Sadržaj
279 odnosi: Adam Riess, Akcelerator čestica, Aktinoidi, Albert Einstein, Albrecht Kossel, Alfa raspad, Alfa-čestica, Alfred Nobel, Alkalijski metali, Alotropija, Anders Jonas Ångström, Anorganska kemija, Anorganski pigmenti, Antoine Henri Becquerel, Arhitektonski kamen, Atom, Atomska jezgra, Atomska spektrometrija, Atomski broj, Atomski sat, Auguste Bravais, Željezno žutilo, Žuti kolač, Čelik, Bakterije, Balneoterapija, Bekerel, Berlinsko modrilo, Bessemerov postupak, Beta raspad, Beta-čestica, Biodinamička poljoprivreda, Biorazgradivost, Bljesak gama-zračenja, Brian Schmidt, Brzina zanošenja, Carl Friedrich von Weizsäcker, CAS registarski broj, Cezij, Cipar, Comptonov učinak, Crookesova cijev, D-blok, Defekt mase, Defekti kristala, Delta zračenje, Dijamagnetizam, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Dušikova skupina, Edward Mills Purcell, ... Proširite indeks (229 više) »
Adam Riess
Adam Riess, punim imenom Adam Guy Riess (Washington, 16. prosinca 1969.), američki astrofizičar.
Pogledaj Kemijski element i Adam Riess
Akcelerator čestica
Muzeju znanosti u Londonu. izmjenično električno polje (1928.). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta.
Pogledaj Kemijski element i Akcelerator čestica
Aktinoidi
Aktinoidi (ili aktinidi) su skupina od 15 elemenata koji leže između aktinija i lorensija s atomskim brojevima od 89-103 u periodnom sustavu.
Pogledaj Kemijski element i Aktinoidi
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879.
Pogledaj Kemijski element i Albert Einstein
Albrecht Kossel
Nukleinske kiseline: RNA (lijevo) i DNA (desno). ionizacije neutralnih atoma. nm. Dipolna molekula vode: ''μ''.
Pogledaj Kemijski element i Albrecht Kossel
Alfa raspad
Emitiranje alfa-čestice pri alfa raspadu Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora.
Pogledaj Kemijski element i Alfa raspad
Alfa-čestica
Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča.
Pogledaj Kemijski element i Alfa-čestica
Alfred Nobel
Alfred Bernhard Nobel (Stockholm, 21. listopada 1833. – Sanremo, 10. prosinca 1896.), švedski kemičar, izumitelj, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac; volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva.
Pogledaj Kemijski element i Alfred Nobel
Alkalijski metali
Alkalijski metali kemijski su elementi 1.
Pogledaj Kemijski element i Alkalijski metali
Alotropija
8 alotropa ugljika Alotropske modifikacije ugljika, dijamant lijevo i grafit desno. Alotropska modifikacija ili alotropija je pojava da se ista tvar javlja u više strukturnih oblika koji se razlikuju po fizikalnim i/ili kemijskim svojstvima.
Pogledaj Kemijski element i Alotropija
Anders Jonas Ångström
Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Anders Jonas Ångström (Lögdö, 13. kolovoza 1814. – Uppsala, 21. lipnja 1874.), švedski fizičar i astronom.
Pogledaj Kemijski element i Anders Jonas Ångström
Anorganska kemija
Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.
Pogledaj Kemijski element i Anorganska kemija
Anorganski pigmenti
Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. premaze. Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. gume (više od 90% količina). Italiji. sijena s lijeve strane, prirodna s desne strane. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Žena iz plemena Himba (sjeverna Namibija) obojena crvenim okerom.
Pogledaj Kemijski element i Anorganski pigmenti
Antoine Henri Becquerel
Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.
Pogledaj Kemijski element i Antoine Henri Becquerel
Arhitektonski kamen
Kamen San Giorgio (Zečevo) iz Selca na otoku BračuKamen Alkasin iz Radošića kraj Sinja Arhitektonski kamen je čvrsta nemetalna mineralna sirovina koja se koristi u arhitekturi (ili graditeljstvu) za uređivanje unutarnjih i vanjskih, vodoravnih ili uspravnih površina, ovisno o svojstvima i prohtjevima.
Pogledaj Kemijski element i Arhitektonski kamen
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).
Pogledaj Kemijski element i Atom
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase.
Pogledaj Kemijski element i Atomska jezgra
Atomska spektrometrija
Atomska spektrometrija je skupni naziv za spektrometrijske tehnike kemijske analize temeljene na energetskim promjenama koje se događaju u atomima kao učinak apsorpcije ili emisije elektromagnetskog zračenja (spektrometrija).
Pogledaj Kemijski element i Atomska spektrometrija
Atomski broj
''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.
Pogledaj Kemijski element i Atomski broj
Atomski sat
Atomski sat FOCS-1 u Švicarskoj, koji je počeo raditi 2004., ima najveću grešku od 1 sekunde u 30 milijuna godina Atomski sat s cjelokupnom opremom, u američkom pomorskom opservatoriju Minijaturni atomski sat Točnost atomskih satova kroz povijest (NIST - ''National Institute of Standards and Technology'') Atomski sat na bazi cezija je sat koji koristi elektromagnetsko zračenje, koje nastaje kod prijelaza između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133 na temperaturi od 0 K.
Pogledaj Kemijski element i Atomski sat
Auguste Bravais
Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Auguste Bravais (Annonay, 23. kolovoza 1811. – Le Chesnay, 30. ožujka 1863.), francuski fizičar i mineralog.
Pogledaj Kemijski element i Auguste Bravais
Željezno žutilo
Željezno žutilo kao pigment. Povijesna proizvodnja željeznog žutila u VEB ''Kali-Chemie Berlin'', 1980. Željezno žutilo ili željezno oksidno žuta je žuti pigment, kemijski hidroksid željezovog oksida (α FeO(OH)) kao getit, a to se može napisati i kao Fe2O3 · H2O s istim omjerom kemijskih elemenata.
Pogledaj Kemijski element i Željezno žutilo
Žuti kolač
Žuti kolač Žuti kolač Žuti kolač (engl. Yellowcake) je pročišćeni koncentrat uranijeve rude, koji sadrži uglavnom uranijev oksid U3O8 (70% do 90%).
Pogledaj Kemijski element i Žuti kolač
Čelik
nehrđajućeg čelika. Glavni materijal za gradnju brodova je čelik. Čelično uže Sardinija radio teleskop ima ugrađeno oko 3 000 tona čelika. Čelik (nȁdo ili ocal) je slitina željeza s ugljikom (od 0,008% do 2,14 %).
Pogledaj Kemijski element i Čelik
Bakterije
Bakterije su najbrojnija skupina organizama.
Pogledaj Kemijski element i Bakterije
Balneoterapija
Balneoterapija (lat. balneum: kupelj + terapija) je kompleksna terapijska disciplina koja za liječenje i rehabilitaciju koristi mineralne vode u prirodnim lječilištima (toplicama).
Pogledaj Kemijski element i Balneoterapija
Bekerel
Znak za opasnost od radioaktivnosti Bekerel je SI izvedena mjerna jedinica za aktivnost radioaktivnoga izvora (radioaktivnost).
Pogledaj Kemijski element i Bekerel
Berlinsko modrilo
Berlinsko modrilo, pariško plava ili prusko plava. Katsushike Hokusaija, gdje se uvelike koristi berlinsko modrilo. Vincent van Gogh na slici "Zvjezdana noć" je koristio berlinsko modrilo. T. Gainsborough, oko 1770. Berlinsko modrilo, pariško plava ili prusko plava, Fe43, željezni(III) heksacijanoferat(II), je anorganski pigment koji se zbog čistoće tona, stalnosti i neotrovnosti mnogo upotrebljava.
Pogledaj Kemijski element i Berlinsko modrilo
Bessemerov postupak
Bessemerovi kiseli konverteri za dobivanja čelika. Dijelovi Bessemerovog konvertera. Pittsburghu (Pennsylvania). Bessemerovog konverter u Sheffieldu (Ujedinjeno Kraljevstvo). Bessemerov konverter u radu. Bessemerov postupak je postupak dobivanja čelika na način da se stari čelik s otpada, rastaljeno sirovo željezo i vapnenac stavljaju u Bessemerove kisele konvertere, nakon čega se po metalu pušta kisik u mlazovima kako bi oksidirao nečistoće.
Pogledaj Kemijski element i Bessemerov postupak
Beta raspad
Beta (minus) raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Elektronski uhvat Beta raspad je vrsta radioaktivnog raspada atomskih jezgara izazvana utjecajem slabe nuklearne sile, pri kojem atomska jezgra zrači elektron ili pozitron, i ne dolazi do promjene atomske mase, već se samo atomski broj poveća ili smanji za jedan, a to znači da atomska jezgra se pretvori (transmutira) u novi kemijski element, koji je sljedeći ili prethodni redni broj u periodnom sustavu elemenata.
Pogledaj Kemijski element i Beta raspad
Beta-čestica
beta (minus) raspad. Beta (plus) raspad. Znak za opasnost od radioaktivnosti. olovna ploča. Elektronski uhvat. električnog polja (žuto). atomskim brojem ''Z'' (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). maglenoj komori s izopropanolom (nakon umetanja umjetnog izvora radijacije - stroncij-90).
Pogledaj Kemijski element i Beta-čestica
Biodinamička poljoprivreda
Biodinamička poljoprivreda ili biološko-dinamička poljoprivreda je vid poljoprivrede temeljen na idejama Rudolfa Steinera.
Pogledaj Kemijski element i Biodinamička poljoprivreda
Biorazgradivost
Biorazgradivi otpad Biorazgradivost ili biološka razgradnja je kemijski proces pri kojem se materijal otopi bakterijama ili drugim biološkim elementima.
Pogledaj Kemijski element i Biorazgradivost
Bljesak gama-zračenja
crne rupe. Energija može biti oslobođena tijekom kolapsa duž osi rotacije, čime se formira bljesak gama-zračenja. Bljesak, izboj ili provala gama-zračenja (eng. gamma-ray burst, GRB) je snažni bljesak gama-zračenja koji je u svezi s krajnjim energijskim eksplozijama uočenim u udaljenim galaksijama.
Pogledaj Kemijski element i Bljesak gama-zračenja
Brian Schmidt
Brian Schmidt, punim imenom Brian Paul Schmidt (Missoula, Montana, 24. veljače 1967.), australski astrofizičar.
Pogledaj Kemijski element i Brian Schmidt
Brzina zanošenja
Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. Brzina zanošenja elektrona u bakrenom vodiču je približno 0,000 1 m/s Brzina zanošenja ili driftna brzina (oznaka vd) je srednja brzina koju pozitivno električki nabijena čestica u električnome polju postiže u pravcu električnoga polja.
Pogledaj Kemijski element i Brzina zanošenja
Carl Friedrich von Weizsäcker
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope.
Pogledaj Kemijski element i Carl Friedrich von Weizsäcker
CAS registarski broj
CAS registarski broj je jedinstveni identifikacijski broj za kemijske elemente, spojeve, polimere, biološke slijedove, smjese i slitine.
Pogledaj Kemijski element i CAS registarski broj
Cezij
Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.
Pogledaj Kemijski element i Cezij
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.
Pogledaj Kemijski element i Cipar
Comptonov učinak
valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. raspršenja. ionizacijskom komorom; komora je mogla mjeriti ukupnu energiju taloženu tijekom vremena, a ne energiju pojedinih raspršenih fotona.
Pogledaj Kemijski element i Comptonov učinak
Crookesova cijev
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Ako se primakne magnet Crookesovoj cijevi, katodne zrake se saviju.
Pogledaj Kemijski element i Crookesova cijev
D-blok
D-blok u periodnom sustavu je skup kemijskih elemenata kod kojih se, kod nepobuđenih atoma, elektroni s najvišim energijama nalaze u d-orbitali.
Pogledaj Kemijski element i D-blok
Defekt mase
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju '''defekt mase'''.
Pogledaj Kemijski element i Defekt mase
Defekti kristala
bibcode.
Pogledaj Kemijski element i Defekti kristala
Delta zračenje
3D prikaz delta-elektrona koji su izbijeni mionima energije 180 GeV, mjereno s detektorom GridPix na CERN-u. Boja pokazuje visinu. Delta-zračenje su delta-elektroni koji nastaju pri prolazu ionizirajućeg zračenja, posebice α-zračenja i β-zračenja kroz tvar.
Pogledaj Kemijski element i Delta zračenje
Dijamagnetizam
zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetika (μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). precesije za negativno nabijenu česticu (elektron). Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. Uz izvod Larmorova teorema. Dijamagnetizam je svojstvo mnogih kemijskih elemenata (na primjer zlata, srebra, cinka, silicija, fosfora, vodika, plemenitih plinova) i većine organskih spojeva, koje obilježava slaba magnetska permeabilnost.
Pogledaj Kemijski element i Dijamagnetizam
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2.
Pogledaj Kemijski element i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Dušikova skupina
Dušikova skupina sadrži elemente 15.
Pogledaj Kemijski element i Dušikova skupina
Edward Mills Purcell
Edward Mills Purcell (Taylorville (Illinois), 30. kolovoza 1912. – Cambridge, 7. ožujka 1997.), američki fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Edward Mills Purcell
Ekološka valencija
Ekološka valencija (lat. valentia - snaga, moć) označava raspon kolebanja nekog ekološkog čimbenika unutar kojeg je moguć opstanak određene vrste u pojedinomu ekosustavu, odnosno staništu.
Pogledaj Kemijski element i Ekološka valencija
Ekvivalencija mase i energije
Šetnji ideja, Njemačka. energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase.
Pogledaj Kemijski element i Ekvivalencija mase i energije
Ekvivalent ugljika
elektrolučnog zavarivanja. greške u izradi zavarenih konstrukcija su pukotine. Ekvivalent ugljika ili ekvivalentni sadržaj ugljika (oznaka: CE) često služi za procjenjuje zavarljivosti čelika (ili nekog drugog osnovnog materijala).
Pogledaj Kemijski element i Ekvivalent ugljika
Električna pokretljivost
Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi.
Pogledaj Kemijski element i Električna pokretljivost
Električni izboj
Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. tračnicama vlaka. elektrolučnog zavarivanja. dozimetru. Geigerov brojač. zračenja se stvara. Geisslerove cijevi. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).
Pogledaj Kemijski element i Električni izboj
Električni luk
čavla. Električni luk je električni proboj plina, koji rezultira u stvaranju plazme i električnoj provodljivosti plina ili zraka, koji su u normalnim uvjetima izolatori.
Pogledaj Kemijski element i Električni luk
Elektricitet
grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
Pogledaj Kemijski element i Elektricitet
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Kemijski element i Elektron
Elektronegativnost
Elektronegativnost je sposobnost nekog atoma da privuče elektronski par koji unutar molekule dijeli s drugim atomom u kovalentnoj vezi.
Pogledaj Kemijski element i Elektronegativnost
Elektronski omotač atoma
Elektronski omotač atoma je slojeviti omotač oko jezgre atoma u kojemu se nalaze elektroni.
Pogledaj Kemijski element i Elektronski omotač atoma
Elektronski uhvat
Elektronski uhvat Znak za opasnost od radioaktivnosti Elektronski uhvat se ponekad svrstava u beta raspad.
Pogledaj Kemijski element i Elektronski uhvat
Element
Element (lat. elementum: počelo) može značiti.
Pogledaj Kemijski element i Element
Emilio Segrè
Emilio Segrè (Tivoli, Lacij, Italija, 1. veljače 1905. – Lafayette (Kalifornija), SAD, 22. travnja 1989.), američki fizičar talijanskog podrijetla.
Pogledaj Kemijski element i Emilio Segrè
Emisijski spektar
valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Emisijski spektar koji nastaje raščlanjivanjem (na primjer s pomoću optičke prizme ili optičke rešetke) emitiranoga zračenja užarenih tijela svojstven je za fizikalna i kemijska svojstva izvora zračenja.
Pogledaj Kemijski element i Emisijski spektar
Energija ionizacije
U fizici i kemiji, energija ionizacije je najmanja količina energije potrebna da se ukloni elektron iz izoliranog atoma, iona ili molekule.
Pogledaj Kemijski element i Energija ionizacije
Energija vezanja
Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. atomskih jezgri. atomske jezgre. Energija vezanja (oznaka Ev ili EB) je najmanja energija potrebna da se sustav čestica poput kristala, molekule ili atomske jezgre rastavi na sastavne dijelove, atome ili nukleone (neutroni + protoni).
Pogledaj Kemijski element i Energija vezanja
Energijske razine
energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Dijagram energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. Smanjenje energijske razine s ''E2'' na ''E1'' rezultira emisijom (izbacivanjem) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''.
Pogledaj Kemijski element i Energijske razine
Enrico Fermi
Enrico Fermi (Rim 29. rujna, 1901. – Chicago 28. studenog, 1954.), talijanski i američki fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Enrico Fermi
Entalpija
Entalpija (grč. ἐνϑάλπεıν: grijati unutra; oznaka H) je termodinamička funkcija stanja ravnoteže sustava, koja je zbroj unutrašnje energije U i umnoška tlaka p i obujma (volumena) V sustava i dana je izrazom: Entalpiju kao funkciju stanja sustava izveo je i definirao Heike Kamerlingh Onnes iz Gibbsove energije: koja opisuje smjer procesa te ravnotežu izobarno-izotermnih sustava kod kojih su tlak i temperatura konstantni.
Pogledaj Kemijski element i Entalpija
Ernest Orlando Lawrence
izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. Ernest Orlando Lawrence (Canton, Južna Dakota, 8. kolovoza 1901. - Palo Alto, Kalifornija, 27. kolovoza 1958.), američki fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Ernest Orlando Lawrence
Ernest Rutherford
beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja).
Pogledaj Kemijski element i Ernest Rutherford
Ernest Walton
Ernest Walton ili punim imenom Ernest Thomas Sinton Walton (Dungarvan, 6. listopada 1903. – Belfast, 25. lipnja 1995.), irski fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Ernest Walton
Europski južni opservatorij
Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Europski ekstremno veliki teleskop ili E-ELT (engl. ''European Extremely Large Telescope'') se planira završiti 2018. La Silla teleskopi. La Silla u noći. NTT teleskop (engl.
Pogledaj Kemijski element i Europski južni opservatorij
Fazni dijagram
Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim nastaje čelik. vode. Fazni dijagram ili dijagram stanja je grafički prikaz iskustvom (empirijski) određenih ili jednadžbama stanja opisanih veza među parametrima stanja nekoga termodinamičkog sustava u koordinatnom sustavu koji pokazuje kako se mijenjaju svojstva sustava pri promjenama temperature, volumena i tlaka, a posebno pri prijelazima iz jednoga agregatnoga stanja u drugo, odnosno pri pretvorbama između različitih kristalnih faza.
Pogledaj Kemijski element i Fazni dijagram
Feritin
desno Feritin je globularni protein koji je važan za unutarstanično pohranjivanje željeza (Fe3+), tako što vezivanjem željeza, održava željezo u topljivom i netoksičnom stanju.
Pogledaj Kemijski element i Feritin
Feroslitine
Feroslitine ili ferolegure slitine su željeza i jednog ili više drugih elemenata (osim ugljika), ponajprije metala (mangana, kroma, molibdena, volframa, vanadija), te silicija, fosfora, kalcija i bora.
Pogledaj Kemijski element i Feroslitine
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Kemijski element i Fizika
Fotoelektrični učinak
Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.
Pogledaj Kemijski element i Fotoelektrični učinak
Fotosfera
Struktura Sunca i položaj njegove fotosfere Fotosfera (grč. φῶς, φωτός.
Pogledaj Kemijski element i Fotosfera
Francis William Aston
masenog spektrometra. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Pogledaj Kemijski element i Francis William Aston
Fraunhoferove linije
Sunčev spektar s Fraunhoferovim linijama Spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu Fraunhoferove linije su spektralne linije, nazvane prema njemačkom fizičaru Joseph von Fraunhoferu, koje se vide kao tamne apsorpcione linije, u vidljivom Sunčevom spektru.
Pogledaj Kemijski element i Fraunhoferove linije
Frederick Reines
komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Frederick Reines (Paterson, 16. ožujka 1918. – Orange, 26. kolovoza 1998.), američki fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Frederick Reines
Frederick Soddy
Frederick Soddy Frederick Soddy (Eastbourne, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2. rujna 1877. – Brighton, Ujedinjeno Kraljevstvo, 22. rujna 1956.) je bio engleski kemičar, koji je najpoznatiji po tome što je zajedno s Ernestom Rutherfordom postavio teoriju radioaktivnog raspadanja 1903., po kojoj atomi radioaktivnih elemenata nisu stabilni, nego se spontano raspadaju (dezintegriraju ili transmutiraju), uz zračenje radioaktivnih čestica (alfa-čestica, beta-čestica ili gama-čestica), pri čemu prelaze u atome drugih elemenata.
Pogledaj Kemijski element i Frederick Soddy
Friedrich Paschen
Friedrich Paschen, punim imenom Louis Carl Heinrich Friedrich Paschen (Schwerin, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Njemačka, 22. siječnja 1865. – Potsdam, Brandenburg, Njemačka, 25. veljače 1947.), njemački fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Friedrich Paschen
Friedrich Wöhler
Friedrich Wöhler Friedrich Wöhler (31. srpnja 1800. – 23. rujna 1882.) bio je njemački kemičar, poznat po otkriću sinteze uree, ali i prvi koji je izolirao neke kemijske elemente.
Pogledaj Kemijski element i Friedrich Wöhler
Fritz Strassmann
Fritz Strassmann, punim imenom Friedrich Wilhelm "Fritz" Strassmann (Boppard, 22. veljače 1902. – Mainz, 22. travnja 1980.), njemački kemičar i fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Fritz Strassmann
GALEX
Galex je teleskop smješten u Zemljinoj orbiti.
Pogledaj Kemijski element i GALEX
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Pogledaj Kemijski element i Gama-čestica
Geokemija
Geokemija je znanost koja se bavi proučavanjem sastava Zemlje i drugih planeta, kemijskih procesa i reakcija koje su primjerice odgovorne za sastav stijena i tla.
Pogledaj Kemijski element i Geokemija
George Gamow
atomske jezgre. tuneliranja ili tunelskog učinka. velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). George Gamow (Odesa, Ukrajina, 4. ožujka 1904. – Boulder, Colorado, SAD, 19. kolovoza 1968.), američki fizičar ukrajinskog podrijetla.
Pogledaj Kemijski element i George Gamow
George Hevesy
Hafnij. limu. George Hevesy, pravo ime György Hevesi (Budimpešta, Mađarska, 1. kolovoza 1885. – Freiburg im Breisgau, Njemačka, 5. srpnja 1966.), mađarski kemičar.
Pogledaj Kemijski element i George Hevesy
Gorivi članak
Gorivni članak je elektrokemijski uređaj koji služi za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.
Pogledaj Kemijski element i Gorivi članak
Građa materije
Najsitniji djelići tvari zovu se molekule, a sastavljene su iz različitih kombinacija atoma.
Pogledaj Kemijski element i Građa materije
Gustav Robert Kirchhoff
Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.
Pogledaj Kemijski element i Gustav Robert Kirchhoff
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Pogledaj Kemijski element i Gustoća
Halogeni elementi
Halogeni elementi (lat. hals - sol i genao - stvaram) su kemijska skupina elemenata.
Pogledaj Kemijski element i Halogeni elementi
Hans Albrecht Bethe
Hans Albrecht Bethe (Strasbourg, 2. srpnja 1906. – Ithaca (New York), 6. ožujka 2005.), njemačko-američki fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Hans Albrecht Bethe
Henry Cavendish
Henry Cavendish (Nica, 10. listopada 1731. – London, 24. veljače 1810.), britanski kemičar i fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Henry Cavendish
Henry Moseley
Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. bakra i cinka (poznato kao ''Moseleyeve stepenice''). Henry Moseley (Weymouth, Dorset, UK 23. studenog 1887. – Galipolje, Turska, 10. kolovoza 1915.), engleski fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Henry Moseley
Hidridi
Hidridi su spojevi raznih kemijskih elemenata s vodikom.
Pogledaj Kemijski element i Hidridi
Hittorfov prijenosni broj
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. Hittorfov prijenosni broj (oznake t– i t+) relativna je mjera brzine kojom se ion nekog elektrolita pri elektrolizi giba prema anodi, odnosno katodi.
Pogledaj Kemijski element i Hittorfov prijenosni broj
Homonim
Homonimi (grč. homo.
Pogledaj Kemijski element i Homonim
Humphry Davy
električne struje. Davyjeva svjetiljka ili prva rudarska sigurnosna svjetiljka. čavla. Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.), engleski kemičar i fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Humphry Davy
INTEGRAL
INTEGRAL (INTErnational Gamma-Ray Astrophysics Laboratory) je ESA-in umjetni satelit koja ima zadaću istraživati gama zrake te crne rupe, neutronske zvijezde, aktivne galaktike, supernove, otkriti kako su nastali kemijski elementi te istražiti misteriozne gama bljeskove.
Pogledaj Kemijski element i INTEGRAL
Inteligentni dizajn
Inteligentni dizajn je pokret koji promiče tvrdnju da određene značajke svemira i svih živih bića najbolje objašnjava inteligentni uzrok (intervencija izvana), a ne slijepi nevođeni proces kao prirodni odabir.
Pogledaj Kemijski element i Inteligentni dizajn
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice.
Pogledaj Kemijski element i Ioniziranje
Ionska stupica
masenoj spektrometriji. spektra. kvantnog računala. Ionska stupica je uređaj kojim se ioni mogu zadržati u određenom prostoru unutar elektromagnetskog polja.
Pogledaj Kemijski element i Ionska stupica
Itrij
Itrij (Y, latinski ytrium) je metal IIIB i atomskog broja 39.
Pogledaj Kemijski element i Itrij
Izotoni
atomskih jezgri. Rutherfordov model atoma. Izotoni su vrste atoma s jednakim brojem neutrona (jednakim neutronskim brojem N), a s različitim brojem protona, dakle i s različitim masenim brojem.
Pogledaj Kemijski element i Izotoni
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918.
Pogledaj Kemijski element i Izotop
Jack Steinberger
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Jack Steinberger (Bad Kissingen, Bavarska, Njemačka, 25. svibnja 1921. – Ženeva, 12. prosinca 2020.), američki fizičar njemačkog podrijetla.
Pogledaj Kemijski element i Jack Steinberger
James Dewar
James Dewar (Kincardine-on-Forth, Škotska, 20. rujna 1842. – London, 27. ožujka 1923.) je bio škotski kemičar i fizičar, a najpoznatiji je po otkriću Dewarove posude, koja je kasnije iskorištena za vrlo praktičnu primjenu termos-boce.
Pogledaj Kemijski element i James Dewar
Jöns Jakob Berzelius
Jöns Jakob Berzelius (Väversunda, 20. kolovoza 1779. – Stockholm, 7. kolovoza 1848.), švedski kemičar, liječnik i pronalazač.
Pogledaj Kemijski element i Jöns Jakob Berzelius
Jevgraf Stepanovič Fjodorov
Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Jevgraf Stepanovič Fjodorov (Orenburg, 22.
Pogledaj Kemijski element i Jevgraf Stepanovič Fjodorov
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Pogledaj Kemijski element i Jod
Johan Gadolin
Johan Gadolin (5. lipnja 1760. – 15. kolovoza 1852.), je bio finski kemičar, fizičar i mineralog.
Pogledaj Kemijski element i Johan Gadolin
Johann Jakob Balmer
Johann Jakob Balmer, (Lausen, Basel-Landschaft, Švicarska, 1. svibnja 1825. – Basel, Švicarska, 12. ožujka 1898.), švicarski fizičar i matematičar.
Pogledaj Kemijski element i Johann Jakob Balmer
Johann Wilhelm Hittorf
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Geisslerove cijevi. Johann Wilhelm Hittorf (Bonn, 27.
Pogledaj Kemijski element i Johann Wilhelm Hittorf
Johann Wolfgang Döbereiner
broj elektrona po ljuskama. Periodni sustav elemenata. Johann Wolfgang Döbereiner (Hof, 13. prosinca 1780. – Jena, 24. ožujka 1849.), njemački kemičar.
Pogledaj Kemijski element i Johann Wolfgang Döbereiner
Johannes Rydberg
Johannes Rydberg, punim imenom Johannes Robert Rydberg (Halmstad, 8. studeni 1854. – Lund, 28. prosinac 1919.), švedski fizičar i astronom.
Pogledaj Kemijski element i Johannes Rydberg
John Dalton
eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.
Pogledaj Kemijski element i John Dalton
John Tyndall
John Tyndall (Leighlinbridge, 2. kolovoza 1820. – Hindhead, 4. prosinca 1893.), irski fizičar.
Pogledaj Kemijski element i John Tyndall
John William Strutt Rayleigh
neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.
Pogledaj Kemijski element i John William Strutt Rayleigh
Joseph Larmor
Uz izvod Larmorova teorema. precesije za negativno nabijenu česticu. Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. dijamagnetika (μd). Joseph Larmor (Magheragall, Sjeverna Irska, 11. srpnja 1857.
Pogledaj Kemijski element i Joseph Larmor
Joseph von Fraunhofer
Fraunhoferovim linijama. neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Joseph von Fraunhofer (Straubing, 6. ožujka 1787. - München, 7. lipnja 1826.), njemački fizičar, optičar i izumitelj, utemeljitelj spektroskopije.
Pogledaj Kemijski element i Joseph von Fraunhofer
Julius Lothar von Meyer
Julius Lothar von Meyer (Varel, 19. kolovoza 1830. – Tübingen, 11. travnja 1895.), njemački kemičar.
Pogledaj Kemijski element i Julius Lothar von Meyer
Kakvoća vode
morima, za ispitivanje kakvoće vode. Automatska stanica za uzorkovanje vode ugrađena na rijeci Milwaukee blizu mjesta New Fane (Wisconsin). Ručno uzimanje uzorka vode za ispitivanje. električne vodljivosti na električnom uređaju za mjerenje električne vodljivosti vode možemo procijeniti stupanj mineralizacije vode i tako ocijeniti o kojoj je vrsti vode riječ.
Pogledaj Kemijski element i Kakvoća vode
Kalijev jodid
Kalijev jodid anorganski je kemijski spoj, sol kalija i joda.
Pogledaj Kemijski element i Kalijev jodid
Kamen mudraca
Alkemičar u potrazi za Kamenom mudraca, djelo Josepha Wrighta iz 1771. Kamen mudraca ili kamen mudrosti (lat. Lapis philosophorum) je mitska alkemijska supstanca koja, prema vjerovanju, ima sposobnost pretvoriti običan metal u zlato.
Pogledaj Kemijski element i Kamen mudraca
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Pogledaj Kemijski element i Kemija
Kemijski afinitet
vode: ''μ''.
Pogledaj Kemijski element i Kemijski afinitet
Kemijski elementi imenovani po mjestima
Ovo je popis kemijskih elemenata imenovanih po mjestima.
Pogledaj Kemijski element i Kemijski elementi imenovani po mjestima
Kemijski simboli
Kemijski simboli su dogovoreni međunarodni znakovi za kemijske elemente.
Pogledaj Kemijski element i Kemijski simboli
Kemijski spojevi
Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.
Pogledaj Kemijski element i Kemijski spojevi
Kiri
Marie Curie, slika za Nobela, 1911. Kiri (simbol: Ci) je mjerna jedinica za radioaktivnost, a nije SI mjerna jedinica.
Pogledaj Kemijski element i Kiri
Klasična fizika
fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Pogledaj Kemijski element i Klasična fizika
Kontinuirani spektar
nm. čvrsta tijela emitiraju svjetlost s kontinuirano raspodijeljenim valnim duljinama (toplinsko zračenje). Vodikove spektralne linije, u logaritamskoj skali. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik (Bohrov model atoma). Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju.
Pogledaj Kemijski element i Kontinuirani spektar
Kontrola s razaranjem
kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Kontrola s razaranjem (kratica: KSR) je takav postupak ispitivanja materijala gdje dolazi do oštećenja materijala koji se ispituje.
Pogledaj Kemijski element i Kontrola s razaranjem
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Pogledaj Kemijski element i Kovine
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Pogledaj Kemijski element i Kristal
Kritična masa
Kritična masa za plutonij je 10 kilograma. nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV).
Pogledaj Kemijski element i Kritična masa
Ksenon
Ksenon su 1898.
Pogledaj Kemijski element i Ksenon
Kuiperov pojas
Poznati objekti Kuiperovog pojasa izvedeni iz podataka Minor Planet Centera. Objekti u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska planeta su plava. Nekoliko poznatih Neptunovih trojanskih asteroida su žuti dok su Jupiterovi ružičasti. Kuiperov pojas, ponekad nazivan i Edgeworth-Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava nakon planeta koje se proteže od Neptunove orbite (na 30 AJ) do otprilike 50 AJ od Sunca.
Pogledaj Kemijski element i Kuiperov pojas
Kvantni brojevi
ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat.
Pogledaj Kemijski element i Kvantni brojevi
Kvazar
newspaper.
Pogledaj Kemijski element i Kvazar
Lantanoidi
Lantanoidi (ili lantanidi) su skupina od 15 elemenata od lantana do lutecija s atomskim brojevima od 57 do 71 u periodnom sustavu.
Pogledaj Kemijski element i Lantanoidi
Larmorova precesija
precesije za negativno nabijenu česticu (elektron). Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. Uz izvod Larmorova teorema. zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. dijamagnetika (μd). Larmorova precesija određuje frekvenciju precesije elektrona u vanjskom magnetskom polju, a odredio ju je 1897.
Pogledaj Kemijski element i Larmorova precesija
Ledeburit
Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim je ledeburit stabilan, kada je sadržaj ugljika između 2,06 i 6,67%. Ledeburit je eutektična mješavina austenita i cementita (ili grafita) koja sadrži 4,3 % ugljika i nastaje kod 1147 ºC.
Pogledaj Kemijski element i Ledeburit
Legirani čelik
Kardanski prijenos s dva kardanska zgloba i kardanskom osovinom. Pužni prijenosnik. Spiralna torziona opruga na alarmnom satu. Jednostavni kuglični ležaj. četverotaktnog motora Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojima su razne faze čelika stabilne. Legirani čelik je vrsta čelika u kojem odlučujući utjecaj na njegova svojstva imaju legirni elementi, tj.
Pogledaj Kemijski element i Legirani čelik
Leon Lederman
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Leon Lederman (New York, 15. srpnja 1922. – Rexburg, Idaho, 3. listopada 2018.), američki fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Leon Lederman
Linijski spektar
Linijski spektar je spektar elektromagnetskoga zračenja koji se sastoji od niza monokromatskih, međusobno odvojenih (diskretnih) spektralnih linija.
Pogledaj Kemijski element i Linijski spektar
Lise Meitner
nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.
Pogledaj Kemijski element i Lise Meitner
Luis Alvarez
Elektronski uhvat Luis i Walter Alvarez su postavili novu teoriju o izumiranju dinosaura Luis Walter Alvarez (13. lipnja 1911. – 1. rujna 1988.) je bio američki fizičar i izumitelj.
Pogledaj Kemijski element i Luis Alvarez
Magični broj
Graf stabilnosti izotopa. Rutherfordov model atoma. Magični broj je broj nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri koji atomsku jezgru čini vrlo stabilnom: 2, 8, 20, 28, 50, 82 i 126.
Pogledaj Kemijski element i Magični broj
Magnet
sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet.
Pogledaj Kemijski element i Magnet
Magnetizam
dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd).
Pogledaj Kemijski element i Magnetizam
Maria Skłodowska-Curie
Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Pogledaj Kemijski element i Maria Skłodowska-Curie
Martin Heinrich Klaproth
Martin Heinrich Klaproth (Wernigerode, Brandenburg, 1. prosinca 1743. – Berlin, 1. siječnja 1817.), njemački liječnik i kemičar.
Pogledaj Kemijski element i Martin Heinrich Klaproth
Martyn Poliakoff
Sir Martyn Poliakoff (rođen 16. prosinca 1947.) je britanski kemičar koji radi na stjecanju uvida u temeljnu kemiju i na razvoju ekološki prihvatljivih procesa i materijala.
Pogledaj Kemijski element i Martyn Poliakoff
Masatoshi Koshiba
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Masatoshi Koshiba (Toyohashi, 19. rujna 1926.), japanski fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Masatoshi Koshiba
Maseni broj
Stilizirani prikaz atoma litija. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Maseni broj ili nukleonski broj (oznaka A) je ukupan broj nukleona u atomskoj jezgri, koji je jednak zbroju broja protona P i broja neutrona N, to jest: Maseni broj je približno jednak relativnoj atomskoj masi.
Pogledaj Kemijski element i Maseni broj
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Pogledaj Kemijski element i Materijal
Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju
Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (eng.: International Union for Pure and Applied Chemistry - IUPAC) je međunarodna nevladina organizacija koja se bavi napretkom kemije.
Pogledaj Kemijski element i Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju
Melvin Schwartz
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Melvin Schwartz (New York, 2. studenog 1932. – Twin Falls, Idaho, 28.
Pogledaj Kemijski element i Melvin Schwartz
Merkur (mitologija)
Hendrick Goltzius: Merkur prikazan kao mladić s krilatom kacigom U rimskoj mitologiji, Merkur je bog trgovine i putovanja, glasnik bogova.
Pogledaj Kemijski element i Merkur (mitologija)
Metal (razdvojba)
* Kovine (Metali), kemijski elementi koji dobro provode električnu struju.
Pogledaj Kemijski element i Metal (razdvojba)
Metalografija
bronce koja pokazuje dendritičku (u obliku jelke) strukturu. Triklinska kristalna rešetka. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija. Galvanizirana površina čelika s vidljivim kristalnim zrnima cinka. Kristalna zrna čelika ispod zaštitnog sloja cinka su mikroskopska (mikrostruktura).
Pogledaj Kemijski element i Metalografija
Metalurgija
kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove.
Pogledaj Kemijski element i Metalurgija
Metalurgija praha
električne žarulje se dobiva metalurgijom praha. tvrdog metala dobivene metalurgijom praha. volframovog karbida dobivene metalurgijom praha. Uzorci legure Invar. titanijevog oksinitrida. Metal rodij: prah, prešani komad i lijevani komad. Metalurgija praha ili praškasta metalurgija (eng.
Pogledaj Kemijski element i Metalurgija praha
Millikanov pokus
Millikanov pokus. Otvorena aparatura za Millikanov pokus. električnog kondenzatora. Aparatura koja je primijenjena u Millikanovom pokusu. Millikanova aparatura za pokus određivanja električnog naboja nabijenih kapljica ulja u električnom polju. Skica iz originalnih Millikanovih zabilješki (1913.).
Pogledaj Kemijski element i Millikanov pokus
Minerali
Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.
Pogledaj Kemijski element i Minerali
Minerali (nutrijenti)
Minerali nutrijenti ili mineralne hranjive tvari su kemijski elementi potrebni živim organizmima.
Pogledaj Kemijski element i Minerali (nutrijenti)
Model
Model (njem. Modell, franc. modèle od tal. modello što dolazi od pučki lat. modellus za klasični lat. modulus: mjera; uzorak) može značiti.
Pogledaj Kemijski element i Model
Nemetali
Zajedno s metalima i polumetalima, nemetali su kemijska skupina elemenata obilježena po svojstvu ionizacije i spajajućih svojstava.
Pogledaj Kemijski element i Nemetali
Neutrino
Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.
Pogledaj Kemijski element i Neutrino
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.
Pogledaj Kemijski element i Neutron
Neutronski broj
atomskih jezgri. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutronski broj ili broj neutrona (oznaka N) je broj neutrona u atomskoj jezgri.
Pogledaj Kemijski element i Neutronski broj
Niels Bohr
Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Niels Bohr
Niskotemperaturna fizika
Tekući dušik. K. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ventil za niske temperature. frakcijskom destilacijom izdvaja kisik za metalnu i kemijsku industriju, dušik, koji se u kapljevitom stanju koristi za postizanje niskih temperatura, te plemeniti plinovi, prije svega argon.
Pogledaj Kemijski element i Niskotemperaturna fizika
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Pogledaj Kemijski element i Nobelova nagrada za kemiju
Nuklearna energija vezanja
Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Nuklearna energija vezanja je energija koja drži nukleone (protone i neutrone) na okupu u atomskoj jezgri.
Pogledaj Kemijski element i Nuklearna energija vezanja
Nuklearna fisija
Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.
Pogledaj Kemijski element i Nuklearna fisija
Nuklearna magnetska rezonancija
''Bruker'' 700 MHz NMR spektrometar. spektrometra. Nuklearna magnetska rezonancija ili NMR je apsorpcija radiofrekvencijskoga zračenja pri prijelazu između kvantnih stanja atomskih jezgri neke tvari koja se nalazi u jakom magnetskom polju.
Pogledaj Kemijski element i Nuklearna magnetska rezonancija
Nuklid
Stilizirani prikaz atoma litija. Nuklid je atom kemijskog elementa za koji je točno poznat ne samo redni ili atomski broj Z, već i ukupan broj nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.
Pogledaj Kemijski element i Nuklid
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč.
Pogledaj Kemijski element i Oksidacija
Oktetno pravilo
ugljikova (IV) oksida (CO2): svi atomi okruženi su s 8 elektrona, čime je uvaženo '''oktetno pravilo'''. Oktetno pravilo (također pravilo okteta) u kemiji predstavlja pravilo da se većina kemijskih elemenata povezuje u kemijske spojeve na način koji osigurava da svaki element spoja ima osam elektrona u zadnjoj (valentnoj) ljusci, čime ostvaruje stabilnu elektronsku konfiguraciju istovjetnu plemenitom plinu.
Pogledaj Kemijski element i Oktetno pravilo
Olovo
Olovo može značiti.
Pogledaj Kemijski element i Olovo
Otto Hahn
Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Otto Hahn
Otvrdnjavanje površine čelika
Kopija revolvera ''Colt 1873'', na kojoj se vide boje od otvrdnjavanja površine čelika. popuštanja. Različite boje pokazuju temperature na koje je čelik bio zagrijan. Svijetlo žuta boja na lijevoj strani prikazuje temperaturu od 204 °C, a svijetlo plava boja na desnoj strani pokazuje temperaturu od 337 °C.
Pogledaj Kemijski element i Otvrdnjavanje površine čelika
Paulijev princip isključenja
Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Paulijev princip isključenja, Paulijevo načelo, princip isključenja ili Paulijev princip (po W.
Pogledaj Kemijski element i Paulijev princip isključenja
Perioda periodnog sustava
U periodnom sustavu elemenata, elementi su raspoređeni u niz vodoravnih redova (perioda) tako da se istovremeno oni sa sličnim svojstvima nalaze u okomitim kolonama.
Pogledaj Kemijski element i Perioda periodnog sustava
Periodni sustav elemenata
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.
Pogledaj Kemijski element i Periodni sustav elemenata
Pierre Curie
olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Pierre Curie
Piroliza
Piroliza je toplinska razgradnja organskog materijala pri povišenoj temperaturi i odsustvu kisika (ili bilo kojeg halogenog elementa).
Pogledaj Kemijski element i Piroliza
Plemeniti plinovi
Plemeniti plinovi je naziv za kemijske elemente osamnaeste skupine.
Pogledaj Kemijski element i Plemeniti plinovi
Plinski zakoni
kinetičke energije molekula. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura.
Pogledaj Kemijski element i Plinski zakoni
Plutonij
Plutonij je srebrno-bijeli metal, koji potamni u dodiru sa zrakom, stvarajući tanki sloj oksida.
Pogledaj Kemijski element i Plutonij
Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem
Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thompsonovog modela atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja).
Pogledaj Kemijski element i Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem
Polumetali
Polumetali je naziv za grupu elemenata, čija se svojstva nalaze između svojstava metala i nemetala.
Pogledaj Kemijski element i Polumetali
Popis kemijskih elemenata
Sljedeća tablica sadrži popis od 118 poznatih kemijskih elemenata.
Pogledaj Kemijski element i Popis kemijskih elemenata
Popis osnovnih tema u kemiji
Periodni sustav elemenata Kemija je znanost o atomskoj materiji (materiji koja se sastoji od kemijskih elemenata), posebno o njenim kemijskim reakcijama, ali također uključuje i njezina svojstva, strukturu, sastav, ponašanje i promjene koje se odnose na kemijske reakcije.
Pogledaj Kemijski element i Popis osnovnih tema u kemiji
Popis rusizama u hrvatskom jeziku
Popis posuđenica i usvojenica koje potječu iz ruskog jezika.
Pogledaj Kemijski element i Popis rusizama u hrvatskom jeziku
Povijest astronomije
Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.
Pogledaj Kemijski element i Povijest astronomije
Povijest fizike
Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.
Pogledaj Kemijski element i Povijest fizike
Povijest termodinamike
kinetičke energije molekula. trenja. Tako je izmjerio mehanički ekvivalent topline. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak.
Pogledaj Kemijski element i Povijest termodinamike
Primo Levi
Primo Levi, (Torino, 31. srpnja 1919. – Torino, 11. travnja 1987.), talijanski pisac, kemičar i prevoditelj, tvorac potresne i suzdržane književnosti o holokaustu po kojoj je prepoznat širom svijeta.
Pogledaj Kemijski element i Primo Levi
Primordijalni elementi
U geokemiji su primordijalni elementi kemijski elementi otkriveni na Zemlji koji su u svom sadašnjem obliku postojali prije Zemljinog nastanka, u skladu s prihvaćenom teorijom o evoluciji zvijezda.
Pogledaj Kemijski element i Primordijalni elementi
Prirodna radioaktivnost
Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geiger-Müllerovo brojilo. beta-čestice). Prirodna radioaktivnost je otkrivena 1896.
Pogledaj Kemijski element i Prirodna radioaktivnost
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Pogledaj Kemijski element i Prirodne znanosti
Problem Sunčevih neutrina
Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Higgsovim bozonom. neutrinskog teleskopa ANTARES raspoređenog pod vodom.
Pogledaj Kemijski element i Problem Sunčevih neutrina
Proces nuklearne fisije
Induciran fisijski događaj. Jezgra atoma uran-235 apsorbira sporo krečući neutron, koji se razdvoji u brže i lakše elemente(fisijske produkte) i slobodne neutrone Nuklearna fisija je dijeljenje jezgre atoma na manje dijelove (manje jezgre), pri čemu nastaju + slobodni neutroni i druge male jezgre, što bi moglo dovesti do proizvodnje fotona (u obliku gama-zraka).
Pogledaj Kemijski element i Proces nuklearne fisije
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase.
Pogledaj Kemijski element i Proton
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto).
Pogledaj Kemijski element i Radioaktivnost
Radiografska kontrola
zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Način rada radiografske kontrole. Rendgenska cijev se koristi kao izvor rendgenskog zračenja. Rendgenska snimka ruke. Prenosivi uređaj za stvaranje rendgenskih zraka, napajan s baterijama. Gamagrafski snimak tereta na kamionu.
Pogledaj Kemijski element i Radiografska kontrola
Radionuklid
Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m.
Pogledaj Kemijski element i Radionuklid
Relativna atomska masa
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).
Pogledaj Kemijski element i Relativna atomska masa
René Just Haüy
Kristal kvarca. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. René Just Haüy (Saint-Just-en-Chaussée, Oise, 28. veljače 1743. – Pariz, 1. lipnja 1822.Alfred Lacroix, « », Bulletin de la Société française de Minéralogie, vol.
Pogledaj Kemijski element i René Just Haüy
Rendgenska cijev
Coolidgeova rendgenska cijev (William David Coolidge) iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Pojednostavljeni crtež rendgenske cijevs s rotirajućom anodomA: anodaC: katodaT: meta na anodiW: prozorčić od berilija Spektar rendgenskog zračenja koji zrači rendgenska cijev s anodom (metom) od rodija, koja radi na 60 kV.
Pogledaj Kemijski element i Rendgenska cijev
Rendgenska spektroskopija
rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Rendgenski spektar molibdena. Rendgenska spektroskopija je opći pojam za nekoliko spektroskopskih tehnika za proučavanje materijala primjenom rendgenskih zraka.
Pogledaj Kemijski element i Rendgenska spektroskopija
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje.
Pogledaj Kemijski element i Rendgenske zrake
Rezni alat
Izgled klina. Kutovi reznog alata. tokarskog noža. svrdla. Glodalo za izradu utora (lijevo), 2 prstasta glodala (u sredini) i 3 prstasta glodala s kuglastim vrhom (desno). Alat za provlačenje (izvlačila ili provlačila) za završnu obradu. Primjer temperatura kod reznog alata. Rezni alat je alat kojim ručno ili na stroju obrađujemo materijal rezanjem.
Pogledaj Kemijski element i Rezni alat
Rezonancija
frekvenciji pobude i prigušenju. njihala se prenosi na drugo preko užeta. opruge. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije glazbala.
Pogledaj Kemijski element i Rezonancija
Rijetki zemni metali
Rijetki zemni metali ili rijetki zemni elementi čine skup od sedamnaest kemijskih elemenata u periodnom sustavu elemenata, nadalje, petnaest lantanoida uz skandij i itrij po definiciji međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju.
Pogledaj Kemijski element i Rijetki zemni metali
Robert Boyle
Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.
Pogledaj Kemijski element i Robert Boyle
Rutherfordov model atoma
Ruthefordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ruthefordov model atoma kao simbol Američke agencije za atomsku energiju. Ruthefordov model atoma ili planetarni model atoma je model atoma prema kojem se atom svakog kemijskog elementa u neutralnom stanju sastoji od električno pozitivne atomske jezgre u kojoj je skoncentrirana gotova sva masa atoma i određenog broja elektrona koji se okreću oko atomske jezgre i čine omotač atoma.
Pogledaj Kemijski element i Rutherfordov model atoma
Rutil
Rutil je uz anatas i brukit jedan od tri kristalne strukture titanijevog dioksida (TiO2).
Pogledaj Kemijski element i Rutil
Rydbergova formula
Vodikove spektralne serije, u logaritamskoj skali Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Rydbergova formula se koristi u atomskoj fizici, za određivanje valnih duljina spektralnih linija mnogih kemijskih elemenata.
Pogledaj Kemijski element i Rydbergova formula
Saul Perlmutter
Saul Perlmutter (Champaign-Urbana, Illinois, 22. rujna 1959.), američki astrofizičar.
Pogledaj Kemijski element i Saul Perlmutter
Sinkrotron
Prvi veliki sinkrotron bio je '''Cosmotron''' u ''Brookhaven National Laboratory'' (BNL), Upton, New York, SAD (1952., energija protona 3 GeV) Shema sinkrotrona '''Soleil''' u Parizu. Victoria). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama).
Pogledaj Kemijski element i Sinkrotron
Sinteza (kemija)
Sinteza u kemiji je kemijski proces priprave složenih spojeva definirane građe od jednostavnih i lako dostupnih tvari (elemenata ili spojeva) u jednoj ili više pojedinačnih kemijskih reakcija.
Pogledaj Kemijski element i Sinteza (kemija)
Slabi metali
Slabi metali su kemijska skupina elemenata u p-bloku koji se nalaze između polumetala i prijelaznih metala.
Pogledaj Kemijski element i Slabi metali
Slobodni put
kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. udarnog presjeka. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima.
Pogledaj Kemijski element i Slobodni put
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Pogledaj Kemijski element i Spektar (fizika)
Spektralna analiza
valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Spektralna analiza je skupina postupaka za utvrđivanje sastava kemijskih tvari s pomoću spektra svjetlosti što je one emitiraju ili apsorbiraju.
Pogledaj Kemijski element i Spektralna analiza
Spektrometrija
valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Spektrometar. alkohola. Spektrometrija je grana analitičke kemije koja se isprva temeljila samo na mjerenjima međudjelovanja (interakcije) elektromagnetskoga zračenja s česticama (atomima i molekulama) tvari, a danas je proširena i na izbijanje manjih čestica iz početnih.
Pogledaj Kemijski element i Spektrometrija
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm.
Pogledaj Kemijski element i Spektroskopija
Stacionarno stanje
Elektronske ljuske i stacionarna stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Stacionarno stanje je stanje sustava pri kojem se njegovi makroskopski čimbenici (parametri) ne mijenjaju ili u koje se sustav periodički vraća.
Pogledaj Kemijski element i Stacionarno stanje
Subatomska čestica
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. beta-čestice). Prva ikad napravljena slika pozitrona.
Pogledaj Kemijski element i Subatomska čestica
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Kemijski element i Sunce
Supravodljivost
Meissnerovog učinka. Visokotemperaturni supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. A. Gore: standardni kabeli za LEP (Veliki sudarivač elektrona i pozitrona); dolje: kabeli na osnovi supravodiča za LHC (Veliki hadronski sudarivač). nuklearnoj magnetskoj rezonanciji. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni.
Pogledaj Kemijski element i Supravodljivost
Tantal
Tantal može značiti.
Pogledaj Kemijski element i Tantal
Thomsonov model atoma
Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama je prvi pokušaj da se napravi model atoma, a učinio ga je Joseph John Thomson 1903.
Pogledaj Kemijski element i Thomsonov model atoma
Titanij
Jednakovrijedan je naziv titan.
Pogledaj Kemijski element i Titanij
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja.
Pogledaj Kemijski element i Toplina
Toplinska obrada
Peć za toplinsku obradu na 980 °C. Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). Dijagram kontinuiranog hlađenja ili CCT dijagram za čelik prikazuje uvjete za stvaranje martenzita. engl. ''Time-temperature transformation'') za čelik.
Pogledaj Kemijski element i Toplinska obrada
Toplinski kapacitet
kinetičke energije molekula. toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. temperaturom. °C. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. Toplinski kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina jednaka količniku količine topline Q dovedene nekome tijelu i promjene temperature ΔT koju je dovedena toplina prouzročila: Mjerna jedinica je džul po kelvinu (J/K).
Pogledaj Kemijski element i Toplinski kapacitet
Torij
Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).
Pogledaj Kemijski element i Torij
Transmutacija
fuzijski reaktor i transmutira (pretvara) lagane kemijske elemente (vodik) u teže elemente (helij). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). spalacije. Transmutacija (lat. transmutatio: promjena, preinaka, preobrazba, pretvorba), u kemiji i fizici, je pretvorba jednoga kemijskog elementa (odnosno njegova izotopa) u drugi u nuklearnim reakcijama.
Pogledaj Kemijski element i Transmutacija
Transuranijski elementi
Neptunij. Plutonij. Americij. Berkelij. Kalifornij. Ajnštajnij. Fermij. Transuranijski elementi ili transurani su kemijski elementi kojima je atomski broj veći od 92, to jest veći od atomskoga broja uranija.
Pogledaj Kemijski element i Transuranijski elementi
Trijada
Trijada (grč. τριάς, genitiv τριάδος: trojstvo) može značiti.
Pogledaj Kemijski element i Trijada
Ugljikova skupina
Ugljikova skupina sadrži elemente 14.
Pogledaj Kemijski element i Ugljikova skupina
Ugljikovodici
Metan - predstavnik alkana Eten - predstavnik alkena Etin - predstavnik alkina Benzen - predstavnik arena Ugljikovodici su najjednostavniji organski kemijski spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome ugljika i atome vodika.
Pogledaj Kemijski element i Ugljikovodici
Ukupne otopljene tvari
pitke vode iz slavine. električne vodljivosti na električnom uređaju za mjerenje električne vodljivosti vode možemo procijeniti stupanj mineralizacije vode i tako ocijeniti o kojoj je vrsti vode riječ. Ukupne otopljene tvari ili TDS (engl. Total Dissolved Solids) su u vodi otopljene anorganske soli.
Pogledaj Kemijski element i Ukupne otopljene tvari
Umjetna radioaktivnost
Geiger-Müllerovo brojilo. Umjetna radioaktivnost je prvi put ostvarena 1934.
Pogledaj Kemijski element i Umjetna radioaktivnost
Umjetni elementi
Učestali radioaktivni elementi Umjetni ili sintetični kemijski elementi su nestabilni elementi s vremenom poluraspada toliko kratkim u usporedbi sa starošću Zemlje da atomi tih elemenata na Zemlji više ne postoje.
Pogledaj Kemijski element i Umjetni elementi
Uran (razdvojba)
Uran može značiti.
Pogledaj Kemijski element i Uran (razdvojba)
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str.
Pogledaj Kemijski element i Uranij
Uvod u kvantnu mehaniku
Gibanje.
Pogledaj Kemijski element i Uvod u kvantnu mehaniku
Valencija (kemija)
Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.
Pogledaj Kemijski element i Valencija (kemija)
Vlačna čvrstoća
Dijagram naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Univerzalna kidalica Vlačna čvrstoća (oznaka: σM) je osnovno mehaničko svojstvo materijala, uz granicu razvlačenja, na osnovu kojeg se materijali vrednuju prema njihovoj mehaničkoj otpornosti na naprezanje.
Pogledaj Kemijski element i Vlačna čvrstoća
Vojna uporaba bijelog fosfora
Južnom Vijetnamu 1966. godine. Municija s bijelim fosforom je oružje koje koristi jedan od uobičajenih alotropa kemijskog elementa fosfora.
Pogledaj Kemijski element i Vojna uporaba bijelog fosfora
Volatili (astronomija)
Volatili ili ledovi (engl. ices) su pojam u planetologiji koji uključuje skupinu kemijskih elemenata i spojeva niskog vrelišta: dušik, vodu, ugljikov(II) oksid, ugljikov(IV) oksid, amonijak, metan, etan, sumpor, sumporov dioksid, itd.
Pogledaj Kemijski element i Volatili (astronomija)
Vrijeme poluraspada
vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Pogledaj Kemijski element i Vrijeme poluraspada
Vulkanoidi
Umjetnikov dojam vulkanoida. Vulkanoidi su hipotetska populacija asteroida koji orbitiraju oko Sunca u dinamički stabilnoj zoni unutar orbite planeta Merkura.
