Brže od pregledniku!
175 odnosi: Agencija za obalni linijski promet, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Ante Mrvica, Antun Đivoje, Arženjak Mali, Arženjak Veli, Štokavsko narječje, Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske, Županija, Čakavsko narječje, Češvinica, Biokovo, Bitka za vojarne, Boj u Korčulanskom kanalu, Boj u Splitskom kanalu, Bratac, Bratac Mali, Charles François Beautemps-Beaupré, Crnogorski jezik, Dalmacija, Dalmatinski buhač, Desant NOVJ-a na Korčulu, Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105., Dobrić Dobričević, Domovinski rat, Donja Sestrica, Donji Vlašnik, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Državna cesta D119, Društvo hrvatskih književnika, Dubrovačka Republika, Dubrovačka zečina, Dubrovačko plemstvo, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, European Coastal Airlines, Europeidi, Genetičko podrijetlo Hrvata, Geografija u Hrvatskoj, Glavat, Glavat (Lastovo), Golubinjak, Golubinjak Mali, Golubinjak Veli, Gornja Sestrica, Gornji Vlašnik, Guvernatorat Dalmacija, Hljeb Mali, Hljeb Velji, Hrast šiškar, ..., HRT – Radio Dubrovnik, Hrvatska, Hrvatska povijest, Hrvatska ratna mornarica, Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću, Hrvatski jedriličarski savez, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-mletački ratovi, Hum, Ijekavski govor, Ilirsko stanovništvo na Mljetu, Ivan Franatica Sorkočević, Jadransko pitanje, Jadrolinija, Karlovića Tovari, Konavle, Kopište, Korčula, Kraljevina Dalmacija, Krešimir III., Kručica (otok), Lastovci, Lastovo (općina), Lastovo (razdvojba), Lastovska bitka, Lastovska buna, Lastovski dijalekt, Lastovski kanal, Lastovski statut, Lastovsko otočje, Linđo, Lirica, Lukovac Gornji, Lukovac Mali, Lukovac Srednji, Mačevni plesovi, Makarac, Mala Sestrica, Maraština, Maslinjak, Maslinjak Veli, Mirko Cecić, Mlađe kameno doba, Mljet, Morganova linija, Mrca, Mrkjenta kod Glavata, Mrkjenta pod Smokvicu, Mrkljenta bijela, Mrkljenta crna, Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, NK Omladinac Lastovo, Nogometno prvenstvo otoka srednje Dalmacije 1963./64., Norin, Obrana Dubrovnika, Odlikovanja u Hrvatskoj, Palagruški prag, Park prirode Lastovsko otočje, Pavao Pavličić, Petar II. Orseolo, Petrovac (otok), Polače, Pomorska blokada Hrvatske 8. studenoga – 3. prosinca 1991., Popis otoka Hrvatske, Popis otoka u Sredozemnom moru, Potres, Povijest Dalmacije, Povijest Dubrovnika, Povijest Hrvatske ratne mornarice, Povijest Italije, Prežba, Prijelazna trišlja, Primorska Hrvatska (kneževina), Rapalski ugovor, Registracijske oznaka za plovila u Hrvatskoj, Rimski ugovori (1941.), Saplun, Seizmologija, Sestrice, Skrivena Luka, Smokvica (razdvojba), Smotra folklora jadranske Hrvatske "Na Neretvu misečina pala", Socijalistička Republika Hrvatska, Sonata za dvije violine (Kocakov), Srdela, Srednja Sestrica (Vrhovnjaci), Srednji Vlašnik, Srednjovjekovna hrvatska država, Stomorina, Sušac, Sukcesija država, Sunčeva energija u Hrvatskoj, Svetoslav Suronja, Svjetionik Otočić Glavat, Svjetionik Otok Sušac, Svjetionik Rt Struga, Tajan Mali, Tajan Veli, Talijanski iredentizam, Turizam u Hrvatskoj, Uble, Ubli, Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine, Uska, Vela Luka, Vrhovnjaci, Za Barje, Zadarska provincija, Zaklopatica, Zaklopatica (Lastovo), Zaklopatica (otok), Zapadnoštokavsko narječje, Zoran Franičević, Zubatac, 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska, 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2000./01., 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2001./02., 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2013./14., 1000., 1272., 20. rujna, 31. siječnja u Drugom svjetskom ratu. Proširite indeks (125 više) »
Agencija za obalni linijski promet
AZOLPP (Agencija za obalni linijski promet) je hrvatska agencija koja obnavlja sve poslove vezane uz davanje koncesija za obavljanje javnog prijevoza na državnih brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama.
Novi!!: Lastovo i Agencija za obalni linijski promet · Vidi više »
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO je hrvatski profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine u Zagrebu.
Novi!!: Lastovo i Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO · Vidi više »
Ante Mrvica
Ante Mrvica (Žirje, 1952. Šibenik, 7. veljače 2021.), bio je hrvatski pomorac, sveučilišni profesor, doktor znanosti i dugogodišnji koordinator za plovno područje Splita i Dubrovnika u Jadroliniji.
