života iz nežive materije kao što su jednostavni organski spojevi.

Pogledaj Kemija i Abiogeneza

Abraham Vater

'''Abraham Vater''' Abraham Vater (Wittenberg, 9. prosinca 1684. – Wittenberg, 18. studenog 1751.), njemački anatom.

Pogledaj Kemija i Abraham Vater

ACE inhibitori

ACE inhibitori tj.

Pogledaj Kemija i ACE inhibitori

Achim Müller

Achim Müller (rođen 14. veljače, 1938. u Detmoldu, Njemačka) je njemački znanstvenik.

Pogledaj Kemija i Achim Müller

Acta Chimica Slovenica

Acta Chimica Slovenica (ACSi) je slovenski znanstveni časopis za kemiju, koji pod tim imenom, u nakladi Slovenskoga kemijskoga društva, izlazi od 1993. godine.

Pogledaj Kemija i Acta Chimica Slovenica

Adolf Butenandt

Adolf Friedrich Johann Butenandt (Bremerhaven, 24. ožujka 1904. – München, 18. siječnja 1995.), njemački kemičar.

Pogledaj Kemija i Adolf Butenandt

Adolf von Baeyer

'''Adolf von Baeyer''' Johann Friedrich Wilhelm Adolf von Baeyer (Berlin, 31. listopada 1835. – Starnberg, 20. kolovoza 1917.), njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1905. Rođen je u Berlinu 31. listopada 1835., gdje je studirao matematiku i fiziku.

Pogledaj Kemija i Adolf von Baeyer

Adolf Windaus

Adolf Otto Reinhold Windaus (Berlin, 25. prosinca 1876. – Göttingen, 9. lipnja 1959.) bio je njemački kemičar koji je 1928.

Pogledaj Kemija i Adolf Windaus

Adriachem

Adriachem je kemijska tvornica sa sjedištem u Ulici dr.

Pogledaj Kemija i Adriachem

Adsorpcija

Adsorpcija je sposobnost neke čvrste tvari zvane adsorbensa da na svojoj graničnoj površini veže (adsorbira) molekule plina ili otopljene tvari iz otopina (adsorbant), formirajući tako molekularni ili atomski film kojeg nazivamo adsorbat.

Pogledaj Kemija i Adsorpcija

Agrokemija

Agrokemija je primijenjiva grana kemije u poljoprivredi.

Pogledaj Kemija i Agrokemija

Ahmed H. Zewail

Ahmed H. Zewail (arapski أحمد حسن زويل) Damanhur, 26. veljače 1946.) je egipatsko - američki kemičar. Dobiitnik je Nobelove nagrada za kemiju 1999. Za svoj rad u istraživanju femtokemije. Profesor je fizike i kemije na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology).

Pogledaj Kemija i Ahmed H. Zewail

Alan Perlis

Alan Jay Perlis (Pittsburgh, 1. travnja 1922. – New Haven, 7. veljače 1990.), američki računalni znanstvenik, poznat po svom pionirskom radu u programskim jezicima te prvi dobitnik Turingove nagrade.

Pogledaj Kemija i Alan Perlis

Albert Hofmann

'''Dr. Albert Hofmann''', (1993.) Dr. Albert Hofmann, (2006.) Albert Hofmann (Baden AG, 11. siječnja 1906. – Burg im Leimental, 29. travnja 2008.) bio je švicarski kemičar.

Pogledaj Kemija i Albert Hofmann

Albert Szent-Györgyi

Albert Szent-Györgyi de Nagyrápolt (Budimpešta, Austro-Ugarska 16. rujna, 1893. – 22. listopada, 1986. Woods Hole, Massachusetts, SAD) bio je mađarski fiziolog koji je 1937.

Pogledaj Kemija i Albert Szent-Györgyi

Aleksandar Borodin

Aleksandar Porfirjevič Borodin (Алекса́ндр Порфи́рьевич Бороди́н, Sankt Peterburg, 12. studenog 1833. – Sankt Peterburg, 27. veljače 1887.), ruski skladatelj i kemičar.

Pogledaj Kemija i Aleksandar Borodin

Alessandro Volta

Voltin članak ili Voltin elektostatički stup. bakra i cinka. Alessandro Volta, punim imenom Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (Como, 18. veljače 1745. - Como, 5. ožujka 1827.), talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike.

Pogledaj Kemija i Alessandro Volta

Alexander Fleming

Fleming u laboratoriju Sir Alexander Fleming (Lochfield kod Darvela, 6. kolovoza 1881. – London, 11. ožujka 1955.), škotski biolog.

Pogledaj Kemija i Alexander Fleming

Alexander Scott

Alexander Scott (1853. – 1947.) bio je britanski kemičar.

Pogledaj Kemija i Alexander Scott

Alexis Carrel

Alexis Carrel Alexis Carrel (Sainte-Foy-lès-Lyon, 28. lipnja, 1873. – 5. studenog, 1944.) bio je francuski kirurg, biolog i eugeničar, koji je 1912.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.

Pogledaj Kemija i Alexis Carrel

Alfred Nobel

Alfred Bernhard Nobel (Stockholm, 21. listopada 1833. – Sanremo, 10. prosinca 1896.), švedski kemičar, izumitelj, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac; volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva.

Pogledaj Kemija i Alfred Nobel

Alkemija

Alkemičar, djelo Sir Williama Fettesa Douglasa iz 1853. Alkemija je drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite, te težnja za pronalaskom Kamena mudraca odnosno potraga za životnim eliksirom.

Pogledaj Kemija i Alkemija

Alkotest

Alkotest Alkotest (alko + test) je provjeravanje (mjerenje) prisutnosti (koncentracije) alkohola u izdahnutome zraku s pomoću posebne priručne naprave.

Pogledaj Kemija i Alkotest

Alotropija

8 alotropa ugljika Alotropske modifikacije ugljika, dijamant lijevo i grafit desno. Alotropska modifikacija ili alotropija je pojava da se ista tvar javlja u više strukturnih oblika koji se razlikuju po fizikalnim i/ili kemijskim svojstvima.

Pogledaj Kemija i Alotropija

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Pogledaj Kemija i Aluminij

Amedeo Avogadro

obujmu plina neovisno o vrsti plina. Amedeo Avogadro Amedeo Avogadro ili punim imenom Lorenzo Romano Amedeo Carlo Avogadro di Quaregna e di Cerreto (Torino, 9. kolovoza 1776. - Torino, 9. srpnja 1856.), talijanski fizičar i kemičar.

Pogledaj Kemija i Amedeo Avogadro

Aminokiselina

Opća struktura aminokiselina. U kemijskom smislu, aminokiseline su molekule koje sadrže amino skupinu (-NH2) i karboksilnu skupinu (-COOH).

Pogledaj Kemija i Aminokiselina

Amiodaron

Amiodaron Amiodaron je jedan od najnespecifičnijih antiaritmika koji spada u III skupinu antiaritmika.

Pogledaj Kemija i Amiodaron

Amorfna tvar

Staklo je amorfna tvar. voska. čvrstoću. Amorfna tvar (grčki amorphos: koji nema određena, postojana oblika; bezobličan), u fizici i kemiji, naziva se tvar kod koje atomi nemaju uređenu strukturu, već postojeći principalni strukturni red dolazi od približno jednake udaljenosti među susjednim molekulama, na primjer staklo, vosak i smola.

Pogledaj Kemija i Amorfna tvar

Amy Williams

Amy Joy Williams, MBE, (Cambridge, Engleska, UK, 29. rujna 1982.) je bivša engleska skeletonka i olimpijska pobjednica.

Pogledaj Kemija i Amy Williams

Analitička kemija

Analitička kemija je grana kemije koja se bavi istraživanjem kvalitativnog i kvantitativnog sastava tvari metodama kemijske analize.

Pogledaj Kemija i Analitička kemija

Analiza

Analiza može značiti.

Pogledaj Kemija i Analiza

Analizator

Analizator je uređaj za provedbu analize.

Pogledaj Kemija i Analizator

André-Marie Ampère

André-Marie Ampère (Lyon, 20. siječnja 1775. – Marseille, 10. lipnja 1836.), francuski fizičar, matematičar, kemičar i filozof.

Pogledaj Kemija i André-Marie Ampère

Andrés Martínez Trueba

Andrés Martínez Trueba (Montevideo, 1884. – Montevide, 1959.) bio je 31.

Pogledaj Kemija i Andrés Martínez Trueba

Annika Beck

Annika Beck (Gießen, 16. veljače 1994.) njemačka je profesionalna tenisačica.

Pogledaj Kemija i Annika Beck

Anorganska kemija

Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.

Pogledaj Kemija i Anorganska kemija

Anorganski spoj

Kompleks EDTA s metalnim kationom. Anorganski spoj obično je kemijski spoj koji nema veze ugljik-vodik, odnosno spoj koji nije organski spoj.

Pogledaj Kemija i Anorganski spoj

Antoine Henri Becquerel

Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.

Pogledaj Kemija i Antoine Henri Becquerel

Antoine Laurent de Lavoisier

Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. – Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar.

Pogledaj Kemija i Antoine Laurent de Lavoisier

Antonio Šiber

'''Antonio Šiber''' Antonio Šiber (Zagreb, 1972.), hrvatski je teorijski fizičar, pisac i društveni kritičar.

Pogledaj Kemija i Antonio Šiber

Archibald Reiss

Rudolphe Archibald Reiss (Hausach, 8. srpnja 1875. — Beograd, 8. kolovoza 1929.) bio je švicarski forenzičar, publicist i doktor kemije.

Pogledaj Kemija i Archibald Reiss

Arginin

L-arginin Arginin (Arg, R) (2-amino-5-gvanidinovalerijanska kiselina) uvjetno esencijalna aminokiselina (ljudski organizam je može sintetitizirati ovisno o stupnju razvoja i zdravstvenom statusu pojedinca).

Pogledaj Kemija i Arginin

Arheometrija

Vrhovi koplja i strijela, arheometrijskim se istraživanjima utvrđuje način izrade, porijeklo te starost korištenih materijala Arheometrija je znanstvena disciplina koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti (prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije).

Pogledaj Kemija i Arheometrija

Arhitektonski kamen

Kamen San Giorgio (Zečevo) iz Selca na otoku BračuKamen Alkasin iz Radošića kraj Sinja Arhitektonski kamen je čvrsta nemetalna mineralna sirovina koja se koristi u arhitekturi (ili graditeljstvu) za uređivanje unutarnjih i vanjskih, vodoravnih ili uspravnih površina, ovisno o svojstvima i prohtjevima.

Pogledaj Kemija i Arhitektonski kamen

Aromaterapija

Eterično ulje eukaliptusa Aromaterapija, dio fitoterapije, kontrolirano je korištenje eteričnih ulja i esencija u svrhu očuvanja zdravlja duha, tijela i uma, te liječenja i prevencije bolesti.

Pogledaj Kemija i Aromaterapija

Artturi Ilmari Virtanen

Artturi Ilmari Virtanen (15. siječnja 1895. – 11. studenoga 1973.) finski kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1945.

Pogledaj Kemija i Artturi Ilmari Virtanen

Aspartam

Aspartam (APM) umjetni je, nesaharidni zaslađivač koji se koristi kao zamjena šećeru u nekoj hrani i piću.

Pogledaj Kemija i Aspartam

Aspirator

vode su na vrhu i dnu cijevi, dok je usis zraka sa strane (desna grana cijevi). Aspirator (franc. aspirateur) je aparat za usisavanje plinova, tekućina ili granuliranog materijala.

Pogledaj Kemija i Aspirator

Astrobiologija

Astrobiologija ili egzobiologija je znanost koja proučava nastanak i evoluciju bioloških sustava u svemiru.

Pogledaj Kemija i Astrobiologija

Astrofizika

Astrofizika je dio astronomije koji se bavi proučavanjem fizike svemira uključujući luminozitet, gustoću, temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, fizikalnu kozmologiju, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.

Pogledaj Kemija i Astrofizika

Astrokemija

Astrokemija je proučavanje obilja i reakcija molekula u svemiru i njihove interakcije sa zračenjem.

Pogledaj Kemija i Astrokemija

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Pogledaj Kemija i Astronomija

Atanor

Atanor je roman iz 2017. hrvatske književnice Jasne Horvat posvećen periodnom sustavu elemenata, a smješten u suvremenom Osijeku.

Pogledaj Kemija i Atanor

Atmosferilije

erozijom stijena zbog atmosferilija u Jebel Kharazu (Jordan). Posljedica kisele kiše. vode dovode do strukturalnih promjena u izloženim stijenama. Atmosferilije su fizikalno i kemijski djelotvorni sastojci atmosfere, koji su odgovorni za razgradnju stjenovitog sastava Zemljine kore te koroziju metalnih površina.

Pogledaj Kemija i Atmosferilije

Atomizam

Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.

Pogledaj Kemija i Atomizam

Atomska jedinica mase

Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atomska jedinica mase (oznaka u) je iznimno dopuštena mjerna jedinica mase za primjenu u fizici i kemiji, određena kao 1/12 mase nuklida (atoma izotopa) ugljika 12C, približne vrijednosti u.

Pogledaj Kemija i Atomska jedinica mase

Auguste Comte

'''Auguste Comte''' Auguste Comte (Montpellier, 19. siječnja 1798. – Pariz, 5. rujna 1857.), francuski matematičar, filozof i teoretičar prvi koji je uporabio riječ sociologija.

Pogledaj Kemija i Auguste Comte

Auksokromne skupine

Auksokromne skupine (grč. αὔξω: rastem + χρῶμα: boja) su organski supstituenti (zamjenske grupe) sa slobodnim elektronskim parovima koji osposobljavaju obojene kemijske tvari da se mogu upotrebljavati kao tehnička bojila, na primjer supstituenti –OH, –NH2, –COOH.

Pogledaj Kemija i Auksokromne skupine

Aurel Babeș

Aurel (A.) Babeș (Bukurešt, 11. prosinca 1886. – Bukurešt, 7. kolovoza 1962.) bio je rumunjski znanstvenik i liječnik, jedan od otkrivača testa za otkrivanje raka grlića maternice.

Pogledaj Kemija i Aurel Babeș

Autotrofija

Autotrofijom (starogrčki autotroph - doslovno "hrani se sam", od autos - sam, sebe, i trophe - "hranjenje"), samohranidbom se u biologiji smatra sposobnost organizma da sve organske spojeve svojega tijela gradi (sintetizira) isključivo od anorganskih sastojaka.

Pogledaj Kemija i Autotrofija

Avicena

Avicena Avicena (perz. ابن سینا; Ibn Sīnā), punim imenom Abū ʿAlī al-Ḥusain ibn ʿAbd Allāh ibn Sīnā (Afšanah kraj Buhare, 980. – Hamadan, 1037.), Iranac, vodeći je filozof islamskog svijeta i neoplatonist.

Pogledaj Kemija i Avicena

Axel Cronstedt

Barun Axel Fredrik Cronstedt (23. prosinca 1722. – 19. kolovoza 1765.) bio je švedski kemičar zaslužan za otkriće nikla 1751. godine kao rudarski ekspert Odjela za rudnike.

Pogledaj Kemija i Axel Cronstedt

Azo-bojila

pH indikator. E129 Allura crvenim bojilom. kiselina poplavi. Metil crvena. Sudansko bojilo. Boja i okus ''Inca Kole'' (Peru) djelomično potječu od visokih koncentracija tartrazina. Hansa žuta 74 ili žuti pigment 74. Paracrvenilo. Primjeri disazo-bojila. Primjeri disazo-bojila.

Pogledaj Kemija i Azo-bojila

Šećerana

Šećerana na Havajima (šećerna trska). Šećerana je tvornica u kojoj se prerađuje odnosno rafinira sirovi šećer.

Pogledaj Kemija i Šećerana

Štitaste uši

Štitaste uši (Coccoidea) su mali, nježni kukci tijela prekrivenih tvrdim štitićima.

Pogledaj Kemija i Štitaste uši

Željezo

meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.

Pogledaj Kemija i Željezo

Živa (razdvojba)

Živa može značiti.

Pogledaj Kemija i Živa (razdvojba)

Čahura

vatrenom oružju ima mjesto za hvatanje kućišta da bi ga uklonio iz komore nakon što je ispaljen; 5. upaljač ili kapsula, pali barutno punjenje. Čahura (eng. cartridge) je dio metka koji služi za smještaj barutnoga punjenja i povezivanje ostalih dijelova metka (zrno i upaljač) u jednu cjelinu.

Pogledaj Kemija i Čahura

Čandrasekara Venkata Raman

Spektar benzena koji su vrlo rano objavili Raman i Krishnan. Čandrasekara Venkata Raman (tamilski: சந்திரசேகர வெங்கடராமன; Tiručirapali, 7. studenog 1888. - Bangalore, 21. studenog 1970.), indijski fizičar.

Pogledaj Kemija i Čandrasekara Venkata Raman

Český Krumlov

Český Krumlov (njemački: Krummau an der Moldau ili Böhmisch Krummau; latinski: Crumlaw) je grad na rijeci Vltavi u češkoj pokrajini Južna Češka.

Pogledaj Kemija i Český Krumlov

Često postavljena pitanja

Često postavljena pitanja je prijevod izraza iz engleskog jezika "Frequently Asked Question(s)", odnosno skraćeno FAQ, koji predstavlja popis najčešćih pitanja o nekoj temi, i sažetih odgovora na ta pitanja.

Pogledaj Kemija i Često postavljena pitanja

Članak

Članak je cjelovit i samostalan prozni sastavak objavljen u dnevnim i nedjeljnim novinama, znanstveni i književni periodici, stručnim publikacijama ili leksikografskim izdanjima.

Pogledaj Kemija i Članak

B

Datoteka:Latin alphabet Bb.png B (be) je 2.

Pogledaj Kemija i B

Bakelit

Radio s vanjskim kućištem od bakelita. Bakelit je polimerni materijal, sintetska smola dobivena kondenzacijom fenola i formaldehida.

Pogledaj Kemija i Bakelit

Balneologija

Balneologija (lat. balneum kupaonica; grč. logos znanost), znanost koja proučava mineralne ljekovite vode i ljekovita blata (peloide), njihovo porijeklo, sastav, svojstva i ljekovito djelovanje.

Pogledaj Kemija i Balneologija

Balzamiranje

Egipatski pribor za balzamiranje Balzamiranje je naziv za vještinu kojom se raznim postupcima, najčešće primjenom raznih kemijskih sredstava nastoje privremeno očuvati ljudski posmrtni ostaci, odnosno usporiti raspadanje, najčešće u svrhu njihovog prikazivanja prilikom pogreba.

Pogledaj Kemija i Balzamiranje

Baron d'Holbach

Barun Paul Henri Thiry d'Holbach, izvorno njemačkog imena Paul Heinrich Dietrich von Holbach (rođen u Edesheimu, 8. prosinca 1723. – umro u Parizu, 21. veljače 1789.), bio je francuski filozof i enciklopedist njemačkog podrijetla.

Pogledaj Kemija i Baron d'Holbach

Basel

Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.

Pogledaj Kemija i Basel

Belle Époque

La Belle Époque (fra., lijepo doba, lijepa epoha) je izraz koji je nastao poslije Prvog svjetskog rata i koji prvenstveno opisuje mirnodopsko razdoblje u francuskoj povijesti od 1871.

Pogledaj Kemija i Belle Époque

Benzotriazol

Benzotriazol (BTA) je heterociklički spoj koji sadrži tri atoma dušika, kemijska formula istog je C6H5N3.

Pogledaj Kemija i Benzotriazol

Bijela vrba

Bijela vrba (lat. Salix alba) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae).

Pogledaj Kemija i Bijela vrba

Biogoriva druge generacije

drvne sječke. gorivih ćelija. Dobivanje biovodika iz alga. Goriva ćelija koja koristi biometanol direktno kao gorivo. Gradnja pokusnog postrojenja za proizvodnju biodimetiletena (CH3OCH3) ili bio – DME. drvnim plinom. drvnim plinom. Biogoriva druge generacije dobivaju se preradom poljoprivrednog i šumskog otpada.

Pogledaj Kemija i Biogoriva druge generacije

Biokemija

Biokemija je kemija života, most između biologije i kemije koji proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život.

Pogledaj Kemija i Biokemija

Biološka antropologija

Biološka antropologija ili fizička antropologija (grč. βiοs- bios.

Pogledaj Kemija i Biološka antropologija

Biološka psihologija

Biološka psihologija je grana psihologije koja istražuje organske osnove psihičkih procesa i ponašanja, a bavi se odnosima između građe i funkcije dijelova živčanog i endokrinog sustava, te doživljavanja i ponašanja.

Pogledaj Kemija i Biološka psihologija

Biosigurnost

Biosigurnost ili biološka sigurnost je prevencija velikog gubitka biološkog integriteta, fokusirajući se i na ekologiju i zdravlje ljudi.

Pogledaj Kemija i Biosigurnost

Božo Težak

Božo Težak Božo Težak (Varaždin, 27. srpnja 1907. – Zagreb, 16. svibnja 1980.), hrvatski kemičar i organizator znanstvene informatike.

Pogledaj Kemija i Božo Težak

Bojilo

Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima.

Pogledaj Kemija i Bojilo

Bonaventura Ćuk

O.

Pogledaj Kemija i Bonaventura Ćuk

Borivoj Galić

Borivoj Galić (Sarajevo, 1938. – Sarajevo, 2017.) bio je profesor fizičke i primijenjene kemije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu i reprezentativac bivše Jugoslavenske rukometne reprezentacije, dugogodišnji branič Rukometnog kluba Bosna.

Pogledaj Kemija i Borivoj Galić

Braggov zakon

zračenja. rendgenskih zraka na atome u kristalu. reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal.

Pogledaj Kemija i Braggov zakon

Branko Bošnjaković

Branko F. M. Bošnjaković Branko (Franjo Marko) Bošnjaković (Zagreb, 18. veljače 1939.) je hrvatsko-nizozemski znanstvenik koji djeluje na području fizike, zaštite okoliša i održivog razvoja.

Pogledaj Kemija i Branko Bošnjaković

Brodostrojarstvo

Brodostrojarstvo je primijenjena znanost, koja je dio strojarstva koji se odnosi na upotrebu strojeva na brodovima.

