Sadržaj
31 odnosi: Alternirajući konačni automat, Apstraktni stroj, Automat (razdvojba), Automat s ugniježđenim stogom, Chomskyjeva hijerarhija, Compilers: Principles, Techniques, and Tools, Deterministički konačni automat, Dijagram stanja, Diskretna matematika, Formalna gramatika, Formalni jezik, Jezični prevoditelj, Kleeneov operator, Konačni pretvornik, Mealyev automat, Minimizacija konačnog automata, Mooreov automat, Myhill-Nerode teorem, Nedeterministički konačni automat, Potisni automat, Računanje, Regularna gramatika, Regularni izraz, Stanje (računarstvo), Svojstvo napuhavanja za regularne jezike, Switch naredba, Tablica prijelaza stanja, Teorija automata, Teorija izračunljivosti (računarstvo), Teorija računanja, Turingov stroj.
Alternirajući konačni automat
U teoriji automata, alternirajući konačni automat (AKA) je nedeterministički konačni automat čije prijelaze dijelimo na egzistencijalne i univerzalne.
Pogledaj Konačni automat i Alternirajući konačni automat
Apstraktni stroj
Apstraktni stroj, još zvan i apstraktno računalo, je teoretski model računalnog sklopovlja ili programske podrške korištene u teoriji automata.
Pogledaj Konačni automat i Apstraktni stroj
Automat (razdvojba)
Automat (grč. αὐτόματος: samopokretan) može značiti.
Pogledaj Konačni automat i Automat (razdvojba)
Automat s ugniježđenim stogom
U teoriji automata, automat s ugniježđenim stogom je konačni automat koji može koristiti podatkovnu strukturu potisni stog koja sadrži podatke koji mogu biti dodatni stogovi.
Pogledaj Konačni automat i Automat s ugniježđenim stogom
Chomskyjeva hijerarhija
U računarstvu, posebice u domeni programskih jezika, Chomskyjeva hijerarhija (rjeđe se koristi i termin Chomsky–Schützenbergerova hijerarhija) je hijerarhija klasa formalnih gramatika koje generiraju formalne jezike.
Pogledaj Konačni automat i Chomskyjeva hijerarhija
Compilers: Principles, Techniques, and Tools
Korice trenutnog izdanja, pokazujući viteza i zmaja Compilers: Principles, Techniques, and Tools je poznati udžbenik iz računarstva o konstrukciji jezičnih procesora.
Pogledaj Konačni automat i Compilers: Principles, Techniques, and Tools
Deterministički konačni automat
U teoriji izračunljivosti, deterministički konačni automat (DKA) je konačni automat u kojem za svaki par stanja i ulaznog znaka postoji jedan i samo jedan prijelaz u sljedeće stanje.
Pogledaj Konačni automat i Deterministički konačni automat
Dijagram stanja
Dijagram stanja (još i dijagram prijelaznih stanja, grafikon prijelaznih stanja i shematski prikaz prijelaznih stanjaKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 862) se koristi za grafički prikaz konačnih automata.
Pogledaj Konačni automat i Dijagram stanja
Diskretna matematika
Diskretna matematika, još zvana i finitna matematika ili decizijska matematika, je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju kontinuiranosti.
Pogledaj Konačni automat i Diskretna matematika
Formalna gramatika
U računarstvu i lingvistici, formalna gramatika, ili ponekad jednostavno gramatika, jest precizan opis formalnog jezika - to jest, skupa nizova znakova (stringova).
Pogledaj Konačni automat i Formalna gramatika
Formalni jezik
U matematici, logici i računarstvu, formalni jezik (još i umjetni jezikKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 399) \boldsymbol se sastoji od skupa konačnih slijedova elemenata konačnog skupa \boldsymbol znakova (simbola).
Pogledaj Konačni automat i Formalni jezik
Jezični prevoditelj
Jezični prevoditelj (još i prevodilac, prevoditelj, programski prevodilac, programski prevoditelj, kompilator,Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 211 te kolokvijalno često kompajler od eng. compiler) jest računalni program koji čita program napisan u izvornom jeziku, te ga prevodi u istovjetni program u ciljnom (najčešće strojnom) jeziku.
Pogledaj Konačni automat i Jezični prevoditelj
Kleeneov operator
U matematičkoj logici i računarstvu, Kleeneov operator (engl. Kleene star ili Kleene closure) je unarni operator, bilo nad skupom nizova znakova (stringova), bilo nad skupom znakova (simbola) ili karaktera.
Pogledaj Konačni automat i Kleeneov operator
Konačni pretvornik
Konačni pretvornik (konačni transduktor, konačni preobličavač, te još i konačni pretvaračKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 921) je konačni automat s dvije trake.
