Sadržaj
82 odnosi: Abdul Medžid I., Adigeja, Akindžija, Assja Ahat, Autonomna Republika Krim, Žitvanski mir, Župna crkva sv. Petra i Pavla, apostoli u Koški, Bahčisaraj, Bitka kod Petrovaradina 1716., Džohar Dudajev, Donjecka oblast, Dvorac Lida, Etničke grupe Bugarske, Etničke grupe Kazahstana, Etničke grupe Rusije, Habsburško-turski rat 1663. – 1664., Hatukajevci, Herson, Hersonska oblast, Hmeljnicki, Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023., Istočna Europa, Ivan IV., ruski car, Ivan Stepanovič Mazepa, Jalta, Jamala, Jan III. Sobjeski, Kamjanec-Podiljskyj, Kipčački jezik, Konstantin XI. Paleolog, Kozaci, Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika, Krimska Narodna Republika, Krimske bitke, Krimski Kanat, Krimski Romi, Krimskotatarski jezik, Kučuk-Kajnardžijski mir, Kumici, Kursk, Lavrentij Berija, Medresa Zincirli, Narodi svijeta K, Nermin Bezmen, Nižnji Novgorod, Nogajci, NP Askanija Nova, Ognjem i mačem, Opsada Novog Zrina, Organizacija nezastupljenih nacija i naroda, ... Proširite indeks (32 više) »
Abdul Medžid I.
'''Abdul Medžid I.''' Abdul Medžid I. (23. travnja 1823. – 25. lipnja 1861.), osmanski sultan.
Pogledaj Krimski Tatari i Abdul Medžid I.
Adigeja
Adigeja (adigejski: Адыгэ Республик, ruski: Респу́блика Адыге́я) je republika u južnom dijelu Ruske Federacije.
Pogledaj Krimski Tatari i Adigeja
Akindžija
Akindžija (tur. akinci, trkač, pljačkaš), neredovno konjaništvo Osmanskog carstva.
Pogledaj Krimski Tatari i Akindžija
Assja Ahat
Ukrajinska pjevačica krimskotatarskih korijena Assja Ahat Assja Ahat (ukr. Ассія Ахат, rus. Ассия Ахат); je rusofona ukrajinska pop pjevačica, rođena je u Ukrajini 3. lipnja 1955. godine.
Pogledaj Krimski Tatari i Assja Ahat
Autonomna Republika Krim
Autonomna Republika Krim (ukr. Крим, Автономна Республіка Крим, rus. Крым, Автономная Республика Крым, krim. Qırım, Qırım Muhtar Cumhuriyeti) je jedina ukrajinska autonomna republika smještena na gornjoj obali Crnog mora, na istoimenom poluotoku.
Pogledaj Krimski Tatari i Autonomna Republika Krim
Žitvanski mir
Radvaňu nad Dunajom Žitvanski mir (Žitvatoročki mir) bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva zaključen dana 11. studenoga 1606. godine.
Pogledaj Krimski Tatari i Žitvanski mir
Župna crkva sv. Petra i Pavla, apostoli u Koški
Pavla. Župna crkva sv. Petra i Pavla u Koški nalazi se u Slavoniji (Osječko-baranjska županija) nedaleko Našica, a smještena je na sjeverozapadnom dijelu sela na manjoj uzvisini unutar groblja uz županijsku cestu Ž4031 Koška- Lacići- Magadenovac i nedaleko potoka Donja Jasenovica.
Pogledaj Krimski Tatari i Župna crkva sv. Petra i Pavla, apostoli u Koški
Bahčisaraj
Karta Krima s prikazanom lokacijom većih gradova. Bahčisaraj (krimskotatarski: Bağçasaray, ruski i ukrajinski: Бахчисарай) je grad u ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim.
Pogledaj Krimski Tatari i Bahčisaraj
Bitka kod Petrovaradina 1716.
Bitka kod Petrovaradina bila je bitka kršćanskih snaga protiv osmanskih napadača.
Pogledaj Krimski Tatari i Bitka kod Petrovaradina 1716.