Pogledaj Kemija i Brodostrojarstvo

Bugarska akademija znanosti

Zgrada Akademije u središtu grada Sofije. Bugarska akademija znanosti (bugarski: Българска академия на науките, Balgarska akademiya na naukite, kraće i BAN) najviša je znanstvena ustanova i krovna znanstvena institucija u Bugarskoj.

Pogledaj Kemija i Bugarska akademija znanosti

Bupropion

Bupropion, poznat i kao Wellbutrin, atipični je antidepresiv koji se koristi u liječenju depresije te u svrhu prestanka pušenja.

Pogledaj Kemija i Bupropion

C

Datoteka:Latin alphabet Cc.png C je 3.

Pogledaj Kemija i C

Carl Bosch

Carl Bosch (Köln, 27. kolovoza 1874. – Heidelberg, 26. travnja 1940. bio je njemački kemičar i inženjer. Godine 1931. primio je Nobelovu nagradu za kemiju zajedno s Friedrichom Bergiusom za uvođenje upotrebe visokog tlaka u kemiji. Studirao je na Tehničkom sveučilištu u Berlinu i Sveučilištu u Leipzigu od 1892.

Pogledaj Kemija i Carl Bosch

Carlos Blanco Pérez

Carlos Alberto Blanco Pérez (rođen 7. ožujka 1986. u Madridu) španjolski je pisac, egiptolog, filozof, kemičar, akademik i bivše čudo od djeteta.

Pogledaj Kemija i Carlos Blanco Pérez

Celulozni etanol

drvne sječke. hemiceluloze (25 - 35%) i lignina (15 - 20%). trave, ima najmanji udio lignina u svojem sastavu, što znači da je i najpogodnija sirovina za proizvodnju bioetanola. Ispitni bioreaktor za dobivanje celuloznog bioetanola. drvenog ugljena. vina. Celulozni etanol ili bioetanol iz lignocelulozne biomase spada u drugu generaciju biogoriva.

Pogledaj Kemija i Celulozni etanol

Cezij

Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.

Pogledaj Kemija i Cezij

Chaim Weizmann

Chaim Azriel Weizmann (hebrejski: חיים ויצמן), (Motal, Bjelorusija, 27. studenog 1874. – Jeruzalem, Izrael, 9. studenog 1952.), kemičar, državnik, predsjednik cionista svijeta, prvi predsjednik Izraela (izabran 16. svibnja 1948., mandat 1949. – 1952.), utemeljitelj istraživačkog instituta u Izraelu, kasnijeg znanstvenog instituta Weizmann.

Pogledaj Kemija i Chaim Weizmann

Charles Glover Barkla

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno.

Pogledaj Kemija i Charles Glover Barkla

Charles Goodyear

Charles Goodyear Charles Nelson Goodyear (New Haven, Connecticut 29. prosinca 1800. - New York, 1. srpnja 1860.) bio je američki kemičar i izumitelj.

Pogledaj Kemija i Charles Goodyear

Charles Thomson Rees Wilson

klip. Charles Thomson Rees Wilson (Glencorse, 14. veljače 1869. - Carlops, 15. studenog 1959.), britanski fizičar i meteorolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1927. za izum Wilsonove komore.

Pogledaj Kemija i Charles Thomson Rees Wilson

Charles-Adolphe Wurtz

Charles-Adolphe Wurtz Charles-Adolphe Wurtz (Wolfisheim kod Strasbourga, 26. studenoga 1817. – Pariz, 10. svibnja 1884.) je bio francuski kemičar iz Elzasa.

Pogledaj Kemija i Charles-Adolphe Wurtz

Chengdu

Ulica Qintai Chengdu (kin. 成都; Hanyu pinyin: Chéngdū; wade–giles: Ch'eng-tu; Hokkien POJ: Sêng-to) je kineski grad na jugozapadu zemlje te glavni grad provincije Sečuan.

Pogledaj Kemija i Chengdu

Ciklotron

Prikaz ciklotrona. izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. ioniziraju okolni zrak stvarajući plavu svjetlost. Lawrencovog ciklotrona promjera 686 mm, iz 1932. terapiju radijacijom. Nobelovu nagradu za kemiju 1951.

Pogledaj Kemija i Ciklotron

Cinabarit

Cinabarit ili rumenica (lat. cinnabari od grč. ϰıννάβαρı od arap. zinjafar) je heksagonski mineral crvene boje i najvažnija ruda žive, živin(II) sulfid, HgS.

Pogledaj Kemija i Cinabarit

Crookesova cijev

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Ako se primakne magnet Crookesovoj cijevi, katodne zrake se saviju.

Pogledaj Kemija i Crookesova cijev

D

Datoteka:Latin alphabet Dd.png D je 6.

Pogledaj Kemija i D

Daniel Gabriel Fahrenheit

Daniel Gabriel Fahrenheit (*Danzig (danas Gdanjsk), 24. svibnja 1686. – †Den Haag, 16. rujna 1736.), bio je njemački fizičar.

Pogledaj Kemija i Daniel Gabriel Fahrenheit

Daniel Rutherford

Daniel Rutherford (3. studenog 1749., Edinburgh - 15. studenog 1819.) bio je škotski kemičar i liječnik zaslužan za otkriće i izolaciju dušika 1772. godine.

Pogledaj Kemija i Daniel Rutherford

Davor Bernardić

Davor Bernardić (Zagreb, 5. siječnja 1980.), hrvatski je fizičar, saborski zastupnik i međunarodni tajnik u stranci Socijaldemokrati Hrvatske od 2022.

Pogledaj Kemija i Davor Bernardić

Degeneracija (fizika)

materije koja ne sadrži elektrone u sebi. Degeneracija (kasnolat. degeneratio, od lat. degenerare: izroditi se, izopačiti se), u fizici i kemiji, se povezuje s kvantnomehaničkim sustavima kada jednoj svojstvenoj vrijednosti danoga kvantnoga broja odgovaraju dvije ili više svojstvenih funkcija (vektora stanja).

Pogledaj Kemija i Degeneracija (fizika)

Degradacija

Degradacija (kasnolat. degradatio, prema lat. gradus: stupanj) može značiti.

Pogledaj Kemija i Degradacija

Dendral

Dendral je bio utjecajan pionirski projekt u umjetnoj inteligenciji (AI) 1960-ih, a i računalni softver stručnog sustava koji je proizveo.

Pogledaj Kemija i Dendral

Destilirana voda

Aqua Distillata (Real Farmacia Madrid). Destilirana voda (latinski aqua destillata) je voda bez iona, elemenata u tragovima i nečistoća, koje su prisutne u izvorskoj ili vodi iz vodovoda.

Pogledaj Kemija i Destilirana voda

Detektor

Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).

Pogledaj Kemija i Detektor

Dewarova posuda

Dewarova posuda ili vakuumska boca. Poprečni presjek kroz Dewarovu posudu. Crveno područje je vakuum. Dewarova posuda je posuda dvostrukih stijenki između kojih je vakuum (danas termos-boca). Dewarova posuda ili vakuumska boca služi za pohranjivanje tekućina toplijih ili hladnijih od temperature okoliša.

Pogledaj Kemija i Dewarova posuda

Dian Fossey

Dian Fossey (San Francisco, SAD, 16. siječnja 1932. – Nacionalni park vulkana, Ruanda, 26. prosinca 1985.) bila je američka zoologinja koja je osamnaest godina radila na proučavanju gorila u Ruandi i DR Kongu.

Pogledaj Kemija i Dian Fossey

Dijagnostika

Dijagnostika (dijagnoza, διαγνοσισ, grč.) postupak je kojim se definira bolest ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti.

Pogledaj Kemija i Dijagnostika

Dipol

Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetni dipol. Prikaz koji pokazuje električno polje koje stvara elemenarni električni dipol. vode je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno.

Pogledaj Kemija i Dipol

Disperzija

Diperzija čestica.

Pogledaj Kemija i Disperzija

Divlje životinje

Smeđi medvjed. Naziv divlje životinje koristi se u pravilu za životinja koje žive u svom prirodnom staništu, podalje od čovjeka.

Pogledaj Kemija i Divlje životinje

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2.

Pogledaj Kemija i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Dorothy Hodgkin

Dorothy Mary Crowfoot Hodgkin (Kairo, Egipat, 12. svibnja 1910. – Ilmington, Engleska, 29. srpnja 1994.) - engleska biokemičarka, dobitnica Nobelove nagrade za kemiju 1964. godine za određivanje strukture penicilina i vitamina B12.

Pogledaj Kemija i Dorothy Hodgkin

Drago Mlinarec

Drago Mlinarec (Zagreb, 14. prosinca 1942.), hrvatski je glazbenik, tekstopisac i skladatelj.

Pogledaj Kemija i Drago Mlinarec

Drago Plečko

Drago Plečko (* Samobor, 4. travnja 1951.), hrvatski kemičar, promicatelj alternativne medicine i autor knjiga na temu bioenergije, zdravlja i joge.

Pogledaj Kemija i Drago Plečko

Društvene znanosti

Društvene znanosti čine znanstvene discipline koje se bave proučavanjem društvenog života grupa ljudi i pojedinaca.

Pogledaj Kemija i Društvene znanosti

Dubravka Matković-Čalogović

Dubravka Matković-Čalogović, hrvatska kemičarka.

Pogledaj Kemija i Dubravka Matković-Čalogović

Edgar F. Codd

Edgar Frank "Ted" Codd (Portland, Dorset, Engleska, 23. kolovoza 1923. – 18. travnja 2003.) bio je britanski računalni znanstvenik koji je značajno doprinio teoriji relacijskih baza podataka.

Pogledaj Kemija i Edgar F. Codd

Eduard Buchner

'''Eduard Buchner''' Eduard Buchner (München, 20. svibnja 1860. – Focşani, Rumunjska, 13. kolovoza 1917.), njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1907. za istraživanje fermentacije.

Pogledaj Kemija i Eduard Buchner

Eduard Slavoljub Penkala

Penkala. olovke s različitim ulošcima. Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu. Eduard Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš – Liptószentmiklós, tada Austro-Ugarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922.), bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskonizozemskog podrijetla.

Pogledaj Kemija i Eduard Slavoljub Penkala

Edward Calvin Kendall

Edward Calvin Kendall 1940s Edward Calvin Kendall (8. ožujka, 1886. – 4. svibnja, 1972.) bio je američki kemičar koji je zajedno s Philip S. Henchom i Tadeus Reichsteinom, dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1950.g. za istraživanje strukture i biološkog učinka hormona kore nadbubrežne žlijezde.

Pogledaj Kemija i Edward Calvin Kendall

Edward Mills Purcell

Edward Mills Purcell (Taylorville (Illinois), 30. kolovoza 1912. – Cambridge, 7. ožujka 1997.), američki fizičar.

Pogledaj Kemija i Edward Mills Purcell

Edward Williams Morley

Edward Williams Morley (Newark, New Jersey, 29. siječnja 1838. – West Hartford, Connecticut, 24. veljače 1923.), američki kemičar i fizičar.

Pogledaj Kemija i Edward Williams Morley

Egipatska plava

Pigment egipatska plava. nilskog konja, 3800 - 1710 pr. Kr. (Pariz, Louvre). Egipatska plava boja, poznata i kao kalcijev bakreni silikat, CaCuSi4O10 ili CaOCuO(SiO2)4, kalcijev bakreni tetrasilikat ili kuprorivait, pigment je koji se u drevnom Egiptu koristio tisućama godina.

Pogledaj Kemija i Egipatska plava

Egon Matijević

Egon Matijević (Otočac, 27. travnja 1922. – Potsdam, New York, 20. srpnja 2016.), hrvatsko-američki kemičar.

Pogledaj Kemija i Egon Matijević

Ekologija

Ekologija (grc. οἶκος.

Pogledaj Kemija i Ekologija

Eksploziv

Eksploziv (lat. explodere - raspasti se), kemijski spoj ili smjesa spojeva u kojima se djelovanjem vanjskog impulsa u obliku topline, udara, trenja i sl.

Pogledaj Kemija i Eksploziv

Ekstrakt

Ekstrakt (lat. extractum, particip pasivni od extrahere: izvući) može značiti.

Pogledaj Kemija i Ekstrakt

Električni izolator

plastičnim materijalom. željezničkog prometa. dielektrični materijal. dielektričnih materijala (naravno poslije vakuuma). Električni izolator, u fizici, je tvar koja ima vrlo malenu električnu provodnost (dielektrik; izolacijski materijali) a u elektrotehnici, konstrukcijski je dio električnih vodova, te energetskih i telekomunikacijskih postrojenja, koji nosi i učvršćuje električne vodiče i ujedno ih električki izolira od ostalih dijelova konstrukcije.

Pogledaj Kemija i Električni izolator

Elektrokemija

Elektrokemija jedna je od grana kemije.

Pogledaj Kemija i Elektrokemija

Elektrolitska disocijacija

vode. galvanskih članaka. natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. natrijeva klorida. Elektrolitska disocijacija je rastavljanje elektrolita na ione otapanjem ili taljenjem, što je uzrok električnoj vodljivosti njihovih otopina ili talina.

Pogledaj Kemija i Elektrolitska disocijacija

Elektromagnetska sila

Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile (Coulombov zakon) odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Pogledaj Kemija i Elektromagnetska sila

Elektronska konfiguracija

Elektronske ljuske i stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Orbitale se popunjavaju sljedećim redosljedom: 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 4p6 5s2 4d10 5p6 6s2 4f14 5d10 6p6 7s 2 5f14 7p6. Broj u potenciji označuje maksimalan broj elektrona (e-) koji određena podljuska može imati.

Pogledaj Kemija i Elektronska konfiguracija

Elektronski mikroskop

Transmisijski elektronski mikroskop. Peludi snimljeni skenirajućim elektronskim mikroskopom. Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. malarije (plasmodium) snimljen transmisijskim elektronskim mikroskopom. Snimka mrava snimljena skenirajućim elektronskim mikroskopom. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija.

Pogledaj Kemija i Elektronski mikroskop

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Pogledaj Kemija i Elektronvolt

Elektroplatiranje

bakrenog sulfata (bakrenje). tiskane pločice. hrane). Sinclair ZX Spectrum). Poniklani predmeti. cinkom i upravo završeni izratci. bakar na aluminiju. Stirlingovog motora. Elektroplatiranje ili galvanostegija je nanošenje tankog sloja nekog metala na površinu predmeta izrađenog od drugog metala radi zaštite, uljepšavanja ili postizanja određenih površinskih svojstava.

Pogledaj Kemija i Elektroplatiranje

Element

Element (lat. elementum: počelo) može značiti.

Pogledaj Kemija i Element

Emanuel Swedenborg

'''Emanuel Swedenborg''' Emanuel Swedenborg, do 1719. Swedberg, (Stockholm, 29. siječnja 1688. − London, 29. ožujka 1772.), švedski znanstvenik, filozof, teolog i mistik.

Pogledaj Kemija i Emanuel Swedenborg

Emil Abderhalden

Emil Abderhalden (Oberuzwil, Švicarska, 9. ožujka 1877. – Zürich, 5. kolovoza 1950.), švicarski kemičar i liječnik.

Pogledaj Kemija i Emil Abderhalden

Emulzija

'''A''' Dvije tekućine koje ne mogu činiti stabilnu smjesu; '''B''' Miješanje tekućina; '''C''' Ponovno odvajanje (nema emulgatora); '''D''' Stabilna emulzija s emulgatorom Emulzija je smjesa dviju nemješivih tekućina.

Pogledaj Kemija i Emulzija

Energetika

Energetika je znanost o energijskim transformacijama.

Pogledaj Kemija i Energetika

Energetske transformacije

U fizici, pod pojmom energija, opisuje se količina rada koja potencijalno može biti izvršena silom ili brzinom (kinetička energija) ili razlikom visina (potencijalna energija) unutar sustava bez obzira na ograničenja u transformaciji nametnuta entropijom.

Pogledaj Kemija i Energetske transformacije

Entropija

toplinske energije s okolinom. Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''. Na apscisi je entropija, a na ordinati temperatura.

Pogledaj Kemija i Entropija

Eponim

Eponimi (grč. eponymon.

Pogledaj Kemija i Eponim

Erlenmeyerova tikvica

Erlenmeyerova tikvica je vrsta staklenog kemijskog posuđa.

Pogledaj Kemija i Erlenmeyerova tikvica

Ernest Rutherford

beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja).

Pogledaj Kemija i Ernest Rutherford

Ernst Cassirer

Ernst Cassirer Ernst Cassirer (Breslau, 28. srpnja 1874. – New York, 13. travnja 1945.), njemački filozof.

Pogledaj Kemija i Ernst Cassirer

Ernst Otto Beckmann

Ernst Otto Beckmann (Solingen, 4. srpnja 1853. – Berlin, 13. srpnja 1923.), njemački kemičar.

Pogledaj Kemija i Ernst Otto Beckmann

Ernst Ruska

Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Ernst Ruska (Heidelberg, 25. prosinca 1906. – Berlin, 27. svibnja 1988.), njemački fizičar.

Pogledaj Kemija i Ernst Ruska

Esteri

Esterska skupina nalazi se kod estera nastalih od karboksilnih kiselina. Esteri (njem. Essig-Äther, stari naziv za keton-eter) su u kemiji organske tvari u kojima organska grupa zamjenjuje jedan ili više atoma vodika u hidroksilnoj skupini.

Pogledaj Kemija i Esteri

ESTUDENT

eSTUDENTov logo eSTUDENT je neprofitna studentska udruga nastala 2004. godine inicijativom proaktivnih studenata i asistenata Sveučilišta u Zagrebu sa željom da Udruga i njezini članovi budu inicijatori promjena, steknu praktično iskustvo i razviju mrežu znanja.

Pogledaj Kemija i ESTUDENT

Eugene Wigner

'''Eugene Paul Wigner''' Eugene Paul Wigner (mađ. Wigner Jenő Pál; Budimpešta, 17. studenog 1902. – Princeton, New Jersey, 1. siječnja 1995.) bio je američki fizičar i matematičar, mađarskog porijekla.

Pogledaj Kemija i Eugene Wigner

Europska mreža mladih kemičara

Europska mreža mladih kemičara (European Young Chemists’ Network, EYCN) je mlada divizija Europskog kemijskog društva (European Chemical Society, EuChemS) koja promovira kemiju među ljudima mlađim od 35 godina koji su članovi pridruženog europskog kemijskog društva.

Pogledaj Kemija i Europska mreža mladih kemičara

Evil Genius

Evil Genius računalna je igra, ironija na špijunske trilere iz 1960-ih, pružajući igraču priliku da i sam zaigra kao zločinac i preuzme kontrolu nad tvrđavom smještenom na skrivenom otoku, popunjenom snažnim pristalicama, odanim podanicima i širokim rasponom sprava, uređaja i zamki.

Pogledaj Kemija i Evil Genius

F

Datoteka:Latin alphabet Ff.png F je 10.

Pogledaj Kemija i F

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu

Ulaz u zgradu Fakulteta na Marulićevu trgu br. 20 Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije visoko je učilište koje obrazuje stručnjake iz područja tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo i polje druge temeljne tehničke znanosti te iz područja prirodnih znanosti, polje kemija.

Pogledaj Kemija i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, visokoobrazovna institucija sa sjedištem u Mostaru, članica Sveučilišta u Mostaru.

Pogledaj Kemija i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru

Farmacija

Farmacija (ljekarništvo ili apotekarstvo; od grčki φάρμακον.

Pogledaj Kemija i Farmacija

Fazni dijagram

Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim nastaje čelik. vode. Fazni dijagram ili dijagram stanja je grafički prikaz iskustvom (empirijski) određenih ili jednadžbama stanja opisanih veza među parametrima stanja nekoga termodinamičkog sustava u koordinatnom sustavu koji pokazuje kako se mijenjaju svojstva sustava pri promjenama temperature, volumena i tlaka, a posebno pri prijelazima iz jednoga agregatnoga stanja u drugo, odnosno pri pretvorbama između različitih kristalnih faza.

Pogledaj Kemija i Fazni dijagram

Felix Hoppe-Seyler

Felix Hoppe-Seyler Ernst Felix Immanuel Hoppe-Seyler (26. prosinca 1825. – 10. kolovoza 1895.) bio je njemački fiziolog i kemičar.

Pogledaj Kemija i Felix Hoppe-Seyler

Fikocijan

modrozelenih algi ''Microcystis aeruginosa''. Fikocijan (grč. φῦϰος: alga + ϰύανος: modra boja) je modri pigment modrozelenih algi (cijanobakterija) koji znatno pridonosi njihovoj boji.

Pogledaj Kemija i Fikocijan

Fikoeritrin

Crvene alge reda ''Gracilaria'' sadrže R-fikoeritrin. Fikoeritrin (grč. φῦϰος: alga + ἐρυϑρός: crven) je crveni pigment u crvenih alga koji prekriva klorofil pa im daje crvenu boju.

Pogledaj Kemija i Fikoeritrin

Filmski žanr

Filmski žanr, vrsta igranih filmova srodnih tema i ikonografije koji su svrstani u određene kategorije.

Pogledaj Kemija i Filmski žanr

Filozofski fakultet u Puli

Filozofski fakultet u Puli osnovan je 1961. kao Pedagoška akademija, od 2006. kao sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli djeluje pod nazivom Odjel za humanističke znanosti, a od 2015. pod nazivom Filozofski fakultet u Puli.

Pogledaj Kemija i Filozofski fakultet u Puli

Filtar

Filtar (srednjovjekovni lat. filtrum: cjedilo filtar, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Pogledaj Kemija i Filtar

Filtar-papir

Grubi filtar zraka sa zaprljanje strane. Snimak filtarskog papira za kemijsku analizu uvećan 840 puta. Kvalitetni filtarski papir za kemijsku analizu promjera 150 mm. Zamjenski papirni filtar ulja kod automobila Volvo S40. Filtar-papir ili filtarski papir proizvodi se od bijeljene celuloze ili pamuka, nekeljen je i kemijski čist.

