Brže od pregledniku!
14 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Bitka kod Perzijskih vrata, Darije I. Veliki, Farnabaz II., Karavan-saraj, Medijsko Carstvo, Opis (Mezopotamija), Pasargada, Perzepolis, Put svile, Satrap, Suza (Iran), Tehnologija drevnih civilizacija, Zemljopis Irana.
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Kraljevska cesta i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Bitka kod Perzijskih vrata
Bitka kod Perzijskih vrata odigrala se pokraj Perzijskih vrata u planinama Zagrosa u Iranu između perzijske vojske predvođene Ariobarzanom i makedonske vojske koju je vodio Aleksandar Makedonski.
Novi!!: Kraljevska cesta i Bitka kod Perzijskih vrata · Vidi više »
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Novi!!: Kraljevska cesta i Darije I. Veliki · Vidi više »
Farnabaz II.
Frigije u njenom najmanjem i najvećem opsegu, kojom je vladao Farnabaz II. Farnabaz II., grč.: Pharnabazus (cca 435. – 387. pr. Kr.), bio je perzijski satrap pokrajine Frigije od 413. do 387. pr. Kr.
Novi!!: Kraljevska cesta i Farnabaz II. · Vidi više »
Karavan-saraj
18. st., danas Abasov hotel safavidskog karavan-saraja Karavan-saraj (perz. کاروانسرای) je cestovno svratište za prihvaćanje i smještaj karavana, često i lokalno trgovačko središte odnosno vojno uporište.
Novi!!: Kraljevska cesta i Karavan-saraj · Vidi više »
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Novi!!: Kraljevska cesta i Medijsko Carstvo · Vidi više »
Opis (Mezopotamija)
Opis (akad. Upî ili Upija, grč. Ὦπις) je bio drevni babilonijski grad na rijeci Tigris, pokraj modernog Bagdada.
Novi!!: Kraljevska cesta i Opis (Mezopotamija) · Vidi više »
Pasargada
Pasargada (perz. پاسارگاد, starogrčki Πασαργάδαι), jedan je od glavnih gradova Perzijskog Carstva u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida.
Novi!!: Kraljevska cesta i Pasargada · Vidi više »
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Novi!!: Kraljevska cesta i Perzepolis · Vidi više »
Put svile
Put svile ili Svileni put naziv je za mrežu karavanskih putova čiji glavni cilj je bio povezivanje sredozemlja s istočnom Azijom.
Novi!!: Kraljevska cesta i Put svile · Vidi više »
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Novi!!: Kraljevska cesta i Satrap · Vidi više »
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Novi!!: Kraljevska cesta i Suza (Iran) · Vidi više »
Tehnologija drevnih civilizacija
navodnjavanja. Venere u razdoblju od oko 21 godine. Semiramidinih visećih vrtova; u pozadini se vidi Babilonska kula. kormila na staroegipatskom riječnom brodu (između 1422–1411 pr.Kr.) Civilizacije Doline Inda (3000–1500 pr.Kr.). drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.). stare Grčke. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Prikaz rala iz drevnog Egipta (oko 1200 pr.Kr.). piva iz drevnog Egipta. Rumunjskoj. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. šljake koja se kasnije uklanjala kovanjem. Zigurat Dur Untaš, 13. stoljeće pr. Kr. Piramide u Gizi. Kineski zid. Kraljevskom cestom. Kotač iz drevne Mezopotamije star oko 4000 godina. Rekonstrukcija Keopsovog broda. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. Mikene u Grčkoj, 14. st. pr. Kr. Tehnologija drevnih civilizacija se odnosi na urbanu revolucija, koja označava kraj kamenoga doba i početak brončanoga doba, kraj prapovijesti i početak povijesti, koja je započela prije otprilike 6000 godina na Bliskom istoku i u konačnici je dovela do prvih civilizacija, sa svim društvenim i povijesnim posljedicama koje ih prate: visoka gustoća stanovništva (veće populacije), gradovi, razvoj složenih i raslojenih društava (specijalizacija struka i oštrija podjela rada), centralizirana politička i gospodarska vlast (nastanak i organiziranje regionalnih država), institucije prisile (vojska, prikupljanja poreza, policija), vjerske institucije i klasa svećenika, monumentalna arhitektura (palače, hramovi, spomenici), širenje trgovine, novac, standardizirani utezi i mjere, kontrola nad mineralnim izvorima, nastanak pisma, matematike i astronomije.
Novi!!: Kraljevska cesta i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »
Zemljopis Irana
Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.
Novi!!: Kraljevska cesta i Zemljopis Irana · Vidi više »
