Otvori u Google MapamaSadržaj
173 odnosi: Agencija za obalni linijski promet, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Ante Mrvica, Antun Đivoje, Arženjak Mali, Arženjak Veli, Štokavsko narječje, Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske, Županija, Čakavsko narječje, Češvinica, Biokovo, Bitka za vojarne, Boj u Korčulanskom kanalu, Boj u Splitskom kanalu, Bratac, Bratac Mali, Charles François Beautemps-Beaupré, Crnogorski jezik, Dalmacija, Dalmatinski buhač, Desant NOVJ-a na Korčulu, Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105., Dobrić Dobričević, Domovinski rat, Donja Sestrica, Donji Vlašnik, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Državna cesta D119, Društvo hrvatskih književnika, Dubrovačka Republika, Dubrovačka zečina, Dubrovačko plemstvo, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, European Coastal Airlines, Europeidi, Genetičko podrijetlo Hrvata, Geografija u Hrvatskoj, Glavat, Glavat (Lastovo), Golubinjak, Golubinjak Mali, Golubinjak Veli, Gornja Sestrica, Gornji Vlašnik, Guvernatorat Dalmacija, Hljeb Mali, Hljeb Velji, Hrast šiškar, ... Proširite indeks (123 više) »
Agencija za obalni linijski promet
AZOLPP (Agencija za obalni linijski promet) je hrvatska agencija koja obnavlja sve poslove vezane uz davanje koncesija za obavljanje javnog prijevoza na državnih brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama.
Pogledaj Lastovo i Agencija za obalni linijski promet
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO je hrvatski profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine u Zagrebu.
Pogledaj Lastovo i Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO
Ante Mrvica
Ante Mrvica (Žirje, 1952. Šibenik, 7. veljače 2021.), bio je hrvatski pomorac, sveučilišni profesor, doktor znanosti i dugogodišnji koordinator za plovno područje Splita i Dubrovnika u Jadroliniji.
Pogledaj Lastovo i Ante Mrvica
Antun Đivoje
Dr.
Pogledaj Lastovo i Antun Đivoje
Arženjak Mali
Arženjak Mali je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Arženjak Mali
Arženjak Veli
Arženjak Veli je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Arženjak Veli
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Pogledaj Lastovo i Štokavsko narječje
Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske
Mediteransko-litoralni pojas je dio Mediteranske regije u fitogeografskoj raspodjeli Hrvatske koji obuhvaća veći dio otoka, uski priobalni pojas, te srednju i južnu Dalmaciju.
Pogledaj Lastovo i Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske
Županija
Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.
Pogledaj Lastovo i Županija
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Pogledaj Lastovo i Čakavsko narječje
Češvinica
Češvinica (Česvinica) je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Češvinica
Biokovo
Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.
Pogledaj Lastovo i Biokovo
Bitka za vojarne
Bitka za vojarne ponekad se također naziva Rat za vojarne, je izraz kojim se naziva serija borbi koja se odigrala diljem Hrvatske kao dio Domovinskog rata tijekom 1991., s najvažnijim sukobima tijekom rujna.
Pogledaj Lastovo i Bitka za vojarne
Boj u Korčulanskom kanalu
Boj u Korčulanskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Korčulanskom kanalu 16. studenog 1991. godine.
Pogledaj Lastovo i Boj u Korčulanskom kanalu
Boj u Splitskom kanalu
Boj u Splitskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Splitskom kanalu 14. i 15. studenog 1991. godine.
Pogledaj Lastovo i Boj u Splitskom kanalu
Bratac
Bratac je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci.
Pogledaj Lastovo i Bratac
Bratac Mali
Bratac je hrid u otočju Vrhovnjaci.
Pogledaj Lastovo i Bratac Mali
Charles François Beautemps-Beaupré
Charles François Beautemps-Beaupré Charles François Beautemps-Beaupré (Neuville-au-Port, Marne, 6. kolovoza 1766. – Pariz, 16. ožujka 1854.) bio je francuski hidrograf i kartograf.