Pogledaj Kemija i Filtar-papir

Filtracija

Prikaz jednostavne filtracije: velike čestice na ulazu u filtar ne mogu proći mrežastu strukturu filtra, a tekućine i male čestice prolaze, te tako postaju filtrirane. pitke vode. papirni filtar ulja kod automobila Volvo S40. Filtar zraka sa zaprljanje strane. Prikaz rada hidrociklona:1. ulaz mješavine tekućine i čvrstih čestica (npr.

Pogledaj Kemija i Filtracija

Fischer-Tropschov postupak

aromatskih ugljikovodika. drvne sječke. Drugog svjetskog rata za dobivanje sintetskog benzina u mjestu Police (Poljska). Postrojenje tvrtke "Sasol" u Hamburgu, za dobivanje '''sintetičkog benzina'''. Fischer-Tropschov postupak jest industrijska metoda dobivanja ugljikovodika iz ugljikova monoksida i vodika (sintetski plin).

Pogledaj Kemija i Fischer-Tropschov postupak

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Pogledaj Kemija i Fizika

Fizikalna kemija

Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.

Pogledaj Kemija i Fizikalna kemija

Fiziologija bilja

Pokus klijanja sjemena Fiziologija bilja je znanstvena disciplina biologije.

Pogledaj Kemija i Fiziologija bilja

Flogistonska kemija

Flogistonska kemija je naziv za kemiju u 17. i 18. stoljeću kada se, za razliku od alkemije, koja joj je prethodila, sve kemijske mijene pokušavaju objasniti jednim principom.

Pogledaj Kemija i Flogistonska kemija

Fosforna kiselina

limunsku kiselinu, Coca-Cola sadrži fosfornu kiselinu. Fosforna kiselina (točnije ortofosforna kiselina), H3PO4, najvažnija je od mnogih fosforovih kiselina koje sadrže kisik.

Pogledaj Kemija i Fosforna kiselina

Fosinopril

Fosinopril je ACE inhibitor jedinstven zbog svoje kemijske strukture - on umjesto karboksilnih skupina sadržava fosfonatne.

Pogledaj Kemija i Fosinopril

Fotografija

osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.

Pogledaj Kemija i Fotografija

Fran Bošnjaković

Fran Bošnjaković (Zagreb, 1902. - Stuttgart, 1993.), istaknuti hrvatski znanstvenik iz područja znanosti o toplini.

Pogledaj Kemija i Fran Bošnjaković

Fran Bubanović

Fran Bubanović (Sisak, 19. studenoga 1883. - Zagreb, 6. veljače 1956.), bio je hrvatski kemičar.

Pogledaj Kemija i Fran Bubanović

François Clément Sauvage

François Clément Sauvage (Sedan, 4. travnja 1814. — Pariz, 11. studenog 1872.), bio je francuski inženjer i geolog.

Pogledaj Kemija i François Clément Sauvage

Francis William Aston

masenog spektrometra. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Pogledaj Kemija i Francis William Aston

Franjo Fiala

Franjo Fiala (Brno, 14. travnja 1861. – Sarajevo, 28. siječnja 1898.) bosanskohercegovački arheolog i kemičar.

Pogledaj Kemija i Franjo Fiala

Franjo Fritz

Dr.sc.

Pogledaj Kemija i Franjo Fritz

Franjo Hanaman

Franjo Hanaman (Drenovci, Vukovarsko-srijemska županija, 30. lipnja 1878. – Zagreb, 23. siječnja 1941.), znameniti hrvatski kemičar i metalurg, izumitelj prve ekonomične električne žarulje s metalnom niti.

Pogledaj Kemija i Franjo Hanaman

Franjo Kajfež

Franjo Kajfež (Martijanec kraj Ludbrega, 15. listopada 1936. – Zagreb, 23. travnja 2004.), hrvatski kemičar, farmaceut i visoki državni dužnosnik Kajfež, Franjo (preuzet sadržaj 1. travnja 2019.).

Pogledaj Kemija i Franjo Kajfež

Franjo Krleža

Franjo Krleža (Krapina, 8. prosinca 1908. - Krapinske Toplice, 20. listopada 1988.), hrvatski kemičar i katolički laik.

Pogledaj Kemija i Franjo Krleža

Franz Kafka

Franz Kafka (Prag, 3. srpnja 1883. – sanatorij Kierling kraj Beča, 3. lipnja 1924.) bio je židovski pisac koji je svoja djela pisao na njemačkom jeziku.

Pogledaj Kemija i Franz Kafka

Frederick Banting

Frederick Banting Sir Frederick Grant Banting (Alliston, 14. studenog, 1891. – kraj Musgrave Harboura, 21. veljače, 1941.) bio je kanadski znanstvenik, liječnik i dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.

Pogledaj Kemija i Frederick Banting

Frederick Soddy

Frederick Soddy Frederick Soddy (Eastbourne, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2. rujna 1877. – Brighton, Ujedinjeno Kraljevstvo, 22. rujna 1956.) je bio engleski kemičar, koji je najpoznatiji po tome što je zajedno s Ernestom Rutherfordom postavio teoriju radioaktivnog raspadanja 1903., po kojoj atomi radioaktivnih elemenata nisu stabilni, nego se spontano raspadaju (dezintegriraju ili transmutiraju), uz zračenje radioaktivnih čestica (alfa-čestica, beta-čestica ili gama-čestica), pri čemu prelaze u atome drugih elemenata.

Pogledaj Kemija i Frederick Soddy

Friedrich Bergius

Friedrich Karl Rudolf Bergius (Wroclaw, 11. listopada 1884. – Buenos Aires, 30. ožujka 1949.) bio je njemački kemičar.

Pogledaj Kemija i Friedrich Bergius

Friedrich Hoffmann

Friedrich Hoffmann Friedrich Hoffmann (19. veljače 1660. – 12. studenog 1742.) bio je njemački liječnik i kemičar.

Pogledaj Kemija i Friedrich Hoffmann

Friedrich Rathgen

Friedrich Rathgen (Eckernförde, 2. lipnja 1862. – Berlin, 19. studenoga 1942.) bio je njemački kemičar i utemeljitelj znanosti o konzervaciji.

Pogledaj Kemija i Friedrich Rathgen

Friedrich Wöhler

Friedrich Wöhler Friedrich Wöhler (31. srpnja 1800. – 23. rujna 1882.) bio je njemački kemičar, poznat po otkriću sinteze uree, ali i prvi koji je izolirao neke kemijske elemente.

Pogledaj Kemija i Friedrich Wöhler

Fritz Albert Lipmann

Fritz Albert Lipmann Fritz Albert Lipmann (Königsberg, Njemačka, 12. lipnja 1899. – 24. srpnja 1986.) bio je njemačko-američki biokemičar i ko-otkrivač koenzima A, 1945.g. Za ovo otkriće, i njegova ostala istraživanja koenzima A, dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1953.g.

Pogledaj Kemija i Fritz Albert Lipmann

Fritz Haber

'''Fritz Haber''' Fritz Haber (Breslau, 9. prosinca 1868. – Basel, 29. siječnja 1934.), njemački kemičar.

Pogledaj Kemija i Fritz Haber

Fritz Strassmann

Fritz Strassmann, punim imenom Friedrich Wilhelm "Fritz" Strassmann (Boppard, 22. veljače 1902. – Mainz, 22. travnja 1980.), njemački kemičar i fizičar.

Pogledaj Kemija i Fritz Strassmann

Fuleren

Bukminsterfuleren C60.Biserka Tkalčeć, Antica Petreski: Kemijski elementi i njihovi spojevi, udžbenik kemije u trećem razredu gimnazije, Školska knjiga, 2014. Ikosaedarski fuleren C540. ''Montreal Biosphère'', Buckminster Fuller, 1967. Fuleren je treća alotropska modifikacija ugljika (uz dijamant i grafit), organska tvar s kuglastim šupljim molekulama u obliku pravilnih poliedara, koja se sastoji od ugljikovih atoma povezanih u 12 peterokuta i različit broj šesterokuta.

Pogledaj Kemija i Fuleren

Fungicid

peronospore. Fungicid (lat. fungus: gljiva) je kemijsko sredstvo za zaštitu bilja (pesticid) koje u određenoj koncentraciji sprječava rast ili uništava gljivice uzročnike gljivičnih bolesti (mikoza).

Pogledaj Kemija i Fungicid

Gaby Espino

Gaby Espino (Caracas, 15. studenog 1976.) je venezuelanska glumica i manekenka.

Pogledaj Kemija i Gaby Espino

Galvanizacija

vrućeg cinčanja. bakrenog sulfata (bakrenje). tiskane pločice. hrane). Sinclair ZX Spectrum). Poniklani predmeti. cinkom i upravo završeni izratci. bakar na aluminiju. Stirlingovog motora. željeza i cinka. Galvanizacija je primjena istosmjerne električne struje stalne jakosti, ili takozvane galvanske struje.

Pogledaj Kemija i Galvanizacija

Garry Thomson

Garry Thomson (13. rujna 1925. – 23. svibnja 2007.) bio je britanski muzejski konzervator, po vjeroispovijesti budist.

Pogledaj Kemija i Garry Thomson

Göttingen

Göttingen (donjonjemački: Chöttingen) njemački je grad u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.

Pogledaj Kemija i Göttingen

Geek (Internet stranica)

Geek.hr je internetska stranica i portal namijenjen ponajviše korisnicima koji prate zbivanja u svijetu tehnologije (računala, mobitela, aplikacija, gadgeta i sl.). Stranica je osnovana 2010.

Pogledaj Kemija i Geek (Internet stranica)

Gene Wilder

Gene Wilder (Milwaukee, 11. lipnja 1933. — Stamford, Connecticut, 29. kolovoza 2016.), bio je američki glumac i komičar, nominiran za nagradu Oscar.

Pogledaj Kemija i Gene Wilder

Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu

kartografskim konvencijama. Islamska geografija obuhvaća razvoj geografije, kartografije i geoznanosti u različitim islamskim zemljama.

Pogledaj Kemija i Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu

Geokemija

Geokemija je znanost koja se bavi proučavanjem sastava Zemlje i drugih planeta, kemijskih procesa i reakcija koje su primjerice odgovorne za sastav stijena i tla.

Pogledaj Kemija i Geokemija

Geologija Marsa

Geologija Marsa ili areologija (grčki Ἂρης Arēs + -λογία -logia), znanost koja proučava sastav, strukturu, fizička svojstva, povijest i procese koji oblikuju planet Mars.

Pogledaj Kemija i Geologija Marsa

Georg Brandt

Georg Brandt (Riddarhyttan, 26. lipnja 1694. – Stockholm, 29. travnja 1768.) bio je švedski kemičar i mineralog zaslužan za otkriće kobalta 1735. godine.

Pogledaj Kemija i Georg Brandt

George Hevesy

Hafnij. limu. George Hevesy, pravo ime György Hevesi (Budimpešta, Mađarska, 1. kolovoza 1885. – Freiburg im Breisgau, Njemačka, 5. srpnja 1966.), mađarski kemičar.

Pogledaj Kemija i George Hevesy

George T. Whitesides

Dalmatinskog svemirskog ljeta u Splitu (26. kolovoza 2007.) George Thomas Whitesides je izvršni direktor National Space Society-ja, međunarodne udruge koja se bavi promicanjem astronomije i astronautike.

Pogledaj Kemija i George T. Whitesides

Geotehnika

Geotehnika je građevinska aktivnost kojom se projektiraju i grade građevinski objekti u tlu.

Pogledaj Kemija i Geotehnika

Geoznanosti

Geoznanosti ili znanost o Zemlji je termin koji okuplja i odnosi se na sve znanosti koje su povezane s proučavanjem planete Zemlje.

Pogledaj Kemija i Geoznanosti

Gibanje biljaka

Samo neke niže biljke ili dijelovi viših biljaka mogu slobodno mijenjati položaj u prostoru.

Pogledaj Kemija i Gibanje biljaka

Gimnazija

Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.

Pogledaj Kemija i Gimnazija

Gordan Lauc

Gordan Lauc (Osijek, 28. kolovoza 1970.) - hrvatski biokemičar i molekularni biolog, redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanju, osnivač i predsjednik uprave tvrtke „Genos” d.o.o. Rodio se u Osijeku 28.

Pogledaj Kemija i Gordan Lauc

Gordana Kralik

Gordana Kralik (Kneževo, 21. kolovoza 1943.), hrvatska agronomkinja.

Pogledaj Kemija i Gordana Kralik

Gorenje

Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati plamen Gorenje ili izgaranje je kemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.

Pogledaj Kemija i Gorenje

Grindeks

Grindeks (poznat i pod nazivom Grindex) latvijska je kompanija sa sjedištem u Rigi.

Pogledaj Kemija i Grindeks

Grupa (matematika)

Ova slika ilustrira kako sati na satnom prikazu oblikuju grupu. U apstraktnoј algebri, grupa јe skup s binarnom operaciјom koјi zadovoljava određene aksiome, navedene dolje.

Pogledaj Kemija i Grupa (matematika)

Gušterača

Shema probavnog sustava: Vanjsko lučenje žlijezde gušterače u duodenum Gušterača (pankreas) je žlijezda smještena ispod želuca, posebna po tome što ima vanjsko i unutarnje lučenje.

Pogledaj Kemija i Gušterača

Gustav Fleischer

Gustav Fleischer (Bjelovar, 13. prosinca 1856. – Bjelovar, 16. travnja 1913.) - hrvatski kemičar, pedagog, novinar i kulturni djelatnik.

Pogledaj Kemija i Gustav Fleischer

Gustav Janeček

Gustav Janeček (Konopiště, 30. studenog 1848. – Zagreb, 8. rujna 1929.), hrvatski kemičar i farmaceut češkog podrijetla.

Pogledaj Kemija i Gustav Janeček

Gustav Pexidr

Gustav Pexidr (gdjegdje Gustav Pexidr-Srića; Osijek, 18. veljače 1859. – Novi Vinodolski, 12. travnja 1931.), hrvatski kemičar i profesor.

Pogledaj Kemija i Gustav Pexidr

Gustav Robert Kirchhoff

Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.

Pogledaj Kemija i Gustav Robert Kirchhoff

Gustave Eiffel

Alexandre Gustave Eiffel (Dijon, 15. prosinca 1832. – Pariz, 27. prosinca 1923.), francuski inženjer, poznat po konstrukciji Eiffelova tornja u Parizu.

Pogledaj Kemija i Gustave Eiffel

H

Datoteka:Latin alphabet Hh.png H je 12.

Pogledaj Kemija i H

Hanna Jedrzejewska

Hanna Jedrzejewska (1906. – 2002.) poljska kemičarka.

Pogledaj Kemija i Hanna Jedrzejewska

Hans Adolf Krebs

Sir Hans Adolf Krebs (Hildesheim, 25. kolovoza 1900. – Oxford, 22. studenog 1981.), njemački, kasnije i britanski liječnik i biokemičar.

Pogledaj Kemija i Hans Adolf Krebs

Hans Christian Ørsted

magnetizma. Hans Christian Ørsted (Rudkøbing, 14. kolovoza 1777. – Kopenhagen, 9. ožujka 1851.), danski fizičar i kemičar.

Pogledaj Kemija i Hans Christian Ørsted

Hans Georg Dehmelt

Hans Georg Dehmelt (Görlitz, 9. rujna 1922.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Pogledaj Kemija i Hans Georg Dehmelt

Harold Clayton Urey

Harold Clayton Urey (Walkerton, 29. travnja 1893. – La Jolla, 5. siječnja 1981.) je bio američki kemičar, čiji je rad na izotopima doveo do otkrića deuterija.

Pogledaj Kemija i Harold Clayton Urey

Harry Kim

Harry Kim je lik iz Zvjezdanih staza: Voyager.

Pogledaj Kemija i Harry Kim

Heidelberg

Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.

Pogledaj Kemija i Heidelberg

Heinrich Otto Wieland

Heinrich Otto Wieland (Pforzheim, 4. lipnja 1877. – Starnberg, 5. kolovoza 1957.) - njemački kemičar.

Pogledaj Kemija i Heinrich Otto Wieland

Henry Cavendish

Henry Cavendish (Nica, 10. listopada 1731. – London, 24. veljače 1810.), britanski kemičar i fizičar.

Pogledaj Kemija i Henry Cavendish

Henry Moseley

Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. bakra i cinka (poznato kao ''Moseleyeve stepenice''). Henry Moseley (Weymouth, Dorset, UK 23. studenog 1887. – Galipolje, Turska, 10. kolovoza 1915.), engleski fizičar.

Pogledaj Kemija i Henry Moseley

Herman Frasch

Herman Frasch (25. prosinca 1851. (Oberrot bei Gaildorfu Württemberg) - 1. svibnja 1914. (Pariz) bio je kemičar, rudarski inženjer i izumitelj poznat po svom radu s naftom i sumporom.

Pogledaj Kemija i Herman Frasch

Hermann Oberth

'''Hermann Julius Oberth''' Hermann Oberth kao dječak 1901. V-2 raketa V-2 raketa postavljena na lanser V-2 raketa Postavljanje na lanser Wernher von Braun, 1970. Hermann Julius Oberth (Nagyszeben, Austro-Ugarska, 25. lipnja 1894. – Nürnberg, 28. prosinca 1989.) je bio njemački fizičar i inženjer, kojega mnogi smatraju jednim od začetnika raketarstva i astronautike.

Pogledaj Kemija i Hermann Oberth

Hermann von Fehling

Hermann von Fehling (9. lipnja 1812. – 1. srpnja 1885.), bio je njemački kemičar, poznat po tome što je razvio Fehlingovu otopinu koja se koristi za procjenu šećera.

Pogledaj Kemija i Hermann von Fehling

Hertha Wambacher

Hertha Wambacher (Beč, 9. ožujka 1903. – Beč, 25. travnja 1950.), austrijska fizičarka, istraživačica kozmičkog zračenja.

Pogledaj Kemija i Hertha Wambacher

Hidroksil

Hidroksil je u kemiji spoj koji se sastoji od atoma kisika vezanog kovalentnom vezom na atom vodika.

Pogledaj Kemija i Hidroksil

Hirschov lijevak

Hirschov lijevak je vrsta laboratorijskog lijevka za filtriranje.

Pogledaj Kemija i Hirschov lijevak

Hitin

Hitin Hitin (grčki: χιτίνη tunika, ogrtač) je kompleksni visokomolekularni građevni polisaharid empirijske formule (C8H13O5N)n i glavni je sastojak staničnih stijenki gljiva, lišajeva, te egzoskeleta člankonožaca.

Pogledaj Kemija i Hitin

HIV

Virus humane imunodeficijencije (HIV) je retrovirus koji uzrokuje stečeni sindrom imunodeficijencije (AIDS, stanje u ljudi kada imunosni sustav počinje slabjeti, dovodeći do po život opasnih oportunističkih infekcija).

Pogledaj Kemija i HIV

Homeopatija

Samuel Hahnemann lat. ''Similia similibus curentur'' Homeopatija (grč. όμοιος, hómoios (isti) + πάθος, páthos (bol) metoda je alternativne medicine kojoj je pravilo "Slično se liječi sličnim" (lat.

Pogledaj Kemija i Homeopatija

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Kemija i Hrvatska

Hrvatski institut za istraživanje mozga

Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) je hrvatski znanstveni institut.

Pogledaj Kemija i Hrvatski institut za istraživanje mozga

Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini

Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini obuhvaća: predškolsko obrazovanje, devetogodišnje osnovno obrazovanje koje je obvezno i besplatno za svu djecu od šeste do petnaeste godine, srednje obrazovanje koje je opcionalno i visoko obrazovanje.

Pogledaj Kemija i Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, je zdravstveni zavod, središnja medicinska ustanova javnog zdravstva u Hrvatskoj.

Pogledaj Kemija i Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa

Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa – HDKI, hrvatska strukovna udruga kemijskih inženjera i tehnologa, kemičara, fizičkih i pravnih osoba.

Pogledaj Kemija i Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa

Hrvoje Iveković

Hrvoje Iveković (Zagreb, 9. svibnja 1901. — Zagreb, 13. prosinca 1991.) bio je hrvatski kemičar, rektor Sveučilišta u Zagrebu i redovni član HAZU.

Pogledaj Kemija i Hrvoje Iveković

Humboldtovo sveučilište u Berlinu

Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.

Pogledaj Kemija i Humboldtovo sveučilište u Berlinu

Humphry Davy

električne struje. Davyjeva svjetiljka ili prva rudarska sigurnosna svjetiljka. čavla. Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.), engleski kemičar i fizičar.

Pogledaj Kemija i Humphry Davy

I

Datoteka:Latin alphabet Ii.png I je 13.

Pogledaj Kemija i I

IG Farben

Logotip IG Farbena. Članovi Nadzornog odbora IG Farbena. IG Farben bio je njemački konglomerat kemijskih tvrtki.

Pogledaj Kemija i IG Farben

Ignacy Łukasiewicz

Ignacy Łukasiewicz Jan Józef Ignacy Łukasiewicz (Zaduszniki, Poljska, 8. ožujka 1822. — Chorkówka, Poljska, 7. siječnja 1882.) je bio poljski kemičar i izumitelj prve metode destilacije kerozina iz nafte.

Pogledaj Kemija i Ignacy Łukasiewicz

Ilija Bošnjak

Ilija Bošnjak (Metković, 10. srpnja 1882. — Zagreb, 26. siječnja 1975.) kemičar i enolog.

Pogledaj Kemija i Ilija Bošnjak

Imre Rufi

Imre Rufi (Kneževo, Baranja, Hrvatska, 4. kolovoza 1938. – Budimpešta, 1. ožujka 1990.), mađarski kemičar.

Pogledaj Kemija i Imre Rufi

In situ

In situ je latinska fraza koja se može prevesti kao na mjestu, ili kao na licu mjesta.

Pogledaj Kemija i In situ

Inženjerstvo

Izrada turbina zahtijeva suradnju inženjera s više različitih područja. Inženjerstvo je korištenje znanosti i tehnike za potrebe čovječanstva, naročito u gospodarstvu.

Pogledaj Kemija i Inženjerstvo

Indikator

oprugom. bazna ili lužnata s pH od 8,2 do 12,0.

Pogledaj Kemija i Indikator

Industrijska revolucija

U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.