Džohar Dudajev
Džohar Musajevič Dudajev (čečenski:; Дудин Муса кант Жовхар, ruski: Джохар Мусаевич Дудаев) rođen 15. veljače 1944. godine, Jalhori, Čečenija - preminuo 21. travnja 1996., Gehi Ču, Čečenija, je zapovjednik sovjetskog zrakoplovstva i čečenski vođa, prvi predsjednik Čečenske republike Ičkerije.
Pogledaj Krimski Tatari i Džohar Dudajev
Donjecka oblast
Donjecka oblast (ukrajinski: Донецька область, Donec’ka oblast’) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugoistočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.
Pogledaj Krimski Tatari i Donjecka oblast
Dvorac Lida
Rekonstrukcija nekadašnjeg dvorca je danas muzej. 1916. godine. poštanskoj marci iz 2005. godine. Dvorac Lida (bjeloruski: Лідскі замак) bio je jedan od nekoliko dvoraca izgrađenih u vrijeme vladavine litavskog vladara Gediminasa u ranom 14. stoljeću za zaštitu Velike Kneževine Litve od osvajanja vitezova Teutonaca.
Pogledaj Krimski Tatari i Dvorac Lida
Etničke grupe Bugarske
Etničke grupe Bugarske: 7.584.000.
Pogledaj Krimski Tatari i Etničke grupe Bugarske
Etničke grupe Kazahstana
Etničke grupe Kazakstana: 15.532.000 stanovnika (UN Country Population; 2008)). preko 70 naroda.
Pogledaj Krimski Tatari i Etničke grupe Kazahstana
Etničke grupe Rusije
Prvoga svjetskog rata Etničke skupine Rusije (oko 142 499 000 prema UN Country Population iz 2007.) čini otprilike 160 naroda.
Pogledaj Krimski Tatari i Etničke grupe Rusije
Habsburško-turski rat 1663. – 1664.
Habsburško-turski rat (1663. – 1664.) ili Četvrti habsburško-turski rat bio je kratki rat između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.
Pogledaj Krimski Tatari i Habsburško-turski rat 1663. – 1664.
Hatukajevci
Hatukajevci (Hatukajci; хатукаевцы, Хаттукайцы), jedno od adigejskih plemena koji se ponekad navode kao podgrupa Temirgojevaca.
Pogledaj Krimski Tatari i Hatukajevci
Herson
Herson(Ukrajinski: Херсон) je grad u južnoj Ukrajini.
Pogledaj Krimski Tatari i Herson
Hersonska oblast
Hersonska oblast (ukrajinski: Херсонська область, Khersons’ka oblast’, Khersonshchyna) oblast je koja se nalazi se u južnoj Ukrajini.
Pogledaj Krimski Tatari i Hersonska oblast
Hmeljnicki
Hmeljnicki (ukr.: Хмельницький / Hmeljnyc'kyj, polj.: Chmielnicki); grad smješten u zapadnoj Ukrajini, u regiji Podilja.
Pogledaj Krimski Tatari i Hmeljnicki
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023.
Dana 24.
Pogledaj Krimski Tatari i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023.
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Pogledaj Krimski Tatari i Istočna Europa
Ivan IV., ruski car
'''Ivan IV.''' Ivan IV.
Pogledaj Krimski Tatari i Ivan IV., ruski car
Ivan Stepanovič Mazepa
Jedna od kijevskih crkvi izgrađena pod direktivom Ivana Mazepe, 18. st. Ivan Stepanovič Mazepa (ukr. Іван Степанович Мазепа); (Ukrajina, Bila cerkva, 1639. - Moldova, Bendery, 1709.); je visoko školovan ukrajinski plemić, hetman kozačke vojske lijevoobalne Ukrajine koja se nakon ustanka hetmana Bogdana Hmeljnickog i sklopljenog Perejaslavskog sporazuma našla pod protektoratom Moskovske države i moskovskog cara.
Pogledaj Krimski Tatari i Ivan Stepanovič Mazepa
Jalta
Jalta (ukr./rus.: Ялта, grč.: Γιάλτα) je grad i crnomorsko ljetovalište na južnoj obali poluotoka Krima u Ukrajini.