Pogledaj Kemijski element i Vulkanoidi
Walther Meissner
Walther Meissner (Berlin, 16. prosinca 1882. – München, 15. rujna 1974.), njemački fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Walther Meissner
Walther Ritz
Walter Ritz (Sion, Valais, Švicarska, 22. veljače 1878. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 7. srpnja 1909.), švicarski matematičar i fizičar.
Pogledaj Kemijski element i Walther Ritz
William Alfred Fowler
William Alfred Fowler (Pittsburgh, 9. kolovoza 1911. – Pasadena, 14. ožujka 1995.), američki astrofizičar.
Pogledaj Kemijski element i William Alfred Fowler
William Crookes
William Crookes (London, 17. lipnja 1832. – London, 4. travnja 1919.), engleski fizičar i kemičar.
Pogledaj Kemijski element i William Crookes
William Prout
broj elektrona po ljuskama. Periodni sustav elemenata. William Prout (Horton, Gloucestershire, UK, 15. siječnja 1785. – London, UK, 9. travnja 1850.), engleski liječnik i kemičar.
Pogledaj Kemijski element i William Prout
Y (razdvojba)
* Y, 25.
Pogledaj Kemijski element i Y (razdvojba)
Zaštitni plin
Zavarivanje TIG postupkom ili elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti neutralnog plina (uglavnom argon). Zavarivanje MIG postupkom ili elektrolučno zavarivanje taljivom žicom u zaštiti neutralnog plina (uglavnom ugljikov dioksid CO2). zavarivanje MIG i MAG postupkom: '''(1)''' smjer zavarivanja, '''(2)''' vodilica za žicu, '''(3)''' taljiva elektroda (žica), '''(4)''' zaštitni plin, '''(5)''' kupka rastaljenog metala, '''(6)''' dubina zavara, '''(7)''' radni komad (osnovni materijal).
Pogledaj Kemijski element i Zaštitni plin
Zeemanov učinak
Fotografija koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Razdvajanje spektralnih linija uzrokovano Zeemanovim učinkom: bez prisutnosti magnetskog polja, konfiguracije a, b i c imaju istu energiju, kao i d, e i f. Prisutnost magnetskog polja uzrokuje odvajanje energetskih razina: ono što je prije bila jedna linija povezana s prijelazom iz a, b ili c u d, e ili f postat će skup linija povezanih s određenim prijelazom.
Pogledaj Kemijski element i Zeemanov učinak
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Pogledaj Kemijski element i Zemljina atmosfera
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Pogledaj Kemijski element i Zemljina rotacija
Zemnoalkalijski metali
Zemnoalkalijski metali su elementi 2.
Pogledaj Kemijski element i Zemnoalkalijski metali
Zlatarstvo
Zlatarstvo je obrt koji je specijaliziran za rad sa zlatom i/ili drugim plemenitim kovinama (srebro, platina, titanij, niobij i tantal).Od najstarijih vremena do danas tehnologija izrade nakita od plemenitih metala vrlo se malo izmijenila.
Pogledaj Kemijski element i Zlatarstvo
Zlatna
Zlatna boja žutonarančasta je boja koja predstavlja boju kemijskoga elementa zlata.
Pogledaj Kemijski element i Zlatna
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Pogledaj Kemijski element i Zrak
2 Pallas
2 Pallas je asteroid koji otkriven odmah nakon Ceresa.
Pogledaj Kemijski element i 2 Pallas
Također poznat kao Kemijski elementi.
, Ekološka valencija, Ekvivalencija mase i energije, Ekvivalent ugljika, Električna pokretljivost, Električni izboj, Električni luk, Elektricitet, Elektron, Elektronegativnost, Elektronski omotač atoma, Elektronski uhvat, Element, Emilio Segrè, Emisijski spektar, Energija ionizacije, Energija vezanja, Energijske razine, Enrico Fermi, Entalpija, Ernest Orlando Lawrence, Ernest Rutherford, Ernest Walton, Europski južni opservatorij, Fazni dijagram, Feritin, Feroslitine, Fizika, Fotoelektrični učinak, Fotosfera, Francis William Aston, Fraunhoferove linije, Frederick Reines, Frederick Soddy, Friedrich Paschen, Friedrich Wöhler, Fritz Strassmann, GALEX, Gama-čestica, Geokemija, George Gamow, George Hevesy, Gorivi članak, Građa materije, Gustav Robert Kirchhoff, Gustoća, Halogeni elementi, Hans Albrecht Bethe, Henry Cavendish, Henry Moseley, Hidridi, Hittorfov prijenosni broj, Homonim, Humphry Davy, INTEGRAL, Inteligentni dizajn, Ioniziranje, Ionska stupica, Itrij, Izotoni, Izotop, Jack Steinberger, James Dewar, Jöns Jakob Berzelius, Jevgraf Stepanovič Fjodorov, Jod, Johan Gadolin, Johann Jakob Balmer, Johann Wilhelm Hittorf, Johann Wolfgang Döbereiner, Johannes Rydberg, John Dalton, John Tyndall, John William Strutt Rayleigh, Joseph Larmor, Joseph von Fraunhofer, Julius Lothar von Meyer, Kakvoća vode, Kalijev jodid, Kamen mudraca, Kemija, Kemijski afinitet, Kemijski elementi imenovani po mjestima, Kemijski simboli, Kemijski spojevi, Kiri, Klasična fizika, Kontinuirani spektar, Kontrola s razaranjem, Kovine, Kristal, Kritična masa, Ksenon, Kuiperov pojas, Kvantni brojevi, Kvazar, Lantanoidi, Larmorova precesija, Ledeburit, Legirani čelik, Leon Lederman, Linijski spektar, Lise Meitner, Luis Alvarez, Magični broj, Magnet, Magnetizam, Maria Skłodowska-Curie, Martin Heinrich Klaproth, Martyn Poliakoff, Masatoshi Koshiba, Maseni broj, Materijal, Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju, Melvin Schwartz, Merkur (mitologija), Metal (razdvojba), Metalografija, Metalurgija, Metalurgija praha, Millikanov pokus, Minerali, Minerali (nutrijenti), Model, Nemetali, Neutrino, Neutron, Neutronski broj, Niels Bohr, Niskotemperaturna fizika, Nobelova nagrada za kemiju, Nuklearna energija vezanja, Nuklearna fisija, Nuklearna magnetska rezonancija, Nuklid, Oksidacija, Oktetno pravilo, Olovo, Otto Hahn, Otvrdnjavanje površine čelika, Paulijev princip isključenja, Perioda periodnog sustava, Periodni sustav elemenata, Pierre Curie, Piroliza, Plemeniti plinovi, Plinski zakoni, Plutonij, Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem, Polumetali, Popis kemijskih elemenata, Popis osnovnih tema u kemiji, Popis rusizama u hrvatskom jeziku, Povijest astronomije, Povijest fizike, Povijest termodinamike, Primo Levi, Primordijalni elementi, Prirodna radioaktivnost, Prirodne znanosti, Problem Sunčevih neutrina, Proces nuklearne fisije, Proton, Radioaktivnost, Radiografska kontrola, Radionuklid, Relativna atomska masa, René Just Haüy, Rendgenska cijev, Rendgenska spektroskopija, Rendgenske zrake, Rezni alat, Rezonancija, Rijetki zemni metali, Robert Boyle, Rutherfordov model atoma, Rutil, Rydbergova formula, Saul Perlmutter, Sinkrotron, Sinteza (kemija), Slabi metali, Slobodni put, Spektar (fizika), Spektralna analiza, Spektrometrija, Spektroskopija, Stacionarno stanje, Subatomska čestica, Sunce, Supravodljivost, Tantal, Thomsonov model atoma, Titanij, Toplina, Toplinska obrada, Toplinski kapacitet, Torij, Transmutacija, Transuranijski elementi, Trijada, Ugljikova skupina, Ugljikovodici, Ukupne otopljene tvari, Umjetna radioaktivnost, Umjetni elementi, Uran (razdvojba), Uranij, Uvod u kvantnu mehaniku, Valencija (kemija), Vlačna čvrstoća, Vojna uporaba bijelog fosfora, Volatili (astronomija), Vrijeme poluraspada, Vulkanoidi, Walther Meissner, Walther Ritz, William Alfred Fowler, William Crookes, William Prout, Y (razdvojba), Zaštitni plin, Zeemanov učinak, Zemljina atmosfera, Zemljina rotacija, Zemnoalkalijski metali, Zlatarstvo, Zlatna, Zrak, 2 Pallas.