Pogledaj Kemija i Industrijska revolucija

Infuzijska pumpa

Infuzijska pumpa marke Fresenius Infuzijska pumpa je mala pumpa za infuziju (neki uređaji uključuju mogućnost ulijevanja i povlačenja tekućeg sadržaja) koja se koristi kako bi se pacijentu postupno dale male količine tekućine (s ili bez lijeka), ili za kemijska i biomedicinska istraživanja.

Pogledaj Kemija i Infuzijska pumpa

Inhibitor

Inhibitor (od lat. inhibere: zadržati, priječiti) može značiti.

Pogledaj Kemija i Inhibitor

Injekcijska pumpa

Injekcijski pogonski sklop ili injekcijska pumpa mala je pumpa za infuziju (neki uređaji uključuju mogućnost ulijevanja i povlačenja tekućeg sadržaja) koja se koristi kako bi se pacijentu postupno dale male količine tekućine (s ili bez lijeka) ili za kemijska i biomedicinska istraživanja.

Pogledaj Kemija i Injekcijska pumpa

Institut za oceanografiju i ribarstvo

Zgrada ''Instituta za oceanografiju i ribarstvo'' na zapadnom rtu Marjana Institut za oceanografiju i ribarstvo je osnovan u Splitu 1930. godine kao prva nacionalna znanstveno-istraživačka institucija koja se bavi istraživanjem mora.

Pogledaj Kemija i Institut za oceanografiju i ribarstvo

Inteligentni dizajn

Inteligentni dizajn je pokret koji promiče tvrdnju da određene značajke svemira i svih živih bića najbolje objašnjava inteligentni uzrok (intervencija izvana), a ne slijepi nevođeni proces kao prirodni odabir.

Pogledaj Kemija i Inteligentni dizajn

Internacionalizmi

Internacionalizmi ili međunarodnice jesu posuđenice koje u više jezika imaju isto osnovno značenje i u svojoj osnovi isti izraz.

Pogledaj Kemija i Internacionalizmi

Inverzija

Inverzija (lat. inversio) može značiti.

Pogledaj Kemija i Inverzija

Irène Joliot-Curie

Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. – Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska kemičarka i fizičarka.

Pogledaj Kemija i Irène Joliot-Curie

Irving Langmuir

Irving Langmuir (31. siječnja 1881. – 16. kolovoza 1957.) je bio američki kemičar i fizičar.

Pogledaj Kemija i Irving Langmuir

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu.

Pogledaj Kemija i Isaac Newton

IUPAC-ova nomenklatura

Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC) objavila je setove pravila za standardizaciju kemijske nomenklature. Postoje dva glavna područja.

Pogledaj Kemija i IUPAC-ova nomenklatura

IUPAC-ova nomenklatura organske kemije

IUPAC-ova nomenklatura organske kemije sistematski je način imenovanja organskih kemijskih spojeva prema prijedlogu Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC).

Pogledaj Kemija i IUPAC-ova nomenklatura organske kemije

Ivan Brihta

Ivan Brihta (Osijek, 14. travnja 1903. – Zagreb, 28. studenoga 1960.), hrvatski kemijski tehnolog.

Pogledaj Kemija i Ivan Brihta

Ivan Marek

Ivan Marek (Zagreb, 16. siječnja 1863. – Zagreb, 11. studenog 1936.) je bio hrvatski kemičar.

Pogledaj Kemija i Ivan Marek

Izmjenjivač topline cijev u cijevi

Izmjenjivač topline cijev u cijevi je najčešći tip izmjenjivača topline u uljnim rafinerijama i drugih velikih kemijskih procesa, pa je pogodan za potrebe većeg tlaka.

Pogledaj Kemija i Izmjenjivač topline cijev u cijevi

Izobutan

Izobutan, strukturna formula Izobutan je jedan od dva izomerna oblika butana, iznimno zapaljiv i eksplozivan plin, kemijske formule: (CH3)3CH.

Pogledaj Kemija i Izobutan

Izomer

Izomeri su spojevi iste molekularne mase i jednake kemijske formule koje je otkrio dr.sc.

Pogledaj Kemija i Izomer

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918.

Pogledaj Kemija i Izotop

Jacobus Henricus van 't Hoff

Jacobus Henricus van 't Hoff (Rotterdam, 30. kolovoza 1852. – Berlin, 1. ožujka 1911.) je bio nizozemski fizikokemičar i organokemičar.

Pogledaj Kemija i Jacobus Henricus van 't Hoff

James Dewar

James Dewar (Kincardine-on-Forth, Škotska, 20. rujna 1842. – London, 27. ožujka 1923.) je bio škotski kemičar i fizičar, a najpoznatiji je po otkriću Dewarove posude, koja je kasnije iskorištena za vrlo praktičnu primjenu termos-boce.

Pogledaj Kemija i James Dewar

James Watt

Crtež iz 1774., koji prikazuje parni stroj konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”. Originalni parni kondenzator koji je napravio James Watt. planetarnog prijenosnika. centrifugalni regulator). James Wattov parni stroj iz 1848. James Watt (Greenock, Škotska, 19. siječnja 1736. – Heathfield kraj Birminghama, 19.

Pogledaj Kemija i James Watt

Jaroslav Heyrovský

Jaroslav Heyrovský (20. prosinca 1890. – 27. ožujka 1967.) bio je češki kemičar i izumitelj.

Pogledaj Kemija i Jaroslav Heyrovský

Jöns Jakob Berzelius

Jöns Jakob Berzelius (Väversunda, 20. kolovoza 1779. – Stockholm, 7. kolovoza 1848.), švedski kemičar, liječnik i pronalazač.

Pogledaj Kemija i Jöns Jakob Berzelius

Jędrzej Śniadecki

Jędrzej Śniadecki (Żnin, 30. studenog 1768. − Vilnius, 12. svibnja 1838.) bio je poljski književnik, liječnik, kemičar i biolog.

Pogledaj Kemija i Jędrzej Śniadecki

Jean Baptiste Perrin

anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa ('''katodno zračenje'''). Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Jean Baptiste Perrin (Lille, 30.

Pogledaj Kemija i Jean Baptiste Perrin

Jean-Antoine Chaptal

Jean-Antoine Claude Chaptal, grof od Chanteloupa, (4. lipnja 1756. — 30. srpnja 1832.), bio je francuski kemičar i političar.

Pogledaj Kemija i Jean-Antoine Chaptal

Jean-Augustin Barral

Jean-Augustin Barral (Metz, 31. siječnja 1819. — Fontenay-sous-Bois, 10. rujna 1884.), bio je francuski fizičar, kemičar i agronom.

Pogledaj Kemija i Jean-Augustin Barral

Jean-Baptiste Dumas

Jean Baptiste Dumas, (Alès, 15. srpnja 1800. – Cannes, 11. travnja 1884.), bio je francuski kemičar i političar.

Pogledaj Kemija i Jean-Baptiste Dumas

Jean-François Pilâtre de Rozier

Jean-François Pilâtre de Rozier Jean-François Pilâtre de Rozier (30. ožujka 1754. – 15. lipnja 1785.) bio je francuski učitelj kemije, fizike i jedan od pionira zrakoplovstva.

Pogledaj Kemija i Jean-François Pilâtre de Rozier

Johan Arfwedson

Johan August Arfwedson (12. siječnja 1792. – 28. listopada 1841.) bio je švedski kemičar koji je otkrio kemijski element litij, izolirajući ga kao sol.

Pogledaj Kemija i Johan Arfwedson

Johan Gadolin

Johan Gadolin (5. lipnja 1760. – 15. kolovoza 1852.), je bio finski kemičar, fizičar i mineralog.

Pogledaj Kemija i Johan Gadolin

Johan Gahn

Johan Gottlieb Gahn (19. kolovoza 1745. – 8. prosinca 1818.) bio je švedski kemičar koji je 1774. otkrio kemijski element mangan.

Pogledaj Kemija i Johan Gahn

Johann Gottlob Leidenfrost

Johann Gottlob Leidenfrost (Rosperwenda, 27. studenoga 1715. – Duisburg, 2. prosinca 1794.) bio je njemački fizičar i teolog koji je prvi opisao znanstvenu pojavu eponimski nazvanu Leidenfrostovim učinkom.

Pogledaj Kemija i Johann Gottlob Leidenfrost

Johann Wilhelm Hittorf

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Geisslerove cijevi. Johann Wilhelm Hittorf (Bonn, 27.

Pogledaj Kemija i Johann Wilhelm Hittorf

Johann Wilhelm Ritter

Johann Wilhelm Ritter (Samitz kraj Haynaua, 16. prosinca 1776. – München, 23. siječnja 1810.), njemački kemičar i fizičar.

Pogledaj Kemija i Johann Wilhelm Ritter

Johann Wolfgang Döbereiner

broj elektrona po ljuskama. Periodni sustav elemenata. Johann Wolfgang Döbereiner (Hof, 13. prosinca 1780. – Jena, 24. ožujka 1849.), njemački kemičar.

Pogledaj Kemija i Johann Wolfgang Döbereiner

Johanna Budwig

Dr.

Pogledaj Kemija i Johanna Budwig

John Backus

John Warner Backus (Philadelphia, Pennsylvania, 3. prosinca, 1924. – Ashland, Oregon, 17. ožujka, 2007.), američki računalni znanstvenik.

Pogledaj Kemija i John Backus

John Dalton

eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.

Pogledaj Kemija i John Dalton

John Frederic Daniell

John Frederic Daniell (London, 12. ožujka 1790. – London 13. ožujka 1845.), britanski kemičar, fizičar i meteorolog.

Pogledaj Kemija i John Frederic Daniell

John Herschel

Pirheliometar, istraživački tip. John Herschel, punim imenom John Frederick William Herschel (Slogh kod Windsora, 7. ožujka 1792. - Collingwood kod Hawkhursta, 11. svibnja 1871.), engleski astronom, matematičar, kemičar i fotograf.

Pogledaj Kemija i John Herschel

John Tyndall

John Tyndall (Leighlinbridge, 2. kolovoza 1820. – Hindhead, 4. prosinca 1893.), irski fizičar.

Pogledaj Kemija i John Tyndall

Jon Stewart

Jon Stewart (rodno ime Jonathan Stuart Leibowitz, 18. studenog 1962., New York City), američki je politički satiričar, književnik, TV voditelj, glumac, medijski kritičar i stand-up komičar.

Pogledaj Kemija i Jon Stewart

José Carreras

'''Josep Carreras''' (2001.) Josep Maria Carreras i Coll (Barcelona, 5. prosinca 1946.) je španjolski tenor iz Katalonije.

Pogledaj Kemija i José Carreras

Josef Šimoník

Prof.

Pogledaj Kemija i Josef Šimoník

Joseph Black

Joseph Black (Bordeaux, 16. travnja 1728. – Edinburgh, 6. prosinca 1799.) je škotski fizičar i kemičar . Otkrio je ugljikov dioksid.

Pogledaj Kemija i Joseph Black

Joseph Louis Gay-Lussac

Joseph Louis Gay-Lussac (Saint-Leonard-de-Noblat, 6. prosinca 1778. – Pariz, 9. svibnja 1850.), francuski fizičar i kemičar.

Pogledaj Kemija i Joseph Louis Gay-Lussac

Joseph Nicéphore Niepce

desno Joseph Nicéphore Niépce (7. ožujka 1765. — 5. lipnja 1833.) bio je francuski kemičar izumitelj i heliografije.

Pogledaj Kemija i Joseph Nicéphore Niepce

Joseph Priestley

Joseph Priestley (Birstall Fieldhead, 13. ožujka 1733. – Northumberland, SAD, 6. veljače 1804.), engleski znanstvenik i filozof.

Pogledaj Kemija i Joseph Priestley

Joseph Schlessinger

Joseph Schlessinger (Topusko, 26. ožujka 1945.), hrvatsko-izraelsko-američki židovski biokemičar, sveučilišni profesor, akademik Rođen je u Hrvatskoj, za vrijeme nacističke okupacije 1945. godine.

Pogledaj Kemija i Joseph Schlessinger

Josiah Willard Gibbs

Josiah Willard Gibbs (New Haven, 11. veljače 1839. – New Haven, 28. travnja 1903.), američki teorijski fizičar, kemičar i matematičar.

Pogledaj Kemija i Josiah Willard Gibbs

Josy Barthel

Joseph "Josy" Barthel, (Mamer, Luxembourg, 24. travnja 1927. – Luxembourg, Luksemburg, 7. srpnja 1992.) bio je luksemburški srednjeprugaš.

Pogledaj Kemija i Josy Barthel

Julije Bajamonti

Julije Bajamonti (tal. Giulio Bajamonti) (Split, 24. kolovoza 1744. – Split, 12. prosinca 1800.), hrvatski liječnik, matematičar, književnik, pisac medicinskih tekstova, sakupljač narodnih pjesama, skladatelj, glazbeni teoretičar, polihistor, filozof i enciklopedist.

Pogledaj Kemija i Julije Bajamonti

Julius Lothar von Meyer

Julius Lothar von Meyer (Varel, 19. kolovoza 1830. – Tübingen, 11. travnja 1895.), njemački kemičar.

Pogledaj Kemija i Julius Lothar von Meyer

Justus von Liebig

'''Justus von Liebig''' Justus von Liebig (Darmstadt, 12. svibnja 1803. – München, 18. travnja 1873.), njemački kemičar.

Pogledaj Kemija i Justus von Liebig

K

Datoteka:Latin alphabet Kk.png K je 15.

Pogledaj Kemija i K

Kai Manne Börje Siegbahn

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Kai Manne Börje Siegbahn ili samo Kai Siegbahn (Lund, 20. travnja 1918. – Ängelholm, 20. srpnja 2007.), švedski fizičar.

Pogledaj Kemija i Kai Manne Börje Siegbahn

Kamen mudraca

Alkemičar u potrazi za Kamenom mudraca, djelo Josepha Wrighta iz 1771. Kamen mudraca ili kamen mudrosti (lat. Lapis philosophorum) je mitska alkemijska supstanca koja, prema vjerovanju, ima sposobnost pretvoriti običan metal u zlato.

Pogledaj Kemija i Kamen mudraca

Kary Mullis

Kary Banks Mullis (28. prosinca 1944.) američki je dobitnik Nobelove nagrade i biokemičar, autor i predavač.

Pogledaj Kemija i Kary Mullis

Keith O'Brien

Keith Michael Patrick O'Brien (17. ožujka 1938. – 19. ožujka 2018.), bio je škotski rimokatolički kardinal.

Pogledaj Kemija i Keith O'Brien

Kemija okoliša

Kemija okoliša je područje kemije koje se bavi kemijskim sastavom tla, vode i zraka te utjecajem raznih kemijskih tvari na ekološku ravnotežu i načinima da se ta ekološka ravnoteža vrati u normalno – prvobitno stanje, odnosno sačuva.

Pogledaj Kemija i Kemija okoliša

Kemija u industriji

Kemija u industriji (KUI, međ. kratica Kem. Ind.) je hrvatski znanstveno-stručni časopis.

Pogledaj Kemija i Kemija u industriji

Kemijska kinetika

Kemijska kinetika je grana fizikalne kemije koja se bavi istraživanjem brzina kemijskih reakcija.

Pogledaj Kemija i Kemijska kinetika

Kemijska oceanografija

Kemijska oceanografija bavi se kemijskom i fizičkom prirodom mora, s procesima koji kontroliraju njegov sastav i s procesima kojima more utječe na atmosferu i tlo.

Pogledaj Kemija i Kemijska oceanografija

Kemijski afinitet

vode: ''μ''.

Pogledaj Kemija i Kemijski afinitet

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Pogledaj Kemija i Kemijski element

Kemijski spojevi

Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.

Pogledaj Kemija i Kemijski spojevi

Kemijsko inženjerstvo

Procesni inženjeri dizajniraju, konstruiraju i upravljaju proizvodnim postrojenjima. Kemijsko inženjerstvo, inženjerska je disciplina koja se oslanja na temeljna znanja iz kemije, fizike i matematike radi rješavanja problematike kemijskih procesa.

Pogledaj Kemija i Kemijsko inženjerstvo

Kemijsko posuđe i pribor

Kemijsko posuđe i pribor obuhvaćaju sve osnovne predmete koje kemičari koriste u svakodnevnom radu.

Pogledaj Kemija i Kemijsko posuđe i pribor

Kemijsko svojstvo

Kemijsko svojstvo je bilo koje svojstvo materijala koje se javlja za vrijeme kemijske reakcije, a to je neka odlika materijala koja se može ostvariti isključivo promjenom istoga.

Pogledaj Kemija i Kemijsko svojstvo

Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita

Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita u smislu Zakona o sustavu civilne zaštite je skup organiziranih postupaka koji obuhvaćaju detekciju, uzimanje uzoraka i identifikaciju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih sredstava i/ili tvari te obilježavanje i dekontaminaciju opasnih područja.

Pogledaj Kemija i Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita

Kenichi Fukui

Ken’ichi Fukui (jap., Fukui Ken’ichi; Nara 4. listopada 1918. - Kyoto 9. siječnja 1998.) bio je japanski kemičar, dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju.

Pogledaj Kemija i Kenichi Fukui

Kinidin

Kinidin Kinidin je antiaritmik koji pripada I. skupini po Vaughan-Williamsovoj podjeli.

Pogledaj Kemija i Kinidin

Kirchhoffovi zakoni

Kirchhoffovi zakoni su fizikalni zakoni koje je otkrio njemački znanstvenik Gustav Robert Kirchhoff.

Pogledaj Kemija i Kirchhoffovi zakoni

Kisele kiše

Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO2 iz rafinerija nafte, kao što se vidi u mjestu Curaçao. Kisela kiša je svaka oborina koja ima višu kiselost (nižu vrijednost pH) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5).

Pogledaj Kemija i Kisele kiše

Kljunasti kitovi

Kljunasti kitovi (lat. Ziphiidae) su jedna od porodica kitova zubana.

Pogledaj Kemija i Kljunasti kitovi

Klorofil

algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine.

Pogledaj Kemija i Klorofil

Koagulacija

Koagulacija (lat. coagulatio: grušanje, sirenje) može značiti.

Pogledaj Kemija i Koagulacija

Kompleksni spojevi

Cisplatin, PtCl2(NH3)2. Atom s četiri liganda. Kompleksni ili složeni spojevi su najčešće ionski spojevi odnosno kompleksne soli (kristali ili otopine), zato je bolje govoriti o kompleksnim ionima.

Pogledaj Kemija i Kompleksni spojevi

Konac

Konac je pređa kružnog promjera od dvije (ili više) međusobno uvijenih niti neograničene duljine.

Pogledaj Kemija i Konac

Koncentracija

U kemiji, „koncentracija“ je definirana kao udio otopljene tvari podijeljen s volumenom otopine.

Pogledaj Kemija i Koncentracija

Koncern

Koncerni (od lat. Concernere "(po-miješati") nastaju udruživanjem većeg broja tvrtki ili poduzeća, obično iste gospodarske grane, kao što su automobilska ili elektroindustrijska, kemijska, prehrambena i druge industrije, razne proizvodne, trgovačke ili uslužne djelatnosti.

Pogledaj Kemija i Koncern

Konjugacija

Konjugacija (lat. coniugatio: vezanje, povezivanje) može značiti.

Pogledaj Kemija i Konjugacija

Konjugacija (kemija)

Cinamaldehid je prirodni spoj koji ima konjugirani sustav. Izgled cinamaldehida. Penta-1,3-dien je molekula s konjugiranim sustavom. Diazometanov konjugirani π-sustav. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. Konjugacija, u kemiji i biokemiji, je povezivanje velikih molekula, na primjer jednostavnih bjelančevina (proteina), s većim ili manjim molekulama drugih kemijskih spojeva (fosfoproteini, lipoproteini, metaloproteini).

Pogledaj Kemija i Konjugacija (kemija)

Konstruiranje

Konstruiranje je stvaralačko-duhovna aktivnost pri promišljanju najrazličitijih tehničkih sustava (alata, strojeva, postrojenja, mostova).

Pogledaj Kemija i Konstruiranje

Kontakt (elektrotehnika)

Kontakt u elektrotehici označava stanje koje nastaje dodirom dvaju vodiča.

Pogledaj Kemija i Kontakt (elektrotehnika)

Konzervacija-restauracija

20. stoljeća (desno) Konzervacija-restauracija ili konzerviranje-restauriranje, često određena i samo kao konzervacija zanimanje je, odnosno djelatnost posvećena očuvanju i održavanju kulturne baštine.

Pogledaj Kemija i Konzervacija-restauracija

Konzervansi

Konzervansi su kemijska sredstva koja sprječavaju kvarenje hrane, odnosno raznih tvari na način da zaustavlja razvoj mikroorganizama.

Pogledaj Kemija i Konzervansi

Koordinacijski broj

natrijeva klorida s koordinacijskim brojem 6 za natrij i klor. Koordinacijski broj u kemiji označava broj čestica poredanih oko središnje čestice u kristalnoj rešetki, odnosno broj atomskih skupina ili iona oko središnjeg atoma kod kompleksnih spojeva.

Pogledaj Kemija i Koordinacijski broj

Kopljače

Kopljače su jedini predstavnici svitkoglavaca.

Pogledaj Kemija i Kopljače

Kost

Ilustracija '''ljudske bedrene kosti''', najprepoznatljivije u ljudskom tijelu Kost (lat.: "Os"), ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja.

Pogledaj Kemija i Kost

Kozmetologija

Kozmetologija se bavi istraživanjem, pronalaženjem i metodološkom primjenom zahvata i kozmetičkih sredstava kojima je moguće otkloniti, ublažiti ili prikriti nastanak fizičkih ili funkcionalnih promjena koje remete estetski izgled osobe.

Pogledaj Kemija i Kozmetologija

Kristalizacija

kristalnu rešetku. Kristalizacija meda. vodene pare može se odviti na razne načine. bronce koja pokazuje dendritička (u obliku jelke) kristalna zrna. šećerne repe. Kristalizacija je nastajanje kristala u kojem se osnovne čestice (atomi, ioni ili molekule) pravilno slažu u prostoru stvarajući kristalnu rešetku.

Pogledaj Kemija i Kristalizacija

Kritična infrastruktura

Kritična infrastruktura predstavlja infrastrukturu koja je vitalna za neku zemlju ili zajednicu i čije oštećenje ili gubitak vodi do gubitka isporuke neke usluge.