Pogledaj Krimski Tatari i Jalta
Jamala
Pjesmi Eurovizije 2016. Ukrajinska poštanska marka s likom Jamale iz 2017. godine. Susana Alimivna Jamaladinova, poznatija pod umjetničkim imenom Jamala (Oš, 27. kolovoza 1983.), ukrajinska pjevačica, filmska glumica i tekstopiskinja krimkotatarskog i armenskog podrijetla, najpoznatija kao pobjednica Pjesme Eurovizije 2016.
Pogledaj Krimski Tatari i Jamala
Jan III. Sobjeski
Jan III.
Pogledaj Krimski Tatari i Jan III. Sobjeski
Kamjanec-Podiljskyj
Kamjanec-Podiljskyj (ukrajinski: Кам’янець-Подільський) je grad smješten u zapadnoj Ukrajini na Volino Podolskoj uzvisini.
Pogledaj Krimski Tatari i Kamjanec-Podiljskyj
Kipčački jezik
Kipčački jezik je izumrli turkijski jezik iz kipčačke podskupine.
Pogledaj Krimski Tatari i Kipčački jezik
Konstantin XI. Paleolog
Konstantin XI. (grč. Κωνσταντῖνος Παλαıολόγος, Kōnstantĩnos Palaiológos, poznatiji pod nadimkom "Dragaš") (Carigrad, 9. veljače 1404. – Carigrad, 29.
Pogledaj Krimski Tatari i Konstantin XI. Paleolog
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902.
Pogledaj Krimski Tatari i Kozaci
Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika ili kraće: Krimska ASSR (krimskotatarski: (po unificiranoj turskoj abecedi: Qrьm Avonomjalь Sotsialist Sovet Respublikasь, ruski: Крымская Автономная Советская Социалистическая Республика) je bivša sovjetska republika.
Pogledaj Krimski Tatari i Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
Krimska Narodna Republika
Krimska Narodna Republika (krimskotatarski jezik: Qırım Halq Cumhuriyeti; ruski: Крымская народная республика) bila je kratkotrajna nezavisna država koja je postojala na području Krima krajem 1917. i početkom 1918. godine.
Pogledaj Krimski Tatari i Krimska Narodna Republika
Krimske bitke
Krimski pohodi 1687.
Pogledaj Krimski Tatari i Krimske bitke
Krimski Kanat
Krimski Kanat (krim. Qırım Hanlığı, قريمخانلغى, rus. Крымское ханство, ukr. Кримське ханство, tur. Kırım Hanlığı) bila je država Krimskih Tatara od 1441. do 1784. godine.
Pogledaj Krimski Tatari i Krimski Kanat
Krimski Romi
Kirimìtika Rroma (Krimski Romi), muslimanska romska etnička skupina naseljena na području Krima i južnim krajevima Ukrajine, poglavito među Krimskim Tatarima koji ih poznaju pod nazivima Ajudži (Аюджи) i Gurbeti (Гурбети).
Pogledaj Krimski Tatari i Krimski Romi
Krimskotatarski jezik
Krimskotatarski (krimski) jezik (ISO 639-3: crh Qırımtatar tili, Къырымтатар тили; Qırım tili, Къырым тили), narodni jezik Krimskih Tatara, koji se govori na području Krima u Ukrajini i nekim drugim zemljama; ukupno 483 990 govornika.
Pogledaj Krimski Tatari i Krimskotatarski jezik
Kučuk-Kajnardžijski mir
Mir u Kučuk-Kajnardžiji, 1774. Kučuk-Kajnardžijski mir, mirovni sporazum sklopljen 21. srpnja 1774. godine Rusije i Osmanskog Carstva u selu Kučuk-Kajnardži, danas Kajnardža u Bugarskoj.
Pogledaj Krimski Tatari i Kučuk-Kajnardžijski mir
Kumici
Kumici ili Kumiki (kumički: Къумукълар, ruski: Кумыки) turkijski su narod koji pretežito živi u Dagestanu, Čečeniji i Sjevernoj Osetiji.