Pogledaj Konačni automat i Konačni pretvornik
Mealyev automat
U teoriji izračunljivosti, Mealyev automat (ili Mealyev stroj) je vrsta konačnog automata čija je funkcija izlaza pridružena trenutnom stanju i ulaznom znaku (simbolu).
Pogledaj Konačni automat i Mealyev automat
Minimizacija konačnog automata
Minimizacija konačnog automata je postupak izgradnje konačnog automata koji je istovjetan (tj. prihvaća isti jezik), i koji sadrži što je moguće manji broj stanja.
Pogledaj Konačni automat i Minimizacija konačnog automata
Mooreov automat
U teoriji izračunljivosti, Mooreov automat (ili Mooreov stroj) je konačni automat u kojem je izlazna funkcija pridružena isključivo trenutnom stanju stroja, i ne ovisi o ulazu.
Pogledaj Konačni automat i Mooreov automat
Myhill-Nerode teorem
U teoriji formalnih jezika, Myhill-Nerode teorem pruža nužne i dovoljne uvjete da bi jezik bio regularan.
Pogledaj Konačni automat i Myhill-Nerode teorem
Nedeterministički konačni automat
U teoriji izračunljivosti, nedeterministički konačni automat (NKA) (još i nedeterministički konačni strojKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 660) je konačni automat u kojem za svaki par stanja i ulaznog znaka (simbola) može postojati nekoliko mogućih sljedećih stanja.
Pogledaj Konačni automat i Nedeterministički konačni automat
Potisni automat
U teoriji automata, potisni automat je konačni automat koji primjenjuje podatkovnu strukturu stog.
Pogledaj Konačni automat i Potisni automat
Računanje
Računanje ili komputacija je općenit naziv za obradu informacije koja se može matematički predstaviti.
Pogledaj Konačni automat i Računanje
Regularna gramatika
U računarstvu, regularna gramatika (još i pravilna gramatikaKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 785) je desna regularna gramatika ili desno-linearna gramatika ako je formalna gramatika (N, Σ, P, S) kojoj su sve produkcije iz skupa P oblika.
Pogledaj Konačni automat i Regularna gramatika
Regularni izraz
U računarstvu i informatici, regularni izraz (još i pravilni izraz, ispravni izrazKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 785 – često i engleske skraćenice regexp ili regex, u množini regexps, regexes ili regexen) je niz znakova koji opisuje druge nizove znakova (engl.
Pogledaj Konačni automat i Regularni izraz
Stanje (računarstvo)
U računarstvu i teoriji automata, stanje je jedinstvena konfiguracija programa ili stroja.
Pogledaj Konačni automat i Stanje (računarstvo)
Svojstvo napuhavanja za regularne jezike
U teoriji formalnih jezika, svojstvo napuhavanja za regularne jezike je lema koja iskazuje svojstvo koje svi regularni jezici moraju zadovoljavati.
Pogledaj Konačni automat i Svojstvo napuhavanja za regularne jezike
Switch naredba
U računalnom programiranju, switch naredba je tip upravljačke naredbe koja postoji u većini suvremenih imperativnih programskih jezika (npr. C, C++, C# i Java).
Pogledaj Konačni automat i Switch naredba
Tablica prijelaza stanja
U teoriji automata i sekvencijalnoj logici, tablica prijelaza (stanja) je tablica koja pokazuje u koje stanje (ili stanja u slučaju nedeterminističkog konačnog automata) konačni automat prelazi, ovisno o trenutnom stanju i drugim ulazima.
Pogledaj Konačni automat i Tablica prijelaza stanja
Teorija automata
U teoretskom računarstvu, teorija automata je disciplina koja se bavi proučavanjem apstraktnih strojeva i problema koje oni mogu riješiti.
Pogledaj Konačni automat i Teorija automata
Teorija izračunljivosti (računarstvo)
U računarstvu, teorija izračunljivosti je grana teorije računanja koja proučava probleme koji su računski rješivi koristeći različite modele računanja.
Pogledaj Konačni automat i Teorija izračunljivosti (računarstvo)
Teorija računanja
Teorija računanja je grana računarstva koja razmatra mogu li se i s kojom učinkovitošću riješiti problemi koristeći računalo.
Pogledaj Konačni automat i Teorija računanja
Turingov stroj
Turingovi strojevi su iznimno jednostavni apstraktni uređaji za manipulaciju znakovima (simbolima) koji - unatoč jednostavnosti dizajna - mogu biti prilagođeni da simuliraju logiku bilo kojeg računalnog algoritma (uz sadašnje poimanje algoritma).
Pogledaj Konačni automat i Turingov stroj
Također poznat kao Automat konačnih stanja, Konačni stroj.