Novi!!: Lastovo i Ante Mrvica · Vidi više »
Antun Đivoje
Dr.
Novi!!: Lastovo i Antun Đivoje · Vidi više »
Arženjak Mali
Arženjak Mali je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Arženjak Mali · Vidi više »
Arženjak Veli
Arženjak Veli je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Arženjak Veli · Vidi više »
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Novi!!: Lastovo i Štokavsko narječje · Vidi više »
Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske
Mediteransko-litoralni pojas je dio Mediteranske regije u fitogeografskoj raspodjeli Hrvatske koji obuhvaća veći dio otoka, uski priobalni pojas, te srednju i južnu Dalmaciju.
Novi!!: Lastovo i Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske · Vidi više »
Županija
Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.
Novi!!: Lastovo i Županija · Vidi više »
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Novi!!: Lastovo i Čakavsko narječje · Vidi više »
Češvinica
Češvinica (Česvinica) je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Češvinica · Vidi više »
Biokovo
Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.
Novi!!: Lastovo i Biokovo · Vidi više »
Bitka za vojarne
Bitka za vojarne ponekad se također naziva Rat za vojarne, je izraz kojim se naziva serija borbi koja se odigrala diljem Hrvatske kao dio Domovinskog rata tijekom 1991., s najvažnijim sukobima tijekom rujna.
Novi!!: Lastovo i Bitka za vojarne · Vidi više »
Boj u Korčulanskom kanalu
Boj u Korčulanskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Korčulanskom kanalu 16. studenog 1991. godine.
Novi!!: Lastovo i Boj u Korčulanskom kanalu · Vidi više »
Boj u Splitskom kanalu
Boj u Splitskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Splitskom kanalu 14. i 15. studenog 1991. godine.
Novi!!: Lastovo i Boj u Splitskom kanalu · Vidi više »
Bratac
Bratac je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci.
Novi!!: Lastovo i Bratac · Vidi više »
Bratac Mali
Bratac je hrid u otočju Vrhovnjaci.
Novi!!: Lastovo i Bratac Mali · Vidi više »
Charles François Beautemps-Beaupré
Charles François Beautemps-Beaupré Charles François Beautemps-Beaupré (Neuville-au-Port, Marne, 6. kolovoza 1766. – Pariz, 16. ožujka 1854.) bio je francuski hidrograf i kartograf.
Novi!!: Lastovo i Charles François Beautemps-Beaupré · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Lastovo i Crnogorski jezik · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Lastovo i Dalmacija · Vidi više »
Dalmatinski buhač
Dalmatinski buhač (lat. Tanacetum cinerariifolium; sinonim Chrysanthemum cinerariifolium) autohtona je hrvatska biljka iz porodice glavočika, važna kao izvor prirodnog insekticida Piretrina.
Novi!!: Lastovo i Dalmatinski buhač · Vidi više »
Desant NOVJ-a na Korčulu
Desant 26. dalmatinske divizije NOVJ-a na Korčulu 22.
Novi!!: Lastovo i Desant NOVJ-a na Korčulu · Vidi više »
Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.
Dmitra Zvonimira Smrću hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1089.), započeo je niz događaja koji je rezultirao krajem samostalnog Hrvatskog Kraljevstva te njegovim ulaskom u personalnu uniju s Kraljevinom Ugarskom.
Novi!!: Lastovo i Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105. · Vidi više »
Dobrić Dobričević
Dobrić Dobričević (dalmatski: Bonino De' Bonini; Lastovo, Dubrovačka Republika 1454. – Treviso, Italija, 1528.) bio je jedan od pionira tiskarstva u Europi koji je najveći dio svog života proveo u Mletačkoj Republici.
Novi!!: Lastovo i Dobrić Dobričević · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Lastovo i Domovinski rat · Vidi više »
Donja Sestrica
Donja Sestrica (Sestrica Mala) je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 10.6 km istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Donja Sestrica · Vidi više »
Donji Vlašnik
Donji Vlašnik (Smokvica) je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 13.2 km istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Donji Vlašnik · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Lastovo i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Državna cesta D119
D119 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Lastovo i Državna cesta D119 · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Lastovo i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Lastovo i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovačka zečina
Dubrovačka zečina (lat. Centaurea ragusina) je hrvatska endemska biljka iz porodice Asteraceae.
Novi!!: Lastovo i Dubrovačka zečina · Vidi više »
Dubrovačko plemstvo
Prikaz svih grbova dubrovačkih plemićkih obitelji Dubrovačko plemstvo je viši, povlašteni društveni stalež u feudalnom poretku srednjovjekovnog, renesansnog i kasnijeg razdoblja u tisućljetnom postojanju Dubrovačke Republike koji je imao vlast i upravljao državom.