Pogledaj Lastovo i Charles François Beautemps-Beaupré
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Pogledaj Lastovo i Crnogorski jezik
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Lastovo i Dalmacija
Dalmatinski buhač
Dalmatinski buhač (lat. Tanacetum cinerariifolium; sinonim Chrysanthemum cinerariifolium) autohtona je hrvatska biljka iz porodice glavočika, važna kao izvor prirodnog insekticida Piretrina.
Pogledaj Lastovo i Dalmatinski buhač
Desant NOVJ-a na Korčulu
Desant 26. dalmatinske divizije NOVJ-a na Korčulu 22.
Pogledaj Lastovo i Desant NOVJ-a na Korčulu
Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.
Dmitra Zvonimira Smrću hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1089.), započeo je niz događaja koji je rezultirao krajem samostalnog Hrvatskog Kraljevstva te njegovim ulaskom u personalnu uniju s Kraljevinom Ugarskom.
Pogledaj Lastovo i Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.
Dobrić Dobričević
Dobrić Dobričević (dalmatski: Bonino De' Bonini; Lastovo, Dubrovačka Republika 1454. – Treviso, Italija, 1528.) bio je jedan od pionira tiskarstva u Europi koji je najveći dio svog života proveo u Mletačkoj Republici.
Pogledaj Lastovo i Dobrić Dobričević
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.
Pogledaj Lastovo i Domovinski rat
Donja Sestrica
Donja Sestrica (Sestrica Mala) je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 10.6 km istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Donja Sestrica
Donji Vlašnik
Donji Vlašnik (Smokvica) je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 13.2 km istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Donji Vlašnik
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Pogledaj Lastovo i Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Državna cesta D119
D119 je državna cesta u Hrvatskoj.
Pogledaj Lastovo i Državna cesta D119
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Pogledaj Lastovo i Društvo hrvatskih književnika
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Pogledaj Lastovo i Dubrovačka Republika
Dubrovačka zečina
Dubrovačka zečina (lat. Centaurea ragusina) je hrvatska endemska biljka iz porodice Asteraceae.
Pogledaj Lastovo i Dubrovačka zečina
Dubrovačko plemstvo
Prikaz svih grbova dubrovačkih plemićkih obitelji Dubrovačko plemstvo je viši, povlašteni društveni stalež u feudalnom poretku srednjovjekovnog, renesansnog i kasnijeg razdoblja u tisućljetnom postojanju Dubrovačke Republike koji je imao vlast i upravljao državom.
Pogledaj Lastovo i Dubrovačko plemstvo
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Pogledaj Lastovo i Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Lastovo i Dubrovnik
European Coastal Airlines
European Coastal Airlines (ECA) je hidroavionska zrakoplovna tvrtka sa sjedištem u Hrvatskoj.
Pogledaj Lastovo i European Coastal Airlines
Europeidi
Carleton Coon, “Races after the Pleistocene” Europeidi ili bijelci su prema nekadašnjoj, a danas uglavnom napuštenoj rasnoj podjeli, jedna od triju glavnih ljudskih rasa, uz negroide i mongoloide.
Pogledaj Lastovo i Europeidi
Genetičko podrijetlo Hrvata
Dosadašnja istraživanja genetičkog podrijetla i rezultati genetičkih analiza omogućuju tumačenje genetičkog podrijetla Hrvata.
Pogledaj Lastovo i Genetičko podrijetlo Hrvata
Geografija u Hrvatskoj
Zemljopisni atlas za pučke i osnovne škole Geografija u Hrvatskoj ima značajnu odgojnu i znanstveno-istraživačku ulogu.
Pogledaj Lastovo i Geografija u Hrvatskoj
Glavat
* Glavat (Mljet), otočić kod Mljeta.
Pogledaj Lastovo i Glavat
Glavat (Lastovo)
Glavat je najistočniji otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 16.5 km istočno od Lastova, odnosno 14.1 km zapadno od Mljeta.