Pogledaj Krimski Tatari i Kumici
Kursk
Kursk (ruski: Курск) je grad na zapadu europskog dijela Rusije, u Kurskoj oblasti.
Pogledaj Krimski Tatari i Kursk
Lavrentij Berija
Lavrentij Pavlovič Berija (gruzijski: ლავრენტი ბერია, ruski: Лаврентий Павлович Берия) (Merkheuli, Gruzija, 29. ožujka 1899. – Moskva, 23. prosinca 1953.) bio je sovjetski političar i šef policije.
Pogledaj Krimski Tatari i Lavrentij Berija
Medresa Zincirli
Medresa Zincirli (ukrajinski Зинджирли-медресе; Медресе Ланцюгів, krimskotatarski Zıncırlı medrese) je medresa, sagrađena od kamena.
Pogledaj Krimski Tatari i Medresa Zincirli
Narodi svijeta K
Narodi svijeta K.
Pogledaj Krimski Tatari i Narodi svijeta K
Nermin Bezmen
Nermin Bezmen (Antalya, 30. travnja 1954.) - turska književnica.
Pogledaj Krimski Tatari i Nermin Bezmen
Nižnji Novgorod
Nižnji Novgorod (ruski: Нижний Новгород) – grad u Rusiji, administrativno središte Nižnjenovgorodske oblasti.
Pogledaj Krimski Tatari i Nižnji Novgorod
Nogajci
Nogajci (nogajski: Ногайлар, Noğaylar) turkijski su narod iz Sjevernog Kavkaza.
Pogledaj Krimski Tatari i Nogajci
NP Askanija Nova
Zemljopisni položaj rezervata Askanija Nova u Ukrajini. Plamenci, jedna od mnogobrojnih životinjskih vrsta u rezervatu. Askanija Nova (ukr. Асканія-Нова) je prirodni rezervat osnovan 1874.
Pogledaj Krimski Tatari i NP Askanija Nova
Ognjem i mačem
Ognjem i mačem je povijesni roman kojeg je napisao Henryk Sienkiewicz 1884. Prvi je dio Trilogije, u koju spadaju i romani Potop i Gospodin Volodijovski.
Pogledaj Krimski Tatari i Ognjem i mačem
Opsada Novog Zrina
Opsada Novog Zrina, oružani sukob između kršćanske vojske, sastavljene od hrvatskih, austrijskih, njemačkih i ugarskih postrojbi, te tursko-krimskotatarskih snaga, vođen 1664.
Pogledaj Krimski Tatari i Opsada Novog Zrina
Organizacija nezastupljenih nacija i naroda
Zemljovid članica Organizacije Zastava Organizacije Logotip Organizacije Organizacija nezastupljenih naroda i naroda (eng. Unrepresented Nations and Peoples Organization, skr. UNPO), međunarodna je organizacija osnovana kako bi dala glas nezastupljenim i marginaliziranim nacijama i narodima diljem svijeta.
Pogledaj Krimski Tatari i Organizacija nezastupljenih nacija i naroda
Perekopska prevlaka
Zemljovid Perekopske prevlake Perekopska prevlaka (ukrajinski: Перекопський перешийок;, ruski: Переко́пский переше́ек, krimskotatarski: Or boynu, Ор бойну, Or boğazı) je ime prevlake kojom je Krim spojen s europskim tlom tj.
Pogledaj Krimski Tatari i Perekopska prevlaka
Povijest Ukrajine
Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.
Pogledaj Krimski Tatari i Povijest Ukrajine
Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu
Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu ili Sovjetske deportacije (rus.: Депортации народов в СССР, ukr.: Депортація народів у СРСР, bje.: Дэпартацыі ў СССР tj. Deportacije naroda u SSSR-u; polj. Zesłania w ZSRR, tj. Egzil u SSSR-u; lit.: Sovietiniai trėmimai; lat.: Padomju deportācijas, tj.
Pogledaj Krimski Tatari i Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu
Protjerivanje Krimskih Tatara
spomenik protjeranim Krimskim Tatarima u Sudaku, na Krimu Sürgünlik (Krimskotatarska riječ za "protjerivanje", usp. "surgunisati" u ''Zoni Zamfirovoj'') je pojam koji se odnosi na državno organizirano prisilno premještanje Krimskih Tatara 1944.