Pogledaj Kemija i Kritična infrastruktura

Krivo skretanje

Krivo skretanje (eng. Wrong Turn) je američki horror film iz 2003. g., koji je režirao Rob Schmidt, a scenarij napisao Alan B. McElroy.

Pogledaj Kemija i Krivo skretanje

Kvantni brojevi

ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat.

Pogledaj Kemija i Kvantni brojevi

Kvercetin

Kvercetin se smatra pretečom i predstavnikom svih bioflavonoida zbog toga što je njegova kemijska struktura osnovni "skelet" većine drugih bioflavonoida, uključujući rutin, hesperidin i dr.

Pogledaj Kemija i Kvercetin

Laboratorij

Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.

Pogledaj Kemija i Laboratorij

Laboratorijski dnevnik

Laboratorijski dnevnik Otto Hahna iz 1938. Laboratorijski dnevnik je dokument o obavljenoj vježbi tj.

Pogledaj Kemija i Laboratorijski dnevnik

Lars Nilson

Lars Fredrik Nilson (27. svibnja 1840., Skönberga - 14. svibnja 1899., Stockholm) bio je švedski kemičar zaslužan za otkriće skandija 1879. godine.

Pogledaj Kemija i Lars Nilson

Latentna toplina

°C. klimatizaciju. Latentna toplina je toplina koju neka masa tvari mora predati ili primiti iz okoline kako bi promijenila agregatno stanje (oznaka: L) po jedinici te mase (po kilogramu tvari).

Pogledaj Kemija i Latentna toplina

Latinskoamerički medicinski fakultet

Escuela Latinoamericana de Medicina (ELAM), (hrvatski; Latinskoamerički medicinski fakultet), je međunarodni medicinski fakultet na Kubi.

Pogledaj Kemija i Latinskoamerički medicinski fakultet

Lavoslav Ružička

Lavoslav (Leopold) Ružička (Vukovar, 13. rujna 1887. – Mammern, Švicarska, 26. rujna 1976.) dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju, te je prvi hrvatski dobitnik te nagrade.

Pogledaj Kemija i Lavoslav Ružička

László Batthyány-Strattmann

Blaženi László Batthyány-Strattmann (njemački: Ladislaus Batthyány-Strattmann; Dunakiliti, 28. listopada 1870. - Beč, 22. siječnja 1931.) bio je mađarski aristokrat i liječnik.

Pogledaj Kemija i László Batthyány-Strattmann

Le Chatelierovo načelo

Le Chatelierovo načelo je načelo u ravnotežnim sustavima koje glasi, ako sustavu promijenimo neku intenzivnu veličinu, sustav će nastojati tu promjenu umanjiti.

Pogledaj Kemija i Le Chatelierovo načelo

Leó Szilárd

Leó Szilárd Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.

Pogledaj Kemija i Leó Szilárd

Lem

olovo i 40% kositar) za meko lemljenje. mekog lemljenja. smole (talilo), vidljivo kao tamna mrlja na odsječenom kraju žice za lemljenje. Razne vrste lemova za meko lemljenje. tvrdog lemljenja. bakrenih cijevi. Lem je metalno vezno sredstvo koje se koristi kod lemljenja (mekog ili tvrdog), kojemu je talište barem 50 °C niže od tališta lemljenoga materijala.

Pogledaj Kemija i Lem

Leo Klasinc

Leo Klasinc (Zagreb, 20. svibnja 1937. – Zagreb, 9. veljače 2021.) hrvatski akademik.

Pogledaj Kemija i Leo Klasinc

Leo Sternbach

Leo Henryk Sternbach (Opatija, 7. svibnja 1908. – Chapell Hill, 28. rujna 2005.) je bio kemičar zaslužan za otkriće benzodiazepina, vrste sredstava za smirenje - trankvilizanata.

Pogledaj Kemija i Leo Sternbach

Leonid Isaakovič Mandeljštam

Raman i Krishnan. nm. Leonid Isaakovič Mandeljštam (Mogilev, Bjelorusija, 4. svibnja 1879. – Moskva, 27. rujna 1944.), bjeloruski fizičar.

Pogledaj Kemija i Leonid Isaakovič Mandeljštam

Lignin

Lignin (od lat. lignum: drvo) je neugljikohidratni polifenolni polimer, glavni sastojak drva (od 15 do 35%), koji poput plastike ili cementa povezuje celulozna vlakna u vrlo čvrstu izvanstaničnu strukturu.

Pogledaj Kemija i Lignin

Limnologija

Jezero '''Petnja''' kod Slavonskog Broda Limnologija (grčki λἰμνη jezero + -logija), grana hidrologije koja se bavi istraživanjem jezera, napose fizikalnim i kemijskim svojstvima jezerske vode i biologijom jezera.

Pogledaj Kemija i Limnologija

Lingua franca

Lingua franca jest jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.

Pogledaj Kemija i Lingua franca

Ljepilo

Nitrocelulozno ljepilo izvan pakovanja. Životinjska ljepila ili tutkala nastaju od preradbe kostiju i kože. Biljno ljepilo izrađeno od škroba. epoksidno ljepilo koje se suši za 5 minuta. vijke koje osigurava vodonepropusnost. zračne luke Hamburg (automobil visi naglavačke sa stropa).

Pogledaj Kemija i Ljepilo

Ljudska probava

Organi prsnog koša i trbuha: (1) Jednjak, (2) Ošit, (3) želudac, (4) Jetra, (5) Žučni mjehur, (6) Dvanaesnik, (7) Gušterača, (8) Slezena Probava je proces koji se događa u probavnom sustavu, a uloga probavnog sutava je mehanička i kemijska razgradnja hrane, apsorpcija hranjivih sastojaka u krvni i limfni optok te defekacija.

Pogledaj Kemija i Ljudska probava

Logički sklopovi

Logički sklopovi su osnovne jedinice od kojih se tvore računala, a njihova izvedba je zavisna o tehnologiji vremena u kojim su izrađene te mogu biti: mehanička, elektromehanička, elektronička, optička, kvantna, biološka, kemijska itd.

Pogledaj Kemija i Logički sklopovi

Louis Lucien Bonaparte

Louis Lucien Bonaparte (Grimley, Worcestershire, Engleska, 4. siječnja 1813. – Fano, Italija, 3. studenog 1891.), francuski jezikoslovac i filolog.

Pogledaj Kemija i Louis Lucien Bonaparte

Lourdes

Svetište Gospe Lurdske Lourdes je grad smješten na jugozapadu Francuske, u pokrajini Hautes-Pyrenees, u podnožju gorja Pireneja.

Pogledaj Kemija i Lourdes

Ludwig Mond

Ludwig Mond (Kassel, Njemačka, 7. ožujka 1839. – London, Engleska, 11. prosinca 1909.), engleski kemičar, industrijalac i sakupljač umjetnina njemačko-židovskog podrijetla, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno stranicama 15.

Pogledaj Kemija i Ludwig Mond

Luka Marić

Luka Marić (Papići, 24. veljače 1899. – Tisno, 17. lipnja 1979.) bio je hrvatski mineralog i petrolog.

Pogledaj Kemija i Luka Marić

Luke Howard

Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Luke Howard (28. studenog 1772. – 21. ožujka 1864.), britanski kemičar i meteorolog amater.

Pogledaj Kemija i Luke Howard

Lymanova serija

Lymanova serija Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Lymanova serija, u fizici i kemiji, je serija ultraljubičastih emisionih linija, koje nastaju prijelazom elektrona iz energetskih razina n ≥ 2 na n.

Pogledaj Kemija i Lymanova serija

Maglica

zviježđu Bika. Tamna maglica Konjska glava - svijetle točke su zvijezde u nastajanju. Maglica NGC 6543, poznata i pod imenom Mačje oko. Maglica Messier 42, poznata i pod imenom Orionova maglica. Maglica ili nebula je oblak međuzvjezdane tvari (međuzvjezdani oblak), sačinjen od prašine i plinova.

Pogledaj Kemija i Maglica

Mahovnjaci

240px Mahovnjaci (Bryozoa, ponekad i Ectoprocta) su mnogostaničari koji žive u vodi.

Pogledaj Kemija i Mahovnjaci

Mammern

Mammern je mjesto u Švicarskoj u kantonu Thurgau.

Pogledaj Kemija i Mammern

Manfred Eigen

Manfred Eigen, Göttingen 1996. Manfred Eigen (Bochum, 9. svibnja 1927. 6. veljače 2019.), njemački biofizičar.

Pogledaj Kemija i Manfred Eigen

Maria Skłodowska-Curie

Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.

Pogledaj Kemija i Maria Skłodowska-Curie

Marijan Domić

Marijan Domić (Zagreb, 9. svibnja 1934. – Zagreb, 6. kolovoza 2011.) bio je hrvatski trubač, glazbeni pedagog, skladatelj i aranžer.

Pogledaj Kemija i Marijan Domić

Marin Hraste

Marin Hraste (Sisak, 24. rujna 1938. – Zagreb, 1. srpnja 2023.) bio je hrvatski inženjer kemijske tehnologije, sveučilišni profesor i akademik.

Pogledaj Kemija i Marin Hraste

Mario Crvenka

Fra Mario Crvenka, punog imena Vladimir Mario Crvenka (Martin (Našice), 26. rujna 1944. - Novi Marof, 26. travnja 2019.),, Suvremeni pisci zavičajnici, leksikon pisaca, Voditeljica: Marija Pepelko, prof.

Pogledaj Kemija i Mario Crvenka

Martin Heinrich Klaproth

Martin Heinrich Klaproth (Wernigerode, Brandenburg, 1. prosinca 1743. – Berlin, 1. siječnja 1817.), njemački liječnik i kemičar.

Pogledaj Kemija i Martin Heinrich Klaproth

Martyn Poliakoff

Sir Martyn Poliakoff (rođen 16. prosinca 1947.) je britanski kemičar koji radi na stjecanju uvida u temeljnu kemiju i na razvoju ekološki prihvatljivih procesa i materijala.

Pogledaj Kemija i Martyn Poliakoff

Maslinovo ulje

Uljara za proizvodnju maslinovog ulja Maslinovo ulje dobiva se tiještenjem zdravog ploda stabla masline.

Pogledaj Kemija i Maslinovo ulje

Masne kiseline

U kemiji, posebice biokemiji, masne kiseline su karboksilne kiseline, često s dugim nerazgranatim tijelom (lancem), a mogu biti zasićene ili nezasićene.

Pogledaj Kemija i Masne kiseline

Matematički model

Matematički model opisuje sustav koristeći matematičke koncepte i jezik.

Pogledaj Kemija i Matematički model

Max Born

Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5.

Pogledaj Kemija i Max Born

Max von Laue

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno.

Pogledaj Kemija i Max von Laue

Međunarodna agencija za atomsku energiju

Međunarodna agencija za atomsku energiju (eng. International Atomic Energy Agency - IAEA) međunarodna je organizacija čija je svrha razvoj nuklearne energije u miroljubive svrhe i ograničenje nuklearnog naoružanja.

Pogledaj Kemija i Međunarodna agencija za atomsku energiju

Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju

Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (eng.: International Union for Pure and Applied Chemistry - IUPAC) je međunarodna nevladina organizacija koja se bavi napretkom kemije.

Pogledaj Kemija i Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju

Med

Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.

Pogledaj Kemija i Med

Mehmed Džemaluddin Čaušević

Mesnevihân Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević (arabica: مهحمهد جهمالۆداىن هف. چاۆشهواىݘ) (ponekad: Dedin prijatelj (دهداىن پراىياتهڵ), Džemaludin (جهمالۆداىن), M. Dž. (م. ج.); Arapuša pokraj Bosanske Krupe, 28. prosinca 1870.

Pogledaj Kemija i Mehmed Džemaluddin Čaušević

Meksiletin

Meksiletin Meksiletin je antiaritmik koji po kemijskoj strukturi nalikuje na lidokain, a ima i isto djelovanje.

Pogledaj Kemija i Meksiletin

Metabolički put

U biokemiji, metabolički putevi su nizovi kemijskih reakcija prisutnih unutar stanice.

Pogledaj Kemija i Metabolički put

Metalurgija

kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove.

Pogledaj Kemija i Metalurgija

Mezofaza

U kemiji i kemijskoj fizici, mezofaza je stanje tvari između tekućine i čvrste tvari.

Pogledaj Kemija i Mezofaza

Michael Faraday

galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Pogledaj Kemija i Michael Faraday

Michael Polanyi

Michael Polanyi (rođen kao Polányi Mihály) (Budimpešta 11. ožujka 1891. – 22. veljače 1976.) mađarsko-britanski znanstvenik koji je doprinosio u poljima fizikalne kemije, ekonomije, i filozofije.

Pogledaj Kemija i Michael Polanyi

Michel Eugène Chevreul

Michel Eugéne Chevreul, (Angers, 31. kolovoza 1786. — Pariz, 9. travnja 1889.), bio je francuski kemičar koji je između ostalog dao doprinose u proizvodnji svijeće, sapuna i margarina.

Pogledaj Kemija i Michel Eugène Chevreul

Mihail Vasiljevič Lomonosov

'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. – Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.

Pogledaj Kemija i Mihail Vasiljevič Lomonosov

Miklós Rózsa

Miklós Rózsa (Budimpešta, 18. travnja 1907. – Los Angeles, 27. srpnja 1995.) bio je mađarsko-američki skladatelj, koji se školovao u Njemačkoj (1925. – 1931.), a bio je aktivan u Francuskoj (1931. – 1935.), Ujedinjenom Kraljevstvu (1935. – 1940.) i Sjedinjenim Američkim Državama (1940.

Pogledaj Kemija i Miklós Rózsa

Mikrobiologija

Mikrobiologija (grč. mikrós - malen, sitan; biós - život; lógos - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena znanost koja proučava mikroorganizme ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom.

Pogledaj Kemija i Mikrobiologija

Mil Mi-24

Mil Mi-24 (Ruski: Ми-24, NATO naziv "Hind") je veliki jurišni helikopter, ali i manji transportni helikopter (može prevest do 8 vojnika).

Pogledaj Kemija i Mil Mi-24

Milan Kaić

Milan Kaić (Livno, 25. ožujka 1926. – Zagreb, 10. prosinca 2004.) bio je kemičar.

Pogledaj Kemija i Milan Kaić

Milutin Barač

Milutin Barač (Paukovec, 14. veljače 1849. – Sveti Ivan Zelina, 22. srpnja 1938.), hrvatski kemičar, zoolog amater, graditelj i prvi direktor onodobne najveće rafinerije u Europi.

Pogledaj Kemija i Milutin Barač

Mineralogija

Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.

Pogledaj Kemija i Mineralogija

Mladen Deželić

Dr.

Pogledaj Kemija i Mladen Deželić

Mlijeko

Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.

Pogledaj Kemija i Mlijeko

Modifikacija

Modifikacija (kasnolat. modificatio: ustroj; odmjeravanje) može značiti.

Pogledaj Kemija i Modifikacija

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Pogledaj Kemija i Molekula

Molekularna simetrija

refleksije. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Dipolna molekula klorovodika HCl: ''μ''.

Pogledaj Kemija i Molekularna simetrija

Molekulsko modeliranje

Molekusko modeliranje obuhvaća sve teorijske metode i računalne tehnike, koje se koriste da bi se modeliralo, ili opisalo ponašanje molekula.

Pogledaj Kemija i Molekulsko modeliranje

Monsanto

Monsanto je međunarodna korporacija sa sjedištem u SAD-u koja djeluje na području poljoprivrede i biotehnologije.

Pogledaj Kemija i Monsanto

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Pogledaj Kemija i More

MUFON

Zajednička NLO mreža, odnosno MUFON (eng. Mutual UFO Network), američka neprofitna organizacija sa sjedištem u gradu Irvine, Kalifornija koja djeluje u svih pedeset saveznih država, kao i u više od 43 države svijeta.

Pogledaj Kemija i MUFON

N

Datoteka:Latin alphabet Nn.png N je 19.

Pogledaj Kemija i N

Na putu prema dolje

Na putu prema dolje (engl. Breaking Bad), američka je kriminalistička dramska televizijska serija čiji je autor i producent Vince Gilligan.

Pogledaj Kemija i Na putu prema dolje

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Pogledaj Kemija i Nafta

Nagrada HAZU

Nagrada HAZU Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, također poznata i kao Nagrada HAZU, godišnja je nagrada koju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodjeljuje za izniman doprinos u znanosti i umjetnosti u područjima društvenih znanosti, prirodnih znanosti i matematike, medicinskih znanosti, filoloških znanosti, književnosti, likovnih umjetnosti, glazbenih umjetnosti i tehničkih znanosti.

Pogledaj Kemija i Nagrada HAZU

Nagrada Ig Nobel

Nobelovu nagradu 2010. Nagrada Ig Nobel je nagrada koja se dodjeljuje za znanstvene radove komične prirode i sumnjive svrhovitosti, kao parodija Nobelove nagrade.

Pogledaj Kemija i Nagrada Ig Nobel

Nagrizanje (metal)

Klorovodična kiselina ili solna kiselina (HCl). Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4). tiskane pločice. Nagrizanje (kadšto i bajcanje, dekapiranje ili luženje) je kemijsko-tehnološka operacija pri kojoj se metalni predmeti uranjaju u tekućine kako bi se očistili od oksidnih slojeva nastalih korozijom (hrđa) ili pri valjanju (okujina).

Pogledaj Kemija i Nagrizanje (metal)

Najbolja soja

Najbolja soja (lat. Glycine max) industrijska je biljka mahunarka visoke hranjive vrijednosti.

Pogledaj Kemija i Najbolja soja

Nanotehnologija

Molekularna struktura grafena. Grafen čini šesterokutna mreža ugljikovih atoma. Ikosaedarski fuleren C540. Nanotehnologija ili nanotehnika (grč. ννος ili νάννος: patuljak + τεχνιϰός: vješt, uvježban, od τέχνη: umijeće, vještina) je skup disciplina koje se bave istraživanjem, razvojem i primjenom struktura, uređaja i sustava kojima su izmjere reda veličine atoma, molekula i makromolekula, dakle u području do 100 nanometara (1 nm .

Pogledaj Kemija i Nanotehnologija

Napalm

North American F-100 Super Sabre primjenjuje napalm tijekom vojne vježbe. Napalm je zapaljiva smjesa gelirajućeg agensa i isparljive petrokemikalije (obično benzin (petrol) ili dizel).

Pogledaj Kemija i Napalm

Nekrotizmi

Nekrotizmi (grč. nekros.

Pogledaj Kemija i Nekrotizmi

Nenad Trinajstić

Nenad Trinajstić (Zagreb, 26. listopada 1936. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.), bio je hrvatski kemičar.

Pogledaj Kemija i Nenad Trinajstić

Neuroprijenosnik

Neuroprijenosnici (neurotransmiteri, NT) su kemijske tvari u ulozi komunikacijskih sredstava među neuronima.

Pogledaj Kemija i Neuroprijenosnik

Niklanje

Kemijski poniklani predmeti. Niklanje je tehnika u kojoj se predmet od nekog drugog metala prevlači tankim slojem nikla elektrolitskim putem (obično željeznih, čeličnih ili bakrenih).

Pogledaj Kemija i Niklanje

Nikola Šainović

Nikola Šainović (Bor, 7. prosinca 1948.), bivši predsjednik Vlade Srbije i potpredsjednik Vlade Jugoslavije.

Pogledaj Kemija i Nikola Šainović

Nikola Debelić

Nikola Debelić u HNK Nikola Debelić (Zagreb, 24. studenoga 1934. – Zagreb, 28. lipnja 2020.) bio je hrvatski dirigent, glazbenik, sveučilišni profesor i diplomat.

Pogledaj Kemija i Nikola Debelić

Nikola Kallay

Nikola Kallay (Zagreb, 5. rujna 1942. – Zagreb, 20. travnja 2015.), hrvatski kemičar, član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

Pogledaj Kemija i Nikola Kallay

Nils Gabriel Sefström

Nils Gabriel Sefström (2. lipnja 1787. – 30. studenog 1845.) bio je švedski kemičar, zaslužan za ponovno otkriće vanadija.

Pogledaj Kemija i Nils Gabriel Sefström

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Pogledaj Kemija i Nobelova nagrada

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.

Pogledaj Kemija i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Nobelova nagrada za kemiju

Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.

Pogledaj Kemija i Nobelova nagrada za kemiju

Novinarske nagrade

Od samih početaka civilizacije ljudska bića znala su za pojmove nagrade i kazne.

Pogledaj Kemija i Novinarske nagrade

Nuklearna kemija

Rutherfordov model atoma Nuklearna kemija je polje kemije, koja se bavi radioaktivnošću, nuklearnim procesima i svojstvima.

Pogledaj Kemija i Nuklearna kemija

Nuklearna lančana reakcija

Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.

Pogledaj Kemija i Nuklearna lančana reakcija

Nuklearna magnetska rezonancija

''Bruker'' 700 MHz NMR spektrometar. spektrometra. Nuklearna magnetska rezonancija ili NMR je apsorpcija radiofrekvencijskoga zračenja pri prijelazu između kvantnih stanja atomskih jezgri neke tvari koja se nalazi u jakom magnetskom polju.

Pogledaj Kemija i Nuklearna magnetska rezonancija

Nukleon

Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.

Pogledaj Kemija i Nukleon

Numerologija

Pojam numerologija odnosi se na bilo koji od mnogih sustava, tradicija i vjerovanja u mističku ili ezoteričku vezu između brojeva i materijalnih stvari ili živućih bića.

Pogledaj Kemija i Numerologija

Nutricionizam

Nutricionizam ili znanost o prehrani je primijenjena prirodna znanost o hranjenju tijela koja proučava odnos između čovjeka i hrane i implikacije koje proizlaze iz tog odnosa i reflektiraju se na sociološki, psihološki, fiziološki i biokemijski aspekt.

Pogledaj Kemija i Nutricionizam

O

Datoteka:Latin alphabet Oo.png O je 21.

Pogledaj Kemija i O

Obnovljiva energija

Hidroelektrane Peruća. Kini. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Europi. Ozlju. instaliranom snagom od 43,7 MW. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Sunčev toranj PS10. Sunčeva termoelektrana Andasol. fotonaponskog sustava. Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon na kosom krovu kuće.