Novi!!: Lastovo i Dubrovačko plemstvo · Vidi više »
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Novi!!: Lastovo i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Lastovo i Dubrovnik · Vidi više »
European Coastal Airlines
European Coastal Airlines (ECA) je hidroavionska zrakoplovna tvrtka sa sjedištem u Hrvatskoj.
Novi!!: Lastovo i European Coastal Airlines · Vidi više »
Europeidi
Carleton Coon, “Races after the Pleistocene” Europeidi ili bijelci su prema nekadašnjoj, a danas uglavnom napuštenoj rasnoj podjeli, jedna od triju glavnih ljudskih rasa, uz negroide i mongoloide.
Novi!!: Lastovo i Europeidi · Vidi više »
Genetičko podrijetlo Hrvata
Dosadašnja istraživanja genetičkog podrijetla i rezultati genetičkih analiza omogućuju tumačenje genetičkog podrijetla Hrvata.
Novi!!: Lastovo i Genetičko podrijetlo Hrvata · Vidi više »
Geografija u Hrvatskoj
Zemljopisni atlas za pučke i osnovne škole Geografija u Hrvatskoj ima značajnu odgojnu i znanstveno-istraživačku ulogu.
Novi!!: Lastovo i Geografija u Hrvatskoj · Vidi više »
Glavat
* Glavat (Mljet), otočić kod Mljeta.
Novi!!: Lastovo i Glavat · Vidi više »
Glavat (Lastovo)
Glavat je najistočniji otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 16.5 km istočno od Lastova, odnosno 14.1 km zapadno od Mljeta.
Novi!!: Lastovo i Glavat (Lastovo) · Vidi više »
Golubinjak
Golubinjak je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Dežanovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Lastovo i Golubinjak · Vidi više »
Golubinjak Mali
Golubinjak Mali je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Golubinjak Mali · Vidi više »
Golubinjak Veli
Golubinjak Veli (-Veji, -Veliki) je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Golubinjak Veli · Vidi više »
Gornja Sestrica
Gornja Sestrica (Sestrica Ve(l)ja) je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 10.7 km istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Gornja Sestrica · Vidi više »
Gornji Vlašnik
Gornji Vlašnik je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 14.1 km istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Gornji Vlašnik · Vidi više »
Guvernatorat Dalmacija
Guvernatorat Dalmacija (tal. Governatorato di Dalmazia) bio je provincija Fašističke Italije, stvoren u svibnju 1941. od okupiranog dijela Dalmacije s Bokom kotorskom, priključenog Italiji Rimskim ugovorima nakon Travanjskog rata.
Novi!!: Lastovo i Guvernatorat Dalmacija · Vidi više »
Hljeb Mali
Hljeb Mali je hrid uz sjevernu obalu Lastova, od kojeg je udaljen oko 200 metara.
Novi!!: Lastovo i Hljeb Mali · Vidi više »
Hljeb Velji
Hljeb Velji je hrid uz sjevernu obalu Lastova, od kojeg je udaljen oko 300 metara.
Novi!!: Lastovo i Hljeb Velji · Vidi više »
Hrast šiškar
Hrast šiškar (Quercus ithaburensis subsp. macrolepis) je poluzimzeleni istočnomediteranski hrast.
Novi!!: Lastovo i Hrast šiškar · Vidi više »
HRT – Radio Dubrovnik
Hrvatski radio Dubrovnik ili Radio Dubrovnik je radijska postaja u sastavu HRT-a, koja svoj program emitira na području Dubrovnika, Gruda, Korčule, Lastova, Lopuda, Rota, Slanog, Srđa, Stona, Vele Luke i Blata na Korčulu.
Novi!!: Lastovo i HRT – Radio Dubrovnik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Lastovo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Lastovo i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska ratna mornarica
Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Novi!!: Lastovo i Hrvatska ratna mornarica · Vidi više »
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji
Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. donio odluku o prekidu svih državno-pravnih odnosa između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, te u konačnici proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, koja istodobno pristupa novoproglašenoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.
Novi!!: Lastovo i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »
Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Karikatura ''"Karneval"'' prikazuje oštar kontrast predratnog i ratnog života u Zagrebu, Ilustrovani list, 1915. Domoljubna humanitarna značka, 1914. Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, dio povijesti Hrvatske obuhvaćen razdobljem Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.). Područje današnje Hrvatske je izbijanje Prvog svjetskog rata 1914.
Novi!!: Lastovo i Hrvatska u Prvom svjetskom ratu · Vidi više »
Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću
Područje Mletačke Republike 1796. godine Mletačka vladavina na području hrvatskog dijela istočne obale Jadrana trajala je do 1797. godine, a prvi iskorak Mletaka na istočni Jadran bio je već za dužda Petra Orseola.
Novi!!: Lastovo i Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću · Vidi više »
Hrvatski jedriličarski savez
Hrvatski jedriličarski savez (HJS) je hrvatska krovna jedriličarska organizacija.