Pogledaj Krimski Tatari i Protjerivanje Krimskih Tatara
Rat u istočnoj Ukrajini
Rat u istočnoj Ukrajini (ukr. Війна на сході України) ili ranije Oružani sukob na istoku Ukrajine (rus. "Вооружённый конфликт на востоке Украины") je oružani sukob koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima Ukrajine vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te proruskih separatističkih paravojnih postrojba samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike na drugoj strani, u početku predvođene ruskim državljaninom Igorom Strelkovom.
Pogledaj Krimski Tatari i Rat u istočnoj Ukrajini
Republika Krim
Republika Krim (krimskotatarski: Къырым Джумхуриети; ruski: Республика Крым; ukrajinski: Республіка Крим) jedna je od republika Rusije.
Pogledaj Krimski Tatari i Republika Krim
Rokselana
Rokselana odnosno Hürrem (perz. خرم, tur. Hürrem – nasmijana, vesela); također i Haseki Sultannem Hürrem; rođena kao pravoslavka Anastasija ili Aleksandra Lisowska (Rohatyn, Poljska, današnja Ukrajina) (1503. – 1558.) (Carigrad, Osmansko Carstvo) bila je najmoćnija sultanija u povijesti Osmanskog Carstva, zakonita supruga sultana Sulejmana, majka šestoro Vladareve djece, upraviteljica Harema, humanitarka, a nakon smrti princa Mustafe jedina nasljednica carske titule Valide sultanije (hrv.
Pogledaj Krimski Tatari i Rokselana
Ruska aneksija Krima
Sergej Aksionov, Vladimir Konstantinov, Vladimir Putin i Aleksej Čali potpisuju pristupanje Krima Ruskoj Federaciji Karta Krima Ruska aneksija Krima odigrala se u ožujku 2014.
Pogledaj Krimski Tatari i Ruska aneksija Krima
Rusko-krimski rat
Rusko-krimski rat (1571. – 1572.) bio je još jedan sukob u nizu stalnih napada Krimskog Kanata na Moskovsko Carstvo.
Pogledaj Krimski Tatari i Rusko-krimski rat
Rusko-poljski rat (1654. – 1667.)
Rusko-poljski rat, također poznat i kao Trinaestogodišnji rat, Prvi sjeverni rat ili Rat za Ukrajinu, vođen je u razdoblju od 1654. do 1667. godine između Moskovskog Carstva s jedne i Poljsko-Litavske Unije s druge strane.
Pogledaj Krimski Tatari i Rusko-poljski rat (1654. – 1667.)
Rusko-turski rat (1676. – 1681.)
Rusko-turski rat (1676. – 1681.), bio je rat vođen između Moskovskog te Osmanskog Carstva i Krimskog Kanata.
Pogledaj Krimski Tatari i Rusko-turski rat (1676. – 1681.)
Rusko-turski rat (1710. – 1711.)
Rusko-turski rat (1710. – 1711.) bio je samo južna epizoda puno većeg ratnog sukoba Velikog sjevernog rata sa Švedskim Carstvom i susjednim baltičkim državama.
Pogledaj Krimski Tatari i Rusko-turski rat (1710. – 1711.)
Rusko-turski rat (1735. – 1739.)
Rusko-turski rat 1735.
Pogledaj Krimski Tatari i Rusko-turski rat (1735. – 1739.)
Rusko-turski rat (1768. – 1774.)
Rusko-turski rat (1768. – 1774.) bio je odlučujući sukob nakon kojeg je Rusija proširila svoj utjecaj i vlast na južnu Ukrajinu, sjeverni Kavkaz, i poluotok Krim.
Pogledaj Krimski Tatari i Rusko-turski rat (1768. – 1774.)
Rusko-turski rat (1787. – 1792.)
Rusko-turski rat (1787. – 1792.) bio je neuspješan pokušaj Osmanskog Carstva da vrati teritorije izgubljene u prijašnjem Rusko-turskom ratu (1768. – 1774.). Ovaj sukob odvijao se istovremeno s Habsburško-turskim ratom 1788. – 1791. godine.
Pogledaj Krimski Tatari i Rusko-turski rat (1787. – 1792.)
Rusko-turski rat (1877. – 1878.)
Rusko-turski rat (1877. – 1878.) bio je jedan u nizu Rusko-turskih ratova, između Carske Rusije i Osmanskog Carstva.
Pogledaj Krimski Tatari i Rusko-turski rat (1877. – 1878.)
Saveznički ratni zločini
Ovo je jedna od značajnijih tabu-tema historiografije.
Pogledaj Krimski Tatari i Saveznički ratni zločini
Sevastopolj
Sevastopolj, Sevastopol, u hrvatskim izvorima također i kao Sebastopolje i Sebastopolj (ukr./rus.: Севастополь, krimski tatarski: Aqyar) je grad na zapadnoj obali poluotoka Krima u središtu Crnog mora.
Pogledaj Krimski Tatari i Sevastopolj
Simferopolj
Simferopolj, Simferopol ili Simferopol'(ukr.: Сімферополь, rus.: Симферополь, krim.: Aqmescit) je glavni grad Autonomne Republike Krim u Ukrajini.
Pogledaj Krimski Tatari i Simferopolj
Stanovništvo Ukrajine
Populacijska krivulja Ukrajine Dobna struktura Ukrajine Ukrajinske djevojke u tradicionalnim košuljama vyšyvankama. Prirodni prirast stanovništva Ukrajine Stanovništvo Ukrajine većinom čine Ukrajinci s 77,8% (popis 2001.) od ukupnog broja stanovnika u Ukrajini.
Pogledaj Krimski Tatari i Stanovništvo Ukrajine
Tartarija
Kinesku Tartariju'' (označenu ljubičastom bojom). Tartarija (latinski: Tartaria) ili Velika Tartarija (latinski: Tartaria Magna) povijesna je regija u Aziji koje se prostirala od Kaspijskoga jezera i Urala do Tihoga oceana.
Pogledaj Krimski Tatari i Tartarija
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Pogledaj Krimski Tatari i Tatari
Tighina
Tighina ili Bender (također i Bendery, ukrajinski: Бендери, ruski: Бендеры) je grad u Moldaviji.
Pogledaj Krimski Tatari i Tighina
Tubetejka
Tubetejka Tubetejka (tatarski|tat. түбәтәй) je tradicionalna kapa - dio narodne nošnje turskih naroda iz središnje Azije (Uzbeka, Kazaka, Tadžika, Kirgiza i Krimskih Tatara).
Pogledaj Krimski Tatari i Tubetejka
Turkijski narodi
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.
Pogledaj Krimski Tatari i Turkijski narodi
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Krimski Tatari i Turska
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Krimski Tatari i Ukrajina
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Pogledaj Krimski Tatari i Ukrajinci
Ukrajinci u Rusiji
Naseljenost Ukrajinaca u Ruskoj Federaciji prema popisu iz 2002. godine. Ukrajinci u Rusiji predstavljaju najveću ukrajinsku dijasporu u svijetu i prema službenom popisu iz 2002.
Pogledaj Krimski Tatari i Ukrajinci u Rusiji
Ukrajinska kuhinja
''Boršč'', ukrajinski specijalitet od cikle ''Deruny'', ukrajinski specijalitet od krumira Ukrajinska kuhinja ima dugu tradiciju koja se konačno definirala na prijelazu s 18.
Pogledaj Krimski Tatari i Ukrajinska kuhinja
Velika sovjetska enciklopedija
Velika sovjetska enciklopedija (rus. Большая советская энциклопедия, БСЭ) najpoznatija je i najpotpunija sovjetska enciklopedija.
Pogledaj Krimski Tatari i Velika sovjetska enciklopedija
Voronjež
Voronjež (ruski) je grad u jugozapadnoj Rusiji, administrativno središte Voronješke oblasti.
Pogledaj Krimski Tatari i Voronjež
Također poznat kao Krimci.