Pogledaj Kemija i Obnovljiva energija

Obrada vode

Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. bot.

Pogledaj Kemija i Obrada vode

Obrazovanje u Austriji

Obrazovni sustav u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim alternativnih, jednake.

Pogledaj Kemija i Obrazovanje u Austriji

Oceanografija

Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.

Pogledaj Kemija i Oceanografija

Odnošenje kapljica

MW. vodocijevnog kotla (gore je parnji bubanj a dolje je vodni bubanj) s prirodnim kruženjem vode (cirkulacijom). parnom bubnju, samo je manjih dimenzija. Odnošenje kapljica (eng. carryover with steam) je pojam koji se koristi kod kotlova i generatora pare, a odnosi se na odnošenje kapljica vode (a s njima i otopljene soli i suspendiranih čvrstih čestica) s vodenom parom, a uzrokuje taloženje sadržanih soli na unutarnjim stijenkama cijevi pregrijača i lopaticama parnih turbina.

Pogledaj Kemija i Odnošenje kapljica

Odobrenje za hitnu upotrebu

Odobrenje za hitnu upotrebu (EUA) u Sjedinjenim Državama ovlaštenje je dodijeljeno Upravi za hranu i lijekove (FDA) prema odjeljcima Federalnog zakona o hrani, lijekovima i kozmetičkim proizvodima, kako je dodano i dopunjeno raznim aktima Kongresa, uključujući i Zakon o ponovnom odobrenju za pripravnost za pandemiju i sve opasnosti iz 2013.

Pogledaj Kemija i Odobrenje za hitnu upotrebu

Okluzija

Okluzija (kasnolatinski occlusio, od lat. occludere: zatvoriti) može značiti.

Pogledaj Kemija i Okluzija

Oksalna kiselina

Oksalna kiselina (franc. oxalique, prema grč. rij.-kiselina) je -etan-dikarboksilna kiselina, HOOC-COOH 2H2O, najjednostavnija dikarboksilna kiselina, obično kao dihidrat u obliku bezbojnih hlapljivih kristala.

Pogledaj Kemija i Oksalna kiselina

Oksidacija

oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč.

Pogledaj Kemija i Oksidacija

Oktetno pravilo

ugljikova (IV) oksida (CO2): svi atomi okruženi su s 8 elektrona, čime je uvaženo '''oktetno pravilo'''. Oktetno pravilo (također pravilo okteta) u kemiji predstavlja pravilo da se većina kemijskih elemenata povezuje u kemijske spojeve na način koji osigurava da svaki element spoja ima osam elektrona u zadnjoj (valentnoj) ljusci, čime ostvaruje stabilnu elektronsku konfiguraciju istovjetnu plemenitom plinu.

Pogledaj Kemija i Oktetno pravilo

Opća kemija

*Kemija je znanost koja se bavi svojstvima, građom i promjenama tvari.

Pogledaj Kemija i Opća kemija

Organizacijska ljestvica živog svijeta

Organizacijska ljestvica živog svijeta od najmanje do najveće cjeline.

Pogledaj Kemija i Organizacijska ljestvica živog svijeta

Organska kemija

Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.

Pogledaj Kemija i Organska kemija

Organski spoj

Metan, CH4, jedan od najjednostavnijih organskih spojeva. Struktura L-izoleucina Organski spoj je kemijski spoj, koji sadrže ugljik, a svi ostali spojevi pripadaju anorganskim spojevima.

Pogledaj Kemija i Organski spoj

Osiromašeni uranij

Metak od osiromašenog urana Osiromašeni uranij je uranij koji ima smanjen udio izotopa uranij-235.

Pogledaj Kemija i Osiromašeni uranij

Osjeti

Osjeti označavaju fiziološku percepciju okoliša osjetilnim organima.

Pogledaj Kemija i Osjeti

Osjetna toplina

temperature kod nekog tijela naziva se osjetna toplina. Osjetna toplina ili senzibilna toplina je toplina koju dodajemo nekom tijelu da bi njegova temperatura rasla.

Pogledaj Kemija i Osjetna toplina

Osnovna škola

Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.

Pogledaj Kemija i Osnovna škola

Otto Hahn

Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.

Pogledaj Kemija i Otto Hahn

Otto Stern

srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. ploštine petlje ''S''. kružnog gibanja. kutne količine gibanja za \ell.

Pogledaj Kemija i Otto Stern

Otto Wallach

'''Otto Wallach''' Otto Wallach (Königsberg, 27. ožujka 1847. – Göttingen, 26. veljače 1931.), njemački kemičar.

Pogledaj Kemija i Otto Wallach

P

Datoteka:Latin alphabet Pp.png P je 22.

Pogledaj Kemija i P

Pašaga Mandžić

Pašaga Mandžić – Murat (Tuzla, 6. svibnja 1907. – Sarajevo, 26. lipnja 1975.), bosanskohercegovački učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije, SR Bosne i Hercegovine i narodni heroj Jugoslavije(srp.) Istočna Bosna u NOB-u: sjećanja učesnika.

Pogledaj Kemija i Pašaga Mandžić

Panteon u Parizu

'''Panteon u Parizu''' Nacrt pročelja Panteon u Parizu, prvobitno Crkva Sv.

Pogledaj Kemija i Panteon u Parizu

Pasterizacija

Pasterizacija je postupak izlaganja namirnica (najčešće tekućih, posebno mlijeka) temperaturi 55-70 °C radi produženja roka trajanja.

Pogledaj Kemija i Pasterizacija

Patina

Patina je promjena boje i teksture koja nastaje na površini bronce ili nekog drugog metala (razvija se zbog oksidacije ili nekog drugog kemijskog procesa), sjaj na drvenom namještaju koji nastaje zbog starosti, korištenjem i kontinuiranim poliranjem ili bilo koja promjena nastala na nekoj površini tijekom vremena.

Pogledaj Kemija i Patina

Paul Hermann Müller

150px Paul Hermann Müller (Olten, 12. siječnja 1899. – Basel, 12. listopada 1965.), švicarski kemičar.

Pogledaj Kemija i Paul Hermann Müller

Paul Hermann Scherrer

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno.

Pogledaj Kemija i Paul Hermann Scherrer

Paul Karrer

Paul Karrer, 1937. Paul Karrer (Moskva, 21. travnja 1889. – Zürich, 18. lipnja 1971.), švicarski organski kemičar, najpoznatiji po istraživanju vitamina.

Pogledaj Kemija i Paul Karrer

Paul Lauterbur

Paul Lauterbur Paul Christian Lauterbur (6. svibnja, 1929. – 27. ožujka, 2007.) bio je američki kemičar koji je podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2003.g. s Peter Mansfield za svoj rad koji je omogućio razvoj magnetske rezonancije (MRI).

Pogledaj Kemija i Paul Lauterbur

Paul Modrich

Paul Modrich, (Raton, New Mexico, 13. lipnja 1946.), američki znanstvenik hrvatskog podrijetla.

Pogledaj Kemija i Paul Modrich

Paul Villard

Paul Ulrich Villard. Paul Ulrich Villard (Saint-Germain-au-Mont-d'Or, Francuska, 28. rujna 1860. – Bajona, 13. siječnja 1934.) je bio francuski kemičar i fizičar, koji je najpoznatiji po otkriću gama-čestica, dok je proučavao radioaktivno zračenje radija.

Pogledaj Kemija i Paul Villard

Pčelinji vosak

Pregled pčelinje gradnje saća iz pčelinjeg voska koje pčele luče iz voštanih žlijezda u vrlo krhkim listićima Pčelinji vosak izliven u kalupu na kojem je vosak otopljen na suncu ili u parnom ili nekom drugom topioniku Svijeće i figure proizvedene iz pčelinjeg voska Pčelinji vosak (lat.: Cera Flava) je prirodni vosak koji izlučuju pčele i od njega grade saće.

Pogledaj Kemija i Pčelinji vosak

Pelinolisni limundžik

Pelinolisni limundžik (obični limundžik, ambrozija, partizanka; lat. Ambrosia artemisiifolia) je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae).

Pogledaj Kemija i Pelinolisni limundžik

Periodni sustav elemenata

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.

Pogledaj Kemija i Periodni sustav elemenata

Peter Debye

Negativni naboj je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. čvrstoga tijela. Peter Debye, punim imenom Peter Joseph William Debye (niz. Petrus Josephus Wilhelmus Debije, Maastricht, 24. ožujka 1884. – Ithaca (New York), 2. studenog 1966.), nizozemsko-američki fizičar i fizikalni kemičar.

Pogledaj Kemija i Peter Debye

Petrokemija

talijanskome gradu Gela. Petrokemija (od petrolej i kemija) je grana kemije i kemijske tehnologije koja se bavi reakcijama i procesima dobivanja te svojstvima petrokemijskih proizvoda, tj.

Pogledaj Kemija i Petrokemija

Pfizer

Pfizer Inc. ili Pfizer je američka multinacionalna farmaceutska korporacija.

Pogledaj Kemija i Pfizer

Pierre Curie

olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.

Pogledaj Kemija i Pierre Curie

Pierre Nicolas Le Chéron d'Incarville

Pierre Nicholas Le Chéron d'Incarville (Louviers, 21. kolovoza 1706. – Peking, 12. lipnja 1757.) bio je isusovac i strastveni botaničar.

Pogledaj Kemija i Pierre Nicolas Le Chéron d'Incarville

Pierre Teilhard de Chardin

'''Pierre Teilhard de Chardin''' Marie-Joseph Pierre Teilhard de Chardin, (Sarcenat, 1. svibnja - New York, 10. travnja), francuski isusovac, teolog, filozof, antropolog, geolog, paleontolog i esejist.

Pogledaj Kemija i Pierre Teilhard de Chardin

Piktogram

Piktogram (lat. pictus – slikan, naslikan) u najranijem obliku pisma je slika predmeta kao simbol pojma ili riječi.

Pogledaj Kemija i Piktogram

Pirelli

Pirelli & C. S.p.A., poznatiji skraćeno kao Pirelli, talijanski je proizvođač pneumatskih guma za automobile, bicikle i motorkotače.

Pogledaj Kemija i Pirelli

Pitka voda

Pitka voda iz slavine Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. Pitka voda je voda visoke kakvoće prikladna za ljudske potrebe.

Pogledaj Kemija i Pitka voda

Plaštenjaci

Plaštenjaci (Tunicata, Urochordata) su skupina morskih životinja iz koljena svitkovaca i skupine bezlubanjaca.

Pogledaj Kemija i Plaštenjaci

Plamenik

Plamenik je aparat koji se koristi u mnogim ljudskim djelatnostima.

Pogledaj Kemija i Plamenik

Plinovi izgaranja

Izgaranje je kemijski proces kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.

Pogledaj Kemija i Plinovi izgaranja

Plinski zakoni

kinetičke energije molekula. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura.

Pogledaj Kemija i Plinski zakoni

Polarimetar

Automatski digitalni polarimetar. Zakretanje ravnine polarizacije. Polarimetar je optički mjerni instrument kojim se mjeri kut zakretanja ravnine polarizacije zraka linearno polarizirane svjetlosti koje prolaze optički aktivnom tvari.

Pogledaj Kemija i Polarimetar

Polimerni materijali

Loptice za stolni tenis od celuloida. Radio s vanjskim kućištem od bakelita. Polaganje PVC (poli(vinil-klorid)) cijevi. Plastični profil prozora s pet komora. plastike. plastike. Proizvodi dobiveni injekcijskim prešanjem (otpresak). Polimerni materijali su tehnički upotrebljive tvari kojima osnovu čine polimeri.

Pogledaj Kemija i Polimerni materijali

Polja u kršu

Šujičko polje, Bosna i Hercegovina Polja u kršu (krška polja) specifični su oblik krškog reljefa.

Pogledaj Kemija i Polja u kršu

Poljoprivredna škola u Poreču

Poljoprivredna škola i srednja škola "Mate Balote" u Poreču. Poljoprivredna škola u Poreču prva je poljoprivredna škola u Istri.

Pogledaj Kemija i Poljoprivredna škola u Poreču

Popis osnovnih tema u kemiji

Periodni sustav elemenata Kemija je znanost o atomskoj materiji (materiji koja se sastoji od kemijskih elemenata), posebno o njenim kemijskim reakcijama, ali također uključuje i njezina svojstva, strukturu, sastav, ponašanje i promjene koje se odnose na kemijske reakcije.

Pogledaj Kemija i Popis osnovnih tema u kemiji

Popis osnovnih zemljopisnih tema

Zemljopis je znanost o Zemlji i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama.

Pogledaj Kemija i Popis osnovnih zemljopisnih tema

Porculan

Dio pribora za čaj iz 1760., Muzej u Nymphenbergu. Kolekcija kineskog porculana iz 13. stoljeća (južna dinastija Sung), Muzej Guimet, Pariz. Porculan (talijanski Porcellana) je najfinija vrsta keramike dobivena pečenjem na visokoj temperaturi (od 1250 do 1350 °C) mješavine kaolina, kvarca i vapnenca.

Pogledaj Kemija i Porculan

Potamologija

Potamologija (grčki ποταμη rijeka + -logija), grana hidrologije koja se bavi istraživanjem rijeka, napose fizikalnim i kemijskim svojstvima riječne vode i biologijom rijeka.

Pogledaj Kemija i Potamologija

Povijest kemije

Robert Boyle (1627. – 1691.) prvi je uočio razliku između elemenata i spojeva, postavio zakon o ovisnosti obujma plina o tlaku (Boyle-Mariotteov zakon), izolirao metilni alkohol i aceton. Suvremena se kemija počela razvijati prije otprilike 200 godina iz drevnih učenja alkemičara prethodnih 2000 godina.

Pogledaj Kemija i Povijest kemije

Povijest rakete

Heronove kugle ili eolipile Vrsta vatrenih strijela Congreve rakete Jedina od ideja za svemirsko dizalo, kada bi bio povezan na plutajuće postolje 16. ožujka 1926. lansirao je Goddard službeno prvu svjetsku raketu na tekuće gorivo. V-2 raketa V-2 raketa postavljena na lanser V-2 raketa postavljanje na lanser Povijest rakete seže daleko u prošlost, premda je razvoj suvremenih raketa i astronautike započeo tek u 20.

Pogledaj Kemija i Povijest rakete

Povijest sociologije

Stari robovlasnički sustavi u kojima je vladar bio poistovjećen s bogom, nisu ostavljali puno prostora za razmišljanje o društvu, odnosno za čuvanje informacija o razmišljanju o društvu.

Pogledaj Kemija i Povijest sociologije

Povijest tehnologije

Etiopiji. Francuskoj. Orinjasijenske oštrice. Solitrejenski šiljci. Izgled drevnog pluga. Sibirski haski i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela. žitarica. Vučedolska golubica je nastala između 2800.

Pogledaj Kemija i Povijest tehnologije

Povijest termodinamike

kinetičke energije molekula. trenja. Tako je izmjerio mehanički ekvivalent topline. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak.

Pogledaj Kemija i Povijest termodinamike

Povijest znanosti

Povijest znanosti započinje od najstarijih subatomskih čestica, preko živih organizama do samog svemira, cilj istraživanja čiste znanosti je vrlo širok.

Pogledaj Kemija i Povijest znanosti

Pozitivizam

Pozitivizam je smjer u filozofiji i teoriji znanosti koji sve zasniva na činjenicama, a negira svaku metafiziku, te izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza.

Pogledaj Kemija i Pozitivizam

Precizna mehanika

Presjek kroz džepni mehanički sat, gdje se vide glavni dijelovi. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. točkasto zavarivanje. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Precizna mehanika, finomehanika ili finomehanička tehnika je znanstvena i tehnička grana koja se kao grana strojarstva bavi proučavanjem, konstrukcijom i proizvodnjom finomehaničkih proizvoda (sastavnih dijelova, mjernih instrumenata, aparata i strojeva), kao i izborom i primjenom prikladnih tehnoloških postupaka.

Pogledaj Kemija i Precizna mehanika

Predrag Raos

Predrag Raos (Zagreb, 23. lipnja 1951.), hrvatski književnik.

Pogledaj Kemija i Predrag Raos

Prehrambena tehnologija

Prehrambena tehnologija je prema definiciji Instituta prehrambenih tehnologa (IFT) iz SAD–a (1964.) primjena znanosti i inženjerstva u proizvodnji, preradi, pakiranju, distribuciji, pripremanju i uporabi zdravstveno ispravne i nutritivno vrijedne hrane.

Pogledaj Kemija i Prehrambena tehnologija

Prehrambeni aditivi

Prehrambeni aditivi su međunarodnim pravilima utvrđene tvari koje se dodaju hrani pri tehnološkoj proizvodnji kako bi konačan proizvod mogao duže sačuvati osnovna svojstva okusa, mirisa i konzistencije.

Pogledaj Kemija i Prehrambeni aditivi

Prijelazni metali

U kemiji izraz prijelazni metal (ponekad i prijelazni element) ima dva značenja.

Pogledaj Kemija i Prijelazni metali

Primo Levi

Primo Levi, (Torino, 31. srpnja 1919. – Torino, 11. travnja 1987.), talijanski pisac, kemičar i prevoditelj, tvorac potresne i suzdržane književnosti o holokaustu po kojoj je prepoznat širom svijeta.

Pogledaj Kemija i Primo Levi

Priroda (časopis)

Priroda je časopis Hrvatskoga prirodoslovnoga društva za popularizaciju prirodnih znanosti.

Pogledaj Kemija i Priroda (časopis)

Prirodna bojila

lat. ''Indigofera''). zlatnim nitima i biserima (Kraljevska radionica, Palermo, Sicilija, 1133. – 1134. - "Kunsthistorisches Museum", Beč). Purpurno obojene tkanine. kane. Australiji, koriste se za proizvodnju β-karotena. E 160b). E 100). krvavica (lat. ''Alcanna tinctoria'' se koristi za dobivanje alkanina.

Pogledaj Kemija i Prirodna bojila

Prirodne znanosti

Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.

Pogledaj Kemija i Prirodne znanosti

Prirodoslovna škola Vladimira Preloga

Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu srednja je škola s naglaskom obrazovanja na prirodnim znanostima.

Pogledaj Kemija i Prirodoslovna škola Vladimira Preloga

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu (akr. PMF), visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu.

Pogledaj Kemija i Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu

Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.

Pogledaj Kemija i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu

Pročišćavanje vode

Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. pitke vode u postrojenju Lac de Bret, Švicarska. željeza. Prazni spremnik za aeraciju (otplinjavanje) i taloženje željeza. povratnu osmozu (reverzna osmoza). taložnicima (obično pravokutni oblik). Naknadni taložnici najčešće imaju kružni tlocrt.

Pogledaj Kemija i Pročišćavanje vode

Probava

Probava je proces koji se događa u probavnom sustavu, a razgrađuje hranu mehanički i kemijski.

Pogledaj Kemija i Probava

Procjeđivanje

pitke vode. pitke vode u mjestu Káraný (Češka). filtarski sloj; 3. drenaža; 4. odvod filtrirane vode. taloženja; 2. kvarcni pijesak; 3. zrak pod tlakom; 4. odvod filtrirane vode. mm; 2. kvarcni pijesak od 0,71 do 1,25 mm; 3. kvarcni pijesak od 2,0 do 3,15 mm. mlaznice (sapnice); 4.

Pogledaj Kemija i Procjeđivanje

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum.

Pogledaj Kemija i Prosvjetiteljstvo

Proteomika

Proteomika je interdisciplinarna znanost koja povezuje biologiju, kemiju i računarstvo.

Pogledaj Kemija i Proteomika

PubChem

PubChem je baza podataka kemijskih molekula i njihovih aktivnosti.

Pogledaj Kemija i PubChem

Put svile

Put svile ili Svileni put naziv je za mrežu karavanskih putova čiji glavni cilj je bio povezivanje sredozemlja s istočnom Azijom.

Pogledaj Kemija i Put svile

Računska kemija

Računska kemija je grana kemije koja koristi računalnu simulaciju kako bi pomogla u rješavanju kemijskih problema.

Pogledaj Kemija i Računska kemija

Radioekologija

Radioekologija je grana ekologije koja proučava učinke radioaktivne tvari u okolišu, što uključuje istraživanje mehanizama migracije radioaktivnih tvari kroz različite ekosustave (atmosferu, tlo, vodu zrak) i hranidbeni lanac.

Pogledaj Kemija i Radioekologija

Rafik Schami

Rafik Schami (arap. رفيق شامي Damask, 23. lipnja, 1946.) je njemačko-sirijski pisac.

Pogledaj Kemija i Rafik Schami

Ramanov učinak

Raman i Krishnan. nm. date.

Pogledaj Kemija i Ramanov učinak

Ramanova spektroskopija

Skica jedne moguće disperzivne Ramanove spektroskopije. Raman i Krishnan. Ramanova spektroskopija (po indijskom fizičaru Č. V. Ramanu) je tehnika ispitivanja energetskih stanja molekula u otopinama i energije veza u kristalima, temeljena na Ramanovu efektu.

Pogledaj Kemija i Ramanova spektroskopija

Rani razvoj kemije

Prva pojava kemije, smatra se pojava recepata za plavu glazuru u Babilonu oko 3500.

Pogledaj Kemija i Rani razvoj kemije

Raymond Davis, ml.

Raymond Davis, ml. (Washington, 14. listopada 1914. – Blue Point, New York, 31. svibnja 2006.), američki fizičar i kemičar.

Pogledaj Kemija i Raymond Davis, ml.

Razi

Europska ilustracija al-Razija u knjizi Gerarda iz Cremone, 13. stoljeće Razi ili izvorno Abu Bakr Muhamed ibn Zakarija al-Razi (Raj, Iran, oko 865. - Raj, oko 925.) je bio perzijski liječnik koji je djelovao u bolnicama u Raju i Bagdadu.

Pogledaj Kemija i Razi

Redoks

oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. izgaranje). željezne rude. Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Redoks ili redoks reakcija je takva kemijska reakcija kod koje dolazi do oksidacije i redukcije, izmjene elektrona između dva redoks sustava i time promjene oksidacijskih brojeva atoma reagirajućih kemijskih tvari.