Pogledaj Lastovo i Glavat (Lastovo)
Golubinjak
Golubinjak je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Dežanovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Pogledaj Lastovo i Golubinjak
Golubinjak Mali
Golubinjak Mali je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Golubinjak Mali
Golubinjak Veli
Golubinjak Veli (-Veji, -Veliki) je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Golubinjak Veli
Gornja Sestrica
Gornja Sestrica (Sestrica Ve(l)ja) je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 10.7 km istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Gornja Sestrica
Gornji Vlašnik
Gornji Vlašnik je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 14.1 km istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Gornji Vlašnik
Guvernatorat Dalmacija
Guvernatorat Dalmacija (tal. Governatorato di Dalmazia) bio je provincija Fašističke Italije, stvoren u svibnju 1941. od okupiranog dijela Dalmacije s Bokom kotorskom, priključenog Italiji Rimskim ugovorima nakon Travanjskog rata.
Pogledaj Lastovo i Guvernatorat Dalmacija
Hljeb Mali
Hljeb Mali je hrid uz sjevernu obalu Lastova, od kojeg je udaljen oko 200 metara.
Pogledaj Lastovo i Hljeb Mali
Hljeb Velji
Hljeb Velji je hrid uz sjevernu obalu Lastova, od kojeg je udaljen oko 300 metara.
Pogledaj Lastovo i Hljeb Velji
Hrast šiškar
Hrast šiškar (Quercus ithaburensis subsp. macrolepis) je poluzimzeleni istočnomediteranski hrast.
Pogledaj Lastovo i Hrast šiškar
HRT – Radio Dubrovnik
Hrvatski radio Dubrovnik ili Radio Dubrovnik je radijska postaja u sastavu HRT-a, koja svoj program emitira na području Dubrovnika, Gruda, Korčule, Lastova, Lopuda, Rota, Slanog, Srđa, Stona, Vele Luke i Blata na Korčulu.
Pogledaj Lastovo i HRT – Radio Dubrovnik
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Lastovo i Hrvatska
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Pogledaj Lastovo i Hrvatska povijest
Hrvatska ratna mornarica
Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Pogledaj Lastovo i Hrvatska ratna mornarica
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji
Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. donio odluku o prekidu svih državno-pravnih odnosa između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, te u konačnici proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, koja istodobno pristupa novoproglašenoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.
Pogledaj Lastovo i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji
Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Karikatura ''"Karneval"'' prikazuje oštar kontrast predratnog i ratnog života u Zagrebu, Ilustrovani list, 1915. Domoljubna humanitarna značka, 1914. Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, dio povijesti Hrvatske obuhvaćen razdobljem Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.).
Pogledaj Lastovo i Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću
Područje Mletačke Republike 1796. godine Mletačka vladavina na području hrvatskog dijela istočne obale Jadrana trajala je do 1797. godine, a prvi iskorak Mletaka na istočni Jadran bio je već za dužda Petra Orseola.
Pogledaj Lastovo i Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću
Hrvatski jedriličarski savez
Hrvatski jedriličarski savez (HJS) je hrvatska krovna jedriličarska organizacija.
Pogledaj Lastovo i Hrvatski jedriličarski savez
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je tijelo javne vlasti koje na temelju javnih ovlasti provodi programe zapošljavanja.
Pogledaj Lastovo i Hrvatski zavod za zapošljavanje
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925.
Pogledaj Lastovo i Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko-mletački ratovi
Hrvatsko-mletački ratovi, višestoljetni niz periodičnih oružanih sukoba, koji su se na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora s duljim ili kraćim prekidima i s različitim intenzitetom vodili između Primorske Hrvatske (do 10. stoljeća), Hrvatskog Kraljevstva (do 12. stoljeća samostalnog, a nakon toga u personalnoj uniji s Ugarskom) i Mletačke Republike.
Pogledaj Lastovo i Hrvatsko-mletački ratovi
Hum
Hum je sinonim s pojmovima omanje brdo, brežuljak, glavica,Natuknice "brdo" i "brežuljak", Ljiljana Šarić / Wiebke Wittschen, "Rječnik sinonima hrvatskoga jezika", str.
Pogledaj Lastovo i Hum
Ijekavski govor
Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.
Pogledaj Lastovo i Ijekavski govor
Ilirsko stanovništvo na Mljetu
ilirske gradine na Velikom Gradcu Ilirsko stanovništvo na otoku Mljetu pripadalo je plemenu Ardijejaca.
Pogledaj Lastovo i Ilirsko stanovništvo na Mljetu
Ivan Franatica Sorkočević
Ivan (Ivo) Franatica (Frano) Sorkočević (Dubrovnik, 30. rujna 1706. – Dubrovnik, 27. lipnja 1771.), hrvatski pjesnik, prevoditelj, lokalni dužnosnik i diplomat.
Pogledaj Lastovo i Ivan Franatica Sorkočević
Jadransko pitanje
Potpisivanje Rapalskog ugovora Jadransko pitanje ili Jadranski problem, naziv za skup pitanja u međunarodnoj diplomaciji kojima se nastojala riješiti sudbina istočne obale Jadranskog mora po završetku Prvog svjetskog rata 1918. godine.
Pogledaj Lastovo i Jadransko pitanje
Jadrolinija
Palača Jadran, izgrađena 1897. u kojoj je danas sjedište Jadrolinije Jadrolinija je hrvatska brodarska tvrtka osnovana u Rijeci 20. siječnja 1947. godine.
Pogledaj Lastovo i Jadrolinija
Karlovića Tovari
Karlovića Tovari je skupina od 3 hridi uz sjevernu obalu Lastova, od kojeg su udaljene oko 300 metara.
Pogledaj Lastovo i Karlovića Tovari
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Pogledaj Lastovo i Konavle
Kopište
Kopište je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, zapadno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Kopište
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Pogledaj Lastovo i Korčula
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Pogledaj Lastovo i Kraljevina Dalmacija
Krešimir III.
Krešimir III. (lat. Cresimirus) († oko 1030.), hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića i osnivač poddinastije Krešimirovića.
Pogledaj Lastovo i Krešimir III.
Kručica (otok)
Kručica je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Kručica (otok)
Lastovci
Zemljovid: Lastovnjaci i Vrhovnjaci Pelješca Lastovo i Lastovci Lastovci (Lastovnjaci, Donji Škoji) su skupina otočića i hridi u Jadranskom moru, par milja istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Lastovci
Lastovo (općina)
Lastovo je naselje i općina na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Pogledaj Lastovo i Lastovo (općina)
Lastovo (razdvojba)
* Lastovo, otok u Jadranu.
Pogledaj Lastovo i Lastovo (razdvojba)
Lastovska bitka
Stjepana Držislava bila pod upravom hrvatskoga kralja Lastovska bitka, oružani sukob između žitelja hrvatskog otoka Lastova i pomorskih snaga Mletačke Republike, koji se zbio u proljeće 1000. godine.
Pogledaj Lastovo i Lastovska bitka
Lastovska buna
Lastovska buna je ime za događaje između 1602. i 1606. godine kada je elita otoka Lastova pokušala promijeniti vlast Dubrovačke Republike onom Mletačke.
Pogledaj Lastovo i Lastovska buna
Lastovski dijalekt
Lastovski dijalekt ili jekavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.
Pogledaj Lastovo i Lastovski dijalekt
Lastovski kanal
Lastovski kanal je tjesnac u južnoj Dalmaciji, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Pogledaj Lastovo i Lastovski kanal
Lastovski statut
Lastovski statut je jedan od brojnih srednjovjekovnih statuta hrvatskih gradova.
Pogledaj Lastovo i Lastovski statut
Lastovsko otočje
Lastovsko otočje, bez Sušca Lastovsko otočje pripada skupini južnodalmatinskih otoka, a nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj¸.
Pogledaj Lastovo i Lastovsko otočje
Linđo
Folklorna skupina iz Župe dubrovačke Linđo Linđo poznat i kao dubrovačka poskočica, najpopularniji je ples Dubrovnika i dubrovačke okolice.
Pogledaj Lastovo i Linđo
Lirica
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Svirač lijerice u Dubrovniku. Pera Limunade Lirica – također i lira, lijera, lijerica ili vijalo – je tradicijsko gudačko glazbalo podrijetlom iz istočnoga Sredozemlja.
Pogledaj Lastovo i Lirica
Lukovac Gornji
Lukovac Gornji je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Lukovac Gornji
Lukovac Mali
Lukovac Mali je hrid u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Lukovac Mali
Lukovac Srednji
Lukovac Srednji je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Lukovac Srednji
Mačevni plesovi
Izvođenje moreške. Mačevni plesovi dijele se na bojne, lančane i tzv.
Pogledaj Lastovo i Mačevni plesovi
Makarac
Makarac je nenaseljeni otočić u zaljevu južno od mjesta Pasadur na Lastovu.
Pogledaj Lastovo i Makarac
Mala Sestrica
Hrvatski otoci.
Pogledaj Lastovo i Mala Sestrica
Maraština
Maraština (Rukatac, Maraškin, Mareština, Krizol, Višana) se smatra autohtonom dalmatinskom sortom, iako je identična talijanskoj sorti Malvasia Lunga.
Pogledaj Lastovo i Maraština
Maslinjak
* Maslinik Hrvatski otoci u Jadranu.
Pogledaj Lastovo i Maslinjak
Maslinjak Veli
Hrvatski otoci.
Pogledaj Lastovo i Maslinjak Veli
Mirko Cecić
Mirko Cecić (Lastovo, 23. srpnja 1911. – Busto Arsizio, Italija) je bio hrvatski bogoslov i povjesničar.
Pogledaj Lastovo i Mirko Cecić
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Pogledaj Lastovo i Mlađe kameno doba
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Pogledaj Lastovo i Mljet
Morganova linija
Morganova linija ili Morganova crta je linija razvajanja tzv.
Pogledaj Lastovo i Morganova linija
Mrca
Mrca (Škoj od Mrtac, Mrce) je nenaseljeni otočić uz južnu obalu Lastova.
Pogledaj Lastovo i Mrca
Mrkjenta kod Glavata
Mrkjenta kod Glavata je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 15.6 km istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Mrkjenta kod Glavata
Mrkjenta pod Smokvicu
Mrkjenta pod Smokvicu (ili Obrovac) je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 12.5 km istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Mrkjenta pod Smokvicu
Mrkljenta bijela
Mrkljenta bijela je otočić na istočnom kraju otočja Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Mrkljenta bijela
Mrkljenta crna
Mrkljenta crna je otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Mrkljenta crna
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.
Pogledaj Lastovo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
NK Omladinac Lastovo
NK Omladinac je nogometni klub s otoka Lastova.
Pogledaj Lastovo i NK Omladinac Lastovo
Nogometno prvenstvo otoka srednje Dalmacije 1963./64.
Nogometno prvenstvo otoka srednje Dalmacije za sezonu 1963./64.
Pogledaj Lastovo i Nogometno prvenstvo otoka srednje Dalmacije 1963./64.
Norin
Norin je rijeka, desna pritoka rijeke Neretve u Hrvatskoj.
Pogledaj Lastovo i Norin
Obrana Dubrovnika
Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.
Pogledaj Lastovo i Obrana Dubrovnika
Odlikovanja u Hrvatskoj
Ceremonijalni mač Viteškog reda zmaja iz 1433. Istovremeno s osnutkom europskih redova, počeli su se osnivati svjetovni viteški redovi i u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu.
Pogledaj Lastovo i Odlikovanja u Hrvatskoj
Palagruški prag
Dubina Jadranskoga mora. Palagruški prag označen je brojem 2. Palagruški prag je oko 150 km dug i do 130 m dubok podmorski prag (nazvan po otoku Palagruži).
Pogledaj Lastovo i Palagruški prag
Park prirode Lastovsko otočje
Zemljovid parka prirode Vinograd na LastovuLastovsko otočje je hrvatski park prirode, proglašen 2006. godine.
Pogledaj Lastovo i Park prirode Lastovsko otočje
Pavao Pavličić
Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.
Pogledaj Lastovo i Pavao Pavličić
Petar II. Orseolo
Petar II.
Pogledaj Lastovo i Petar II. Orseolo
Petrovac (otok)
Petrovac je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Petrovac (otok)
Polače
Polače (tal. Porto Palazzo) su naselje na otoku Mljetu, koje se nalazi na sjeverozapadnoj strani otoka u dubokom istoimenom zaljevu, okruženo četirima otočićima, što Polače čini jednom od najzaštićenijih prirodnih luka na Jadranu.
Pogledaj Lastovo i Polače
Pomorska blokada Hrvatske 8. studenoga – 3. prosinca 1991.
Pomorska blokada Hrvatske od 8. studenoga do 3. prosinca 1991. bila je treća pomorska blokada Hrvatske koju je u Domovinskom ratu sprovela JRM.
Pogledaj Lastovo i Pomorska blokada Hrvatske 8. studenoga – 3. prosinca 1991.
Popis otoka Hrvatske
Otoci (površine veće od od 1 km2), otočići (manje od 1 km2 i veće od 0,01 km2) i hridi (manje od 0,01 km2) hrvatskog Jadrana poredani prema površini.
Pogledaj Lastovo i Popis otoka Hrvatske
Popis otoka u Sredozemnom moru
Ovo je popis otoka koji se nalaze u Sredozemnom moru.
Pogledaj Lastovo i Popis otoka u Sredozemnom moru
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo.
Pogledaj Lastovo i Potres
Povijest Dalmacije
Povijest Dalmacije obuhvaća povijest Dalmacije, jednog od najstarijih hrvatskih regionalnih pojmova.
Pogledaj Lastovo i Povijest Dalmacije
Povijest Dubrovnika
Dubrovnik je grad na jadranskoj obali, na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Lastovo i Povijest Dubrovnika
Povijest Hrvatske ratne mornarice
Prevlaci Početci Hrvatske ratne mornarice sežu u rani srednji vijek i pomorske sukobe hrvatskih država, a kasnije i Hrvatskog Kraljevstva s Mlečanima, Arapima i drugim protivnicima.
Pogledaj Lastovo i Povijest Hrvatske ratne mornarice
Povijest Italije
Povijest Italije je povijest naroda koji su naseljavali područja današnje Republike Italije i povijest naroda Talijana od prapovijesti do danas.
Pogledaj Lastovo i Povijest Italije
Prežba
Jedan od objekata bivše JRM na Prežbi Prežba je otok u Dalmaciji, smješten sjeverozapadno od otoka Lastova, s kojim je kod zaselka Podlenga mostom povezan s naseljem Pasadur na otoku Lastovo.
Pogledaj Lastovo i Prežba
Prijelazna trišlja
Prijelazna trišlja (lat. Pistacia × saportae), hibridna vrsta pistacije između P. lentiscus i P. terebinthus.
Pogledaj Lastovo i Prijelazna trišlja
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Pogledaj Lastovo i Primorska Hrvatska (kneževina)
Rapalski ugovor
Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.
Pogledaj Lastovo i Rapalski ugovor
Registracijske oznaka za plovila u Hrvatskoj
Hrvatske registracijske oznake za plovila se sastoje od dva velika slova.
Pogledaj Lastovo i Registracijske oznaka za plovila u Hrvatskoj
Rimski ugovori (1941.)
Politička karta NDH nakon Rimskih ugovora Rimski ugovori su naziv za tri ugovora potpisana 18. svibnja 1941. u 12:30 između NDH i Kraljevine Italije u Palazzo Venezia u Rimu.
Pogledaj Lastovo i Rimski ugovori (1941.)
Saplun
Saplun (ili Mladine) je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Saplun
Seizmologija
Karta globalnih epicentara potresa od 1977. do 1986. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo.
Pogledaj Lastovo i Seizmologija
Sestrice
;Hrvatska.
Pogledaj Lastovo i Sestrice
Skrivena Luka
Svjetionik Struga Naselje Skrivena Luka Skrivena Luka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Lastovo, na otoku Lastovu, Dubrovačko-neretvanska županija.
Pogledaj Lastovo i Skrivena Luka
Smokvica (razdvojba)
* Smokvica, naselje i općina na Korčuli.
Pogledaj Lastovo i Smokvica (razdvojba)
Smotra folklora jadranske Hrvatske "Na Neretvu misečina pala"
Nastup KUD-a Metković na 23. smotri folklora 2007. Mjesta održavanja smotre: zgrada Gradskog kulturnog središta i crkva sv. Ilije Smotra folklora jadranske Hrvatske "Na Neretvu misečina pala" je smotra folklornih tradicijskih plesova i napjeva koja se održava se u Metkoviću, u drugoj polovini mjeseca svibnja u organizaciji KUD-a Metković i Gradskog kulturnog središta Metković.
Pogledaj Lastovo i Smotra folklora jadranske Hrvatske "Na Neretvu misečina pala"
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Pogledaj Lastovo i Socijalistička Republika Hrvatska
Sonata za dvije violine (Kocakov)
Sonata Intimus (1951.) jedina je sonata za dvije violine u hrvatskoj glazbenoj riznici.
Pogledaj Lastovo i Sonata za dvije violine (Kocakov)
Srdela
Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae).
Pogledaj Lastovo i Srdela
Srednja Sestrica (Vrhovnjaci)
Donja Sestrica (Sestrica Mala) je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 10.7 km istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Srednja Sestrica (Vrhovnjaci)
Srednji Vlašnik
Srednji Vlašnik je nenaseljeni otočić u otočju Vrhovnjaci, na pola puta između Lastova i Mljeta, a nalazi se oko 13.8 km istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Srednji Vlašnik
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Pogledaj Lastovo i Srednjovjekovna hrvatska država
Stomorina
Stomorina je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Stomorina
Sušac
Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa.
Pogledaj Lastovo i Sušac
Sukcesija država
Sukcesija država u međunarodnom pravu prema definiciji iz Bečke konvencije o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora označava zamjenu jedne države drugom u pogledu odgovornosti za međunarodne odnose nekog područja.
Pogledaj Lastovo i Sukcesija država
Sunčeva energija u Hrvatskoj
Sunčeva energija u Hrvatskoj se najvećim djelom iskorištava putem fotonaponskih elektrana, dok su toplinske sunčane elektrane vrlo slabo zastupljene.
Pogledaj Lastovo i Sunčeva energija u Hrvatskoj
Svetoslav Suronja
Svetoslav Suronja (lat. Suetosclav Surigna), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića i začetnik poddinastije Svetoslavića.
Pogledaj Lastovo i Svetoslav Suronja
Svjetionik Otočić Glavat
Svjetionik Otočić Glavat je svjetionik na pustom otočiću Glavat, u otočju Vrhovnjaci, u Lastovskom kanalu, istočno od otoka Lastova, između Korčule, Mljeta i Lastova.
Pogledaj Lastovo i Svjetionik Otočić Glavat
Svjetionik Otok Sušac
Svjetionik Otok Sušac je svjetionik na vrhu otočića Sušca, na sredini Jadranskog mora, istočno od otoka Lastova.
Pogledaj Lastovo i Svjetionik Otok Sušac
Svjetionik Rt Struga
Svjetionik Rt Struga je svjetionik na vrhu strmih hridina na južnoj obali otoka Lastovo gdje istoimeni rt zatvara ulaz u Skrivenu Luku.
Pogledaj Lastovo i Svjetionik Rt Struga
Tajan Mali
Tajan Mali je hrid u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Tajan Mali
Tajan Veli
Tajan Veli (-Velji, -Veji, -Veliki) je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Tajan Veli
Talijanski iredentizam
Talijanske granice po zamislima iredentista. Ružičasto su granice italije nakon 1. svjetskog rata, a ljubičasto te točkasto-zeleno teritoriji na koje su polagali "pravo" Talijanski iredentizam ("Italia Irredenta") je naziv talijanskog nacionalnog pokreta iz 19.
Pogledaj Lastovo i Talijanski iredentizam
Turizam u Hrvatskoj
Dubrovnik Opatija Crikvenici Hvar na istoimenom otoku Rovinj luci Gruž Nacionalni park Plitvička jezera Trogir Park prirode Kopački rit Eufrazijeva bazilika u Poreču Hotel Esplanade u Zagrebu Dioklecijanova palača u Splitu – Peristil Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku Međimurska vinska cesta Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana.
Pogledaj Lastovo i Turizam u Hrvatskoj
Uble
Uble ili Ubli su naseljeno mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smješteno na otoku Lastovo.
Pogledaj Lastovo i Uble
Ubli
Hrvatska.
Pogledaj Lastovo i Ubli
Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine
Ugovor o miru s Italijom je, kao jedan od Pariških ugovora o miru nakon Drugog svjetskog rata potpisan 10.
Pogledaj Lastovo i Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine
Uska
Uska (Škoj od Uske) je nenaseljeni otočić uz južnu obalu Lastova, nedaleno Skrivene Luke.
Pogledaj Lastovo i Uska
Vela Luka
Vela Luka je općina na otoku Korčuli u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Pogledaj Lastovo i Vela Luka
Vrhovnjaci
Pelješca karta otočja Vrhovnjaci su skupina nenaseljenih otoka u Jadranu.
Pogledaj Lastovo i Vrhovnjaci
Za Barje
Za Barje (ili Škoj od Barja) je nenaseljeni otočić u otočju Lastovci, istočno od Lastova.
Pogledaj Lastovo i Za Barje
Zadarska provincija
Zadarska provincija 1920. – 1941. Zadarska provincija 1941. – 1943. Zadarska provincija (talijanski Provincia di Zara) ime je za općine Zadar i Lastovo koje su bile pripojene Italiji nakon potpisivanja Rapalskog ugovora 1920. Zadarska provincija imala je površinu od 110 kvadratnih kilometara, i 1931.
Pogledaj Lastovo i Zadarska provincija
Zaklopatica
* Zaklopatica (otok), otok pored Lastova.
Pogledaj Lastovo i Zaklopatica
Zaklopatica (Lastovo)
Zaklopatica je naseljeno mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smješteno na otoku i istoimenoj općini Lastovo.
Pogledaj Lastovo i Zaklopatica (Lastovo)
Zaklopatica (otok)
Zaklopatica (Ključ, Škoj od Zaklopatice) je nenaseljeni otočić uz sjevernu obalu Lastova, kod naselja Zaklopatica.
Pogledaj Lastovo i Zaklopatica (otok)
Zapadnoštokavsko narječje
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Zapadnoštokavski govoriDalibor Brozović,, Zbornik radova sa susreta hrvatskih studenata u tuđini (1981. – 1986.), Susreti 6, Zagreb – Bochum, str.
Pogledaj Lastovo i Zapadnoštokavsko narječje
Zoran Franičević
Zoran Franičević (Pula, 23. srpnja 1957. – Split, 9. srpnja 2008.), hrvatski novinar.
Pogledaj Lastovo i Zoran Franičević
Zubatac
Zubatac (lat. Dentex dentex), pripada obitelji ljuskavki (Sparidae). Uz komarču i lubina najtraženija riba Jadrana. Svoje ime duguje velikim očnjacima koji se ističu na njegovu zubalu. Naraste do 1 metra duljine i postigne težinu od 16 kg. Čvrste je građe, osobito glava s prednjim dijelom. Ističu se jake čeljusti i vrlo veliki i oštri očnjaci.
Pogledaj Lastovo i Zubatac
1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska
1.
Pogledaj Lastovo i 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska
1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2000./01.
Ovaj članak je podtema članka: 4. rang HNL-a 2000./2001.#1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska u sezoni 2000./2001.
Pogledaj Lastovo i 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2000./01.
1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2001./02.
1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska u sezoni 2001./2002.
Pogledaj Lastovo i 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2001./02.
1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2013./14.
1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska u sezoni 2013./14.
Pogledaj Lastovo i 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2013./14.
20. rujna
20.
Pogledaj Lastovo i 20. rujna
31. siječnja u Drugom svjetskom ratu
Drugi svjetski rat po nadnevcima: 31. siječnja u Drugom svjetskom ratu.
Pogledaj Lastovo i 31. siječnja u Drugom svjetskom ratu