Novi!!: Lastovo i Hrvatski jedriličarski savez · Vidi više »
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je tijelo javne vlasti koje na temelju javnih ovlasti provodi programe zapošljavanja.
Novi!!: Lastovo i Hrvatski zavod za zapošljavanje · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Lastovo i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hrvatsko-mletački ratovi
Hrvatsko-mletački ratovi, višestoljetni niz periodičnih oružanih sukoba, koji su se na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora s duljim ili kraćim prekidima i s različitim intenzitetom vodili između Primorske Hrvatske (do 10. stoljeća), Hrvatskog Kraljevstva (do 12. stoljeća samostalnog, a nakon toga u personalnoj uniji s Ugarskom) i Mletačke Republike.
Novi!!: Lastovo i Hrvatsko-mletački ratovi · Vidi više »
Hum
Hum je sinonim s pojmovima omanje brdo, brežuljak, glavica,Natuknice "brdo" i "brežuljak", Ljiljana Šarić / Wiebke Wittschen, "Rječnik sinonima hrvatskoga jezika", str.
Novi!!: Lastovo i Hum · Vidi više »
Ijekavski govor
Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.
Novi!!: Lastovo i Ijekavski govor · Vidi više »
Ilirsko stanovništvo na Mljetu
ilirske gradine na Velikom Gradcu Ilirsko stanovništvo na otoku Mljetu pripadalo je plemenu Ardijejaca.
Novi!!: Lastovo i Ilirsko stanovništvo na Mljetu · Vidi više »
Ivan Franatica Sorkočević
Ivan (Ivo) Franatica (Frano) Sorkočević (Dubrovnik, 30. rujna 1706. – Dubrovnik, 27. lipnja 1771.), hrvatski pjesnik, prevoditelj, lokalni dužnosnik i diplomat.
Novi!!: Lastovo i Ivan Franatica Sorkočević · Vidi više »
Jadransko pitanje
Potpisivanje Rapalskog ugovora Jadransko pitanje ili Jadranski problem, naziv za skup pitanja u međunarodnoj diplomaciji kojima se nastojala riješiti sudbina istočne obale Jadranskog mora po završetku Prvog svjetskog rata 1918. godine.
Novi!!: Lastovo i Jadransko pitanje · Vidi više »
Jadrolinija
Palača Jadran, izgrađena 1897. u kojoj je danas sjedište Jadrolinije Jadrolinija je hrvatska brodarska tvrtka osnovana u Rijeci 20. siječnja 1947. godine.
Novi!!: Lastovo i Jadrolinija · Vidi više »
Karlovića Tovari
Karlovića Tovari je skupina od 3 hridi uz sjevernu obalu Lastova, od kojeg su udaljene oko 300 metara.
Novi!!: Lastovo i Karlovića Tovari · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Lastovo i Konavle · Vidi više »
Kopište
Kopište je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, zapadno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Kopište · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Lastovo i Korčula · Vidi više »
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Novi!!: Lastovo i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »
Krešimir III.
Krešimir III. (lat. Cresimirus) († oko 1030.), hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića i osnivač poddinastije Krešimirovića.
Novi!!: Lastovo i Krešimir III. · Vidi više »
Kručica (otok)
Kručica je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Kručica (otok) · Vidi više »
Lastovci
Zemljovid: Lastovnjaci i Vrhovnjaci Pelješca Lastovo i Lastovci Lastovci (Lastovnjaci, Donji Škoji) su skupina otočića i hridi u Jadranskom moru, par milja istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Lastovci · Vidi više »
Lastovo (općina)
Lastovo je naselje i općina na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Lastovo i Lastovo (općina) · Vidi više »
Lastovo (razdvojba)
* Lastovo, otok u Jadranu.
Novi!!: Lastovo i Lastovo (razdvojba) · Vidi više »
Lastovska bitka
Stjepana Držislava bila pod upravom hrvatskoga kralja Lastovska bitka, oružani sukob između žitelja hrvatskog otoka Lastova i pomorskih snaga Mletačke Republike, koji se zbio u proljeće 1000. godine.
Novi!!: Lastovo i Lastovska bitka · Vidi više »
Lastovska buna
Lastovska buna je ime za događaje između 1602. i 1606. godine kada je elita otoka Lastova pokušala promijeniti vlast Dubrovačke Republike onom Mletačke.
Novi!!: Lastovo i Lastovska buna · Vidi više »
Lastovski dijalekt
Lastovski dijalekt ili jekavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.
Novi!!: Lastovo i Lastovski dijalekt · Vidi više »
Lastovski kanal
Lastovski kanal je tjesnac u južnoj Dalmaciji, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Lastovo i Lastovski kanal · Vidi više »
Lastovski statut
Lastovski statut je jedan od brojnih srednjovjekovnih statuta hrvatskih gradova.
Novi!!: Lastovo i Lastovski statut · Vidi više »
Lastovsko otočje
Lastovsko otočje, bez Sušca Lastovsko otočje pripada skupini južnodalmatinskih otoka, a nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj¸.
Novi!!: Lastovo i Lastovsko otočje · Vidi više »
Linđo
Folklorna skupina iz Župe dubrovačke Linđo Linđo poznat i kao dubrovačka poskočica, najpopularniji je ples Dubrovnika i dubrovačke okolice.
Novi!!: Lastovo i Linđo · Vidi više »
Lirica
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Svirač lijerice u Dubrovniku. Pera Limunade Lirica – također i lira, lijera, lijerica ili vijalo – je tradicijsko gudačko glazbalo podrijetlom iz istočnoga Sredozemlja.
Novi!!: Lastovo i Lirica · Vidi više »
Lukovac Gornji
Lukovac Gornji je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Lukovac Gornji · Vidi više »
Lukovac Mali
Lukovac Mali je hrid u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Lukovac Mali · Vidi više »
Lukovac Srednji
Lukovac Srednji je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Lukovac Srednji · Vidi više »
Mačevni plesovi
Izvođenje moreške. Mačevni plesovi dijele se na bojne, lančane i tzv.
Novi!!: Lastovo i Mačevni plesovi · Vidi više »
Makarac
Makarac je nenaseljeni otočić u zaljevu južno od mjesta Pasadur na Lastovu.
Novi!!: Lastovo i Makarac · Vidi više »
Mala Sestrica
Hrvatski otoci.
Novi!!: Lastovo i Mala Sestrica · Vidi više »
Maraština
Maraština (Rukatac, Maraškin, Mareština, Krizol, Višana) se smatra autohtonom dalmatinskom sortom, iako je identična talijanskoj sorti Malvasia Lunga.
Novi!!: Lastovo i Maraština · Vidi više »
Maslinjak
* Maslinik Hrvatski otoci u Jadranu.
Novi!!: Lastovo i Maslinjak · Vidi više »
Maslinjak Veli
Hrvatski otoci.
Novi!!: Lastovo i Maslinjak Veli · Vidi više »
Mirko Cecić
Mirko Cecić (Lastovo, 23. srpnja 1911. – Busto Arsizio, Italija) je bio hrvatski bogoslov i povjesničar.
Novi!!: Lastovo i Mirko Cecić · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Lastovo i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Novi!!: Lastovo i Mljet · Vidi više »
Morganova linija
Morganova linija ili Morganova crta je linija razvajanja tzv.
Novi!!: Lastovo i Morganova linija · Vidi više »
Mrca
Mrca (Škoj od Mrtac, Mrce) je nenaseljeni otočić uz južnu obalu Lastova.
Novi!!: Lastovo i Mrca · Vidi više »
Mrkjenta kod Glavata
Mrkjenta kod Glavata je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 15.6 km istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Mrkjenta kod Glavata · Vidi više »
Mrkjenta pod Smokvicu
Mrkjenta pod Smokvicu (ili Obrovac) je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 12.5 km istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Mrkjenta pod Smokvicu · Vidi više »
Mrkljenta bijela
Mrkljenta bijela je otočić na istočnom kraju otočja Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Mrkljenta bijela · Vidi više »
Mrkljenta crna
Mrkljenta crna je otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Mrkljenta crna · Vidi više »
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.
Novi!!: Lastovo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Vidi više »
NK Omladinac Lastovo
NK Omladinac je nogometni klub s otoka Lastova.
Novi!!: Lastovo i NK Omladinac Lastovo · Vidi više »
Nogometno prvenstvo otoka srednje Dalmacije 1963./64.
Nogometno prvenstvo otoka srednje Dalmacije za sezonu 1963./64.
Novi!!: Lastovo i Nogometno prvenstvo otoka srednje Dalmacije 1963./64. · Vidi više »
Norin
Norin je rijeka, desna pritoka rijeke Neretve u Hrvatskoj.
Novi!!: Lastovo i Norin · Vidi više »
Obrana Dubrovnika
Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.
Novi!!: Lastovo i Obrana Dubrovnika · Vidi više »
Odlikovanja u Hrvatskoj
Ceremonijalni mač Viteškog reda zmaja iz 1433. Istovremeno s osnutkom europskih redova, počeli su se osnivati svjetovni viteški redovi i u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu.
Novi!!: Lastovo i Odlikovanja u Hrvatskoj · Vidi više »
Palagruški prag
Dubina Jadranskoga mora. Palagruški prag označen je brojem 2. Palagruški prag je oko 150 km dug i do 130 m dubok podmorski prag (nazvan po otoku Palagruži).
Novi!!: Lastovo i Palagruški prag · Vidi više »
Park prirode Lastovsko otočje
Zemljovid parka prirode Vinograd na LastovuLastovsko otočje je hrvatski park prirode, proglašen 2006. godine.
Novi!!: Lastovo i Park prirode Lastovsko otočje · Vidi više »
Pavao Pavličić
Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.
Novi!!: Lastovo i Pavao Pavličić · Vidi više »
Petar II. Orseolo
Petar II.
Novi!!: Lastovo i Petar II. Orseolo · Vidi više »
Petrovac (otok)
Petrovac je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Petrovac (otok) · Vidi više »
Polače
Polače (tal. Porto Palazzo) su naselje na otoku Mljetu, koje se nalazi na sjeverozapadnoj strani otoka u dubokom istoimenom zaljevu, okruženo četirima otočićima, što Polače čini jednom od najzaštićenijih prirodnih luka na Jadranu.
Novi!!: Lastovo i Polače · Vidi više »
Pomorska blokada Hrvatske 8. studenoga – 3. prosinca 1991.
Pomorska blokada Hrvatske od 8. studenoga do 3. prosinca 1991. bila je treća pomorska blokada Hrvatske koju je u Domovinskom ratu sprovela JRM.
Novi!!: Lastovo i Pomorska blokada Hrvatske 8. studenoga – 3. prosinca 1991. · Vidi više »
Popis otoka Hrvatske
Otoci (površine veće od od 1 km2), otočići (manje od 1 km2 i veće od 0,01 km2) i hridi (manje od 0,01 km2) hrvatskog Jadrana poredani prema površini.
Novi!!: Lastovo i Popis otoka Hrvatske · Vidi više »
Popis otoka u Sredozemnom moru
Ovo je popis otoka koji se nalaze u Sredozemnom moru.
Novi!!: Lastovo i Popis otoka u Sredozemnom moru · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Lastovo i Potres · Vidi više »
Povijest Dalmacije
Povijest Dalmacije obuhvaća povijest Dalmacije, jednog od najstarijih hrvatskih regionalnih pojmova.
Novi!!: Lastovo i Povijest Dalmacije · Vidi više »
Povijest Dubrovnika
Dubrovnik je grad na jadranskoj obali, na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Lastovo i Povijest Dubrovnika · Vidi više »
Povijest Hrvatske ratne mornarice
Prevlaci Početci Hrvatske ratne mornarice sežu u rani srednji vijek i pomorske sukobe hrvatskih država, a kasnije i Hrvatskog Kraljevstva s Mlečanima, Arapima i drugim protivnicima.
Novi!!: Lastovo i Povijest Hrvatske ratne mornarice · Vidi više »
Povijest Italije
Povijest Italije je povijest naroda koji su naseljavali područja današnje Republike Italije i povijest naroda Talijana od prapovijesti do danas.
Novi!!: Lastovo i Povijest Italije · Vidi više »
Prežba
Jedan od objekata bivše JRM na Prežbi Prežba je otok u Dalmaciji, smješten sjeverozapadno od otoka Lastova, s kojim je kod zaselka Podlenga mostom povezan s naseljem Pasadur na otoku Lastovo.
Novi!!: Lastovo i Prežba · Vidi više »
Prijelazna trišlja
Prijelazna trišlja (lat. Pistacia × saportae), hibridna vrsta pistacije između P. lentiscus i P. terebinthus.
Novi!!: Lastovo i Prijelazna trišlja · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Lastovo i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Rapalski ugovor
Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.
Novi!!: Lastovo i Rapalski ugovor · Vidi više »
Registracijske oznaka za plovila u Hrvatskoj
Hrvatske registracijske oznake za plovila se sastoje od dva velika slova.
Novi!!: Lastovo i Registracijske oznaka za plovila u Hrvatskoj · Vidi više »
Rimski ugovori (1941.)
Politička karta NDH nakon Rimskih ugovora Rimski ugovori su naziv za tri ugovora potpisana 18. svibnja 1941. u 12:30 između NDH i Kraljevine Italije u Palazzo Venezia u Rimu.
Novi!!: Lastovo i Rimski ugovori (1941.) · Vidi više »
Saplun
Saplun (ili Mladine) je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Saplun · Vidi više »
Seizmologija
Karta globalnih epicentara potresa od 1977. do 1986. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. Seizmologija (grč. seismos: potres i logos: znanost) je grana geofizike koja se bavi proučavanjem potresa i njihovih popratnih pojava.
Novi!!: Lastovo i Seizmologija · Vidi više »
Sestrice
;Hrvatska.
Novi!!: Lastovo i Sestrice · Vidi više »
Skrivena Luka
Svjetionik Struga Naselje Skrivena Luka Skrivena Luka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Lastovo, na otoku Lastovu, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Lastovo i Skrivena Luka · Vidi više »
Smokvica (razdvojba)
* Smokvica, naselje i općina na Korčuli.
Novi!!: Lastovo i Smokvica (razdvojba) · Vidi više »
Smotra folklora jadranske Hrvatske "Na Neretvu misečina pala"
Nastup KUD-a Metković na 23. smotri folklora 2007. Mjesta održavanja smotre: zgrada Gradskog kulturnog središta i crkva sv. Ilije Smotra folklora jadranske Hrvatske "Na Neretvu misečina pala" je smotra folklornih tradicijskih plesova i napjeva koja se održava se u Metkoviću, u drugoj polovini mjeseca svibnja u organizaciji KUD-a Metković i Gradskog kulturnog središta Metković.
Novi!!: Lastovo i Smotra folklora jadranske Hrvatske "Na Neretvu misečina pala" · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Lastovo i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Sonata za dvije violine (Kocakov)
Sonata Intimus (1951.) jedina je sonata za dvije violine u hrvatskoj glazbenoj riznici.
Novi!!: Lastovo i Sonata za dvije violine (Kocakov) · Vidi više »
Srdela
Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae).
Novi!!: Lastovo i Srdela · Vidi više »
Srednja Sestrica (Vrhovnjaci)
Donja Sestrica (Sestrica Mala) je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 10.7 km istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Srednja Sestrica (Vrhovnjaci) · Vidi više »
Srednji Vlašnik
Srednji Vlašnik je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 13.8 km istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Srednji Vlašnik · Vidi više »
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Novi!!: Lastovo i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »
Stomorina
Stomorina je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Stomorina · Vidi više »
Sušac
Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa.
Novi!!: Lastovo i Sušac · Vidi više »
Sukcesija država
Sukcesija država u međunarodnom pravu prema definiciji iz Bečke konvencije o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora označava zamjenu jedne države drugom u pogledu odgovornosti za međunarodne odnose nekog područja.
Novi!!: Lastovo i Sukcesija država · Vidi više »
Sunčeva energija u Hrvatskoj
Sunčeva energija u Hrvatskoj se najvećim djelom iskorištava putem fotonaponskih elektrana, dok su toplinske sunčane elektrane vrlo slabo zastupljene.
Novi!!: Lastovo i Sunčeva energija u Hrvatskoj · Vidi više »
Svetoslav Suronja
Svetoslav Suronja (lat. Suetosclav Surigna), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića i začetnik poddinastije Svetoslavića.
Novi!!: Lastovo i Svetoslav Suronja · Vidi više »
Svjetionik Otočić Glavat
Svjetionik Otočić Glavat je svjetionik na pustom otočiću Glavat, u otočju Vrhovnjaci, u Lastovskom kanalu, istočno od otoka Lastova, između Korčule, Mljeta i Lastova.
Novi!!: Lastovo i Svjetionik Otočić Glavat · Vidi više »
Svjetionik Otok Sušac
Svjetionik Otok Sušac je svjetionik na vrhu otočića Sušca, na sredini Jadranskog mora, istočno od otoka Lastova.
Novi!!: Lastovo i Svjetionik Otok Sušac · Vidi više »
Svjetionik Rt Struga
Svjetionik Rt Struga je svjetionik na vrhu strmih hridina na južnoj obali otoka Lastovo gdje istoimeni rt zatvara ulaz u Skrivenu Luku.
Novi!!: Lastovo i Svjetionik Rt Struga · Vidi više »
Tajan Mali
Tajan Mali je hrid u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Tajan Mali · Vidi više »
Tajan Veli
Tajan Veli (-Velji, -Veji, -Veliki) je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Tajan Veli · Vidi više »
Talijanski iredentizam
Talijanske granice po zamislima iredentista. Ružičasto su granice italije nakon 1. svjetskog rata, a ljubičasto te točkasto-zeleno teritoriji na koje su polagali "pravo" Talijanski iredentizam ("Italia Irredenta") je naziv talijanskog nacionalnog pokreta iz 19.
Novi!!: Lastovo i Talijanski iredentizam · Vidi više »
Turizam u Hrvatskoj
Dubrovnik Opatija Crikvenici Hvar na istoimenom otoku Rovinj luci Gruž Nacionalni park Plitvička jezera Trogir Park prirode Kopački rit Eufrazijeva bazilika u Poreču Hotel Esplanade u Zagrebu Dioklecijanova palača u Splitu – Peristil Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku Međimurska vinska cesta Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana.
Novi!!: Lastovo i Turizam u Hrvatskoj · Vidi više »
Uble
Uble ili Ubli su naseljeno mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smješteno na otoku Lastovo.
Novi!!: Lastovo i Uble · Vidi više »
Ubli
Hrvatska.
Novi!!: Lastovo i Ubli · Vidi više »
Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine
Ugovor o miru s Italijom je, kao jedan od Pariških ugovora o miru nakon Drugog svjetskog rata potpisan 10.
Novi!!: Lastovo i Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine · Vidi više »
Uska
Uska (Škoj od Uske) je nenaseljeni otočić uz južnu obalu Lastova, nedaleno Skrivene Luke.
Novi!!: Lastovo i Uska · Vidi više »
Vela Luka
Vela Luka je općina na otoku Korčuli u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Lastovo i Vela Luka · Vidi više »
Vrhovnjaci
Pelješca karta otočja Vrhovnjaci su skupina nenaseljenih otoka u Jadranu.
Novi!!: Lastovo i Vrhovnjaci · Vidi više »
Za Barje
Za Barje (ili Škoj od Barja) je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Novi!!: Lastovo i Za Barje · Vidi više »
Zadarska provincija
Zadarska provincija 1920. – 1941. Zadarska provincija 1941. – 1943. Zadarska provincija (talijanski Provincia di Zara) ime je za općine Zadar i Lastovo koje su bile pripojene Italiji nakon potpisivanja Rapalskog ugovora 1920. Zadarska provincija imala je površinu od 110 kvadratnih kilometara, i 1931.
Novi!!: Lastovo i Zadarska provincija · Vidi više »
Zaklopatica
* Zaklopatica (otok), otok pored Lastova.
Novi!!: Lastovo i Zaklopatica · Vidi više »
Zaklopatica (Lastovo)
Zaklopatica je naseljeno mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smješteno na otoku i istoimenoj općini Lastovo.
Novi!!: Lastovo i Zaklopatica (Lastovo) · Vidi više »
Zaklopatica (otok)
Zaklopatica (Ključ, Škoj od Zaklopatice) je nenaseljeni otočić uz sjevernu obalu Lastova, kod naselja Zaklopatica.
Novi!!: Lastovo i Zaklopatica (otok) · Vidi više »
Zapadnoštokavsko narječje
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Zapadnoštokavski govoriDalibor Brozović,, Zbornik radova sa susreta hrvatskih studenata u tuđini (1981. – 1986.), Susreti 6, Zagreb – Bochum, str.
Novi!!: Lastovo i Zapadnoštokavsko narječje · Vidi više »
Zoran Franičević
Zoran Franičević (Pula, 23. srpnja 1957. – Split, 9. srpnja 2008.), hrvatski novinar.
Novi!!: Lastovo i Zoran Franičević · Vidi više »
Zubatac
Zubatac (lat. Dentex dentex), pripada obitelji ljuskavki (Sparidae). Uz komarču i lubina najtraženija riba Jadrana. Svoje ime duguje velikim očnjacima koji se ističu na njegovu zubalu. Naraste do 1 metra duljine i postigne težinu od 16 kg. Čvrste je građe, osobito glava s prednjim dijelom. Ističu se jake čeljusti i vrlo veliki i oštri očnjaci. Duguljastog je, ali istovremeno i prilično visokog tijela u boku stisnutog. Po izgledu se odmah da zaključiti da se radi o vrlo snažnom grabežljivcu i odličnom plivaču. Voli obrasla dna na kojima se zadržava riba. Izbjegava strmu obalu, pješčana i muljevita dna, mutne vode, mirne uvale i priobalje uz naselja. Hrani se uglavnom ribom, rakovima, glavonošcima, crvima itd. Kao tipični grabežljivac napada sve što je u pokretu i uvijek je spreman za napad. Vrlo je uporan lovac. Kreće se na velikom rasponu dubine od 1 do 200 metara, ali najčešći je do 30 metara dubine. Skuplja se u veća jata samo u sezoni mriješćenja. Mrijesti se početkom ljeta. Najbogatija područja zubataca su područja šibenskih i zadarskih otoka, gusta naselja su i u području Pule i Rovinja, i oko otoka Visa, Lastova, Mljeta i Palagruže. Osim u Jadranu rasprostranjen je i u Mediteranu i istočnom Atlantiku. Zubatac je zbog vrlo ukusnog mesa nazivan 'carom o rib. Vrsta je klasificirana kao osjetljiva nakon procjene pada globalne populacije od 30% unutar zadnje tri generacije. Spori rast, veličina jedinke i duljina životnog vijeka od 20 do čak 30 godina čine vrstu iznimno osjetljivom na prekomjeran izlov.
Novi!!: Lastovo i Zubatac · Vidi više »
1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska
1.
Novi!!: Lastovo i 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska · Vidi više »
1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2000./01.
Ovaj članak je podtema članka: 4. rang HNL-a 2000./2001.#1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska u sezoni 2000./2001.
Novi!!: Lastovo i 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2000./01. · Vidi više »
1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2001./02.
1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska u sezoni 2001./2002.
Novi!!: Lastovo i 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2001./02. · Vidi više »
1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2013./14.
1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska u sezoni 2013./14.
Novi!!: Lastovo i 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2013./14. · Vidi više »
1000.
Bez opisa.
Novi!!: Lastovo i 1000. · Vidi više »
1272.
Bez opisa.
Novi!!: Lastovo i 1272. · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: Lastovo i 20. rujna · Vidi više »
31. siječnja u Drugom svjetskom ratu
Drugi svjetski rat po nadnevcima: 31. siječnja u Drugom svjetskom ratu.
Novi!!: Lastovo i 31. siječnja u Drugom svjetskom ratu · Vidi više »