Pogledaj Kemija i Redoks

Redukcija (razdvojba)

Redukcija (lat. reductio: vođenje natrag) može značiti.

Pogledaj Kemija i Redukcija (razdvojba)

Relativna atomska masa

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).

Pogledaj Kemija i Relativna atomska masa

Relativna gustoća

Relativna gustoća je fizikalna veličina kojom se izražava omjer gustoće neke tvari i gustoće referentne tvari: Relativna gustoća nema mjernu jedinicu, jer se dobiva dijeljenjem istovrsnih veličina.

Pogledaj Kemija i Relativna gustoća

Rendgenska cijev

Coolidgeova rendgenska cijev (William David Coolidge) iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Pojednostavljeni crtež rendgenske cijevs s rotirajućom anodomA: anodaC: katodaT: meta na anodiW: prozorčić od berilija Spektar rendgenskog zračenja koji zrači rendgenska cijev s anodom (metom) od rodija, koja radi na 60 kV.

Pogledaj Kemija i Rendgenska cijev

Rendgenska strukturna analiza

fotografski film; d) difrakcijske ili ogibne linije. bibcode.

Pogledaj Kemija i Rendgenska strukturna analiza

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje.

Pogledaj Kemija i Rendgenske zrake

Retorta

Retorta Retorta je vrsta laboratorijskog posuđa koje je služilo za destilaciju, isparavanje lakoisparljivih tekućina iz predloška i provođenje nekih reakcija.

Pogledaj Kemija i Retorta

RIKEN

RIKEN tijekom Taisho razdoblja (1912. – 1926.). Glavna zgrada RIKEN-a u mjestu Wakō. RIKEN (jap.: 理研) je veliki prirodoznanstveni istraživački institut u Japanu.

Pogledaj Kemija i RIKEN

Robert Boyle

Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.

Pogledaj Kemija i Robert Boyle

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Pogledaj Kemija i Robert Hooke

Robert Ley

'''Robert Ley''' Robert Ley (Niederbreidenbach kraj Kölna, 15. veljače 1890. – Nürnberg, 25. listopada 1945.), nacistički političar, čelnik Deutsche Arbeitsfront.

Pogledaj Kemija i Robert Ley

Robert Mulliken

Robert Sanderson Mulliken (7. lipnja 1896. – 31. listopada 1986.) američki fizičar i kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1966.

Pogledaj Kemija i Robert Mulliken

Robert Plot

Portret Roberta Plota Robert Plot (13. prosinca 1640. – 30. travnja 1696.) je bio engleski prirodoslovac, prvi profesor kemije na sveučilištu Oxfordu i prvi čuvar muzeja Ashmolean.

Pogledaj Kemija i Robert Plot

Robert Wilhelm Bunsen

'''Robert Wilhelm Bunsen''' Robert Wilhelm Eberhard Bunsen (Göttingen, 30. ožujka 1811. – Heidelberg, 16. kolovoza 1899.), njemački znanstvenik, kemičar.

Pogledaj Kemija i Robert Wilhelm Bunsen

Rosalind Franklin

Rosalind Elsie Franklin (25. srpnja 1920. – 16. travnja 1958.) bila je engleska kemičarka čiji je rad bio ključan u razumijevanju molekularnih struktura DNK, RNK, virusa, ugljena i grafita.

Pogledaj Kemija i Rosalind Franklin

Rouen

Rouen je povijesno gledano glavni grad Normandije.

Pogledaj Kemija i Rouen

Ružičkini dani

Ružičkini dani su tradicionalni skup stručnjaka i znanstvenika iz područja kemije, kemijskog i biokemijskog inženjerstva, prehrambene tehnologije, medicinske biokemije i farmacije, te kemije u poljoprivredi, šumarstvu i zaštiti okoliša.

Pogledaj Kemija i Ružičkini dani

Rudarska sigurnosna svjetiljka

Rudarska sigurnosna svjetiljka upotrebljava se za rasvjetu u rudnicima ugljena u kojima postoji prisutnost metana (i ostalih eksplozivnih plinova), jer bi upotreba svjetiljki s otvorenim plamenom mogla vrlo lako prouzročiti paljenje i eksploziju metana.

Pogledaj Kemija i Rudarska sigurnosna svjetiljka

Rudarstvo

Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.

Pogledaj Kemija i Rudarstvo

Rudkøbing

Rudkøbing je najveće naselje na danskom otoku Langelandu.

Pogledaj Kemija i Rudkøbing

S

Datoteka:Latin alphabet Ss.png S je 24.

Pogledaj Kemija i S

Sapun

sapun Sapun je anionski tenzid koji se rabi za pranje i čišćenje (najčešće ruku).

Pogledaj Kemija i Sapun

Sastav i podjela atmosfere

Atmosfera (od grč. atmos.

Pogledaj Kemija i Sastav i podjela atmosfere

Savitri Devi Mukherji

Savitri Devi Mukherji (rođena kao: Maximine Portaz ili Maximiani Portas) (30. rujna 1905. – 22. listopada 1982.), spisateljica i filozofkinja, oduševljena štovateljica Adolfa Hitlera, poznata po sintetiziranju nacističke filozofije i hinduizma.

Pogledaj Kemija i Savitri Devi Mukherji

Savka Dabčević-Kučar

Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.

Pogledaj Kemija i Savka Dabčević-Kučar

SciFinder

SciFinder je digitalna platforma u izdanju Chemical Abstracts Service (CAS), ogranka američkog društva za kemiju American Chemical Society (ACS).

Pogledaj Kemija i SciFinder

Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski

Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski (ruski Сергей Михайлович Прокудин-Горский), (Murom, Rusija 30. kolovoza 1863. – Pariz, 27. rujna 1944.), ruski pionir fotografije u boji, kemičar, izumitelj, član Carskog ruskog zemljopisnog i Carskog ruskog tehničkog društva (CRTD).

Pogledaj Kemija i Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski

Sherlock Holmes

Sherlock Holmes je fiktivni detektiv s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji se prvi put pojavio 1887. godine.

Pogledaj Kemija i Sherlock Holmes

Sibiu (županija)

Sibiu ((mađarski:Szeben) županija nalazi se u središnjoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Transilvaniji. Glavni grad županije Sibiu je istoimeni grad Sibiu.

Pogledaj Kemija i Sibiu (županija)

Simulacija

Simulacija (lat. simulatio: pretvaranje, prijevara) može značiti.

Pogledaj Kemija i Simulacija

Sinapsa

Sinapsa je mjesto komunikacije između dva neurona.

Pogledaj Kemija i Sinapsa

Sirovine

Sirovine su prirodni neobrađeni resursi nakon dobivanja iz prirodnih izvora.

Pogledaj Kemija i Sirovine

Sito

Metalna sita. Prikaz rada hidrociklona:1. ulaz mješavine tekućine i čvrstih čestica (na primjer pijesak),2. izlaz čvrstih čestica,3. izlaz čiste tekućine. Sito je naprava za odjeljivanje zrna određene veličine iz mase zrnatoga, sipkog materijala.

Pogledaj Kemija i Sito

Skladište

Sisku (18. – 19. st.) Izgled jedne skladišne hale iznutra Skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili u ambalaži s namjerom da poslije određenog vremena roba bude uključena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju.

Pogledaj Kemija i Skladište

Smešariki

Smešariki (rus. Смеша́рики skr. od "смешные шарики" - smiješne loptice) - ruska animirana serija za cijelu obitelj, stvorena u okviru obrazovnog projekta "Svijet bez nasilja" pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Ruske Federacije.

Pogledaj Kemija i Smešariki

Smjesa

Emulzija je smjesa dviju nemješivih tekućina (na primjer mlijeko). Smjesa, u kemiji, je mješavina dvaju ili više različitih sastojaka.

Pogledaj Kemija i Smjesa

Smogovci

Smogovci je dječja humoristično-dramska TV serija koja se osvrće na život obitelji Vragec u Naselku, dijelu Peščenice, zagrebačke gradske četvrti.

Pogledaj Kemija i Smogovci

Solvayeva konferencija

Sudionici prve Solvayeve konferencije u briselskom hotelu Metropole 1911 Međunarodni Solvay institut za fiziku i kemiju, sa sjedištem u Bruxellesu, osnovan je 1912. od strane belgijskog industrijalca Ernesta Solvaya, nakon povijesnog sastanka tzv.

Pogledaj Kemija i Solvayeva konferencija

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm.

Pogledaj Kemija i Spektroskopija

Spiritizam

Prikaz položaja ruku tijekom spiritističke seanse Spiritizam je okultni nauk kojim se nastoji uspostaviti komunikacija s preminulim osobama.

Pogledaj Kemija i Spiritizam

Staljinova nagrada

Staljinova nagrada Staljinova nagrada (ruski: Пре́мия имени Ста́лина), je bila visoka sovjetska godišnja nagrada, za dostignuća u znanosti i umjetnosti koja se dodjeljivala od 1941. do 1954.

Pogledaj Kemija i Staljinova nagrada

Stanislav Brebera

Stanislav Brebera (Přelouč, Češka, 10. kolovoza 1925. – Pardubice, Češka 11. svibnja 2012.) je češki kemičar.

Pogledaj Kemija i Stanislav Brebera

Stanley Miller

Stanley Lloyd Miller (Oakland, 7. ožujka 1930. – National City, 20. svibnja 2007.) bio je američki kemičar, poznat po svom istraživanju podrijetla života.

Pogledaj Kemija i Stanley Miller

STEM

Animacija modela DNA. Znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika (eng. STEM: science, technology, engineering, and mathematics), širok je pojam koji se koristi za grupiranje ovih akademskih disciplina.

Pogledaj Kemija i STEM

Stephen Gray

Stephen Gray (Canterbury, 1666. ili 1667. – London, 15. veljače 1736.), engleski prirodoslovac.

Pogledaj Kemija i Stephen Gray

Stereokemija

Stereokemija je grana kemije koja se bavi proučavanjem prostorne organizacije molekula odnosno njene trodimenzijske strukture.

Pogledaj Kemija i Stereokemija

Stjepan Šćavničar

Stjepan Šćavničar Stjepan Šćavničar (Štrigova, 31. listopada 1923. – Zagreb, 14. veljače 2011.) hrvatski akademik, vrsni mineralog i kristalokemičar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti.

Pogledaj Kemija i Stjepan Šćavničar

Stjepan Glavaš

Stjepan Glavaš (Bizovac, 28. siječnja 1923. – Zagreb, 17. studenog 1977.), hrvatski kemičar.

Pogledaj Kemija i Stjepan Glavaš

Strojarstvo

s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša.

Pogledaj Kemija i Strojarstvo

Struna (terminološka baza)

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Struna je terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja u kojoj se sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka radi okupljanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku.

Pogledaj Kemija i Struna (terminološka baza)

Studija u grimizu

Naslovnica prvog izdanja iz 1887. Studija u grimizu (eng. A Study in Scarlet) je prvi roman sir Arthura Conana Doylea o pustolovinama Sherlocka Holmesa i njegovog suradnika dr. Watsona.

Pogledaj Kemija i Studija u grimizu

Sumporna kiselina

Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.

Pogledaj Kemija i Sumporna kiselina

Suspenzija

Suspenzija (lat. suspensio: vješanje; podizanje) može značiti.

Pogledaj Kemija i Suspenzija

Suspenzija (kemija)

Koloidna suspenzija brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. U kemiji, suspenzija je heterogeni fluid koji sadrži čvrste čestice koje su prevelike za sedimentaciju.

Pogledaj Kemija i Suspenzija (kemija)

Svante August Arrhenius

galvanskih članaka. Svante August Arrhenius ili Svante Arrhenius (Vik kod Uppsale, 19. veljače 1859. - Stockholm, 2. listopada 1927.), švedski fizičar i kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1903. Jedan je od osnivača fizikalne kemije.

Pogledaj Kemija i Svante August Arrhenius

Sveti Abo

Sveti Abo (gru. აბო თბილელი, arap. أبو التفليسي, Bagdad, oko 756. – Tbilisi, 6. siječnja 786.), kršćanski mučenik i svetac zaštitnik Tbilisija, glavnog grada Gruzije.

Pogledaj Kemija i Sveti Abo

Svetozar Musić

Svetozar Musić, hrvatski kemičar, redovni član HAZU od 2016. godine.

Pogledaj Kemija i Svetozar Musić

Sveučilište Ben-Gurion

Jedna od zgrada sveučilišta Ben-Gurion Sveučilište Ben-Gurion (hebrejski: אוניברסיטת בן-גוריון בנגב), osnovano 1969. godine u gradu Be'er Shevi, Izrael.

Pogledaj Kemija i Sveučilište Ben-Gurion

Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu

Zgrada IG Farben, na Campusu Westend Frankfurtskog sveucilišta Campus Westend Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu (njem. Johann Wolfgang Goethe-Universität, Frankfurtsko sveučilište) osnovano je 1914. godine.

Pogledaj Kemija i Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu

Sveučilište Rockefeller

Sveučilište Rockefeller (eng. Rockefeller University), centar za znanstvena istraživanja i obrazovanje, s naglaskom na biomedicinske znanosti, kemiju, bioinformatiku i fiziku.

Pogledaj Kemija i Sveučilište Rockefeller

Sveučilište Stanford

Sveučilište Stanford Sveučilište Stanford (engl. Stanford University, puni službeni naziv Leland Stanford Junior University) privatno je i istraživacki orijentirano Sveučilište u Stanfordu, Kalifornija, SAD.

Pogledaj Kemija i Sveučilište Stanford

Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.

Pogledaj Kemija i Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zenici

Svečanost diplomiranja na sveučilištu u Zenici, listopad 2013. Sveučilište u Zenici je nastalo 18. listopada 2000. godine odlukom Skupštine Zeničko-dobojske županije.

Pogledaj Kemija i Sveučilište u Zenici

Svitkoglavci

Svitkoglavci ili često i bezlubanjci (Cephalochordata, Acrania, Leptocardia) su skupina svitkovaca (Chordata).

Pogledaj Kemija i Svitkoglavci

T

Datoteka:Latin alphabet Tt.png T je 26.

Pogledaj Kemija i T

Tadeus Reichstein

Tadeus Reichstein Tadeusz Reichstein (20. srpnja, 1897. – 1. kolovoza, 1996.) bio je švicarski kemičar, (rođen u Poljskoj) koji je 1950.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, zajedno sa znanstvenicima: E. C. Kendall i P. S. Hench za svoj rad na hormonima nabubrežne žlijezde.

Pogledaj Kemija i Tadeus Reichstein

Tehnologija srednjeg vijeka

Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Kovač tokom rada. čavala. Tvrđava Nehaj (16. stoljeće) iznad Senja. viteza. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Tvrđava Srebrenik. Leonarda da Vincija (oko 1500.) Zrnca bezdimnog baruta.

Pogledaj Kemija i Tehnologija srednjeg vijeka

Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu

Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. otocima Turks i Caicos. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. kemije. Model perzijskog astrolaba iz 18. stoljeća. Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu je imala svoje zlatno doba koje je trajalo od 8.

Pogledaj Kemija i Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu

Tekućine

gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.

Pogledaj Kemija i Tekućine

Teorijska kemija

Teorijska kemija jedna je od novijih grana kemije.

Pogledaj Kemija i Teorijska kemija

Termokemija

Termokemija (termo- + kemija) je grana fizikalne kemije koja se bavi proučavanjem toplinskih promjena pri kemijskim reakcijama.

Pogledaj Kemija i Termokemija

Théophile-Jules Pelouze

Théophile-Jules Pelouze Théophile-Jules Pelouze, (Valognes, 26. veljače 1807. — Bellevue, 31. svibnja 1867.), bio je francuski kemičar.

Pogledaj Kemija i Théophile-Jules Pelouze

Thomas Graham (kemičar)

Thomas Graham, litografija iz 1856. godine Thomas Graham (21. prosinca 1805. – 16. rujna 1869.) bio je britanski kemičar poznat po pionirskom radu u dijalizi i difuziji plinova.

Pogledaj Kemija i Thomas Graham (kemičar)

Tihomir Orešković

Tihomir Orešković (Zagreb, 1. siječnja 1966.), hrvatski je i kanadski poslovni čovjek, predsjednik trinaeste Vlade Republike Hrvatske.

Pogledaj Kemija i Tihomir Orešković

Toksin

Škorpion ubodom prenosi toksine. Toksin je otrovna supstanca, koju proizvode žive stanice ili organizmi; sintetički toksikanti nastali umjetnim procesima nisu isključeni.

Pogledaj Kemija i Toksin

Trajna ondulacija

Lauren Bacall s trajnom frizurom Trajna ondulacija ili minival, je način oblikovanja suhih ili mokrih vlasi kose kemijskimi sredstvima ili toplinom.

Pogledaj Kemija i Trajna ondulacija

Transmutacija

fuzijski reaktor i transmutira (pretvara) lagane kemijske elemente (vodik) u teže elemente (helij). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). spalacije. Transmutacija (lat. transmutatio: promjena, preinaka, preobrazba, pretvorba), u kemiji i fizici, je pretvorba jednoga kemijskog elementa (odnosno njegova izotopa) u drugi u nuklearnim reakcijama.

Pogledaj Kemija i Transmutacija

Tribologija

Trošenje (habanje) zupčanika. koljenastog vratila. Tribologija (grč. τρίβειν: trljati) je znanost koja proučava zbivanja na površinama dvaju tijela u dodiru ili relativnom gibanju (triboelementi), ponajprije trenje, trošenje materijala i učinke podmazivanja.

Pogledaj Kemija i Tribologija

Trijada

Trijada (grč. τριάς, genitiv τριάδος: trojstvo) može značiti.

Pogledaj Kemija i Trijada

Tulcea (županija)

Tulcea (), je županija u jugoistočnoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Dobrudži.

Pogledaj Kemija i Tulcea (županija)

Tvrđa

Trg Sv. Trojstva Osječka Tvrđa barokni je grad-tvrđava 18.

Pogledaj Kemija i Tvrđa

U

Datoteka:Latin alphabet Uu.png U je 27.

Pogledaj Kemija i U

Ulderiko Donadini

Ulderiko Donadini (Plaški, 8. travnja 1894. – Zagreb, 10. svibnja 1923.), bio je hrvatski književnik.

Pogledaj Kemija i Ulderiko Donadini

Uliks

Uliks (eng. Ulysses) je roman Jamesa Joycea.

Pogledaj Kemija i Uliks

V

Datoteka:Latin alphabet Vv.png V je 28.

Pogledaj Kemija i V

V. gimnazija u Zagrebu

V.

Pogledaj Kemija i V. gimnazija u Zagrebu

Valencija (kemija)

Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.

Pogledaj Kemija i Valencija (kemija)

Valerije Vrček

Valerije Vrček, hrvatski je kemičar, redoviti profesor i predstojnik Zavoda za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu.

Pogledaj Kemija i Valerije Vrček

Vandermondeov identitet

Vandermondeov identitet ili Vandermondeova konvolucija je teorem u kombinatorici koji se može shvatiti kao jedan od brojnih načina prebrojavanja kombinacija svih r-članih podskupova skupa koji ima m + n članova za zadane r, m, n \in \mathbb uz očiti uvjet r \leq m + n. Identitet glasi: U svojim radovima ga je 1772.

Pogledaj Kemija i Vandermondeov identitet

Vermilion

Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. toplinskom obradom minerala cinabarita. "Uznesenje Djevice"). Kineska kutija obojena vermilionom iz dinastije Qing (1736. – 1795.) (Nacionalni muzej Kine, Peking).

Pogledaj Kemija i Vermilion

Veterinarski fakultet u Zagrebu

Veterinarski fakultet u Zagrebu Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedini je fakultet ove vrste u Hrvatskoj, a osnovan je 1919. godine kao Veterinarska visoka škola.

Pogledaj Kemija i Veterinarski fakultet u Zagrebu

Viktor Hahn (kemičar)

Viktor Hahn (Budimpešta, 21. kolovoza 1912. – Zagreb, 17. svibnja 1970.) bio je hrvatski kemičar.

Pogledaj Kemija i Viktor Hahn (kemičar)

Viktor Hahn (razdvojba)

Viktor Hahn (razdvojba) može značiti.

Pogledaj Kemija i Viktor Hahn (razdvojba)

Viktorijino jezero

Viktorijino jezero ili Jezero Viktorija (Victoria Nyanza, ranije i Jezero Ukerewe) najveće je tropsko jezero na svijetu i drugo najveće slatkovodno jezero.

Pogledaj Kemija i Viktorijino jezero

Vjekoslav Štrukil

Vjekoslav Štrukil (Bjelovar, 1983.) - hrvatski kemičar, doktor znanosti, član Laboratorija za fizikalno-organsku kemiju Instituta Ruđer Bošković.

Pogledaj Kemija i Vjekoslav Štrukil

Vladimir Katović

Vladimir Katović (Bihać, 19. prosinca), hrvatsko-američki kemičar Predstavljamo Vam...Međunarodni izdavački savjet: Vladimir Katović, Kemija u industriji 53(3) 136–138 (2004) Spada u skupinu hrvatskih prirodoslovaca koji su rođeni, odgojeni i obrazovani i u znanost ušli u Hrvatskoj, a vrhunce dosegli u SAD, poput Williama (Vilima) Fellera, Egona Matijevića, Petra Alaupovića, Milana Randića, Branka Leskovara, Luke Milasa i dr.

Pogledaj Kemija i Vladimir Katović

Vladimir Njegovan

Vladimir Njegovan (Zagreb, 28. travnja 1884. – Zagreb, 25. lipnja 1971.), hrvatski kemičar.

Pogledaj Kemija i Vladimir Njegovan

Vladimir Prelog

Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1998.) bio je hrvatski i švicarski kemičar.

Pogledaj Kemija i Vladimir Prelog

Vulkanizacija

kemijske reakcije vulkanizacije Vulkanizacija je kemijsko-tehnički proces kojeg je 1839. razvio Charles Goodyear.

Pogledaj Kemija i Vulkanizacija

Walter Norman Haworth

Walter Norman Haworth, 1937. Sir Walter Norman Haworth (19. ožujka 1883., Chorley, Lancashire – 19. ožujka 1950., Barnt Green, Worcestershire) bio je britanski kemičar najpoznatiji po istraživanju askorbinske kiseline (vitamin C) na Birminghamskom sveučilištu.

Pogledaj Kemija i Walter Norman Haworth

Walther Bothe

spalacije. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.

Pogledaj Kemija i Walther Bothe

Walther Hermann Nernst

Walther Hermann Nernst (Wąbrzeźno, 25. lipnja 1864. – Niwica, 18. studenog 1941.), njemački fizičar i kemičar.

Pogledaj Kemija i Walther Hermann Nernst

Walther Müller

Walther Müller (Hannover, Njemačka, 6. rujna 1905. – Walnut Creek, Kalifornija, SAD, 4. prosinca 1979.) bio je njemački fizičar poznat na poboljšanju na geigerovom brojaču te zajedničkoj geiger–müllerovoj cijevi.

Pogledaj Kemija i Walther Müller

Werner Heisenberg

dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Pogledaj Kemija i Werner Heisenberg

Wilhelm Ostwald

'''Wilhelm Ostwald''' Wilhelm Ostwald (latvijski: Vilhelms Ostvalds), (Riga, Latvija, 2. rujna 1853. – Leipzig, 4. travnja 1932.), njemački kemičar i filozof.

Pogledaj Kemija i Wilhelm Ostwald

Wilhelm Pelikan

Wilhelm Pelikan (Pula, 3. prosinca 1893. – Arlesheim, 17. studenoga 1981.), kemičar, antropozof, farmaceut, vrtlar i praktičar antropozofske medicine.

Pogledaj Kemija i Wilhelm Pelikan

Wilhelmina Vandom

Wilhelmina "Will" Vandom, poznata u engleskim verzijama kao Wilma "Will" Vandom, je fiktivni lik čije je prvo pojavljivanje u talijanskom stripu W.I.T.C.H. 1. travnja 2001. godine.

Pogledaj Kemija i Wilhelmina Vandom

Willard Libby

Willard Libby (Grand Valley, Colorado, 17. prosinca 1908. – Los Angeles, 8. rujna 1980.), američki kemičar.

Pogledaj Kemija i Willard Libby

Willem Hesselink

Willem Frederik Hesselink (Arnhem, 8. veljače 1878. – Bennekom, 1. prosinca 1973.) je bio nizozemski nogometaš.

Pogledaj Kemija i Willem Hesselink

William Crookes

William Crookes (London, 17. lipnja 1832. – London, 4. travnja 1919.), engleski fizičar i kemičar.

Pogledaj Kemija i William Crookes

William David Coolidge

William David Coolidge (Hudson, 23. listopada 1873. – Schenectady, 3. veljače 1975.), američki fizičar i kemičar.

Pogledaj Kemija i William David Coolidge

William Henry Bragg

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno.

Pogledaj Kemija i William Henry Bragg

William Henry Perkin

ljubičasti mauvein. William Henry Perkin (London, 12. ožujka 1838. – London, 14. srpnja 1907.), britanski kemičar.

Pogledaj Kemija i William Henry Perkin

William Lawrence Bragg

spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. William Lawrence Bragg (Adelaide, Australija, 31. ožujka 1890. – Waldringford kod Ipswicha, Suffolk, UK, 1.

Pogledaj Kemija i William Lawrence Bragg

William Prout

broj elektrona po ljuskama. Periodni sustav elemenata. William Prout (Horton, Gloucestershire, UK, 15. siječnja 1785. – London, UK, 9. travnja 1850.), engleski liječnik i kemičar.

Pogledaj Kemija i William Prout

William Ramsay

'''William Ramsay''' Sir William Ramsay (Glasgow, 2. listopada 1852. – High Wycombe, 23. srpnja 1916.), škotski kemičar koji je otkrio plemenite plinove.

Pogledaj Kemija i William Ramsay

William Robert Grove

Sir William Robert Grove FRS FRSE (Swansea, Wales, 11. srpnja 1811. - London, Engleska, 1. kolovoza 1896.), velški sudac i fizičar.

Pogledaj Kemija i William Robert Grove

Willstätterov čavlić

Willstätterov čavlić Willstätterov čavlić je vrsta sitnog laboratorijskog pribora koja se koristi za filtriranje malih količina krupnijih kristala ili, u kombinaciji s komadićem filtar-papira, vrlo sitnih količina taloga.

Pogledaj Kemija i Willstätterov čavlić

XI. gimnazija u Zagrebu

XI.

Pogledaj Kemija i XI. gimnazija u Zagrebu

Zakon i red: Zločinačke nakane

Zakon i red: Zločinačke nakane (eng. Law & Order: Criminal Intent) je američka kriminalistička serija koja se odvija u New Yorku, a prvo prikazivanje joj je bilo 30. rujna 2001. Ovo je drugi ogranak poznate serije Zakon i red.

Pogledaj Kemija i Zakon i red: Zločinačke nakane

Zanimanje

Hrvatski vatrogasci Zanimanje je skup poslova i radnih zadaća (radnih mjesta) koji su svojim sadržajem i vrstom organizacijski i tehnološki toliko srodni i međusobno povezani da ih obavlja jedan izvršitelj koji posjeduje odgovarajuća znanja, sposobnosti i vještine.

Pogledaj Kemija i Zanimanje

Zavareni spoj

zone utjecaja topline (ZUT) i osnovnog metala. Dijelovi šava sučeljnog spoja. elektrolučnog zavarivanja. Temperature kod električnog luka. Osnovni dijelovi “V” žlijeba. grijaču (crveni valjak) pokraj mjesta zavarivanja. topline za ugljični čelik s 0,2% ugljika. ručnog elektrolučnog zavarivanja.

Pogledaj Kemija i Zavareni spoj

Zemljin plašt

Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljin plašt je debela ljuska, sastavljena od gustih stijena, koja okružuje vanjsku tekuću jezgru, a nalazi se direktno ispod relativno tanke Zemljine kore.

Pogledaj Kemija i Zemljin plašt

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Pogledaj Kemija i Zemljina atmosfera

Zlata Bartl

Zlata Bartl, crtež u olovci Zlata Bartl (Dolac kraj Travnika, BiH, 20. veljače 1920. - Koprivnica, 30. srpnja 2008.), hrvatska stručnjakinja za prehrambenu tehnologiju, tvorac začina Vegeta koji proizvodi Podravka iz Koprivnice.

Pogledaj Kemija i Zlata Bartl

Zlata Filipović

Zlata Filipović (Sarajevo, 3. prosinca 1980.) - bosanskohercegovačka književnica hrvatskog porijekla.

Pogledaj Kemija i Zlata Filipović

Zlatko Turkalj

Zlatko Turkalj Turki (Zagreb, 16. ožujka 1968.), hrvatski radijski novinar i voditelj.

Pogledaj Kemija i Zlatko Turkalj

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Pogledaj Kemija i Znanost

Znanost o materijalima

Znanost o materijalima područje je koje uključuje interdisciplinarni pristup fizike, kemije, informatike, primijenjene matematike i strojarstva Kategorija:Prirodne znanosti Kategorija:Znanost o materijalima.

Pogledaj Kemija i Znanost o materijalima

Znanost u renesansi

Leonarda da Vincija, primjer spajanja umjetnosti i znanosti tijekom renesanse. Tijekom renesanse došlo je do velikog napretka na poljima zemljopisa, astronomije, kemije, fizike, matematike, manufakture i inženjeringa.

Pogledaj Kemija i Znanost u renesansi

Znanosti o životu

Znanosti o životu obuhvaćaju grane znanosti koje se bave znanstvenim proučavanjem života - poput mikroorganizama, biljaka i životinja, uključujući i ljudska bića.

Pogledaj Kemija i Znanosti o životu

Zolpidem

Zolpidem Zolpidem (poznatiji pod trgovačkim imenom Sanval) je relativno nov hipnotik iz skupine tzv.

Pogledaj Kemija i Zolpidem

Zrinka Tamburašev

Zrinka Tamburašev (Sisak, 1921. – Zagreb, 25. travnja 2003.), bila je hrvatska kemičarka.

Pogledaj Kemija i Zrinka Tamburašev

Zubobolja

Čovjek sa zuboboljom. Zubobolja, dentalgija ili odontalgija je bol, koja se javlja u zubu ili tkivima koja ga neposredno okružuju.

Pogledaj Kemija i Zubobolja

18. siječnja

18.

Pogledaj Kemija i 18. siječnja

6. srpnja

6.

Pogledaj Kemija i 6. srpnja

Također poznat kao Kemičar, Kemičarka, Lučba.

, Astrobiologija, Astrofizika, Astrokemija, Astronomija, Atanor, Atmosferilije, Atomizam, Atomska jedinica mase, Auguste Comte, Auksokromne skupine, Aurel Babeș, Autotrofija, Avicena, Axel Cronstedt, Azo-bojila, Šećerana, Štitaste uši, Željezo, Živa (razdvojba), Čahura, Čandrasekara Venkata Raman, Český Krumlov, Često postavljena pitanja, Članak, B, Bakelit, Balneologija, Balzamiranje, Baron d'Holbach, Basel, Belle Époque, Benzotriazol, Bijela vrba, Biogoriva druge generacije, Biokemija, Biološka antropologija, Biološka psihologija, Biosigurnost, Božo Težak, Bojilo, Bonaventura Ćuk, Borivoj Galić, Braggov zakon, Branko Bošnjaković, Brodostrojarstvo, Bugarska akademija znanosti, Bupropion, C, Carl Bosch, Carlos Blanco Pérez, Celulozni etanol, Cezij, Chaim Weizmann, Charles Glover Barkla, Charles Goodyear, Charles Thomson Rees Wilson, Charles-Adolphe Wurtz, Chengdu, Ciklotron, Cinabarit, Crookesova cijev, D, Daniel Gabriel Fahrenheit, Daniel Rutherford, Davor Bernardić, Degeneracija (fizika), Degradacija, Dendral, Destilirana voda, Detektor, Dewarova posuda, Dian Fossey, Dijagnostika, Dipol, Disperzija, Divlje životinje, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Dorothy Hodgkin, Drago Mlinarec, Drago Plečko, Društvene znanosti, Dubravka Matković-Čalogović, Edgar F. Codd, Eduard Buchner, Eduard Slavoljub Penkala, Edward Calvin Kendall, Edward Mills Purcell, Edward Williams Morley, Egipatska plava, Egon Matijević, Ekologija, Eksploziv, Ekstrakt, Električni izolator, Elektrokemija, Elektrolitska disocijacija, Elektromagnetska sila, Elektronska konfiguracija, Elektronski mikroskop, Elektronvolt, Elektroplatiranje, Element, Emanuel Swedenborg, Emil Abderhalden, Emulzija, Energetika, Energetske transformacije, Entropija, Eponim, Erlenmeyerova tikvica, Ernest Rutherford, Ernst Cassirer, Ernst Otto Beckmann, Ernst Ruska, Esteri, ESTUDENT, Eugene Wigner, Europska mreža mladih kemičara, Evil Genius, F, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru, Farmacija, Fazni dijagram, Felix Hoppe-Seyler, Fikocijan, Fikoeritrin, Filmski žanr, Filozofski fakultet u Puli, Filtar, Filtar-papir, Filtracija, Fischer-Tropschov postupak, Fizika, Fizikalna kemija, Fiziologija bilja, Flogistonska kemija, Fosforna kiselina, Fosinopril, Fotografija, Fran Bošnjaković, Fran Bubanović, François Clément Sauvage, Francis William Aston, Franjo Fiala, Franjo Fritz, Franjo Hanaman, Franjo Kajfež, Franjo Krleža, Franz Kafka, Frederick Banting, Frederick Soddy, Friedrich Bergius, Friedrich Hoffmann, Friedrich Rathgen, Friedrich Wöhler, Fritz Albert Lipmann, Fritz Haber, Fritz Strassmann, Fuleren, Fungicid, Gaby Espino, Galvanizacija, Garry Thomson, Göttingen, Geek (Internet stranica), Gene Wilder, Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu, Geokemija, Geologija Marsa, Georg Brandt, George Hevesy, George T. Whitesides, Geotehnika, Geoznanosti, Gibanje biljaka, Gimnazija, Gordan Lauc, Gordana Kralik, Gorenje, Grindeks, Grupa (matematika), Gušterača, Gustav Fleischer, Gustav Janeček, Gustav Pexidr, Gustav Robert Kirchhoff, Gustave Eiffel, H, Hanna Jedrzejewska, Hans Adolf Krebs, Hans Christian Ørsted, Hans Georg Dehmelt, Harold Clayton Urey, Harry Kim, Heidelberg, Heinrich Otto Wieland, Henry Cavendish, Henry Moseley, Herman Frasch, Hermann Oberth, Hermann von Fehling, Hertha Wambacher, Hidroksil, Hirschov lijevak, Hitin, HIV, Homeopatija, Hrvatska, Hrvatski institut za istraživanje mozga, Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Hrvoje Iveković, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Humphry Davy, I, IG Farben, Ignacy Łukasiewicz, Ilija Bošnjak, Imre Rufi, In situ, Inženjerstvo, Indikator, Industrijska revolucija, Infuzijska pumpa, Inhibitor, Injekcijska pumpa, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Inteligentni dizajn, Internacionalizmi, Inverzija, Irène Joliot-Curie, Irving Langmuir, Isaac Newton, IUPAC-ova nomenklatura, IUPAC-ova nomenklatura organske kemije, Ivan Brihta, Ivan Marek, Izmjenjivač topline cijev u cijevi, Izobutan, Izomer, Izotop, Jacobus Henricus van 't Hoff, James Dewar, James Watt, Jaroslav Heyrovský, Jöns Jakob Berzelius, Jędrzej Śniadecki, Jean Baptiste Perrin, Jean-Antoine Chaptal, Jean-Augustin Barral, Jean-Baptiste Dumas, Jean-François Pilâtre de Rozier, Johan Arfwedson, Johan Gadolin, Johan Gahn, Johann Gottlob Leidenfrost, Johann Wilhelm Hittorf, Johann Wilhelm Ritter, Johann Wolfgang Döbereiner, Johanna Budwig, John Backus, John Dalton, John Frederic Daniell, John Herschel, John Tyndall, Jon Stewart, José Carreras, Josef Šimoník, Joseph Black, Joseph Louis Gay-Lussac, Joseph Nicéphore Niepce, Joseph Priestley, Joseph Schlessinger, Josiah Willard Gibbs, Josy Barthel, Julije Bajamonti, Julius Lothar von Meyer, Justus von Liebig, K, Kai Manne Börje Siegbahn, Kamen mudraca, Kary Mullis, Keith O'Brien, Kemija okoliša, Kemija u industriji, Kemijska kinetika, Kemijska oceanografija, Kemijski afinitet, Kemijski element, Kemijski spojevi, Kemijsko inženjerstvo, Kemijsko posuđe i pribor, Kemijsko svojstvo, Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita, Kenichi Fukui, Kinidin, Kirchhoffovi zakoni, Kisele kiše, Kljunasti kitovi, Klorofil, Koagulacija, Kompleksni spojevi, Konac, Koncentracija, Koncern, Konjugacija, Konjugacija (kemija), Konstruiranje, Kontakt (elektrotehnika), Konzervacija-restauracija, Konzervansi, Koordinacijski broj, Kopljače, Kost, Kozmetologija, Kristalizacija, Kritična infrastruktura, Krivo skretanje, Kvantni brojevi, Kvercetin, Laboratorij, Laboratorijski dnevnik, Lars Nilson, Latentna toplina, Latinskoamerički medicinski fakultet, Lavoslav Ružička, László Batthyány-Strattmann, Le Chatelierovo načelo, Leó Szilárd, Lem, Leo Klasinc, Leo Sternbach, Leonid Isaakovič Mandeljštam, Lignin, Limnologija, Lingua franca, Ljepilo, Ljudska probava, Logički sklopovi, Louis Lucien Bonaparte, Lourdes, Ludwig Mond, Luka Marić, Luke Howard, Lymanova serija, Maglica, Mahovnjaci, Mammern, Manfred Eigen, Maria Skłodowska-Curie, Marijan Domić, Marin Hraste, Mario Crvenka, Martin Heinrich Klaproth, Martyn Poliakoff, Maslinovo ulje, Masne kiseline, Matematički model, Max Born, Max von Laue, Međunarodna agencija za atomsku energiju, Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju, Med, Mehmed Džemaluddin Čaušević, Meksiletin, Metabolički put, Metalurgija, Mezofaza, Michael Faraday, Michael Polanyi, Michel Eugène Chevreul, Mihail Vasiljevič Lomonosov, Miklós Rózsa, Mikrobiologija, Mil Mi-24, Milan Kaić, Milutin Barač, Mineralogija, Mladen Deželić, Mlijeko, Modifikacija, Molekula, Molekularna simetrija, Molekulsko modeliranje, Monsanto, More, MUFON, N, Na putu prema dolje, Nafta, Nagrada HAZU, Nagrada Ig Nobel, Nagrizanje (metal), Najbolja soja, Nanotehnologija, Napalm, Nekrotizmi, Nenad Trinajstić, Neuroprijenosnik, Niklanje, Nikola Šainović, Nikola Debelić, Nikola Kallay, Nils Gabriel Sefström, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Novinarske nagrade, Nuklearna kemija, Nuklearna lančana reakcija, Nuklearna magnetska rezonancija, Nukleon, Numerologija, Nutricionizam, O, Obnovljiva energija, Obrada vode, Obrazovanje u Austriji, Oceanografija, Odnošenje kapljica, Odobrenje za hitnu upotrebu, Okluzija, Oksalna kiselina, Oksidacija, Oktetno pravilo, Opća kemija, Organizacijska ljestvica živog svijeta, Organska kemija, Organski spoj, Osiromašeni uranij, Osjeti, Osjetna toplina, Osnovna škola, Otto Hahn, Otto Stern, Otto Wallach, P, Pašaga Mandžić, Panteon u Parizu, Pasterizacija, Patina, Paul Hermann Müller, Paul Hermann Scherrer, Paul Karrer, Paul Lauterbur, Paul Modrich, Paul Villard, Pčelinji vosak, Pelinolisni limundžik, Periodni sustav elemenata, Peter Debye, Petrokemija, Pfizer, Pierre Curie, Pierre Nicolas Le Chéron d'Incarville, Pierre Teilhard de Chardin, Piktogram, Pirelli, Pitka voda, Plaštenjaci, Plamenik, Plinovi izgaranja, Plinski zakoni, Polarimetar, Polimerni materijali, Polja u kršu, Poljoprivredna škola u Poreču, Popis osnovnih tema u kemiji, Popis osnovnih zemljopisnih tema, Porculan, Potamologija, Povijest kemije, Povijest rakete, Povijest sociologije, Povijest tehnologije, Povijest termodinamike, Povijest znanosti, Pozitivizam, Precizna mehanika, Predrag Raos, Prehrambena tehnologija, Prehrambeni aditivi, Prijelazni metali, Primo Levi, Priroda (časopis), Prirodna bojila, Prirodne znanosti, Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Pročišćavanje vode, Probava, Procjeđivanje, Prosvjetiteljstvo, Proteomika, PubChem, Put svile, Računska kemija, Radioekologija, Rafik Schami, Ramanov učinak, Ramanova spektroskopija, Rani razvoj kemije, Raymond Davis, ml., Razi, Redoks, Redukcija (razdvojba), Relativna atomska masa, Relativna gustoća, Rendgenska cijev, Rendgenska strukturna analiza, Rendgenske zrake, Retorta, RIKEN, Robert Boyle, Robert Hooke, Robert Ley, Robert Mulliken, Robert Plot, Robert Wilhelm Bunsen, Rosalind Franklin, Rouen, Ružičkini dani, Rudarska sigurnosna svjetiljka, Rudarstvo, Rudkøbing, S, Sapun, Sastav i podjela atmosfere, Savitri Devi Mukherji, Savka Dabčević-Kučar, SciFinder, Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski, Sherlock Holmes, Sibiu (županija), Simulacija, Sinapsa, Sirovine, Sito, Skladište, Smešariki, Smjesa, Smogovci, Solvayeva konferencija, Spektroskopija, Spiritizam, Staljinova nagrada, Stanislav Brebera, Stanley Miller, STEM, Stephen Gray, Stereokemija, Stjepan Šćavničar, Stjepan Glavaš, Strojarstvo, Struna (terminološka baza), Studija u grimizu, Sumporna kiselina, Suspenzija, Suspenzija (kemija), Svante August Arrhenius, Sveti Abo, Svetozar Musić, Sveučilište Ben-Gurion, Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu, Sveučilište Rockefeller, Sveučilište Stanford, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zenici, Svitkoglavci, T, Tadeus Reichstein, Tehnologija srednjeg vijeka, Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu, Tekućine, Teorijska kemija, Termokemija, Théophile-Jules Pelouze, Thomas Graham (kemičar), Tihomir Orešković, Toksin, Trajna ondulacija, Transmutacija, Tribologija, Trijada, Tulcea (županija), Tvrđa, U, Ulderiko Donadini, Uliks, V, V. gimnazija u Zagrebu, Valencija (kemija), Valerije Vrček, Vandermondeov identitet, Vermilion, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Viktor Hahn (kemičar), Viktor Hahn (razdvojba), Viktorijino jezero, Vjekoslav Štrukil, Vladimir Katović, Vladimir Njegovan, Vladimir Prelog, Vulkanizacija, Walter Norman Haworth, Walther Bothe, Walther Hermann Nernst, Walther Müller, Werner Heisenberg, Wilhelm Ostwald, Wilhelm Pelikan, Wilhelmina Vandom, Willard Libby, Willem Hesselink, William Crookes, William David Coolidge, William Henry Bragg, William Henry Perkin, William Lawrence Bragg, William Prout, William Ramsay, William Robert Grove, Willstätterov čavlić, XI. gimnazija u Zagrebu, Zakon i red: Zločinačke nakane, Zanimanje, Zavareni spoj, Zemljin plašt, Zemljina atmosfera, Zlata Bartl, Zlata Filipović, Zlatko Turkalj, Znanost, Znanost o materijalima, Znanost u renesansi, Znanosti o životu, Zolpidem, Zrinka Tamburašev, Zubobolja, 18. siječnja, 6. srpnja.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana