Komunikacija

8334 odnosi: A, A cappella, A posteriori, A priori, Aachen, Aachenosaurus, Aaron Sorkin, Aškelon, Abak, Abasidi, Abd al-Rahman al-Sufi, Abdera (Španjolska), Abdikacija, Abdominea, Abelija, Abeliofilum, Abelisauridi, Abelmošus, Aberacija, Abercije Hieropolski, Abesinska zob, Abhazijska ciklama, Ablacija, Abobra, Abolicija, Aboridžini, Abraham Ortelius, Abraksas, Abrazija, Abrazija kože, Abraziv, Abronija, Abrus (Plantae), Absol, Absolonova pijavica, Accessio cedit principali, Acena, Acineta (Plantae), Acorela, Acta Apostolicae Sedis, Acta Sanctae Sedis, Actephila, Ad hoc, Ad hominem, Ad maiorem Dei gloriam, Ad turres, Adaks antilopa, Adalbert Adam Barić, Adam Smith, Adam Zrinski, ..., Adamova jabučica, Adansonija, Adaptacija oka, Adda, Adela Normanska, Adelijski pingvin, Adelokarijum, Adenandra, Adenija, Adenokarpus, Adenostoma, Adept, Adesmija, Adhezija, Adicija, Adige, Adina, Adjudikacija, Admiral, Adolf, Adromišus, Adventisti sedmog dana, Aemona, Aerosinusitis, Aeternam, Afanes, Afelandra, Aficiranje, Afinitet, Afrička šljiva, Afrička ciklama, Afrička divlja mačka, Afrička ivančica, Afrička ljubica, Afrička zlatna mačka, Afrički čempres, Afrički bivol, Afrički divlji magarac, Afrički divlji pas, Afrički haracini, Afrički pingvin, Afrički slon, Afzelija, Agapantus, Agastače, Agatozma, Agava, Agent, Agezilaj, Agitacija, Aglaja (biljni rod), Aglomeracija, Aglomeracija (urbanizam), Aglutinativni jezici, Agnes Waterhouse, Agneza Rimska, Agonis (Plantae), Agregat, Agri, Agrigento, Agrobiologija, Ahimen, Ahlis, Ahmed Muradbegović, Aja Sofija, Ajanija, Ajdovkanski slijepac, Ajhrizon, Aka, Akademija ilirskog jezika u Rimu, Akademik, Akakalis, Akalifa, Akampe, Akantofeniks, Akantofipijum, Akantokalicijum, Akantolimon, Akantostahis, Akantozicijos, Akarnanska šikalina, Akcelerometar, Akcij, Akebija, Akmopile, Akomodacija, Akord, Akra, Akridin, Akridinska naranča, Akrodon, Akrokomija, Akrostihum, Aksijalan, Aktiniopteris, Aktivizam, Aktivna galaktika, Aktivni ugljen, Aktivno slušanje, Aktuator, Akuzativ, Akvamarin, Akvarel, Akvedukt, Akvileja, Akvitanci, Al-Farghani, Al-Hvarizmi, Alamanda, Alangijum, Alarik II., Alba (odjeća), Albani, Albanija, Albanska književnost, Albanski jezik, Albedo, Alberta, Alberto Barton, Alberto Suárez Inda, Albicija, Albion, Albit, Album (razdvojba), Alcalá de Henares, Alceja, Aldo Manuzio, Aleister Crowley, Aleksa Benigar, Aleksandar Dugin, Aleksandar iz Tralesa, Aleksandar Komulović, Aleksandar VII., Aleksandar VIII., Aleksander Terplan, Aleksandrijska knjižnica, Aleksandrijska lovorika, Alepski bor, Aletris, Aleurit, Alfa Centaura, Alfred Veliki, Algašice, Alge, Alge kremenjašice, Alhag, Alias-efekt, Alibercija, Aliogin, Aliteracija, Alizarin, Aljaška kolja, Alkanna, Alkemija, Alkoholi, Alma mater, Almatijska biskupija, Alobrožani, Alodij, Aloja, Alojsija, Alojz Gradnik, Alokasija, Aloplektus, Alosauroidi, Alpaka, Alpinija, Alpska marulja, Alpska ruža, Alpski škrbavac, Alpski dvornik, Alpski kozorog, Alpski ribiz, Alrauna, Alsofila, Alstonija, Alstromerija, Alstromerijevke, Alt, Alter ego, Altituda, Altokumulus, Altostratus, Aluvij, Alvarezsauridi, Alyscamps, Amadeus (1984.), Amalasunta, Amalrik II. Jeruzalemski, Amalteja (mitologija), Amandman, Amarant, Amaurosis fugax, Ambivalentnost, Ambroz Matić, Ameba, Amenoreja, Amentotaksus, Ameos, Američka brusnica, Američka gledičija, Američka veslokljunka, Američki borovac, Američki brijest, Američki ginseng, Američki haracini, Američki iđirot, Američki kermes, Američki kozlac, Američki lotos, Američki muflon, Američki smrdljivac, Američki tulipanovac, Amfiblema, Amijan Marcelin, Amikt, Amiris, Ammoides, Amnestija, Amobijum, Amomum, Amonijev klorid, AMORC, Amorfa, Amorfofalus, Amphicarpaea, Amplituda (razdvojba), Amputacija, Amurska jesetra, Amurska srebrna trava, Amyandova kila, Ana Katarina Zrinski, Ana-Neda, Anabazis, Anafalis, Anakampseros, Anakonde, Analema, Ananas comosus, Ananas cvijet, Anastazije I., bizantski car, Anastigmat, Anatidaefobija, Anatomski izrazi za smještaj, Anžuvinsko Carstvo, Anđelika, Anđeo čuvar, Anđeo Gospodnji, Anđeoska truba, Andira, Andora, Andrea Palladio, Andreacijeva povelja, Andreas Vesalius, Andrija Bot od Bajne, Andrija Kačić Miošić, Andrija Ljudevit Adamić, Andrija Paleolog, Andrija Spiletak, Andrija Svorad, Andrijala, Andromeda (zviježđe), Andronik I. Trapezuntski, Andski galeb, Aneksija, Aneurizma, Angelina Jolie, Angelo Scola, Anglizam, Anglofilija, Anglosasi, Angolaea, Anilingus, Anis, Anja Maksić Japundžić, Anketa, Anno Domini, Anno Mundi, Anomalije maternice, Anona, Anorganski pigmenti, Anredera, Ansgarda Burgundska, Antandroy, Ante Ercegović, Ante Righi, Ante Sekulić, Ante Starčević, Antemurale Christianitatis, Antena, Anteosauri, Antestor, Antička filozofija, Antička književnost, Antički Rim, Antidetonatori, Antiferomagnetizam, Antigen, Antigonon, Antijar, Antika, Antiklerikalizam, Antiohija, Anto Jerković, Antocerote, Antofilit, Anton Durković, Anton Mayer, Antonin Pio, Antonio Caggiano, Antonio José González Zumárraga, Antonio María Barbieri, Antonio Quarracino, Antonio Scarpa, Antonio Stradivari, Antony Sumich, Antrakinonska bojila, Antun Šimčik, Antun Dalmatin, Antun Dorn, Antun Kadčić, Antun Radić, Antun Vrančić, Anturij, Anubijas, Anuitet, Anus, Anzelmo Katić, Anzio, Aparat, Aperitiv, Apertura (razdvojba), Apijan iz Aleksandrije, Apios, Apoastron, Apocalypto, Apocinum, Apogej, Apokalipsa (Dürer), Apokromat, Apolon, Apostolska konstitucija, Apostolska pokorničarna, Apostolska signatura, Apostolski egzarhat za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori, Apostolski vikarijat sjeverne Arabije, Apozicija, Aprobacija, Apsida, Apsida (astronomija), Apsorpcija, Apstinencija, Apulej, Apulska mladolika, Aquila, Arahnijoides, Arahozija, Araks, Aralija, Aranjuez, Aranska dolina, Arapski papar, Arapski tamjanovac, Arauđija, Araukarija, Araukarijevke, Arbatel de magia veterum, Arbogast, Arbon, Arboretum, Archaeoceti, Areka, Areokokus, Arezzo, Argan, Argenteus, Argentina, Argentit, Argirantemum, Argument, Argument (razdvojba), Argumentum a fortiori, Argumentum ad antiquitatem, Arhelaj, Arheplastidi, Arhimed, Arhitektura, Arhitrav, Arhiv, Ariš, Arija (satrapija), Arijan, Ariovist, Arisema, Aristarh sa Samosa, Aristeja, Aristid (pisac), Arizonska platana, Arizonski čempres, Arkadije, Arktička vrba, Armatoli, Armatura, Armenski galeb, Armija, Armilarna sfera, Arminije, Arnaldo iz Villanove, Arnebija, Arneri, Arpofilum, Ars antiqua, Ars poetica, Arslantepe, Artabotris, Artakserkso I., Artefakt, Artičoka, Artizam, Artroza, Arvo Pärt, As the Flower Withers, Asfalt, Asignat, Asimilacija, Asklepije, Asklepijev štap, Asocijacija, Aspekt, Aspera Hiems Symfonia, Assisi, Astečki galeb, Astelija, Astelijevke, Astigmatizam (optika), Astragalus bashanensis, Astrolab, Astroloba, Astrologija, Astronomija, Astronomski instrumenti, Astronomski satelit, Atanarik, Atanasije Stojković, Atanazije Aleksandrijski, Atanazije Jurjević, Ateizam, Atentat, Atentat na Cezara, Athanasia, Athanasius Kircher, Atila, Atlanta, Georgia, Atlantska vukoriba, Atlantski pjegavi dupin, Atmosferska fronta, Atom, Atomska jezgra, Atomski broj, Atrakcija, Atropatena, Attilio Nicora, Audi, Audiatur et altera pars, Augur, August, Augustin, Augustinski heremiti, Auktor, Aukuba, Aureola, Auripigment, Auror, Australazija, Australopitek, Australska dvodihalica, Australska srebrna akacija, Australski galeb, Austrijanci, Austrijska kadulja, Austrijski zmijak, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Autarijatska krčagovina, Autizam, Autodafé, Autograf, Autohtoni kultovi u Istri, Autoklav, Avelinija, Aventin, Aves (razdvojba), Avicena, Avignon, Avimimus, Avit, Avoirdupois sustav mjera, Avokado, Azijska cibetka palmašica, Azijska platana, Azijski ginseng, Azijski slon, Azorski lovor, Azovsko more, Łobez, Ávila (grad), Íñigo Arista, Đavolji nokat, Đumbir (biljni rod), Đumbirolike, Đumbirovke, Đurađ I. Balšić, Đurđica, Đuro Bašić, Đuro Hidža, Đuro Matijašević, Đuro, dukljanski kralj, Šaš, Šašina, Šafran, Šafranasta preslica, Šafranov korijen, Šah, Šapika, Šara poljarica, Šarena boa, Šarena gnojištarka, Šarena pečurka, Šarena perunika, Šarenokljuni gnjurac, Šarlah, Šćipakčić, Šćucica, Šećerna bolest, Šećerna repa, Šećerna trska, Šećerni javor, Šeboj, Šelak, Šenika, Šenokaulon, Šer, Šest razdoblja svijeta, Šestar (zviježđe), Šesteroškrge raže, Ševe, Šiška, Šibenska molitva, Šibika, Šilbidni somovi, Šilj, Šiljasta lignja, Šiljka, Šiljkolika, Šiljoglavke, Šiljorep, Šiljovke, Šimšir, Šimširolike, Šimširovke, Šime Starčević, Šimun Čarobnjak, Šimun Greblo, Širokolisna veprina, Širokolisni rogoz, Šisandra, Šismatoglotis, Šiso, Šivalica, Škanjac osaš, Škapular, Škarpinke, Školjkasti cvijet, Škorpion (zviježđe), Škotska umjetnost, Škotski klan, Škrinja privilegija, Škrob, Šljuke sjemenjarke, Šopron, Šoreja, Šotova pukovica, Španjolska, Španjolska juka, Španjolska trstika, Španjolski jezik, Španjolski vrabac, Šparoga, Šparogolike, Šparogovke, Špedicija, Špiljski medvjed, Špinat, Štajerska (vojvodstvo), Štapasta palma, Štavelj, Štefan Žemlič, Štefan Küzmič, Štefan Zagrebec, Štipavac (biljni rod), Štirenica, Štirovke, Štit (zviježđe), Štitarka, Štitarke, Štitasti ožiljak, Štitasti zelenčić, Štitasto ptičje mlijeko, Štitka, Štitna žlijezda, Štokavsko narječje, Štovanje, Štrbac, Štrcalica, Štukolike ribe, Šumarica, Šumarica (gljiva), Šumska anđelika, Šumska češljugovina, Šumska žutilovka, Šumska datulja, Šumska iglica, Šumska jagoda, Šumska kokoška, Šumska kozja krv, Šumska mjehurica, Šumska pečurka, Šumska potočnica, Šumska sastojina, Šumska smilika, Šumska svijeća, Šumska tratinčica, Šumska urodica, Šumska voluharica, Šumski čistac, Šumski cereus, Šumski duhan, Šumski slon, Šupaljka, Švantezija, Švedska književnost, Švedsko Carstvo, Švert, Švicarska, Švicarska garda, Żagań, Žablji ljiljan, Žabnjačka kornjašica, Žabnjak (biljni rod), Žabnjak štitonosni, Žabnjak ljutić, Žabočun, Žabočunolike, Žabočunovke, Žabogriz, Žabogrizovke, Žabokrečina, Žabovlatka, Žalosna vrba, Žanr-scena, Žargon, Žarko Dražojević, Žarko Muljačić, Žarko Vlaho, Ždral (zviježđe), Ždralovi, Ždralovke, Ždrijebe (zviježđe), Ždrijelo, Žednjak, Žefersonija, Željezna vrata (Split), Željezno drvo (biljni rod), Željezo, Željko Jozić, Žena, Žene u starom Rimu, Ženski spolni sustav, Žeravac (biljni rod), Žestilj, Žezlo, Žižula, Žića svetih otaca, Židovi u Hrvatskoj, Žigmund Erdődy, Žilava ljuskavica, Žilinska knjiga, Žilj, Žilovac, Žirafa, Žirafa (zviježđe), Živac odmicač oka, Životinje, Žličarka, Žlijezdača, Žlijezde lojnice, Žlijezde slinovnice, Žljezdasti nedirak, Žljezdastodlakavi mravinac, Žljezdastodlakavi trputac, Žnjan-Pazdigrad, Žučica, Žučni kamenci, Žučni vodovi, Žuška, Žućkasta pupavka, Žućkasti šilj, Žućkasto ptičje mlijeko, Žulj, Žumanka, Županija, Žuta ivica, Žuta kadilovka, Žuta lužarka, Žuta mrtva kopriva, Žuta perunika, Žuta ptičja noga, Žuta ruža, Žuta vučja stopa, Žuta zvečka, Žutarica, Žuti žednjak, Žuti jasmin, Žuti lokvanj, Žuti rog, Žuti srčanik, Žuti volujac, Žutičasti jedić, Žutičava srba, Žutika, Žutikovke, Žutina, Žuto drvo (Fabaceae), Žuto drvo (Rutaceae), Žutokljuni labud, Žutonogi pingvin, Žutoprsi tukan, Žutouhi pingvin, Žutovrati vrabac, Žutulje, Čaškasta baluška, Čaškasta gromotulja, Čaga, Čajevke, Čakalj, Čakavsko narječje, Čandragupta Maurya, Čapljan, Čaplje, Čarobni patkokljunić, Čarobnjak, Časoslov opatice Čike, Čast, Čazma, Češka (povijesna pokrajina), Češki šaš, Češljugar, Češljugovina, Češljugovinolike, Češljugovke, Češnjača (biljni rod), Češnjak, Čedadsko evanđelje, Čeh, Leh i Meh, Čehoslovačka, Čeiridopsis, Čekinjasta broćika, Čekinjasti bor, Čeljust, Čemerika, Čemerikovke, Čemin, Čempres, Čempresovke, Čeona kost, Čepljez, Čepljezovke, Čepnjak, Český Krumlov, Českobudjejovička biskupija, Čestika, Čestoslavica, Četinaši, Četinjače, Četni prelci, Četrun, Četveroborke, Četverokutni bedreni mišić, Čičak, Čičimak, Čičkovac, Čileanska araukarija, Činčile, Čiopašice, Čiope, Čista srijeda, Čistac, Čistilište, Čivitnjača, Član, Čokolada, Čovječja ribica, Čovječje srce, Čovjek, Črnovka, Čudnovati kljunaš, Čuga, Čupava gnojištarka, Čupava mačica, Čupavice, Čuperkasti karanfil, Čuskveja, Čuvarkuća, Čvorak, Čvorci, Čvorika, Óscar Andrés Rodríguez Maradiaga, Æ, Ćiril i Metod, Ćubasti gnjurac, Ćuk, Équitation, Évariste Galois, Babassu, Babijana, Babin zub, Babina svila, Babljača, Badalona, Badem, Bademasta vrba, Badhamova sunčanica, Badijanovke, Baeza, Bagrem, Bahatost, Bahornica, Baia Mare, Bajkalske planine, Bajona, Bakalarke, Bakalaureat, Bakterije, Baktrijski jezik, Balada, Baladur, Balearska ciklama, Balegaši, Balista, Balkanska endemska nefropatija, Baloče, Balon cvijet, Balsa, Baltazar Adam Krčelić, Baltičko more, Balzamasta jela, Balzamina, Balzaminovke, Balzamski vratić, Bambus, Bambusovci, Ban, Banana (rod), Bananovke, Bangana musaei, Banjan, Banksija, Banovac (dužnosnik), Banski stol, Banteng, Baršunica, Baršunka, Bargello, Baringtonija, Barokni dvorci u Slavoniji, Barska žabokrečina, Barska nadbiskupija, Barska nutrija, Barski epitafi, Bartol Kašić, Bartolomej Đurđević, Bartsia, Baruch de Spinoza, Baruh (knjiga), Basento, Baskija (autonomna zajednica), Bastarni, Bastasi (Bosansko Grahovo, BiH), Batat, Batavci, Bath (Somerset), Batoglavka, Batora, Bayerovi objekti, Bazela, Bazilika Rođenja Isusova, Bazilika sv. Franje Asiškog, Bazilika sv. Ivana Lateranskog, Bazilika Svetoga groba, Bazilisk, bizantski car, Bálint Balassi, Beatifikacija, Bečka ilustrirana kronika, Bešornerija, Bedreni trokut, Bedrenika, Begonija, Begonijevke, Bekica, Bekmanija, Belardija, Belgi, Belgijska Galija, Belijum, Belizar, Belize, Bellinzona, Belošević, Beluga, Benedictus, Benedikt Rogačić, Benedikt XIII., Benedikt XIV., Benedikt XVI., Benediktinci, Benesijeva pečurka, Benevento, Beninj Albertini, Beninkasa, Benjamina Karić, Berberski makaki, Berenikina kosa, Bergenija, Beril, Beringova polarna lisica, Berislavići Grabarski, Bernard II. Zanne, Bernardin Frankopan, Bernardino Echeverría Ruiz, Bernicija, Bernoullijeva jednadžba, Besançon, Besera, Beskonačnost, Betlehem, Betonika, Bezbridnjača, Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Bezlisni nadbradac, Bezlistac, Bezljušturaši, Bezljuskaši, Bezmirisna kamilica, Bezmirisni katanac, Bezmjehurna staklača, Beznošci, Bezostruška, Bezrameni iverci, Bezrameni listovi, Bezrepci, Biarmosuki, Bič (biologija), Bičevanje, Biberovac, Biblia pauperum, Biblijska teologija, Biblijski rukopisi, Bibliotheca Zriniana, Bifurkacija, Big Ben, Bignonija, Bijela čiopa, Bijela gorušica, Bijela grafija, Bijela jesetra, Bijela loboda, Bijela murva, Bijela pšenica, Bijela pupavka, Bijela roda, Bijela topola, Bijela vrba, Bijeli žednjak, Bijeli bun, Bijeli jasenak, Bijeli kužnjak, Bijeli lastavičnjak, Bijeli lav, Bijeli sljez, Bijeli stolisnik, Bijeli svib, Bijelo vraničko zvonce, Bik (razdvojba), Bik (zviježđe), Biksin, Biljke, Biljne boje, Bill Rancic, Binčulići, Bingadinski nosorog, Binturong, Biodizel, Biokovska zečina, Biokovsko zvonce, Bioluminiscencija, Birka, Bisceglie, Biserak, Biserka, Biserka (gljiva), Biserujka, Biskupija Canelones, Biskupija Kraljičina Gradca, Biskupija Maldonado-Punta del Este, Biskupija Murska Sobota, Biskupija Novo Mesto, Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u Dubrovniku, Biskupska kapica, Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, Biskupski štap, Bit kaznenog djela, Bitka kod Beneventa, Bitka kod Siska, Bitka za Monte Cassino, Bitnice, Bitumen, Bivolja boba, Bizacena, Bizamski štakor, Bizant, Bizantologija, Bizon, Bjeloglavi štekavac, Bjeloglavi sup, Bjelogrli dupin, Bjelolici kapucin, Bjelolist, Bjeloprsi jež, Bjelorepi jelen, Bjelouška, Bjelovar, Bjelovarsko-križevačka županija, Bjesnoća, Blaž Berke, Blaž Jurjev Trogiranin, Blaž Podmanicki, Blažena Djevica Marija Kraljica, Blaženak, Blaženik, Blaćenje, Blagajev likovac, Blagajski, Blagoslov obitelji, Blagovijest, Blagva, Blaise Pascal, Blandfordija, Blatno jezero, Blijeda ovojnača, Blijeda perunika, Blistavac (riba), Blitva, Blizanci (zviježđe), Bljeskovita zvijezda, Bljušt, Bljuštac, Bljuštolike, Blomerija, Blosfeldija, Blune, Božić, Božićno drvce, Božikovina, Božja providnost, Božur, Bob (biljna vrsta), Bobolike, Bodalj, Bodež (biljni rod), Bodeljke, Bodin, Bodljaši, Bodljastolisna kukavičica, Bodljikava končasta palma, Bodljikava palma, Bodljikava veprina, Bodljikavi morski psi, Bodljikavi volak, Bodljozub, Bodorke, Boetije, Bog, Boginje, Bogohuljenje, Bogojavljenje, Bogomoljke, Bogoslovlje, Bogoslovni vestnik, Bojadisarska krozofora, Bojadisarska pilica, Bojadisarski broć, Bojan Glavašević, Bojilo, Bojna Zrinski, Bojnik, Boka kotorska, Bokonija, Bol (Splitsko-dalmatinska županija), Bol u prsima, Boldo, Boldovke, Bolen, Bolnica, Bologna, Bomareja, Bomba, Bombaks, Bombarda, Bombon drvo, Bongardija, Bongo (antilopa), Bonn, Bonobo, Bor (biljni rod), Boražina, Boražinovke, Borak (biljni rod), Bornejska mačka, Borolike, Borovica, Borovnica, Bosanska Banovina, Bosanska zvončika, Bosanski ljiljan, Bosiljak, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Botanički vrt, Boto, Bovenija, Bozoni, Brač, Brački špiljski trčak, Brašnjak, Brachyscome, Bradata pljuskavica, Bradavičasta svinja, Bradavičasti kaktus, Bradavičava žutenica, Bradavka, Bradica, Bradonjice, Brahihiton, Brahijarij, Branimir, Branimir Glavičić, Bratislava, Bratovština, Bratstvo svetog Pija X., Brazdeni kitovi, Brazenija, Brazil, Brazilin, Brčak, Brčko, Bršaka, Bršljan (biljna vrsta), Bršljan (biljni rod), Brbot (prezime), Brdski lovor, Brdy, Bregmaceros, Bregunica, Brejnija, Brekinja, Brela, Bresina, Brestanjevke, Brestska crkvena unija, Breza, Brezov zviždak, Brezovke, Brezuljevke, Brgljez, Brgljez kamenjar, Brianov život, Brižinski spomenici, Bribir (Skradin), Brijest, Brindisi, Britanska funta, Britanska monarhija, Brkaš, Brnistra, Brnska biskupija, Broć, Broćanica, Broćevac, Broćevke, Broćika, Brod (arhitektura), Brodeja, Broftonija, Brohinija, Brojevi (vrsta riječi), Brojevni pravac, Brokula, Bromelija, Brosonecija, Brovalija, Brozimum, Bruce Olson, Brukteri, Brula, Brulovke, Brunera, Brunija, Brunijevke, Brunijolike, Brunsvigija, Brusnica (biljna vrsta), Buča, Bučići (župa), Bušin (rod), Bušinovke, Bubamare, Bubica, Bubreška, Budžet, Budislavićev pravovjerni zavod, Budleja, Bufonija, Bugarštica, Bugarska biskupska konferencija, Bugarska gora, Buglozoides, Buhin šaš, Bujadika, Bujadovke, Bukavac, Bukefal, Bukoč, Bukova guba, Bukovača (gljiva), Bukovke, Bukva, Bukvica (biljni rod), Bukvolike, Bula, Bulbine, Bulbinela, Bulbofilum, Bumbari, Bunarka, Bunarkovke, Bunić (plemstvo), Burgundi, Burgundsko Vojvodstvo, Buritski vranjak, Burni galeb, Burza, Busento, Busika, Businjak, Butija, Cagliarijski zaljev, Caius Aemilius Ingenuus, Caklenjača, Caklina, Caloris Basin, Camauro, Camera obscura, Camerino, Campello sul Clitunno, Candolleova slabunjavka, Canellaceae, Cannaregio, Canosa di Puglia, Cantilena, Cantores Sancti Marci, Cantus firmus, Cappa magna, Capsiceae, Car, Carević, Carica (razdvojba), Carina (razdvojba), Carl Friedrich Gauss, Carl Gustav Jacobi, Carl Linné, Carlos María de la Torre, Carlos Oviedo Cavada, Carludovica, Carmina Burana, Carnotaurus, Carolus Rex, Carpe diem, Carska opatija Corvey, Carski pingvin, Castropola, Castrum, Casus belli, Catania, Catharina Regina von Greiffenberg, Cavalla, Caveat emptor, Cavtat, Cévennes, Cecelj, Ceceljevke, Ceceljolike, Cedar, Cefalù, Cefej (zviježđe), Celer, Celerolike, Celibat, Celij, Celinščica, Celjska biskupija, Celofisoidi, Celuloza, Celuridi, Celzo, Cent, Centaur (zviježđe), Centesimus Annus, Centralno grijanje, Centule III. de Béarn, Centurija, Centurion, Ceratopsi, Ceratoteka, Ceratozamija, Ceremonijalna magija, Cerera (patuljasti planet), Cerezin, Certifikat, Cestovni rotor, Cetingradska povelja, Cetinska ukliva, Cetinski vijun, Cezij, Cezura, Champagne (pokrajina), Champagne-Ardenne, Cheat, Chicago, Chioggia, Chou, Chris Martin, Christine Lagarde, Christoph Schönborn, Christopher Marlowe, Chromobotia macracanthus, Chrysophylloideae, Chur, Ciao, Ciceron, Cifostema, Cigansko perje, Cigareta cvijet, Cihora mala, Cijate, Cikade, Cikadolike, Cikadovnice, Cikla, Ciklama, Ciklantus, Ciklospermum, Cilicija, Cimbalarija, Cimbidijum, Cinabarit, Cincari, Cincinnati, Ohio, Cindro, Ciparska ciklama, Ciparsko Kraljevstvo, Cipela (biljni rod), Circus Maximus, Cirka, Cirkulacija, Cirkus (antika), Cirkvena, Cirostratus, Ciroza, Cirtantus, Cirtopodium, Cirus, Cisalpinska Galija, Cisterciti, Cistercitski samostan Stična, Cistozira, Cithara octochorda, Cives, Civitas, Cjeloglavke, Cjelolisna ivica, Cjevonosnice, Cjevozupci, Claustra Alpium Iuliarum, Clement, Clinton Joseph Davisson, Cloaca Maxima, Cluj-Napoca, Code Napoléon, Codex Alimentarius, Cognomen, Columnea, Commedia dell'arte, Como (jezero), Compagnonnage, Conductus, Connie Francis, Corpus Christi, Teksas, Corpus separatum, Corvus, Cosenza, Creska špiljska pipa, Cretna mahovina, Crimen sollicitationis (dokument), Crkva, Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu, Crkva bosanska, Crkva Majke Božje Koruške u Križevcima, Crkva sv. Jakova Apostola u Dicmu, Crkva sv. Terezije Avilske u Ravnoj Gori, Crkva Svetog Martina u Canterburyju, Crkveni naučitelj, Crkveni Oci, Crkveni raskol, Crljena semprica, Crna čemerika, Crna bazga, Crna bunika, Crna kopriva (Ballota), Crna magija, Crna misa, Crna murva, Crna pčela drvarica, Crna pomoćnica, Crna roda, Crna topola, Crna trubača, Crna udovica, Crna vrana, Crnački papar, Crni bor, Crni dupin, Crni grab, Crni grab (biljna vrsta), Crni hoko, Crni ribiz, Crni sljez, Crnica (biljni rod), Crnjika, Crnkasta sasa, Crno pasje grožđe, Crno-bijeli gvereza, Crnocrveni kukurijek, Crnoglava papiga, Crnoglava strnadica, Crnogorska književnost, Crnogorska povijest, Crnogorska srednjovjekovna književnost, Crnogorski državni grbovi do 1921., Crnogorski komiti, Crnogrli gnjurac, Crnokapi zovoj, Crnokljuni galeb, Crnokrila bluna, Crnoleđi čagalj, Crnooka deverika, Crnoplodna aronija, Crnorepa gazela, Crnorepi prerijski pas, Crnoresa zečina, Crvena bazga, Crvena Hrvatska, Crvena hudika, Crvena iglica, Crvena lisica, Crvena vjeverica, Crveni bljuštac, Crveni drijen, Crveni golesak, Crveni javor, Crveni luk, Crveni mač, Crveni naprstak, Crveni panda, Crveni pasji zub, Crveni patuljak, Crveni pauk, Crveni ribiz, Crvenjača, Crvenkasta panjevčica, Crveno vodeno drvo, Crvenokapi američki djetlić, Crvenokljuni hoko, Crvenolisna šljiva, Crvenoruba guba, Crvenouha kornjača, Crvenperka, Crvotočina (biljni rod), Crvotočine, Crvotočinka, Crvotočnica, Crvotočnice, Crypta Napolitana, Cuenca (Španjolska), Cui bono, Cum ex venerabilis, Cunjica, Cushingova bolest, Cvijet, Cvijet lešina, Cvijet sa raskršća, Cvjetne ptice, Cvjetnica, Cvjetno područje rtova, Cvolika, Cyanobacteria, Cyclanthaceae, Cygnus (svemirska letjelica), Cypella discolor, Cypripedium, Dačani, Dabarska gaovica, Dacija, Dafnifilum, Dahi, Daktiloskopija, Dalija, Dalmacija, Dalmacija pod mletačkom upravom, Dalmatinska žutilovka, Dalmatinska iglica, Dalmatinska kokoš, Dalmatinska oštrika, Dalmatinska perunika, Dalmatinska pijurica, Dalmatinski šafran, Dalmatinski gradovi-države, Dalmatinski okaš, Dalmatinski vražemil, Dalmatinski zumbulčić, Dalmatinsko zvonce, Dalmatski jezik, Damaščanska crnjika, Damaskije, Damaz I., Damjan Beneša, Damnatio memoriae, Dan, Danak, Daniel Elmer Salmon, Daniel Istranin, Daniel P. Walker, Daniel Sturla, Danska-Norveška, Darica, Darlingtonija, Daruvar, Daruvarske toplice, Datiska, Dativ, Datula, Datulja, Daurska lastavica, Davalija, Davalijevke, David s Golijatovom glavom, Dazimetar, Džono Restić, Džore Držić, De civitate Dei, De delictis gravioribus, De excidio et conquestu Britanniae, De facto, De jure, De Mysteriis Dom Sathanas, Deambulatorij, Debeli žednjak, Debelo crijevo, Debelo crijevo (kolon), Debeloglavci, Decidua, Decumanus, Defenestracija, Deformacija, Degeneracija (fizika), Degradacija, Dei Verbum, Deinonihosauri, Deinonychus, Dekadencija, Dekajsne, Deklaracija, Deklinacija, Deklinacija (astronomija), Dekoracija, Dekstrani, Dekubitus, Deleatur, Delmati, Delosperma, Demagnetizacija, Democid, Demografija, Denis, Denis Papin, Denstetija, Denstetijevke, Deportacija, Depresija (astronomija), Deskriptor, Deskriptor (informacijske znanosti), Destilacija, Destilirana voda, Detekcija, Detektor, Deterdženti, Determinizam, Detoksikacija, Detroit, Michigan, Deus ex machina, Deus Ex Machina (Izgubljeni), Deuterokonija, Deve, Deve starog svijeta, Devedeset pet teza, Deverika, Deverike, Devet, Deveternik, Devetopojasni armadil, Devijacija, Devin trn, Dezitijati, Diakonikon, Dicentra, Dicmo, Didahe, Didak Dubravica-Arboscelli, Didijera, Didijerovke, Didona, Diervila, Dies Domini (2020.), Difenbahija, Diferencijal, Difuzija, Difuzor, Digitalni displej, Digraf (fonetika), Dihelostema, Dijabetička retinopatija, Dijagnostika, Dijalektika, Dijamagnetizam, Dijanela, Dikasterij za biskupe, Dikasterij za bogoštovlje i stegu sakramenata, Dikasterij za evangelizaciju, Dikasterij za Istočne Crkve, Dikasterij za kauze svetaca, Dikasterij za komunikaciju, Dikasterij za laike, obitelj i život, Dikasterij za međureligijski dijalog, Dikasterij za nauk vjere, Dikica, Diksonija, Diksonijevke, Diktatura, Dilatacija (razdvojba), Dilatometar, Diletant, Dillenijeva čestoslavica, Dimak, Dimenzija (razdvojba), Dimitrie Cantemir, Dimnjača, Dimnjače, Dimorfoteka, Dimorphodontidae, Dinar, Dinarsko zvonce, Dinastija Anjou-Plantagenet, Dinja, Diocletian, Dioklecijan, Dion, Dion Fortune, Dioptrijska ploha, Dipelta, Diplaziopsidaceae, Diplazium, Dipterokarpovke, Dir En Grey, Disident, Disipativni sustavi, Diskontna stopa, Diskreditiranje, Diskretan, Diskriminacija, Diskurs, Dislokacija (razdvojba), Disocijacija, Disocijativ, Disperzija, Disperzija (optika), Distorzija, Dittrichia, Diverzija, Divide et impera, Divisio, Diviza, Divizma, Divlja guska, Divlja jabuka, Divlja kokoš, Divlja koza, Divlja mačka, Divlja mrkva, Divlja patka, Divlja riža, Divlja salata, Divlja svinja, Divlji duhan, Divlji kesten, Divlji konj, Divlji konj Przewalskoga, Divlji koromač, Divlji mažuran, Divlji pelin, Divlji peršin, Divna čehavka, Divokozjak, Divovska veta, Divovski amazonski lopoč, Divovski mravojed, Dječja glista, Djetelina, Djetelina s četiri lista, Djetlići, Djetlovke, Djevica (zviježđe), Djevojačko oko, Djevojčica, Dlakava češljugovina, Dlakava prosolika, Dlakavi krastavac, Dlakavi sleč, Dlakorepci, Dlijeto (zviježđe), Dmitar Zvonimir, Dnevni leptiri, Došašće, Doštitna žlijezda, Dobit, Dobra, Dobri dupin, Dobrota (vrlina), Dojcija, Dokleati, Doktor, Doktor obaju prava, Doktorand, Dolazak Hrvata, Dolnji kraji, Domaća oskoruša, Domaća ovca, Domaća patka, Domaći konj, Domaći magarac, Domaći puran, Domaći zamorčić, Domagoj, Domagoj Grečl, Domaljevac, Domena, Domicijan, Dominikanci, Dominko Zlatarić, Domoljublje, Domus Galilaeae, Domus Mundi, Don Juan Manuel, Donatizam, Donja Šleska, Donja Panonija, Donji Muć, Donphan, Dora Baltea, Dora Ruždjak Podolski, Dorkas gazela, Dorpatska biskupija, Dorstenia, Dosjelost, Dostojanstvo, Dougga, Dover (Kent), Drača (biljni rod), Dragoljub, Dragoljubovke, Dragoman, Dragušica, Dragun (biljni rod), Dragunovke, Dragutin Antun Parčić, Drakoncijum, Drakula, Drakula (1992.), Dramalj, Državljanstvo, Državna matura, Državni arhiv u Rijeci, Državni arhiv u Splitu, Državno sveučilište u Sankt-Peterburgu, Dream Theater, Dregoviči, Drekavac (mitologija), Drevni jezici, Drijemovac, Drijen, Drimis, Drivastska biskupija, Drjenolike, Drjenovke, Drniški pršut, Drnjanska pjesmarica, Dromeosaurini, Drozd, Drozdovci, Društvene znanosti, Društveno veleučilište u Zagrebu, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Družba Božje Riječi, Družba Isusova, Družba Misionara Krvi Kristove, Družba sestara Presvetog Srca Isusova, Druga knjiga o Kraljevima, Druga palatalizacija, Druga Panonija, Drugi trijumvirat, Druidi, Drvenasta blitva, Drvenasta mlječika, Drveni ugljen, Drvo života (biljka), Drvo krastavac, Drvo majmunskog kruha, Drvoliki eonijum, Dualizam, Dualizam (fizika), Duša svijeta, Dušnik, Dušo Kristova, Dužd, Dubačac, Duboki kostelji, Dubravko Škiljan, Dubrovačka Republika, Dubrovačka zečina, Dubrovački misal, Dubrovnik, Dudleja, Dudov svilac, Dudovke, Duduk, Dugin eukaliptus, Duglazija, Dugobrki somovi, Dugocvjetna lužarka, Dugolisna metvica, Dugong, Dugonoga guska, Dugorepe sjenice, Dugouhi jež, Dugovača, Duh (razdvojba), Duh (zagrebački biskup), Duhan, Duhovnost, Dujam II. de Judicibus, Dukat, Duklja (grad), Dukljani, Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti, Dukljanska crkva, Dukljansko Kraljevstvo, Dunav, Dunavski limes, Dunjarica, Dupin (zviježđe), Dur, Dux (crnogorski vladarski naslov), Dvoštitka, Dvobojnica, Dvoglavi bedreni mišić, Dvogodišnji dimak, Dvogrba deva, Dvojbeni ljubor, Dvojno nazivlje, Dvokrilci, Dvoličnjakovke, Dvoliska, Dvoliskovice, Dvolist, Dvoljušturci, Dvopilka, Dvoplodnica, Dvoprstenasta pečurka, Dvorac Toompea, Dvorežnjasti ginko, Dvoredac, Dvornik, Dvornikovke, Dvostruka herma Sokrata i Seneke, Dvostruki križ, Dvosupnice, Dvozub, Ečeverija, Ešinantus, Ešinomene, Edelweiss (pjesma), Edikt, Edil, Edirne, Edmontosaurus, Eduard Douwes Dekker, Eduard VI., Edward Jenner, Egerija (biljni rod), Eginecija, Egipatska plava, Egle, Egzantem subitum, Egzekvatura, Egzibicionizam, Egzorcist (1973.), Egzorcizam Emily Rose, Ehmeja, Ehokardiografija, Eisack, Eja, Eja livadarka, Eja močvarica, Ejakulat, Ejante, Ejektor, Eklipta, Ekocid, Ekscentar preša, Eksekija, Eksklaustracija, Eksohorda, Eksploziv, Ekspozicija, Ekspozicija (razdvojba), Ekstrakt, Ekstremitet, Ekumenski sabor, Ekvatorska montaža, Ekvivalencija, Elagabal, Eland, Eland antilopa, Elastičnost, Elšolcija, Elegantna ciklama, Električni kondenzator, Elektricitet, Elektrokemija, Elektrolitska disocijacija, Elektroplatiranje, Elektrotehnika, Element, Elevacija, Elevator, Elijan Taktičar, Elije Donat, Elimljani, Elita, Elizabeta I., Elongacija, Elongacija (razdvojba), Elysium, Emanacija, Emancipacija, Embolija, Embriogeneza, Emerik Derenčin, Emeritus, Emil Čić, Emisija, Emisija plinova u atmosferu, Emlerija, Encefalartos, Encefalizacija, Enchiridion pape Lava III., Enciklike Pija X., Enciklopedijski rječnik Ilije Crijevića, Endometrioza, Engleska crkva, Engleska umjetnost, Engleski jezik, Englezi, Enkijantus, Enklava, Ensiferum, Eolantus, Eonijum, Eoraptor, Ephemerides Zagrabienses, Epifanije Salaminski, Epifiza, Epigastrična kila, Epipremnum, Epirski dijalekt, Epitalamij, Epiziotomija, Era, Erangis, Erazmo Roterdamski, Erekcija, Eremita, Eremurus, Erepsija, Eric F. Wieschaus, Eridan (zviježđe), Erides, Eridocentrum, Erijodiktijon, Erijokaulon, Erijopsis, Erinije, Eriogonum, Eritreja, Eritrihijum, Ernest Rutherford, Ernst Ruska, Eros, Erukastrum, Erupcija, Țara Bârsei, Eschweiler, Eskimski galeb, Eskvilin, Esparto, Estanislao Esteban Karlic, Estonija, Estuarij, Eter (mitologija), Etimologija, Etna, Etruščani, Etruščanska kozja krv, Eudokija Komnena, supruga Vilima VIII. od Montpelliera, Euforija, Eugen Kvaternik, Euharistija, Eukaliptus, Eukodonija, Eukomija, Eurijale, Eurinom (demon), Eurochart Hot 100 Singles, Europa, Europska akademija znanosti i umjetnosti, Europska ječmika, Europska lignja, Europska vidrica, Europska vilina kosa, Europski ariš, Europski bizon, Europski dabar, Europski hrčak, Europski jež, Europski kunić, Europski stršljen, Eusocijalnost, Evagrije Pontski, Evangelista Torricelli, Evokacija, Evolucija, Evolucija čovjeka, Ex vivo, Ex-voto, Exocet, Ezop, Fačelija, Fabula, Faenza, Faksimil, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Fakultet hrvatskih studija, Faleristika, Falkenbach, Falklandski vuk, Falopija, Falugija, Farsa, Fasada, Fatamorgana, Fauna, Fauna Estonije, Faunova kuća, Faust Vrančić, Fazani, Fazanke, Federacija, Federalizam, Fedranasa, Felacija, Felicija, Felix Felicis, Femoralna kila, Fen, Fendlera, Feniks (zviježđe), Fenoskandija, Ferdinand de Saussure, Ferdinand Marija Baccilieri, Ferimagnetizam, Ferit, Ferit (magnet), Fermin od Amiensa, Fernando Sebastián Aguilar, Ferokaktus, Feromagnetizam, Feroslitine, Ferragosto, Feudalizam, Fi, Fibroza, Fibula (nakit), Fibula Praenestina, Fideikomis, Fidenae, Fiducijarni novac, Fikcija, Fikobilini, Fiksacija, Filagerija, Filantus, Filantusovke, Filezijevke, Filioque, Filip Arapin, Filip Cezar, Filip Lastrić, Filip Vezdin, Filipi, Filipinska konoplja, Filipinski orao, Filir, Filodendron, Filon Aleksandrijski, Filostahis, Filozofija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Filozofski fakultet u Puli, Filozofsko-teološka visoka škola Benedikt XVI., Filtar, Finitizam (filozofija), Firenca, Firmicutes, Firula, Fizika, Fizika čvrstog stanja, Fjodor III., ruski car, Flagelanti, Flavije Aecije, Flavon, Flora, Floridska biskupija, Florina, Floruit, Floskula, Fluid, Fluxus, Foggia, Foja divlja, Fojnički grbovnik, Foka, bizantski car, Folija, Fontana, Fontanezija, Forenzika, Forlì, Formalni čin otpada od Katoličke Crkve, Format, Formula, Forum (trg u antičkim gradovima), Forzicija, Fosa, Fosil, Fot, Fotoaparat, Fotografija, Fraileja, Framta, Fran Binički, Franačka, Franak, François Rabelais, Franc Rode, Francesco Squarcione, Francis Drake, Franciszek Macharski, Francuska književnost, Francuska livra, Francuska nacionalna knjižnica, Francuski ljulj, Francuski republikanski kalendar, Francuzi, Frane Franić, Frane Petrić, Franjevačka crkva i samostan sv. Ante na Poljudu, Franjevačka klasična gimnazija u Sinju, Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Franjo, Franjo Asiški, Franjo Frankapan, Franjo I. Frankapan Slunjski, Franjo Jeronim Bunić, Franjo Paulski, Franjo Thauszy, Frankenija, Frankfurt na Majni, Fraserov dupin, Frederik de Wit, Frekvencija, Frezija, Fričova zečina, Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva, Friedrich Olbricht, Fritigern, Fruška gora, Frustracija, Fujitsu, Fuksija, Fukujerija, Fungicid, Funkcija (matematika), Funkcija (razdvojba), Funkija, Funta, Furnari (ptice), Furor Teutonicus, Futur prvi, Fuzija, Gačac, Gašpar Gusić Turanjski, Gabonska ljutica, Gabriel, Gacka (župa), Gaelski jezici, Gaj Julije Cezar, Gaj Kalpurnije Pizon, Gaj Mecena, Galaćanski jezik, Galaksija (biljna vrsta), Galaktika, Galeb, Galeb klaukavac, Galebi, Galerije, Galičko-Volinjsko Kraljevstvo, Galižana, Galija, Galileo Galilei, Galsko Carstvo, Galvanizacija, Gambuzija, Gamzigrad, Gangrena, Ganimed (mitologija), Garamanti, Garcilaso de la Vega, Garcinija, Garija (biljni rod), Garijevke, Gasterija, Gaston II., Gatačka gaovica, Gaude Mater Polonia, Gaudeamus igitur, Gaudije (splitski nadbiskup), Gavez, Gavez obični, Gavijal, Gavran, Gavran (zviježđe), Gavrani, Gazella, Götaland, Güntherov dik-dik, Geber, Gebizon, Gediminas, Gel, Gelada, Gelazija, Gelsemijum, Gencije, Genealogija Julijevsko-klaudijevske dinastije, General, Generalissimus, Genesis, Genij, Genitiv, Geocentrični sustav, Geoffroyeva mačka, Geografija (Ptolomej), Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu, Geografija u Hrvatskoj, Geografski leksikon, Geografski odsjek PMF-a, Geographica, Geomancija, Georg Joseph Kamel, Georg Meissner, George, George Hevesy, Georgius Agricola, Geostacionarni satelit, Gepard, Gepidi, Geraint, Gerardo Veronski, Gerbera, Gerhard Ludwig Müller, Germani, Germanizam, Gevujina, Giacomo Cantelli da Vignola, Giambattista Vico, Gibraltar, Giganti, Giht, Gilenija, Gimnazij, Gimnazija, Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Gimnokladus, Ginko (biljni rod), Ginkovke, Ginkovnice, Giovanni Battista Fonta, Girolamo Cardano, Girolamo Cornaro, Gitara, Giudecca, Giuseppe Gasparo Mezzofanti, Giuseppe Praga, Glaciologija, Gladac, Gladica, Gladijatori, Gladijus, Gladiola, Gladuš, Glagoljaši, Glarus, Glarus (kanton), Glasnoća, Glatki kitovi, Glaucidijum, Glavatac, Glavatka, Glavni žučovod, Glavočike cjevnjače, Glavočike jezičnjače, Glavulja, Glavuljače, Glazba, Gležanjska kost, Gledičija, Gleihenijevke, Gleihenijolike, Glicerije, Glicinija, Glog, Glosar, Gluhač, Gluon, Gmazovi, Gnjidača, Gnu, Gobrias (elamski satrap), Gobrias I., Gobrias II., Gola guštarka, Golema školjkača, Golema želva, Golema dvoprstenka, Golema pečurka, Golema psina, Golema tuja, Golemi mamutovac, Goliš, Golijardski stih, Golub (zviježđe), Golub ćukan, Golub dupljaš, Golub grivnjaš, Golubača, Golubinje drvo, Golubovi, Golubovke (ribe), Gomoljasti dvornik, Gomoljastonoga šumarica, Gonfalonijer, Goračevke, Goran, Gorana, Gorana Stepanić, Gorčica, Gorčika, Gordan, Gorgonopsi, Gorjanski, Gorka naranča, Gorko drvo, Gorkoslad, Gorkosladolike, Gorkuničevke, Gornja arterija štitaste žlijezde, Gornja Austrija (vojvodstvo), Gornja čeljust, Gornja Šleska, Gornja Germanija, Gornja Panonija, Gorocvijet, Gorska ivančica, Gorska juričica, Gorska lupina, Gorska moravka, Gorska sasa, Gorski žabnjak, Gorski brijest, Gorski javor, Gorski lovor, Gorski očist, Gorsko velebilje, Gorušičina plavulja, Gorušica (biljni rod), Gorušika, Gospa Žalosna, Gospe od Prizidnica, Gospin plašt, Gospin vlasak, Gospina papučica (biljna vrsta), Gospodar (crnogorska vladarska titula), Gotfrid Bujonski, Gotika, Gotski rat (376. – 382.), Gotski zakonik, Graškolika grahorica, Grašolika, Građa bakterija, Grab, Grabežnice, Grabljivice, Grabov djed, Gracchi, Gracijan, Gradacija (figura), Gradijent, Grado, Gradonačelnici Novog Sada, Gradsko kazalište Požega, Graduirati, Graholika, Grahorica, Grahorka, Gramatički rod, Gramatika, Gramatika latinskog jezika, Gramatika litavskog jezika, Gramatika starogrčkog jezika, Gramatofilum, Gramatura, Granati, Grančika, Graničica, Granit, Granulacija (razdvojba), Granulometrijski sastav, Graptopetalum, Gravimetrija, Gravitacija, Gravitacijski valovi, Grčka žaba, Grčka ciklama, Grčka komedija, Grčka mitologija, Grčka retorika, Grčke riječi za ljubav, Grb Španjolske, Grb Bermuda, Grb Britanskih Djevičanskih otoka, Grb Gabona, Grb Melille, Grb Nizozemskih Antila, Grb Portorika, Grb Republike Hrvatske, Grb Sejšela, Grb Slavonije, Grb Svetog Petra i Mikelona, Grb Svetog Vincenta i Grenadina, Grbasta ebalia, Grbasta vodena leća, Grbava sunčanica, Grbavi kit, Grbica, Grbovnica, Grdobina žutka, Grešun, Gregorij III. Laham, Gregorijanski kalendar, Gregorijanski napjev, Gregoryjev teleskop, Grenlandski morski pas, Grenovija, Grezulja, Grgeč, Grgur I., Grgur XIII., Grgur XIV., Grgur XV., Grifon, Grijanje, Griko, Grimizna jela, Grimizni očist, Grimorij pape Honorija, Grimorium Verum, Gripa, Grisogono, Griva, Grivasti jelen, Grivasti vuk, Grizelinija, Grkljan, Grlo, Grlobolja, Grmača, Grmasta glavulja, Grmolika caklenjača, Grmoliki grašar, Grmoliki ranjenik, Grof, Grofovija Barcelona, Grofovija Edesa, Grofovija Tripoli, Groma, Gromotulja, Gromotuljka, Grote Reber, Grozdasta piskavica, Grozničavi grm, Grozničavi korijen, Grus, Gryposaurus, Guadalajarska nadbiskupija, Guanako, Guarana, Guava, Gušarka, Guščarice, Guščarski petoprst, Gušićolike, Gušterov korijen, Gubar glavonja, Gubbio, Gugutka, Guido Del Mestri, Gumijevac, Gupi, Gusići (plemstvo), Guske, Gutenbergova Biblija, Gympie-Gympie, Haastov orao, Habanero paprika, Habemus Papam, Habilitacija, Habitus (razdvojba), Habrantus, Habsburška Monarhija, Habulica, Hagaj, Haghpat, Hajdinski vrganj, Hajnaldija, Hakija Hadžić, Halid Hadžimulić, Halifax, Halikan, Halo (optička pojava), Halogeni elementi, Hambejronija, Hamekrista, Hamelirijum, Hamemelum, Hanibal, Hanibal Gisco, Hans Küng, Haptofiti, Hari, Haringača, Harpagofitum, Harpefilum, Harry Potter u prijevodu, Harvardovo sveučilište, Havajska morska medvjedica, Havorcija, Hehcija, Heideggerovska terminologija, Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim, Heinrich Kiepert, Heinrich Kramer, Heinrich Lenz, Hekata, Hekatonhiri, Heksapodi, Helenizam, Helidrom Vatikan, Helijamfora, Helije, Helikonija, Heliocentrični sustav, Heliostat, Heljda (biljni rod), Helmand (rijeka), Helonijas, Helvingija, Hematein, Hematoksilin, Hematoksilin-eozin bojilo, Hemijonitis, Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, Hemoroidi, Henri Stierlin, Henrik Suzo, Henry Stuart, lord Darnley, Heptakodijum, Heptameron, Heraklona, Heraklovi stupovi, Hererasauridi, Herkul (zviježđe), Herkulanej, Herkulov toranj, Herman Frasch, Hermann od Reichenaua, Hermelin, Hermes Trismegistos, Hermetizam, Hersones, Heta, Heterantemis, Heteranthera, Hetitski jezik, Hezihij, Hiba, Hibercija, Hibernian F.C., Hidarn (armenski satrap), Hidarn Mlađi, Hidarn Stariji, Hidatiformna mola, Hidrocera, Hijacintna ara, Hijatalna kila, Hijenski vuk, Hildegarda iz Bingena, Himalajski cedar, Himalajski jorgovan, Himenokalis, Himenosporum, Himna Južne Osetije, Hindasvint, Hinoscil, Hiparh, Hiperborejci, Hiperion (mitologija), Hipokaust, Hipoksija, Hipolit Rimski, Hipotireoidizam, Hirkanija, Hironska korenica, Hirschsprungova bolest, Hispanija, Historia ecclesiastica gentis Anglorum, Historija, Historiografija, Hitoni, Hiziz, Hlapinika, Hlidantus, Hlorantus, Hloris, Hlorofora, Hmelj, Hmelj (biljna vrsta), HMS Hood (51), Hodočasnička bazilika Maria Taferl, Hohštapler, Hoherija, Hojfelova runjika, Hola, Homeopatija, Homer, Homo erectus, Homo homini lupus, Homoseksualnost, Honorije, Honorije II., nadbiskup, Honorijeva knjiga zakletvi, Horacije Koklo, Horor, Hortenzija, Hortenzijevke, Hospicij, Hove, Hoveja, Hrabro srce, Hram, Hram Apolona Epikura u Bassai, Hrapava ljuskavica, Hrapavica, Hrast crnika, Hrast oštrika, Hrastova imela, Hrastova sjajnica, Hrđavosmeđi naprstak, Hren, Hren ljuti, Hridna lastavica, Hrizip, Hrskavičnjače, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska žutika, Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809., Hrvatska bresina, Hrvatska glazba, Hrvatska historiografija, Hrvatska književnost, Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini, Hrvatska kuna, Hrvatska milja, Hrvatska narodna milicija (Subotica), Hrvatska perunika, Hrvatska pokrajina Družbe Isusove, Hrvatska srednjovjekovna književnost, Hrvatska tarčuka, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatska umjetnost, Hrvatska vučja stopa, Hrvatski herceg, Hrvatski jezik, Hrvatski klinčić, Hrvatski krestušac, Hrvatski kukurijek, Hrvatski latinisti, Hrvatski latinizam, Hrvatski pakujac, Hrvatski pijor, Hrvatski plemićki zbor, Hrvatski sabor, Hrvatski sirevi, Hrvatski uskrsni običaji, Hrvatski zvončić, Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko zvonce, Hrvoje Zekanović, Hudoljetnica, Humanističke znanosti, Humanitarna pomoć, Humbert Bijelih Ruku, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Humboltski galeb, Humska zemlja, Humus, Hvalospjev uskrsnoj svijeći, Hvar (grad), Hvarska biskupija, I. gimnazija u Zagrebu, Iđirot, Iberija, Ibn al-Haitam, Identificiranje (psihologija), Idiot, Ido, Ifejon, Igelski stup, Iglica (biljni rod), Iglun, Ignacio Velasco, Ignjat Đurđević, Ikako, Ikona Kraljice Franjevačke obitelji, Iksilirijon, Ilija Crijević, Ilija Ladin, Ilija prorok, Ilitija, Iljko, Ilustracija, Ilvait, Ime grada Zagreba, Ime Gruzije, Ime ruže (roman), Imela, Imelica, Imelovke, Imotski, Impedancija, Imperativ, Imperator, Imperfekt, Impregnacija, Impresionizam, Imprimatur, Impuls, Impuls sile, Imunologija, Imunost (medicina), In Absentia, In Cauda Venenum, In hoc signo vinces, In medias res, In natura, In necessariis unitas, in dubiis libertas, in omnibus caritas, In odium fidei, In situ, In utero, In vitro, In vitro oplodnja, In vivo, Inženjerstvo, Incipit, Indigo, Indigofera, Indijanac (zviježđe), Indijanska banana, Indijska azaleja, Indijska jagoda, Indijska pustinjska mačka, Indijska smokva, Indijski lotos, Indijski luk, Indijski muntjak, Indijski orah, Indijski riječni dupin, Indijski sivi mungos, Indijski sup, Indikator, Individualizam, Indoeuropska fonologija, Indoeuropski prajezik, Indoktrinacija, Industrijska konoplja, Infanticid, Infarkt miokarda, Inferius, Infinitezimalni račun, Influencija, Infracrveno zračenje, Inga (Plantae), Ingolstadt, Inhibitor, Inicijacija, Inicijal, Injektiranje, Injektor, Inklinacija, Inkontinencija, Inkrustacija, Inkub, Inkubacija, Inkunabula, Inkvizicija, Inn (rijeka), Innsbruck, Inocent IX., Inocent X., Inocent XI., Inocent XII., Inocent XIII., INRI, Insolacija, Instalacija, Instrument, Instrumental, Insula (gradski blok), Insula (zgrada), Intarzija, Integrirani krug, Integritet, Intelekt, Intelektualac, Interaktivnost, Interes, Interferencija valova, Intermeco, Internacionalizam, Internacionalizmi, Interpolacija (razdvojba), Interregnum, Introspekcija, Invazija, Inverzija, Inverzija (figura), Invokacija, Ipomeja, Ipse dixit, Ir, Iracionalni broj, Iran, Irena Angelina, Irenej Lionski, Irenej Srijemski, Iridescencija, Iroko, Irska flauta, Irske pokrajine, Isaac Newton, Iscrtkana bedrenika, Iseljeništvo, Isenheimski oltar, Iskenderunski zaljev, Islam u Srbiji, Islamska filozofija, Islamska skolastika, Islandska polarna lisica, Ispit, Ispovijesti (Augustin), Isprepletena kustovnica, Istanbul, Istarski pršut, Istarski razvod, Istina prevladava, Istočna Franačka, Istočni grijeh, Istočnopacifički dupin, Istočnoromanski jezici, Istriotska književnost, Istriotski jezik, Isus, Isusov križni put, Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku, Isusovački kolegij u Ljubljani, Isusovo raspeće, Itala (Vetus Latina), Italici, Italski jezici, Itasca (jezero), Itrij, Iure uxoris, Ius scriptum, Iva (Plantae), Ivan Ančić Dumljanin, Ivan Antun Zrinski, Ivan Đakon, Ivan Šibenčanin, Ivan Belostenec, Ivan Bodrožić, Ivan Crnojević, Ivan Damaščanski, Ivan Derkos, Ivan Dominik Marcot, Ivan Duns Škot, Ivan Franjo Jukić, Ivan I. Duka, Ivan I. Ernušt, Ivan II. Ernušt, Ivan IV., papa, Ivan IV., splitski nadbiskup, Ivan Ivanišević, Ivan Kapistran, Ivan Karlović, Ivan Kentijski, Ivan Klobučarić, Ivan Krstitelj Birling, Ivan Krstitelj Laghi, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Mažuranić, Ivan Nelipčić, Ivan Nepomuk Labaš, Ivan Paštrić, Ivan Paližna, Ivan Pavao I., Ivan Pavao II., Ivan Ravenjanin, Ivan Skilica, Ivan Skot Eriugena, Ivan Starčević, Ivan Stojanović, Ivan VI. Frankapan, Ivan Vianney, Ivan Vihovskij, Ivan VII. Frankapan, Ivan VIII. Drašković, Ivan XXI., Ivan XXIII., Ivan, rimski car, Ivanovci, Ivica, Ivrea, Ivulja, Izabela Blojiška, Izak (ime), Izazivanje, Izmjeničnolisna žutina, Izodinama, Izogona, Izoklina, Izolacija, Izomagnetične linije, Izop, Izotoni, Izotop, Izreke Pustinjskih Otaca, Izumrli jezici, Jablan, Jablanovača, Jabučki klinčić, Jabuka, Jack Kilby, Jacob Bernoulli, Jacques Cujas, Jadova, Jadranska perunika, Jadranski sljepušac, Jadro, Jaganjac Božji, Jaganjče Božji, Jagelovići, Jaglačevke, Jaglac, Jagnjevac, Jagoda, Jaguarundi, Jajasta gnojištarka, Jajasta muhara, Jajnik, Jajolika merala, Jajoliki čopotac, Jajovod, Jak, Jakamari, Jakob iz Liègea, Jakob Petelin Gallus, Jakobin Badoer, Jakobov ljiljan, Jakobsenija, Jakost, Jakov Bunić, Jakov II. Nikolić Bribirski, Jakov Markijski, Jakovljeve ljestvice, Jalžićev slijepac, James A. Garfield, James Gregory, James Paget, James Weddell, Jan Graubner, Jan III. Sobjeski, Jan Luis Vives, Jandre Verdenić, Jane Grey, Janez Strašek, Janezija, Jankeja, Janko Drašković, Janko Hunjadi, Jantar, Januarije, Japanska dunja, Japanska golema rakovica, Japanska gorka naranča, Japanska jabuka, Japanska kriptomerija, Japanska mušmula, Japanska suručica, Japanska trešnja, Japanska zakulja, Japanski crveni bor, Japanski dvornik, Japanski galeb, Japanski javor, Japanski kesten, Japanski papir, Japigi, Japodi, Japodske urne, Jara pšenica, Jarac (zviježđe), Jarčevac, Jard, Jarebika, Jarmen, Jarmina, Jasen, Jasenak (biljni rod), Jasenjačevke, Jasika, Jaslice, Jasmin, Jastrebljak, Jaterhiza, Javanski čovjek, Javne financije, Javor, Javorolisna platana, Jazavci, Jānis Pujats, Júlio Duarte Langa, Jean Buridan, Jean Calvin, Jean Colombe, Jean-François Champollion, Ječam, Ječam ozimac, Ječmika, Ješci, Ježasti krastavac, Ježasto stupolik kaktus, Ježenka, Ježika, Ježinac (biljni rod), Ježinci, Jedić, Jednina, Jednjak, Jednogodišnja krasolika, Jednogodišnja paprika, Jednogodišnja resulja, Jednogodišnja slakoperka, Jednogodišnja tratinčica, Jednogodišnja vlasnjača, Jednogrba deva, Jednolist, Jednolistovke, Jednoljetna crvotočina, Jednoljušturaši, Jednorog (zviježđe), Jednostavni stroj, Jednozrna pšenica, Jedro (zviježđe), Jeguljasti bakalari, Jela, Jela car, Jelen lopatar, Jelena Slavna, Jeleni, Jelenji rog, Jelenovo uho, Jelica, Jenetina, Jeremy Bentham, Jerihonska ruža (Magnoliopsida), Jerolim Vidulić, Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, Jesenska žabovlatka, Jesenska maslina, Jesenska točka, Jeserija, Jesetra, Jesetre, Jestiva bamija, Jetrenjarnice, Jetrenka, Jez, Jezernica, Jezero, Jezičac (biljni rod), Jezična porodica, Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici, Jezično čistunstvo, Jezici u Europi, Jezik, Jezikoslovlje, Jišaj, Jidiš, Jošua (knjiga), Jošua drvo, Jodocus Hondius, Jogurt, Joha, Johann Gottfried Zinn, Johann Palisa, Johann Weyer, Johannes Janssonius, Johannes Kepler, John Dalton, John Hasbrouck Van Vleck, John Ronald Reuel Tolkien, Jona, Jona (knjiga), Jonsko more, Joost van den Vondel, Jorge Liberato Urosa Savino, Jorge María Mejía, Jorge Medina Estévez, Jorgovan, José de Jesús Pimiento Rodríguez, José Enrique Rodó, José Humberto Quintero Parra, José Lebrún Moratinos, José Luis Lacunza Maestrojuán, Joshua Ottens, Josip, Josip Antun Ćolnić, Josip Barač, Josip Bozanić, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Josip Lovretić, Josip Peričić, Josip Perušić, Josip Srebrnić, Jovelana, Jovijan, Jovin, Juan Carlos Aramburu, Juan Gualberto Guevara, Juanmouski čovjek, Južna bukva, Južna bukva (biljni rod), Južna kruna, Južna riba, Južni galeb, Južni križ, Južni mamut, Južni točkasti smrdljivac, Južni trokut, Južnoafrički galeb, Jubeja, Jubilej godine milosrđa, Judikat Arboreja, Judino drvo, Judita (Marko Marulić), Jugoslavistika, Juka, Jukstapozicija, Julija Uranija, Julijan (rimski car), Julijans Vaivods, Julije III., Julije Nepot, Julije Paul, Julije Saturnin, Julijska krajina, Julius Axelrod, Jupiter, Jupiterov cvijet, Jupiterovi prirodni sateliti, Juraj Šižgorić, Juraj Žerjavić, Juraj Dalmatinac, Juraj Damšić, Juraj Dragišić, Juraj I. Šubić Bribirski, Juraj II. Drašković, Juraj Kaniški, Jurčica, Jure Bogdan, Juričica, Jurij Vega, Jurisdikcija, Jurničevke, Justicija, Justicija (biljni rod), Justin (povjesničar), Justin I., Justin II., Justinijan I. Veliki, Justinijan II., Juti (Germani), Juventus F.C., Kačić (zbornik), Kačići, Kašalj, Kaštel, Kažotić, Kaćun, Kabel, Kabomba, Kadifa, Kadivka, Kadivka (biljna vrsta), Kadsura, Kaducej, Kagu, Kajaput drvo, Kajkavsko narječje, Kajman naočar, Kakadui, Kakaovac, Kakapo, Kaki, Kaktusi, Kalabrijski grčki dijalekt, Kalamus, Kalanhoa, Kalante, Kalceolarijevke, Kaldezija, Kaledonija, Kalendar, Kalendarska era, Kalifornijska lepezasta palma, Kalifornijska platana, Kalifornijski galeb, Kalikant, Kalikantovke, Kalikarpa, Kalina, Kalinjingrad, Kalitris, Kalizija, Kaljužnica, Kalmarska unija, Kalmija, Kalofilum, Kalofilumovke, Kalohort, Kambiz I., Kameleon (zviježđe), Kameleoni, Kamelija, Kamen mudraca, Kameni ukras, Kamenika, Kamenikovke, Kamenita trava, Kamenjar, Kamenjarska grančika, Kamera, Kamforika, Kamforovac, Kamičak (utvrda nad Krkom), Kamičak (utvrda u Sinju), Kamilica, Kamin, Kamjanec-Podiljskyj, Kamnica, Kamp, Kampanija, Kampestre palma, Kamptoteka, Kana (biljni rod), Kana (boja za kosu), Kanadska guska, Kanadska hudoljetnica, Kanadska vodena kuga, Kanadska zlatošipka, Kanadski dabar, Kanadski galeb, Kanadski ris, Kananga (biljni rod), Kanarska veprina, Kanarski hrast, Kandža, Kandela, Kanelira, Kanistrum, Kanon medicine, Kantar (vaga), Kapacitet, Kapadocija, Kaparovke, Kapecitabin, Kapela, Kapelan, Kapelska svjetlica, Kapibara, Kapilarnost, Kapitel, Kapitol u Rimu, Kapitulacija, Kaplar, Kapljičasta ljepljivica, Kapska strelicija, Kapski zec, Kaptol, Kar, Karagandinska biskupija, Karakaška pralja, Karakaline terme, Karanfil, Karanfilovac, Karas, Karavela, Karbazol, Karbonilna skupina, Karcinomski antigen 15-3, Kardinal, Kardiokrinum, Karetna želva, Karibi, Karijera, Karijes, Kariokarovke, Kariopteris, Karisa, Karlo II. Kurjaković, Karlo III., kralj Franačke, Karlo Veliki, Karlovo sveučilište u Pragu, Karmelićani, Karmin, Karminska kiselina, Karni, Karolinško Carstvo, Karolinzi, Karoten, Karotenoidi, Karpi, Karpobrot, Kartaga, Kartuzijanski red, Kasacija, Kasalpinija, Kasija, Kasijan Imolski, Kasijope, Kasiopeja (zviježđe), Kasna antika, Kasna lojdija, Kasna sremza, Kaspar Zehnder, Kaspijski tuljan, Kastanopsis, Kastavski statut, Kastila, Kastiljci, Kastor i Polideuk, Katakombe, Katalog žena, Katalpa (biljna vrsta), Katalpovke, Katanac, Katančevke, Katapult, Katarina Aragonska, Katarina Parr, Kató Lomb, Katedrala, Katedrala (roman), Katedrala Svetog Petra i Pavla u Brnu, Katedrala u Floridi, Katedrala u Puli, Katedrala u Speyeru, Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, Reggio Calabria, Katedralna škola, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Katolička Crkva u Hrvatskoj, Katolička Crkva u Poljskoj, Katolički bogoslovni fakultet u Splitu, Katolički list, Katolički list zagrebački, Katoličko sveučilište u Montevideu, Katonovo pravilo, Katsura drvo, Kattegat, Kaufmannov slijepac, Kaurijska jela, Kauzalnost, Kava (biljni rod), Kaverne, Kavitacija, Kavkaska Albanija, Kćeri Marije Pomoćnice, Kežmarok, Kefalotus, Keith O'Brien, Kelreuterija, Kelvin Edward Felix, Kemijska peć (zviježđe), Kemijski simboli, Kennedia, Kensicija, Kerč, Kerbera, Kerija (biljni rod), Kermesovke, Kerteszov slijepac, Kerubin, Kesogubica, Kičica, Kišna glista, Kišni ljiljan, Kišno drvo, Kišobranasta jela, Kigelija, Kihanje, Kijakovke, Kijevska Rus', Kikiriki, Kikiriki (biljni rod), Kila, Kilavica, Kim (biljni rod), Kim Yuna, Kimajuće ptičje mlijeko, Kimajući mekuš, Kinematika, Kineska dvokrilka, Kineska glicinija, Kineska jesetra, Kineska livistona, Kineska metasekvoja, Kineska pistacija, Kineska tisa, Kineska veslokljunka, Kineski čajevac, Kineski šaš, Kineski bijeli bor, Kineski crveni bor, Kineski dud, Kineski kalendar, Kineski riječni dupin, Kineski tulipanovac, Kinolin, Kinolinsko žutilo, Kipar (zviježđe), Kiparstvo, Kiprej, Kir Veliki, Kirkia, Kirurgija, Kirurgija katarakte, Kisela lastreja, Kiseli ruj, Kiseličasti dvornik, Kiselo drvo, Kit (zviježđe), Kit perajar, Kitaš, Kitnjasta presličica, Kitopsina, Kitovi, Kitovi usani, Kitovi zubani, Kivano krastavac, Kladantus, Klajtonija, Klanjateljice Krvi Kristove, Klapa Galluna, Klarise, Klarkija, Klasasta čestoslavica, Klasasta habulica, Klasična filologija, Klasična fizika, Klaudija Sedar, Klaudije, Klaudije Klaudijan, Klaudije Ptolemej, Klaustar, Klaustrofobija, Klejera, Klejstokaktus, Klement I., Klement IX., Klement VIII., Klement X., Klement XI., Klement XII., Klement XIII., Klement XIV., Klen, Kler, Kletra, Kletva kralja Zvonimira, Klinača, Klinai, Klinčac šiljastolistni, Klinčić, Klinčićevke, Klinčićolike, Klintonija, Klipasti muhar, Kljenuti ličnog živca, Ključ kralja Salomona, Kljunasti kitovi, Kljunčice, Kljunorošci, Klokoč, Klokočevke, Klorofil, Kluzija, Kluzijevke, Kmetstvo, Kneževina Antiohija, Kneževina Katalonija, Kneževina Kurlandija i Semigalija, Kneorum, Knez, Knidoskolus, Kninska biskupija, Knjižnica, Knjiga Brojeva, Knjiga iz Durrowa, Knjiga Izlaska, Knjiga Jubileja, Knjiga Kellsa, Knjiga o Sucima, Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju, Knjiga Postanka, Knjiga proroka Henoka, Knjiga Sirahova, Koadjutor, Koagulacija, Koala, Kočijaš (zviježđe), Koš, Košenil crveno A, Košice, Košljun, Košulja, Koža, Kožnato drvo, Kob antilopa, Kobalt, Kobaltna plava, Kobilica (zviježđe), Kobre, Kockasta kost, Kockasta vodenjača, Kockavica, Kodkod, Koherencija, Koherer, Kohezija, Kohliostema, Kohorta (statistika), Kojot, Koka, Koka (biljna vrsta), Kokcinija, Kokica, Kokošje proso, Kokosov rak, Kokosova palma, Kokotac, Kokotić, Kokovke, Kola (biljni rod), Kolaboracija, Kolekcija (hobi), Kolektivizacija, Kolenda, Kolhidska ciklama, Kolibrići, Koljenac, Koljenčasta ostika, Kolkvicija, Kolofonij, Kolokazija, Kolokolo, Kolokvij (skup), Kolorimetrija, Kolosej, Kolotoč, Kolovoz, Kolumbarij, Kolumbijski divlji pas, Koma (astronomija), Koma (optika), Komarci, Komari (kukci), Kombonijanci, Kombretum, Komedija, Komelina, Komelinolike, Komelinovke, Komenzalizam, Komesar, Komet, Komoda, Komorač, Komorača, Kompas (zviježđe), Kompenzacija, Kompenzator, Kompresija, Kompresor, Kompromis, Kompsognatidi, Komptonija, Komtur, Komutator (elektromotor), Konavoski pijor, Končara, Končasta mlječika, Koncelebrirana misa, Koncepcija, Konceptualna leksikografija, Konceptualna umjetnost, Koncern, Koncil u Arlesu, Kondenzacija, Kondenzor, Konditorski proizvodi, Kondominij, Kondominij (nekretnine), Konfucije, Kongregacija, Kongregacija za katolički odgoj, Kongregacija za kler, Konica, Konji, Konji (rod), Konjski jezik, Konjugacija, Konjunkcija (astronomija), Konkavan, Konklava, Konoba, Konofitum, Konop–biljka, Konoplja, Konopljika, Konopljovke, Konopljuša, Konopni list, Konotacija, Konrad IV., rimsko-njemački kralj, Konstancije I. Klor, Konstancije II., Konstans II., Konstanta, Konstantan (legura), Konstantin I. Veliki, Konstantin III., bizantski car, Konstantinopol, Konstantinov edikt, Konstantinova darovnica, Konstelacija, Kontaminacija (razdvojba), Kontejner, Kontinent, Kontinuitet, Kontracepcija, Kontrakcija, Kontrapunkt, Kontrarevolucija, Konvekcija (razdvojba), Konveksan, Konventualci, Konvikt, Konzervatorij, Konzerviranje, Konzorcij, Konzularni tribuni, Koordinatni sustav, Kopar (biljna vrsta), Kopar (biljni rod), Koparska biskupija, Kopitari, Kopitnjak, Kopitnjakovke, Kopneni kralježnjaci, Kopnice, Koponošci, Koprac, Koprenjak, Kopriva, Koprivić, Koprivovke, Koraba, Koral, Koralinske alge, Koraljni biserak, Koraljuša, Koramač, Korčula, Korčula (grad), Korčulanski kodeks, Kordija, Korejski jezik, Korelacija, Korenica (biljni rod), Korenjaševke, Korijandar, Korinokarpus, Korion, Korionske resice, Korizma, Korjenasta plavulja, Korjeniti jastrebljak, Kornić, Kornjačnica, Kornjašica, Korokija, Korona, Korona (optička pojava), Korona (razdvojba), Koronavirusi, Korozija, Korpus, Korpuskularna teorija, Korupcija, Korzet, Korzički jezik, Kos, Kos (razdvojba), Kosalj, Kosekans, Kosica, Kositerničevke, Kosmatka, Kost, Kostelj, Kostelj crnac, Kosteljci, Kosteljke, Kosti donožja, Kosti nožja, Kosti pešća, Kosti zapešća, Kostoboci, Kostusovke, Kota, Kotar, Kotijske Alpe (rimska provincija), Kotrljan (biljni rod), Kotula, Kovilje, Kovrčasta kokica, Kovrčavi kelj, Koza (razdvojba), Kozja brada, Kozji rog, Kozlačevke, Kozlačica, Kozlac, Kozličina, Kozlinac, Kozmopolitizam, Kozokrvina, Kozokrvnice, Kozonoška, Kračun, Krabuljica, Krajanka, Krajcar, Krakov, Kralj Edip, Kralježnična moždina, Kralježnjaci, Kraljevi Rima, Kraljevina Asturija, Kraljevina Dviju Sicilija, Kraljevina Francuska, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Italija, Kraljevina Kastilija, Kraljevina Kent, Kraljevina León, Kraljevina Navara, Kraljevina Poljska, Kraljevina Portugal, Kraljevina Sicilija, Kraljevina Slavonija, Kraljevina Ugarska, Kraljevska jabuka, Kraljevska palma, Kraljevska strelicija, Kraljevski pingvin, Kraljevstvo Deira, Kraljevstvo Gwynedd, Kraljica Hrvata, Kraljica mira, Kramerija, Kranjska, Kranjski bijeli bun, Kras, Kras (regija), Krasnici, Krastače, Krastavac, Krastavac (biljni rod), Krasuljica, Kratka kronika Hrvatskoga Kraljevstva, Kratkorepa žabousta, Kratkorepci, Kratom, Kravačac, Kravljak (biljni rod), Krčagovina, Krčki pršut, Krš, Kršika, Kršin, Krška gušterica, Krštenje, Krbavski pijor, Kreativnost, Krešimir I., Krešimir III., Kreštalice, Kreda (geološko razdoblje), Kreda (tvar), Kredit, Krednjaci, Kremacija, Krematorij, Krescentin, Krestavi pir, Krestuša, Krestušac, Krestuščevke, Kretska datulja, Krf, Krhka vrba, Križ (kršćanstvo), Križani zlatinjak, Križarski ratovi, Križni put, Krika, Krikso, Kril, Krilasti koprivić, Krilatica Europske unije, Krinum, Kriptantus, Kriptofiti, Kriptohilus, Kriptokorine, Kriptoportik, Krist na žalu, Kristal, Kristija, Kristologija, Kristova drača, Krivolovke, Krizantema, Krizofanska kiselina, Krizolepis, Krk, Krkavina, Krkuša, Kroatistika, Krocanj, Krokosmija, Kromatska aberacija, Kron, Kronična opstruktivna plućna bolest, Kronika iz 754., Kronologija Boke kotorske, Kronologija klasične mehanike, Kronologija povijesti LGBT-a, Krosandra, Krotalarija, Kroton (biljni rod), Krpasta češljugovina, Krstašice, Krsto I. Frankapan Brinjski, Kručići, Kruščičevke, Kruščica (biljni rod), Kruščika, Krušina trušljikovina, Kruška, Kruškica, Kružeće dizalo, Kruhovac, Krumpir, Krumpirova zlatica, Kruna, Kruna Aragonije, Kruna sv. Stjepana, Krunasta bogomoljka, Krunica, Krunica (navlaka), Krunica Božjeg milosrđa, Krunidba, Krupatica, Krupnokljuni galeb, Kruta voščika, Krutine, Krutovlatka, Krv Kristova, Krvara, Krvavi cvijet, Krvavi korijen, Krvno srodstvo, Ksantorheja, Ksantos, Ksantozoma, Ksar, Kserkso I., Ksilomelum, Ksilopija, Ksiris, Kuštrava sunčanica, Kužnjak, Kuća na Poljičkom trgu 3 u Omišu, Kuća Salamunić u Jelsi, Kućna muha, Kuban (rijeka), Kubanski špinat, Kubomeduze, Kudzu, Kufeja, Kugare, Kukaši, Kukavica (biljni rod), Kukci, Kukica, Kukolj, Kukurijek, Kukuruz, Kukuruz (biljni rod), Kukuta, Kukuvije, Kulcita, Kulici, Kultura, Kulturocid, Kumin (biljna vrsta), Kumin (biljni rod), Kumkvat, Kumulonimbus, Kumulus, Kuna zlatica, Kunilingus, Kunopas, Kunzeja, Kuoka, Kupid, Kupina (biljni rod), Kupina kamenjarka, Kupinovik, Kupus, Kupus (rod), Kupusolike, Kurdi, Kurija (građevina), Kurijali, Kurije Dentat, Kurikovke, Kurjak Gusić, Kurkuma, Kurkumin, Kurlandija, Kurziv, Kusapo, Kusparija, Kustodija Svete Zemlje, Kustovnica, Kutandija, Kvadi, Kvadrat Sator, Kvadratni korijen, Kvadrupol, Kvant, Kvantiteta (razdvojba), Kvasija, Kvecali, Kvesnelija, Kvestor, Kvinoja, Kvint Kornificije, Kvint Kurcije Ruf, Kvinta, Kvirinal, Lažna joha, Lažno Sunce, Laba, Labarum, Labeati, Labin, Labirintitis, Laboratorij, Labud (zviježđe), Labudovi, Laburnocitisus, Lachmannov test, Lacij, Ladislav Kaniški, Ladolež, Lagarosifon, Lagenokarpus, Lagerstremija, Lagertha, Lajničevke, Lak, Lakat, Laktobacili, Laktoza, Lamantini, Lamarkija, Lamela, Lampion drvo, Lan, Langobardi, Langobardska središta u Italiji, Lanilist, Lanovke, Lantianski čovjek, Lanugo-dlačice, Lao (rijeka), Lapidarij, Laplatanski riječni dupin, Laponska sova, Laponski rododendron, Lappland, Lapsi, Lapurdija, Lardizabalevke, Las Médulas, Lasija, Lasinje, Lastavice, Lastavina, Lastin rep, Lastreja, Latakija, Lateks, Latias, Latini, Latinizam, Latinska Amerika, Latinska Crkva, Latinska unija, Latinski patrijarhat Jeruzalema, Latinski prefiksi, Latinski savez, Latinski u pravu, Latinsko Carstvo, Latinsko-faliskički jezici, Latios, Latona, Latvija, Launaea, Laura Papo Bohoreta, Laura Pausini, Lav, Lav (zviježđe), Lav XI., Lav XIII., Lavanda, Laveja, Lavlje uho, Lavlji zub, Lavov, Lazar Ludvig Zamenhof, Lazarkinja, László Hadrovics, Lebić, Lech (rijeka), Lecitisovke, Ledenika, Ledenjak, Ledinska ivica, Legat (stari Rim), Legg-Calvé-Perthesova bolest, Legija, Leicester, Leja, Lejcesterija, Lelija (biljni rod), Lelijokatleja, Lelijopleja, Lemegeton, Lemprika, Lenovo, Leo Petrović, Leon Battista Alberti, Leon I., bizantski car, Leon II., bizantski car, Leonard Bondumier, Leonhard Euler, Leopard mačka, Leopoldinija, Leopoldo Brenes, Lepidozamija, Leptiri, Leptirice, Leptis Magna, Lesandra, Lesišćina, Lester Halbert Germer, Leteća riba (zviježđe), Letoon, Leukantemela, Leukokorine, Levant, Levitski zakonik, Levizija, Lexicon Latinum, Liči, Ličilarski vrbovnik, Ličinka, Lički Novi, Ličnost, Lišajevi, Liège, Libanonska ciklama, Libanonski cedar, Libela, Liber de simplicibus Benedicti Rinij medici et philosophi veneti, Liber usualis, Liberalizam, Liberijev katalog, Libertas (Dubrovnik), Libija, Liburni, Lice, Licej, Licija, Licinije, Licinije Cezar, Ligdamis I., Ligdamis II., Lignin, Lignjica, Lignjun mali, Lignjun veliki, Ligum, Liguri, Ligursko more, Lijeska, Lijonotamnus, Lika, Liker, Likoris, Likovac, Likovna umjetnost, Likovna umjetnost u Hrvatskoj, Likvidambar, Limb, Limes (utvrđena rimska granica), Limes Germanicus, Limnobijum, Limun, Limunska trava, Limunski bosiljak, Lindisfarnska evanđelja, Linearna algebra, Lineja, Lingua franca, Linjak, Lipa (biljni rod), Lipa (novac), Lipanj, Lipany, Lipija, Lipika, Lipljen, Lira (zviježđe), Lisabon, Lisičina, Lisičja kost, Lisička, Lisica (zviježđe), Lisica rakojed, Listopad, Litavska Metrika, Litokarpus, Litoměřička biskupija, Litonija, Litops, Liturgijska glazba, Livadarka, Livadna kozja brada, Livadna sasa, Livadna smeđa žaba, Livadna zob, Livadno vrapčje sjeme, Livije Andronik, Livistona, Livonska braća mača, Lizimetar, Ljekovita anđelika, Ljekovita češnjača, Ljekovita šparoga, Ljekovita crkvina, Ljekovita dimnjača, Ljekovita kadulja, Ljekovita milica, Ljekovita potočarka, Ljekoviti maslačak, Ljekoviti matičnjak, Ljekoviti neven, Ljekoviti odoljen, Ljekoviti pasji jezik, Ljekoviti plućnjak, Ljekoviti sipan, Ljepika, Ljepiva lepica, Ljepivi mač, Ljepkovke, Ljepljiva kozja krv, Ljepušak, Ljetni drijemovac, Ljetni jednolist, Ljetni vrganj, Ljetopis popa Dukljanina, Ljiljan, Ljiljanovke, Ljubičasta kruščika, Ljubičasti šiljorep, Ljubičasti ježinac, Ljubičasti mliječ, Ljubičasti pigment 23, Ljubičasti vijenac, Ljubičastoplodna aronija, Ljubičevke, Ljubičina, Ljubica, Ljubljana, Ljubljanska nadbiskupija, Ljubor, Ljuborovke, Ljubovka, Ljudevit Lalić, Ljudevit Martin, Ljudski rad, Ljulj, Ljuljolika, Ljupčac, Ljuska, Ljuskavke, Ljutak, Llotja de la Seda, Loža "Budnost", Loža "Ilirija", Loža "Ratno prijateljstvo", Loža "Sirius", Lobelija, Loboda, Loboda kamenjarka, Lobodovke, Lobor, Lobularija, Lodomerija, Loganijevke, Logotip, Lojni ruj, Lokativ, Lokrum, Lokvanj, Lomarijopsis, Lombardijska lijeska, Lombardijska smeđa žaba, London, London School of Economics, Longitudinalan, Lopar (biljni rod), Lopatasti opojan, Lopoč, Lopočevke, Lopočolike, Loptarka, Lopuh, Loredan, Los, Loson, Lotos, Louis Rafael I. Sako, Louis-Édouard-François-Desiré Pie, Lovački psi (zviježđe), Lovište, Lovor, Lovor (biljna vrsta), Lovorolike, Lovorovke, Lovorvišnja, Lovran, Lovro Dalmatinac, Loza (biljni rod), Lozolike, Luštrika, Lužarka, Lubanja, Lubenica, Lubenica (biljna vrsta), Lubin, Lucera, Lucian Mureșan, Lucifer, Lucifer od Cagliarija, Lucije Kalpurnije Pizon Cezonin, Lucije Licinije Lukul Pontski, Lucije Orbilije Pupill, Ludicolo, Ludovico Ariosto, Ludovik Crijević Tuberon, Lufa, Lugano, Lugano (jezero), Lugdunum, Luigi Frari, Luigi Galvani, Luis Antonio Tagle, Luis Héctor Villalba, Lujzija, Luk (biljni rod), Luk aorte, Luk vlasac, Luka (ime), Lukica, Lukovičav repak, Lukovke, Lukrecije, Luks, Luksuz, Lumen, Luminiscencija, Lunov Magnus Strip, Lupanar, Lustracija, Lutecija, Luzitanci (narod), Luzitanija, Lyon, Lyonska nadbiskupija, Maar, Maastricht, Mačić, Mačje uho, Mačka ribič, Mačkovke, Mašanka, Mađarski divokozjak, Maćuhica, Mada'in Salih, Madagaskarska cibetka, Maderov slijepac, Maestral, Magaš, Magarac (razdvojba), Magareća smokva, Magi, Magični broj, Magija (Harry Potter), Maginja, Magistar, Magister officiorum, Maglen, Magna Graecia, Magnencije, Magnet, Magnetizam, Magnetostrikcija, Magnetska deklinacija, Magnetski pol, Magnificat, Magnolija, Magnolijevke, Magnum (grad), Magnum opus, Mahagonij, Mahonija, Mahovine, Mahunarke, Mahunica, Majaka, Majčina dušica, Majmun, Majoran, Majorijan, Majuška, Majušna perunika, Majušni slijepac, Majuskula, Mak, Makaki, Makarska biskupija, Makija (biljni rod), Maklura, Makovica, Makovke, Makrozamija, Maksim Dazantov, Maksimijan, Maksimijan Ravenski, Mala Armenija, Mala čigra, Mala žabousta, Mala droplja, Mala krvara, Mala modra preljevica, Mala Tartarija, Mala tijela Sunčevog sustava, Mala ušara, Mala ulješura, Mala vodena zmija, Malajski ljuskavac, Malajski papar, Malarija, Malbork, Mali američki kesten, Mali ćuk, Mali brzan, Mali dvornik, Mali galeb, Mali gnjurac, Mali lav, Mali medvjed, Mali pas, Mali pingvin, Mali sokol, Mali vranac, Mali Zab, Mali zimzelen, Malica, Malina, Malleus maleficarum, Malo perje, Malolisna lipa, Malopoljska, Malorepka, Malotus, Malpigija, Malpigijevke, Malpigijolike, Malta, Mambe, Mamuti, Mandarina, Mandat, Mandat (politika), Mandorla, Manevar, Mango, Mangostin, Mangrova palma, Mangrove, Mani (vjerski učitelj), Manifest, Manihot, Manioka, Manipul, Manipulacija, Manipulator, Maniraptoriformi, Manjići, Mannheimsko sveučilište, Mantikora, Mantova, Manuel Álvares, Manufaktura, Manuka, Mapanija, Marakuja, Maršalija, Marc Ouellet, Marcel II., Marcijal, Marcijan, Mare Tranquillitatis, Marelica, Maresia, Marhancija, Maria Taferl, Mariano Soler, Mariborska nadbiskupija, Marica (rijeka), Marija Krucifiksa Kozulić, Marija Tudor, Marijan Šunjić (biskup), Marijan Lanosović, Marijin oslobod, Marin a Cutheis, Marin Getaldić, Mario Aurelio Poli, Markgrofovija Austrija, Markizat Oristano, Marko Antonije, Marko Emilije Lepid (otac), Marko Horvat Stančić, Marko Licinije Kras, Marko Marulić, Marko Polo, Marko Terencije Varon, Marko Vipsanije Agripa, Markovići (Šubići), Maronitska Crkva, Mars, Mars (mitologija), Marsdenija, Marsilio Ficino, Marsovo polje (Pula), Martin IV. Frankapan, Martinija, Martinijevke, Martovske ide, Marulići, Masa, Maseni broj, Maska, Maslačak, Maslačkasti lavlji zub, Maslinovke, Masnjak, Masonski obred, Masonski redovi, Mastoiditis, Mate (biljka), Mate Suić, Mate Vučetić, Matej, Matej Franjo Krtica, Mater Ecclesiae (samostan), Materinka, Materinski jezik, Mati Hrvatska, Matičnjak, Matija, Matija Frkić, Matija Korvin, Matija Lopac, Matija Petar Katančić, Mato Marčinko, Matokit, Matovilac, Matrica, Maurice Allais, Mauricije, Mauricijus, Mauzolej, Mazari palma, Mazus, Ménièreova bolest, Münchenski priručnik demonske magije, Meandar (ornament), Međukoštana opna, Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Međunarodno ratno pravo, Međurebreni živci, Međurebreni prostor, Medak, Medalja, Medaljon sv. Benedikta, Medeći cvrčak, Medeja, Medeni grm, Medeni grm (biljna vrsta), Medenika, Medićolike, Medici vile i vrtovi, Medicina, Medicinska dijagnoza, Medicinske klasifikacije, Medicinski fakultet u Rijeci, Medicinski leksikon, Medij, Mediteranska dagnja, Medonosna pčela, Medosasi, Medvjeđa lijeska, Medvjeđa trava, Medvjeđi sljez, Medvjetka, Megafauna, Megalitska kultura, Megalodon, Megido, Mehanički prijenos, Mehanika, Mehanika fluida, Mehmed II., Meigsov sindrom, Mejoza, Meka medoglavka, Mekača, Mekana voščika, Mekčina, Meki krpelji, Mekodlakava prosulja, Mekonij, Meksička cvatuća naranča, Meksički bijeli bor, Meksički galeb, Meksički krastavac, Meksički palmeto, Mekuš, Melancijum, Melastomovke, Melkior (mag), Melska biskupija, Membrana, Memento, Memento mori, Memento Mori (album), Memfis, Memorandum, Mencije, Menisk, Merala, Mergellina, Meridijan, Merinka, Meritokracija, Merkat, Merkur, Merkurov prijelaz, Meroe, Mertojak, Mesapi, Meshari, Mesinski tjesnac, Mesocetus agrami, Mestici, Metamagnetizam, Metanska kiselina, Metaponto, Metateza likvida, Meteor, Meteorološke pojave, Meteorski pljusak, Metida (mjesec), Metiljeva trava, Metlača, Metličaste paprati, Metličasti žednjak, Metlićice, Metlica, Metlica (biljni rod), Metlika (biljni rod), Metlikovke, Metro-Goldwyn-Mayer, Metropolitana, Metropolitanski kaptol u Splitu, Metvica, Metvulja, Mezomerija, MI5, Mišići oka, Mišići pokretači očne jabučice, Mišjakinja (biljni rod), Mišjakinje, Mišje uho, Mišo Cebalo, Michael Baius, Michael Scot, Michel Thomasova Metoda, Microraptor, Migracija, Miguel Obando Bravo, Mihael Lutar, Mihajlo Krešimir II., Mihajlo Pupin, Mihalj Šilobod, Miho Sorkočević, Mijat Riesel, Mikimaus biljka, Mikonija, Mikrantemum, Mikrobiologija, Mikrocikas, Mikrodržava, Mikrolepija, Mikroskop (zviježđe), Milan Šufflay, Milan Stahuljak, Milano, Milanski edikt, Milava (biljni rod), Mile Mamić, Milet, Milica, Milicija, Milijun, Militarizam, Milja, Milje, Miloslav Vlk, Mimoza, Mimozovke, Minaška biskupija, Minas Gerais, Minca, Minij, Ministrant, Mira (grad u Italiji), Mira (Turska), Miraž, Mirakul, Miranda, Miraz, Mirenje, Mirika, Mirisava žlijezdača, Mirisava kalizija, Mirisavi dvolist, Mirisavi ruj, Mirisavi stolisnik, Mirisavka, Mirisna čehulja, Mirko Perényi, Mirna, Miroslav Brandt, Miroslav Krleža, Mirta, Mirtolike, Mirtovke, Misa, Misa za narod, Misal po zakonu rimskoga dvora, Misijska družba, Misionarstvo, Mislim, dakle jesam, Misnica, Misterij Elxa, Mitarenje, Mitra (kapa), Mješinka, Mjedena vrata (Split), Mjehurasta suručica, Mjehurica, Mjenjač brzine, Mjesečarenje, Mjesečeva mora, Mjesečevi krateri, Mjesečevo sjeme, Mjesečinac, Mjesečnica (biljni rod), Mjesec, Mlađi, Mlada misa, Mladen III. Šubić Bribirski, Mladica, Mladifest, Mlatovke, Mlaznica, Mletačka Republika, Mliječ, Mliječni put, Mliječnjak, Mliječnobijela mužica, Mlijeko, Mlin, Mlječikovke, Mljet, Mljet (općina), Mnogocvjetna dafina, Mnogocvjetni Salamunov pečat, Močvarice, Močvarka, Močvarna anđelika, Močvarna antilopa, Močvarna borovnica, Močvarna brusnica, Močvarna draga, Močvarna kaljužnica, Močvarna kruščika, Močvarni čistac, Močvarni petoprst, Močvarni stolisnik, Močvarni taksodij, Moškovičevke, Moškovica, Mošnja, Mošusna ruža, Mošusni sljez, Moždane ovojnice, Moda, Model, Modena, Modica, Modifikacija, Modra kozokrvina, Modri jedić, Modri volujak, Modro lasinje, Modrokos, Modrozeleni duhan, Modul, Modulacija, Moebiusov sindrom, Mogadiška biskupija, Mogorovići, Mogranj, Mohorovičić (krater), Mokraćna cijev, Mokraćni mjehur, Mokraćni sustav, Mokraćovod, Mol (glazba), Moldavci, Molekula, Moli, Moljci trava, Mollicutes, Monah, Monako, Monarh, Mongolski galeb, Monokorionski blizanci, Monokultura, Monte Šerpo, Montevidejska nadbiskupija, Montpellier, Montréal, Mopane, Morač, Moračina, Moralna teologija, Moravka, Morževi, Morejska Despotovina, Morfin, Morguša, Morina, Moringa, Morlaci, Mornarički park u Puli, Morovići, Mors, Mors Principium Est, Morska resa, Morska svilina, Morske mačke dobrohotke, Morski anđeo, Morski štakori, Morski golubovi, Morski pas mlat, Morski pas prasac, Morski psi mrkalji, Morski psi pilani, Morski psi prasci, Morski psi rogonje, Morski psi spavači, Morski zekani, Morskovodnice, Moruzgve, Moslavačka gora, Mosor, Mosorska gušterica, Most na Adi, Mostarsko-duvanjska biskupija, Motar, Motet, Motuproprij, Mozarapski jezici, Mozgovni živci, Mramor, Mramorna mačka, Mravi, Mravinac, Mravlji gomolj, Mravojedi, Mrazovac, Mrazovčevke, Mreža (zviježđe), Mrežnica (rijeka), Mrežokrilaši, Mrežokrilci, Mrijesnjak, Mrjesnjakovke, Mrka sjenica, Mrki gušter, Mrkoglavac, Mrtva kopriva, Mrtva ruka, Mušica (zviježđe), Mušice (oko), Muška paprat, Muškatni orah, Muškatno orahovo drvo, Muškatovčevke, Muški spolni sustav, Mušmulasti glog, Mužika, Mucanje, Mucije Scevola, Mucizija, Muhalnica, Muhar, Muhara, Muhe gusjeničarke, Muhlenbekija, Mujača, Mukinja, Mukinjica, Mula, Mulenbergija, Muljarice (porodica riba), Multipla skleroza, Multiplikator (stroj), Mundana astrologija, Mundus, Municipij, Muntić, Murva, Murvica (Bol), Mutisieae, Muza, Muzička akademija u Puli, Myriceae, Načelo krvne veze (podrijetla), Nabatejci, Naburianu, Nacionalna knjižnica sv. Marka, Nacionalni park Gobustan, Nacionalni park Karula, Nacionalni park Matsalu, Nacionalni park Mljet, Nadahnuće, Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu, Nadbiskupski arhiv u Splitu, Nadbradac, Nadbubrežna žlijezda, Nadgrobni natpis kraljice Jelene, Nadvojvoda, Nafta, Naglavica, Najbolja soja, Naknada, Nandina, Nandui, Nangka, Nankinška trešnja, Nankinški čovjek, Nantes, Naočiti šupljozub, Napetost, Napojnica, Napramak, Naprezanje, Naprstak, Napuhače, Napuljsko Kraljevstvo, Narančasti kok, Narančin korijen, Narbonska Galija, Narbonsko ptičje mlijeko, Narcissus albimarginatus, Nardostahis, Narodna stranka, Narodne novine, Narval, Nasljeđe, Nasljeduj Krista, Nasmijani kavalir, Nastavne metode, Natalizam, Natalska strelicija, Natpis biskupa Donata na sarkofagu svete Stošije, Natpis kralja Držislava, Naturalizam (filozofija), Nauka o čvrstoći, Nauplion, Navještaj rođenja Kristova, Nečven, Nešpula, Neda, dukljanska kneginja, Neftitis, Negnjil, Negundovac, Nejednakokrilci, Nemanjići – rađanje kraljevine (1. sezona), Nemesis Divina, Nemezija, Nenad Venancije Pehar, Neofelis, Neokatekumenski put, Neon tetra, Neoprostive kletve (Harry Potter), Nepačka, Nepačkolike, Nepotijan, Nepotizam, Nereligioznost, Nergal, Nerine, Neron, Nerva, Nesanica, Nesiguran položaj, Nesiti, Nestorijanstvo, Neuchâtel, Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache, Neurachne, Neutronski broj, Neven, Nevesika, Nevill Francis Mott, New York City, New York, Nezakcij, Ničija zemlja, Ništa, Nicejsko-carigradsko vjerovanje, Nicolás Fasolino, Nicolás Gómez Dávila, Nidovirales, Niger (rijeka), Nigerska žirafa, Nihilizam, Nikola (ime), Nikola Škrlec Lomnički, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Božidarević, Nikola Dinarić, Nikola IV. Frankapan, Nikola IX. Frankapan, Nikola Kopernik, Nikola Krajačević, Nikola Kuzanski, Nikola Majnarić, Nikola Stensen, Nikola Tomašić, Nikola Tordinac, Nikola VII. Zrinski, Nikola VIII. Frankapan Tržački, Nikola Vitov Gučetić, Nikopoljska biskupija, Nikta, Niktantes, Nilski konj, Nilski krokodil, Nim, Nimbostratus, Nimfej u Puli, Nitrozo-spojevi, Nives Ambruš, Nizozemski Antili, Nježna smilica, Njemački jezik, Njorke, Njušni živci, Njušni sustav, Nožoribe, Noćni kaktus, Noćni leptir, Noćurkovke, Nociplastični bol, Noj, Nojevke, Noli me tangere, Nolina, Nomen nescio, Nominativ, Non nobis, Non plus ultra, Non sequitur (logika), Non Serviam (album), Nonan, Noncello, Nonius, Normandija, Norveška, Norveška smilica, Nosan (biljni rod), Nosati skakavac, Nota bene, Notarijat, Noteć, Noto, Notolirijon, Notoskordum, Nova Škotska, Nova Kaledonija, Nova Nizozemska, Nova Rača, Nova slavonska i nimačka gramatika, Novac, Novi dvori u Zaprešiću, Novi papa, Novi Sad, Novi svijet, Novi svjetski poredak, Novinska patka, Novitologija, Novorođenče, Novotvorina, Novozelandski galeb, Novozelanski špinat, Novozelanski lan, Nuño Sánchez, Nubijski divlji magarac, Nuklearna fisija, Nulla poena sine lege, Numerologija, Numidija, Numidijski jezik, Nuncij, Nutkanski pačempres, O djelima Huna i Mađara, O dođi, Stvorče, Duše svet, O Fortuna, O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske, O patnji kršćana koji žive pod Turcima, kako zarobljenika tako i onih koji im plaćaju poreze, O podvizima rimskih careva i papa, O tempora, o mores!, O upravljanju Carstvom, Očanica, Oče naš, Očenašica, Očist, Ošak, Oštri lučak, Oštrika, Oštro, Oštrobridi jedić, Oštrodlakavi šćir, Oštrolisna mahonija, Oštrolistac, Oštropelutka, Oštrulja, Obalna sekvoja, Obalnica, Obalno rum drvo, Obdukcija, Obelisk u Maksimiru, Oberursel (Taunus), Običajno pravo, Obična čančara, Obična žućica, Obična blitva, Obična božikovina, Obična bogomoljka, Obična borovica, Obična borovnica, Obična bukva, Obična bundeva, Obična celinščica, Obična dikica, Obična dunja, Obična dunjarica, Obična hobotnica, Obična jela, Obična kalina, Obična kruška, Obična kurika, Obična lijeska, Obična lisičina, Obična mišjakinja, Obična mirta, Obična očanica, Obična repnica, Obična rosulja, Obična sapunika, Obična smukulja, Obična tikvica, Obična tisa, Obična visibaba, Obična vučja noga, Obična zlatnica, Obična zmijavičica, Obične golupke, Obični čempres, Obični žabočun, Obični bagrem, Obični bezlistac, Obični božur, Obični bor, Obični dikobraz, Obični dupin, Obični gnu, Obični iđirot, Obični jasen, Obični jelen, Obični jorgovan, Obični lanilist, Obični likovac, Obični ljepušak, Obični matovilac, Obični oposum, Obični pajasmin, Obični pakujac, Obični ris, Obični tetrljan, Obični tik, Obični tuljan, Obični vrijes, Obični vučac, Objekt (razdvojba), Objektivnost, Oblaci, Obrazovanje u Estoniji, Obrazovanje u pomorstvu, Obred, Obrezivanje, Obrubljena čančara, Obujam, Ocat, Ocean, Oceanski dupini, Ocelot, Odcjepljenje, Oddijev sfinkter, Odisej, Odoljen, Odoljenovke, Odstojeća bezbridnjača, Odur, Oenin, Oglašavanje, Ognjica, Ogrličasti pingvin, Ogrozdovke, Ogulinska špiljska spužvica, Ohlokracija, Ohrid, Ohridsko jezero, Okaši (leptiri), Okamenjena munja, Okapi, Okcident, Okcitanija, Oker, Okluzija, Okrug Harju, Okruglasta pjeskarica, Okruglastogomoljasta bezostruška, Okruglolisna rosika, Okrugloplodno ptičje mlijeko, Oksidacija, Oksitropis, Oktant, Oktant (zviježđe), Oktet (računarstvo), Okultacija, Okultizam, Okultna filozofija u tri knjige, Okusni sustav, Oldenburgija, Oleandar, Oleandra, Oleotoraks, Olimpijske igre, Olomoučka nadbiskupija, Olomouc, Olovasta rudoliska, Olt (rijeka), Oltar, Oltar (zviježđe), Olympus Mons, Omaklina, Oman (biljni rod), Ombrograf, Omišalj, Oncidijum, Oncila, Onomastika, Opatija (redovnička ustanova), Opatija Lorsch, Opatija Marija Zvijezda, Opatija Pannonhalma, Opava, Općinstvo svetih, Opera, Operacija (medicina), Operacija (razdvojba), Opijumski mak, Opisani halo, Opisivanje, Opojan, Oportunizam, Opozicija (astronomija), Oppidum, Opservatorij, Optička aberacija, Optika atmosfere, Optimati, Optimizacija (računarstvo), Optimizam, Opuncija, Opus (arhitektura), Opus albarium, Opus gallicum, Orašac (biljni rod), Orah, Orah (razdvojba), Oraholike, Orahovke, Oranjica, Orao (zviježđe), Orasi (razdvojba), Oratorij, Oratorijanci, Orbita, Ordovici, Orelanovke, Orest (mitologija), Organ, Organela, Organski spoj, Organum, Orgija, Orguljaš, Orgulje, Orhideje, Oribi, Orijaška uvijuša, Orijent, Orijentalni repušac, Orion (zviježđe), Ork, Orlean drvo, Orlov (plemstvo), Orlovac (biljni rod), Ormar, Ornament, Ornithopoda, Ornitomimosauri, Oroksilum, Orrorin tugenensis, Oružane snage Svetog Rimskog Carstva, Orvieto, Oryx gazella, Osam, Oscilacije, Oscilator, Oserijati, Osijek, Osinica, Osjak, Oslad, Osladolike, Oslo, Oslobođenje Cetingrada, Oslobod, Osman (Gundulić), Osmerolatična osinica, Osmigača, OSMTHU, Osnove ilirskoga jezika, Ostak, Ostavinski postupak, Ostia, Ostika, Ostravsko-opavska biskupija, Ostriopsis, Ostrogon, Ostrogotsko Kraljevstvo, Ostrovskija, Ostrugica, Osvjetljenje, Oswald Spengler, Otelija, Oton I. Veliki, Oton III., car Svetog Rimskog Carstva, Oton IV. Veseli, Otoskleroza, Otrovna pečurka, Otrovni bršljan, Otto Weininger, Oval, Ovan (zviježđe), Ovčetina, Oviparnost, Ovisnost o igrama na sreću, Ovoviviparnost, Ovsenica, Ovsik, Ozarkenzeški kesten, Ozeblina, Ozimica (biljni rod), Ozorina, Ozorinovke, Pačempres, Paškal Buconjić, Pablo Galimberti, Pabstija, Pacijent, Pacta sunt servanda, Pad, Padež, Padova, Paestum, Pag, Paghjella, Pahicefalosauridi, Pahicereus, Pahifitum, Pahikormus, Pahisandra, Pajasen, Pakao, Pakao (Dante), Pakujac, Palača, Palača Sponza, Palac (jedinica), Palatalizacija, Palatin, Palatin (brežuljak), Palatinus, Palčaci, Palenta, Paleolozi, Palermo, Palestina (područje), Palisandrovina, Paljeskovke, Pallasova mačka, Palmenasti šaš, Palmira, Palmolike, Paloč, Pamfilija, Pamišjakinja, Pampas trava, Pampaska lisica, Pamučika, Pamuk (biljni rod), Pančićeva omorika, Pandanolike, Pandanovke, Pandekte, Panjevčica, Panonija, Panonija (razdvojba), Panonija Valerija, Panonska dijeceza, Panonska djetelina, Panonski limes, Pansion, Pantanalska mačka, Panterova muhara, Pantropski pjegavi dupin, Paolo Veneziano, Pap Aleksandrijski, Papa, Papa Lav, Papaja, Papaja (biljna vrsta), Papajevke, Papak, Papalić, Papar (biljna vrsta), Papar (biljni rod), Paparolike, Paparovke, Papau drvo, Pape (razdvojba), Papigin list, Papin Angelus, Papinska akademija, Papinska akademija društvenih znanosti, Papinska akademija Svetog Tome Akvinskog, Papinska akademija za život, Papinska akademija za latinitet, Papinska akademija znanosti, Papinska bula, Papinska Država, Papinska ferula, Papinska inkvizicija, Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, Papinski legat, Papinsko sveučilište Gregoriana, Papinsko sveučilište Sveti križ, Papinsko sveučilište svetoga Antuna, Papinsko sveučilište Urbaniana, Papinsko vijeće za zakonodavne tekstove, Papir, Papirus, Papirus (biljna vrsta), Papirus (razdvojba), Papisa Ivana, Paprac, Paprat, Papratac, Papratke, Papratnice, Paprena mliječnica, Paprika, Paracletus, Parafin, Paragoga, Paralaksa, Paramagnetizam, Paranormalno, Paravojna postrojba, Parfem, Pariška nadbiskupija, Parietin, Parisatida, Pariz, Parnas, Parožine, Parodija (biljni rod), Parohetus, Pars pro toto, Partija (pokrajina), Parvoviridae, Pas zvjezdaš, Pasiflora, Pasija (2004.), Pasionisti, Pasja ljubica, Pasja loćika, Pasja rosulja, Pasja ruža, Pasja trakavica, Pasjemenik, Pasji jezik, Pasji trn, Pasji trn (biljna vrsta), Pasji zub, Paspalj, Pasticcio, Pastor, Pastrnak, Pastrvke, Patisa, Patka, Patlidžan, Patricij, Patroklo, Patuljasta bambus palma, Patuljasta ciklama, Patuljasta plišivka, Patuljasti bambus, Patuljasti glatki kit, Patuljasti gurami, Patuljasti sleč, Patuljasti vodenkonj, Paučnjaci, Pauci ljevkaši, Pauk bijelac, Pauk biljka, Paukov cvijet, Paulinija, Paulovnija, Paulovnijevke, Paun (zviježđe), Pavao Špirančić, Pavao Horvat (biskup), Pavao I. Šubić Bribirski, Pavao IV., Pavao Miki, Pavao Ritter Vitezović, Pavao Skalić, Pavao Tekavčić, Pavao V., Pavao VI., Pavitina, Pavlovac (biljni rod), Pavo, Pavo Kobaš, Pax Romana, Pazin, Pčelinji vosak, Péter Erdő, Pečat (magija), Pečat grada New Yorka, Pečat kralja Đorđa, Pečenezi, Pečuh, Pečurka, Pečurke, Peć, Peccatum, Pedro Rubiano Sáenz, Pegaz (zviježđe), Pejcova kruščika, Pejorativ, Pejote, Pekinški čovjek, Pelagije, Pelayo, Pelikanke, Pelin, Pelinolisni limundžik, Pelješki zvončić, Peltandra, Penisna kost, Pentaglotis, Peonija, Pepeljuga (biljna vrsta), Pepeljuga (biljni rod), Pepeo, Perajari, Perasta oštra trava, Perfekt, Perforirani bubnjić, Pergam, Pergament, Periastron, Perifraza, Perigej, Periodično gibanje, Periska, Perkwunos, Permeabilnost, Permitivnosti, Pero Budmani, Peronospora, Perperikon, Perpetua i Felicita, Perpetuo iz Toursa, Perpetuum mobile, Persona non grata, Perspektiva, Perturbacija (astronomija), Peruanska jagoda, Perušić, Perugia, Perun, Perunika, Perunikovke, Perzej (zviježđe), Perzijska ciklama, Perzijska jesetra, Perzijski leopard, Perzijski zaljev, Petar Abelard, Petar Čule, Petar Bakić, Petar Bakula, Petar Damjan, Petar Faber, Petar IV. Zrinski, Petar Kanizije, Petar Kružić, Petar Tradonik, Peter Waldo, Petna kost, Petoprst, Petro Mogila, Petronije Maksim, Petrov križ, Petrovo uho, Phalenov test, Philipp Melanchthon, Philippa Lacea, Philosophiae Naturalis Principia Mathematica, Phoenix, Arizona, Phycobilin, Piasaba, Pištavi somići, Picatrix, Pienza, Pierre de Fermat, Pierre-Simon Laplace, Pietà, Pietro Bono, Pietro d’Abano, Pietro Della Valle, Pigmeji, Pigmejska svinja, Pigment, Pijani ljulj, Pijetlova kresta, Pikti, Piktogram, Pilica, Pilon, Pilus, Pimenta, Pingvini, Pio IV., Pio V., Pio XII., Pipak, Pipe, Piramidalni sirak, Piramidalni zvončić, Piramidalno ptičje mlijeko, Pireneji, Pirenejski ris, Pirgavci, Pirika, Pirokumulus, Pirularija, Piscina Mirabilis, Piskavica (biljni rod), Pisma iz Amarne, Pismo pape Ivana VIII. knezu Domagoju, Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku, Pitkarnija, Pitoma crnjika, Pitoma jabuka, Pitoma mrkva, Pitomi šipak, Pitomi bosiljak, Pitomi kesten, Pitomi kesten (biljni rod), Pitomi pastrnak, Pitomi sljez, Pitospor, Pitosporovke, Pivski kvasac, Pješčani dvornik, Pješčani trputac, Pješčarska gušarka, Pješčarsko smilje, Pjegasti dvornik, Pjegasti jastrebljak, Pjegasti kozlac, Pjegava crvenkrpica, Pjegavoglava patka, Pjenasti cvijet, Pjenišnik, Pjeskarica, Pjesma Eurovizije 2012., Pjesma Eurovizije 2022., Pjesma nad pjesmama, Pjesma o Cidu, Pjesnik, Plašt, Placebo, Plagijat, Plamenac (biljni rod), Plamenci, Plameni cvijet, Plamenjača, Plamenka, Planet, Planika, Planinčica, Planinska čuvarkuća, Planinska biskupska kapica, Planinska grančika, Planinska hrapavica, Planinska palma, Planinska rosulja, Planinska urezica, Planinska zebra, Planinski žutokrug, Planinski božur, Planinski koprenjak, Planinski luk, Planinski ružmarin, Planinski runolist, Platanina mrežasta stjenica, Platonija, Plaut, Plava šumarica, Plava djetelina, Plava kupina, Plava smreka, Plava vlasulja, Plavetne psine, Plavetni kit, Plavi amarilis, Plavi različak, Plavi vrijes, Plavogrli guan, Plavokapa grlica, Plavokljuni hoko, Plavuša, Plavun, Plemenita jela, Plemenita pečurka, Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske, Pliskavice, Pliske, Plivajući ježinac, Pljevelj, Pljevuša, Pljuskavica, Pločasta kočnica, Plošno-svedeni slijepac, Plod (medicina), Plovdiv, Pluća, Plućna arterija, Plućnjak, Pluralis maiestatis, Pluskvamperfekt, Plutarh, Plzeňska biskupija, Počasni doktorat, Pošta, Požeška županija, Požuda, Pobaričine, Pobarica, Pobočnik, Pocijep, Podagrasti jarčevac, Podatak, informacija, znanje, mudrost, Podbjel, Podestat, Podgradina (Posedarje), Podizanje križa (Rubens), Podlanak, Podlanica (biljni rod), Podljev krvi, Podsjedanje i osvojenje Sigeta, Podsunac, Poduzetnički projekt, Podvodnica, Podzemna koraba, Poganstvo, Poglavnik, Pogreške u Bibliji, Pokaznica, Poklade, Pokrajina, Pokrovni sustav, Pokus, Pol, Polarizacija, Polarizirana svjetlost, Polarna juričica, Polarni medvjed, Polegnuta grančika, Polegnuta smilika, Polifem, Poligače, Poliglot, Polihistor, Polimnija, Polinezijski štakor, Poljska, Poljska čestika, Poljska ševa, Poljska književnost, Poljska krivičica, Poljska metla, Poljska metvica, Poljska preslica, Poljska urodica, Poljska voluharica, Poljski brijest, Poljski jasen, Poljski kukolj, Poljski slak, Poljski timijan, Poljski volujak, Poljski vrabac, Poljsko-Litavska Unija, Poljud, Polnoćka, Polonistika, Poluga, Polukrug, Polycarp Pengo, Pomelo, Pomična mjerka, Pomoćne snage (rimska vojska), Pomoćnica, Pomoćnica kršćana, Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh, Pomornici, Pompej Veliki, Pompejevo kazalište, Pompeji, Pompeji u popularnoj kulturi, Poncije od Križa, Poncije Pilat, Ponferrada, Poni, Ponovljeni zakon, Pont (mitologija), Pontederija, Pontederijevke, Pontevedra, Pontifikat, Ponton, Pontski galeb, Pop, Popići, Popis državnih krilatica, Popis grčkih fraza, Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika, Popis indoeuropskih jezika, Popis ISO 639 oznaka jezika, Popis kemijskih elemenata, Popis konzula Rimske Republike, Popis kostiju kostura čovjeka, Popis likova u Amberskim kronikama, Popis osnovnih tema u katoličanstvu, Popis papa, Poprečno-prugasti mišić, Poprsje, Populares, Populizam, Pordenone, Poreč, Poredba, Porez na imovinu, Porfirije, Porlijerija, Porodica (taksonomija), Porost, Poroznost, Porporela, Porta Nigra, Portarata, Portenšlagova zvončika, Portik, Portoriko, Portugal, Portulak, Posidonija, Poskok, Posljednja večera, Post-punk, Postaje Križnoga puta, Posteljica, Posuđenice, Posuđenice u ruskom jeziku, Posvajanje, Potajnica, Potencijal, Potkovica (biljni rod), Potočarka, Potočna čestoslavica, Potočna pirevina, Potočna zlatovčica, Potočni pilićnjak, Potočnica, Potres, Potres u Dubrovniku 1667., Povelja, Povelja Kulina bana, Povelje dukljanskih vladara, Povijest astronomije, Povijest Švedske, Povijest Balkana, Povijest crnogorskoga jezika, Povijest Dalmacije, Povijest dinamike i kinematike, Povijest Dubrovnika, Povijest engleskog jezika, Povijest Estonije, Povijest evolucijske misli, Povijest grada Senja, Povijest Irske, Povijest Izraela i Palestine, Povijest Jemena, Povijest katoličanstva, Povijest kazališta, Povijest kršćanstva, Povijest krunice, Povijest Litve, Povijest Londona, Povijest Mađarske, Povijest Malte, Povijest Međimurja, Povijest papira, Povijest Portugala, Povijest Rumunjske, Povijest Samobora, Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj, Povijest srpskohrvatskog jezika, Povijest tehnologije, Povijest Ukrajine, Povijest Zagreba, Povlastica, Površinska napetost, Povrtna leća, Povrtna riga, Povrtni grašak, Poznanj, Praška nadbiskupija, Prag, Prag osjeta, Pralik Gospe Velikoga Zavjeta, Pranje nogu učenicima, Prapaprati, Prava jerihonska ruža, Prava kamilica, Prava končara, Prava kozokrvina, Prava rusomača, Prava svilenica, Prava tigrica, Prava tršlja, Prave svinje, Pravi celer, Pravi karanfil, Pravi konji, Pravi lan, Pravi oman, Pravi pir, Pravni fakultet u Splitu, Pravni fakultet u Zagrebu, Pravno pravilo, Pravo društava, Pravo prve noći, Pravobradac, Pravopis, Pravopis latinskog jezika, Prazna stolica, Pršljenasta metvica, Pršljenasti Salamunov pečat, Pršljenasti ušljivac, Pršnica, Prženica, Pre-eksitacijski sindrom, Prečnouste, Preživači, Precesija, Precipitacija, Predator, Predmetak, Prednja Austrija, Predsjednik, Predstavka, Predznak, Prefektura, Prefektura Euritanija, Pregled povijesti, Prekapanje grobova, Prekarijat, Prekinuti snošaj, Prelat, Premisa, Premonstratenški red, Premudini ostrišci, Preparat, Prepelica, Preponska kila, Prepucij, Prerijska repa, Prerijski sljez, Preskoč, Preskočica, Presličevke, Presličica, Presličnjak, Presličnjakovke, Presličovnice, Preslica (biljni rod), Prestiž, Pretendent, Pretilost, Pretorijanci, Prevalitana, Prevedenice, Prevencija, Prezent, Prijap, Prijepor, Prijevremena ejakulacija, Priležništvo, Primarijus, Primas, Primas Dalmacije i cijele Hrvatske, Primog, Primogovke, Primorska babosvilka, Primorska ciklama, Primorska Hrvatska (kneževina), Primorska klasolika, Primorska obalnica, Primorska paklara, Primorske Alpe (rimska provincija), Primorski bor, Primorski dvornik, Primorsko smilje, Primus inter pares, Princ od Walesa, Princeza, Prinsepia, Prinsepija, Priobalje, Priroda, Prirodna bojila, Prirodni broj, Prirodni rezervat Alam-Pedja, Prisadnik, Priscijan Cezarejski, Prisk Atal, Privatni istražitelj, Privilegija bijelog, Prizemni osjak, Prizma (razdvojba), Pro bono, Pro Ecclesia et Pontifice, Pro hac vice, Pro-life pokret, Prošper Akvitanski, Proces, Procesija, Procjepak, Procol Harum, Prodančići, Produžena moždina, Progonstvo, Program Gemini, Proha, Prohibicija, Prohulja, Projekcija, Projekcija (optika), Proklamacija, Prokopije, Proksima Centaura, Prokurator, Proletarijat, Proljetna točka, Proljetni drijemovac, Proljetni jaglac, Promil, Prominencije, Promjenjiva sumporača, Promjer, Propeler, Propovjednik (knjiga), Propusna veza, Proricanje, Prorokova kadulja, Prosinac, Proslava Svetoga Trna, Proso, Prosperitet, Prostitucija u staroj Grčkoj, Prostor (likovna umjetnost), Prostrijelna balistička trauma, Prosvjed, Proteus, Protivak, Protoktisti, Proton, Protonotar, Prsna aorta, Prstasta konopljika, Prstenasti smetištar, Prstenokljuni galeb, Prugasta hijena, Prugasta tuna, Prugasti čagalj, Prugasti dupin, Prugasti praseći smrdljivac, Prunus, Pruska, Prusko Vojvodstvo, Prva knjiga o Samuelu, Prva Panonija, Psalmus, Pseudiberska ciklama, Pseudo-Dionizije Areopagit, Pseudomekaši, Psi, Psiha (mitologija), Psilotum, Psilotum complanatum, Psilotum nudum, Psovka, Pterosauri, Ptičja noga, Ptičonoga majušna, Ptice, Ptuj, Pučinska lignja, Pušina (biljni rod), Pušinica, Pužarice, Pužarka, Puževi, Pubertet, Publicistika, Publije Herenije Deksip, Publije Ovidije Nazon, Publije Terencije Varon Atacinski, Pucalina, Puder, Puhalo, Pujanik, Pujanikovke, Pukovnija, Pula, Puls, Puma, Punat, Pupak, Pupavci, Pupčana kila, Pupčani kupus, Pupčić, Puritanizam, Purpur, Pustinja Prizidnice, Pustinjska lisica, Pustinjska ruža, Pustinjski jež, Pustinjski ris, Pustinjski vrabac, Put Svetog Jakova, Puteal, Putujuće drvo, Putujući bubreg, Puza, Puzajući petoprst, Puzaljka, Puzava dobričica, Puzava pirika, Puzavi žabnjak, Puzavi celer, Quanzhou, Quis custodiet ipsos custodes?, Quo Vadis (razdvojba), Quo Vadis, Aida?, Quousque tandem abutere, Catilina, patientia nostra?, Računanje, Rašeljka, Rašljoticalci, Raštika, Raúl Eduardo Vela Chiriboga, Raž, Rab, Rab (grad), Rabarbara, Racem, Racionalni broj, Radij, Radijant, Radijator, Radijsko novinarstvo, Radikalizam, Radio galaktika, Radioizvori u svemiru, Radoslav Dodig, Radun, Radziwiłł, Rafidofora, Rafija palma, Ragusa, Ragusa (Italija), Raj (Iran), Raj duše, Rajmund III. Tripolski, Rajmund Kunić, Rajmund Kupareo, Rajmund Penjafortski, Rajska ptica (zviježđe), Rajske ptice, Rajski ljiljan, Rak (bolest), Rak (zviježđe), Rak dojke, Rakovi, Rakovo oko, Raman, Ramon Llull, Ramondija, Rana, Rana čehavka, Rani jaglac, Ranjenica, Ranjenik, Ranko Matasović, Ranzanija, Raonička kukavica, Rapska biskupija, Raskošno perje, Raskolak, Raskorak, Rasopasno, Raspršenje svjetlosti, Rastislav Drljić, Ratni trofej, Ravenski egzarhat, Ravnalo (zviježđe), Ravnodnevica, Ravolfija, Razgodak, Razgranjena presličica, Razi, Razmaknuti ljulj, Raznojedi, Raznorotka, Raznorotkovke, Razorna čehavka, Razvijuša, Razvoj središnjeg živčanog sustava, Rđasta ruža, Rdobrada, Realizam (filozofija), Realizam (književnost), Realizam (likovna umjetnost), Rešetarka, Rešetasta zečina, Rešetka, Režuha, Rebrača, Rebračevke, Rebrasta patuljica, Rebus, Recentna vrsta, Recept, Recesija, Recija, Recital, Red (taksonomija), Red Blažene Djevice Marije od Milosrđa, Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika, Red i zakon sestara dominikanki, Red sv. Tome iz Akre, Red svetog Ivana, Red svetog Jurja, Red Svetoga Groba u Jeruzalemu, Red zmajskih vitezova, Redoks, Redovnički zavjet, Redukcija (razdvojba), Reduktor, Refleksija, Reflektor (razdvojba), Reforma, Reformacija, Refrakcija, Refraktorski teleskop, Regen (rijeka), Regent, Regest, Reggio Emilia, Regice, Regiomontanus, Regirock, Registeel, Regnelidijum, Regrutacija, Regula falsi, Regulacija, Reiner Ottens, Rejnutrija, Rejumurija, Rekesvint, Rektascenzija, Rektor, Rekuzanti, Rekvijem, Religija, Relikvija, Remanija, Rembrandt van Rijn, Remete (Zagreb), Remigije iz Reimsa, René Descartes, Renesansa, Rep, Repa, Repak, Repnica, Represija, Repuša, Repušac, Republičko sveučilište u Urugvaju, Republika Amalfi, Republika Firenca, Republika Genova, Republika Nizozemska, Republika Noli, Rerum novarum, Resasta pečurka, Resasti šilj, Resena, Resurs, Retencija, Retrogradno gibanje, Reverzibilnost, Revizionizam, Revolucija, Revolucija (razdvojba), Revolver, Rezac, Rezidencija, Rezignacija, Rezonancija, Rezonator, Rezultanta, Ričak, Riža, Rižanski pravorijek, Riđorepa čačalaka, Riđovka, Ribe, Ribe (zviježđe), Ribiz, Ricardo Ezzati Andrello, Richard Nixon, Ricinus, Riga (biljni rod), Rigača, Rigoroz, Riječna preslica, Riječni rak, Rilaši, Rilasta zvjezdica, Rim, Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine, Rimska književnost, Rimska kurija, Rimska mornarica, Rimska očist, Rimska palača u Polačama, Rimska provincija, Rimska Republika, Rimska vojska, Rimski brojevi, Rimski forum, Rimski građanski ratovi, Rimski martirologij, Rimski obred, Rimski pozdrav, Rimski senat, Rimsko Carstvo, Rimsko Kraljevstvo, Rimsko-epirski rat, Rimsko-njemački kralj, Rinefilum, Rinhoglozum, Ris (zviježđe), Risovi, Rissov dupin, Ritual, Rituals, Rizinum, Ročko Polje, Rožac, Rožňava, Robert Brown, Robert Grosseteste, Roberto de Visiani, Robiquetia minimiflora, Robustan, Rodijska ciklama, Rodnica, Rodospata, Rodrigo Díaz de Vivar, Rogač, Rogač (biljna vrsta), Roganova Postila, Rogata paprat, Roger Bacon, Roger W. Sperry, Rogoglavica, Rogoz, Rogoz ljiljan, Rogozovke, Roman, Romanika, Romanizacija grčkog jezika, Romanizirani Gali, Romanska Flandrija, Romanski jezici, Rombolisna baršunica, Romneja, Romul, Ronbergija, Rondelecija, Ropstvo u starom Rimu, Rosalio José Castillo Lara, Rosika, Rosopas, Rostralna kolumna, Rosulja (biljni rod), Rotkva, Rotor (elektrotehnika), Rotunda, Rozacea, Rozenkrojceri, Rozenkrojcersko društvo, Rozetasti zvjezdan, Rt, Ručni splet, Ruža, Ružičasta, Ružičasta mjesečnica, Ružičasti bušin, Ružmarin, Ružovke, Ruđer Bošković, Ruđevica, Rubén Salazar Gómez, Rubin, Rudbekija, Rudeš, Ruderalna konoplja, Rudobrad, Rudolf Vimer, Rudolfove tablice, Rugosa, Ruj, Rujan, Rujan (razdvojba), Rujevina, Rujevke, Rumenica (biljni rod), Rumex nebroides, Rumunji, Runjava trava, Runjava vrbolika, Runjika, Runolist, Runolistak, Rupes Recta, Ruse, Rusija, Rusinski jezik, Ruska grkokatolička Crkva, Rusomača, Rustika, Ruta (knjiga), Rutavi bijeli sljez, Rutavica, Ruteni, Rutil, Rutvača, Rutvica, Saarlased, Sabal minor, Sabin Julijan, Sabor Quinisextum, Sacrosanctum Concilium, Sadarka, Sadže, Saduceji, Saguaro kaktus, Saharska mirta, Saint-Émilion, Sakalava, Sakrament, Sakramentar sv. Margarete, Saksegoteja, Salama, Salamunov pečat, Salata (biljni rod), Salerno, Salezijanci, Salijski zakonik, Salomon, Salomonski kakadu, Saltacionizam, Saltska biskupija, Salustije, Salvator Mundi (Leonardo), Salve Regina, Samael (sastav), Samarra, Samoanski letipas, Samoborska gromotulja, Samostan Sigurata u Dubrovniku, Samostan sv. Marije Ratačke, Samostan sv. Stjepana pod borovima, Samostan svete Katarine na Sinaju, Samoubojstvo, Samozadovoljavanje, San Giacomo di Rialto, San Marco (sestiere), San Millán Yuso i Suso, Sanctus, Sandalovina, Sanktoral, Sanskrt, Santa Cruzov divovski lopoč, Santal, Santalolike, Santalovke, Santarém, Santiago de Compostela, Santiago Luis Copello, Saola, Sapanovke, Sapere aude, Sapindolike, Sapindovke, Sapindus, Sapun drvo, Sapunika, Saracenija, Saracenijevke, Saradela, Sardinski jezici, Sardski grč, Sarkofag, Sarkokoka, Sarmatsko more (razdvojba), Sasa (rod žabnjakovki), Sasi, Saska obala, Sat (zviježđe), Satiri, Satni kut, Satyricon (1969.), Saudade, Sauropodi, Sava Mrkalj, Savanski ljuskavac, Savezna povelja, Savezno vijeće Švicarske, Savjest, Savojsko Vojvodstvo, Savska Panonija, São Paulo, São Paulo (brazilska savezna država), Scania, Schaffhausen, Schönstattske kapele, Schiavoni, Scijentizam, Scindapsus, Scipion Stariji, Sealeo, Seč, Secesija, Secessio plebis, Secret Intelligence Service, Sedam, Sedam žalosti Blažene Djevice Marije, Sedam mora, Sedam prinčeva pakla, Sedefasti pigment, Sedia gestatoria, Sedimenti, Sedmopruga usminjača, Segedin, Segregacija, Seizmički val, Seizmologija, Sejšeli, Sekans, Sekelji, Sekretar, Sekstant, Sekstant (zviježđe), Seksualni fetišizam, Sekunda, Selagina, Selenit, Seleukija, Seleukija (razdvojba), Selište (feudalizam), Sellickov manevar, Selma Ergeç, Seminar, Semprica, Senat, Seneka Mlađi, Seneka Stariji, Senia, Senior, Seniorat, Senj, Senjera, Senzacija, Senzori, Septimanija, Septuaginta, Serafin Kodić Glasnović, Serafini, Sergijevci, Serval, Servomehanizam, Servus, Sesia, Sestiere, Sestre milosrdnice, Sestre Pohoda Marijina, Sestri Levante, Sevanska pastrva, Severin iz Kölna, Severus Snape, Sezam, Sezamovke, Sferna astronomija, Sferopteris, Sforza Ponzoni, Shamrock, Shin Seiki Evangelion, Sićušna vija, Sibila Jeruzalemska, Sibilina pjesma, Sibilinske knjige, Sibiraea laevigata, Sibireja, Sibirska jabuka, Sibirska perunika, Sibirska srna, Sibirski galeb, Sibirski ginseng, Sibirski kivi, Sibirski kozorog, Sic, Sicilija, Sieboldijeva čuga, Sifilis, Sigišoara, Signalni rak, Signoria, Sijamski borac, Siječanj, Sijedac (biljni rod), Sikavica, Siksto I., Siksto V., Sila teža, Silogizam, Simalovke, Simaruba, Simon Stevin, Simondsija, Simpozij, Simulacija, Sinalco, Sindrom karpalnog kanala, Singularna točka, Sinis, Sinni, Sinofrančetija, Sinornithosaurus, Sinovilsonija, Sinus, Sir (naslov), Sirak, Sirak metlaš, Sirakuza, Sirene (životinje), Sirištara, Sirištarke, Sirištarolike, Sirijski hrčak, Sirius, Sirmij, Sirup, Sisak, Sisal, Sisavci, Sistematika, Sistiana, Sitatunga, Sitkanska smreka, Sitna konica, Sitna leća, Sitna loptarka, Sitni bosiljak, Sitnocvjetna ciklama, Sitnoplodac, Sitovke, Siva čaplja, Siva lisica, Siva ljepika, Siva vrana, Siva vrba, Sivi galeb, Sivi kitovi, Sivi medvjed, Sivi sokol, Sivi tuljan, Sivka, Sivkasta bijela svila, Sivoglavi galeb, Sivolisnata panjevka, Sjajna huperzija, Sjajni grm, Sjajni koprenjak, Sjajni mak, Sjedinjene Američke Države, Sjekirica, Sjemenište, Sjemenik, Sjemenjače, Sjemenovod, Sjemenska vrpca, Sjeverna Irska, Sjeverna juričica, Sjeverna kruna, Sjeverni galeb, Sjeverni morski slon, Sjevernjača, Sjeverno more, Sjevernoamerički lamantin, Sjevernoeuropska renesansa, Skadarska očist, Skadoksus, Skakavčevo–drvo, Skalar (fizika), Skalar (riba), Skela (građevina), Skevola, Skiri, Skladatelj, Sklavinija, Sklonidba, Skolastika, Skoplje, Skrupul, Skupina spinela, Sladorna palma, Sladun, Slak, Slakoperka, Slakovke, Slamnatica, Slani grah, Slanina drvo, Slanjača, Slankamen, Slanutak, Slatinski trputac, Slatka trava, Slatki korijen, Slatki pelin, Slatkovina, Slatkovodne raže, Slava Bogu na visini, Slavina, Slezena, Slezenica, Slijepci, Slikarski stalak (zviježđe), Slinavka i šap, Sljepoočna kost, Sljez, Sljezolika, Sljezolike, Sljezovke, Slobodni teritorij Trsta, Slog, Slonova jabuka, Slonovi, Slonovo uho (kamenikovke), Slonovo uho (zvanikovke), Slovačka, Slovački narodni preporod, Slovensko narodno buđenje, Slušna percepcija, Sluga Božji, Smaragd, Smaragdna ploča, Smeđa čiopa, Smeđa krastača, Smeđa preslica, Smeđe alge, Smeđi nesit, Smeđoglavi galeb, Smilica, Smilika, Smilje, Smokva, Smokva hrastovača, Smola, Smolanka, Smrčevice, Smrdljika, Smrdljiva čestika, Smrdljiva jasika, Smrdljiva pupavka, Smrdljiva rutvica, Smrdljivci, Smrdljivi ugljen, Smrdovrane, Smrdulja, Smreka, Smrič, Smrtni grijeh, Sob, Sobna kala, Socijalizacija, Sociologija, Sofena, Sofijsko-plovdivska biskupija, Soja, Sokolovi, Sokolovke, Sol (Marsovski dan), Sol Invictus, Solaneae, Solid, Solidarnost, Solin, Soline (Sali), Solitarna jezgra, Soloski čovjek, Solun, Solunski edikt, Solunsko Kraljevstvo, Somalijski divlji magarac, Son (jedinica), Sonerila, Sorbopirus, Sordes, Sorghum × drummondii, Sorkočevići, Sotona, Soulangeova magnolija, Sova močvarica, Sove, Spanija, Spartak, Spatifilum, Specifični naziv (zoologija), Specifikacija, Speculum humanae salvationis, Spektakl, Spektar (fizika), Sphenobaiera, Spišské Podhradie, Spinosauridi, Spiralna vrba, Spiritus, Split, Splitski crkveni sabori, Splitski evanđelistar, Splitsko-makarska nadbiskupija, Spolni sustav, Spolni ud, Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, Spomenici u Arlesu, Sporazum u Luki, Sporiš, Sporobolus, SPQR, Sprezanje, Springbok, Sprovodna misa, Spužve, Srčenica, Srđan, Srba, Srbofobija, Srce, Srce Isusovo, Srcoliki čopotac, Srdovica, Srećko Puntarić, Srebreno, Srebrna lisica, Srebrna svilenica, Srebrna vrata (Split), Srebrnasta preslica, Srebrnasti galeb, Srebrnolisna lipa, Srednja djetelina, Srednja krkavina, Srednja mozgovna arterija, Srednji trputac, Srednji vijek, Srednjovjekovna književnost, Srednjovjekovna Petrinja, Srednjovjekovna Srbija, Srednjovjekovna umjetnost, Sredozemlje, Sredozemna medvjedica, Sredozemno more, Sremza, Srijem, Srijemska županija, Srna, Srodna duša, Srpak, Srpanj, Srpski jezik, Srpski rječnik, Stabilizator, Stabilnost, Stablo, Stacionarna fronta, Stahijurus, Stala plačuć' tužna mati, Stanak, Standard, Stangerija, Stanična potentnost, Stanična teorija, Stanica, Staniol, Stanisław Dziwisz, Stanisław Ryłko, Stanislav Kos (knjižničar), Stapčari, Stapčava vilemetia, Staphylococcus, Stari zavjet, Starogradsko polje, Starogrčka književnost, Starohrvatska kruna, Starohrvatska umjetnost, Staromakedonski jezik, Staroslavenski jezik, Stator, Status animarum, Status quo, Statut grada Splita, Stauntonija, Stauntonova elšolcija, Stefan Nemanja, Stefan Stratimirović, Stefan Wyszyński, Stegosauri, Stenospermacijon, Stenotafrum, Stepska eja, Stepska lisica, Stepska rutvica, Stepska zebra, Stepski orao, Stepski sokol, Stepski tvor, Stetsonija, Stidnica, Stigma (bolest), Stigma (rana), Stil, Stipe Botica, Stipendija, Stipulacija, Stjenarska iglica, Stjepan (II.), Stjepan Gradić, Stjepan I. Sveti, Stjepan II. Cupilli, Stjepan III. Frankapan, Stjepan III. Moldavski, Stjepan Kaniški, Stjepan Konzul Istranin, Stjepan Radić, Stjepan Tomić, Stjepan V. Babonić, Stjepan Vilov, Sto godina samoće, Stožac, Stol (zviježđe), Stolisnik, Stoljeće, Stopa, Stopa (arhitektura), Storaćevke, Stražnja mozgovna arterija, Stražnjica, Stradun, Strani jezik, Strasbourg, Strast, Stratokumulus, Stratus, Stršljeni, Streličasta žutilovka, Strelicijevke, Stremenovke, Streptokokni faringitis, Streptopus, Streptosolen, Stričak, Stridon, Strihin drvo, Strijelac (znak), Strijelac (zviježđe), Strizibube, Strizivojna, Strnadice, Strobilantes, Strojarstvo u Hrvatskoj, Struškovke, Struktura, Struna (terminološka baza), Strupnik, Strupnikolike, Strupnikovke, Strvinari starog svijeta, Studeni, Stup Marka Aurelija, Stupanj (kut), Stupasti kaktus, Stuttgart, Stylobasium spathulatum, Sušac (biljni rod), Suđenje Isusu, Sub tuum, Sublimacija, Subvencije, Subverzija, Succiseae, Sudamja, Sufiks, Suhoperka, Sukošan, Sukub, Sulanak, Sulfid, Suličasti žabočun, Sulmona, Sumatranski bor, Sumatranski nosorog, Summorum Pontificum, Sumporača, Sumporna jetra, Sunašca, Sunčac, Sunčana zaručnica, Sunčanica (riba), Sunčano oko, Sunčev stup, Sunčev sustav, Suncokret, Sunovrat, Suosjećanje, Suovetaurilia, Supermarket, Supernova, Superstrat (jezikoslovlje), Supin, Supovi, Supralateralni luk, Supstrat (jezikoslovlje), Surlaši, Suručica, Suručka, Susceptibilnost, Suspenzija, Suspiria, Suvereni red vitezova Jeruzalemskog hrama, Suvereni viteški malteški red, Suverenitet, Suza (Iran), Suzice, Suzna žlijezda, Suzna cunjavka, Sv. Ivan Vladimir, Svač, Svećeničko bratstvo sv. Petra, Svekrvin jezik, Svend Aagesen, Sveta Brigita, Sveta Cecilija, Sveta Filomena, Sveta Gertruda, Sveta Gora, Sveta obitelj, Sveta Stolica, Sveta ura, Sveta voda, Sveta Zemlja, Svete Vjera, Nada i Ljubav, Sveti Agapit, Sveti Ambrozije, Sveti Augustin, Sveti Bartol, Sveti Bistrik, Sveti Brcko, Sveti Cirijak, Sveti Dominik, Sveti Dujam, Sveti Egidije, Sveti Emigdije, Sveti Eustahije, Sveti gral, Sveti Jeronim, Sveti Juraj, Sveti Kajetan iz Tijene, Sveti Kolumban, Sveti kotrljan, Sveti Krševan, Sveti Križ Začretje, Sveti Lovro, Sveti Mihael, Sveti Patrik, Sveti Petar, Sveti Radim Gaudencije, Sveti razgovor, Sveti Rok, Sveti starac Šimun, Sveti Valentin, Sveti Venancije, Sveti Vlaho i Dubrovnik, Sveto drvo, Sveto Rimsko Carstvo, Svetolin, Svetoslav Suronja, Sveučilišni kampus, Sveučilište, Sveučilište Fordham, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište Loránd Eötvös u Budimpešti, Sveučilište Notre Dame, Sveučilište Princeton, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Leidenu, Sveučilište u Ljubljani, Sveučilište u Oxfordu, Sveučilište u Pennsylvaniji, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Trnavi, Sveučilište u Zagrebu, Svi sveti, Svib, Svibanj, Svibanjska jabuka, Svijet nije dovoljan, Svijetleći bičaši, Svijetložuta muhara, Svileni mravojed, Svilina, Svitak, Svjatoslav Ševčuk, Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni, Svjetlica (biljni rod), Svjetlica (riba), Svjetlodropke, Svjetlosna jakost, Svjetlost, Svjetlučavci, Svjetska šahovska federacija, Svjetska književnost, Svračci, Svračica (biljni rod), Svraka, Svrbež, Svrdarkovke, Szczecin, Tabernakul, Tabinje, Tabinjke, Tabula Rasa (Izgubljeni), Tabula Rogeriana, Tabulata, Tadeusz Gocłowski, Tajnica, Tajo, Tajvanija, Tajvanska smreka, Tajvanski crveni bor, Takson, Talac (biljni rod), Talija (biljni rod), Talijani, Talijanska književnost, Talijanska umjetnost, Talijanski jezik, Talijin uročnjak, Talinum, Talir Marije Terezije, Talovci, Tamarind, Tamarisk, Tamaru, Tamjanikovke, Tamjanovo drvo, Tamna livadarka, Tamnoprsi galeb, Tankolisna kamilica, Tankolistovke, Tankorepić, Taor, Taormina, Tapete, Tapiserija iz Bayeuxa, Tar-Vabriga, Tarakonska Hispanija, Taranto, Tarčuka, Tarcisio Bertone, Tarhonantus, Tarn (rijeka), Tarragona, Tarsatica, Tartarija, Tartešani, Tasmanijski cedar, Tau križ, Târgu Mureș, Târgu Secuiesc, Te Deum, Teatinci, Težina, Teddiursa, Tef, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Tehnologija, Tehnologija srednjeg vijeka, Tehnologija starog Rima, Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu, Tekofile, Tekoma, Teksaški zvončić, Tekst, Tektarija, Tekunica, Teleskop (zviježđe), Telesphore Placidus Toppo, Televizija, Telipteris, Tema Dalmacija, Temperament, Temperatura, Tempus fugit, Tenasserimski bor, Tenoreova kuskuta, Tenziometar (površinska napetost), Teodolit, Teodozije, Teodozije I. Veliki, Teodozije II., Teofrastov mračnjak, Teorija kurikula, Terakota, Terapsidi, Terencije, Terijer, Terme, Termistor, Ternstremija, Teror, Terra Australis, Tertulijan, Tetanure, Tetivikovke, Tetragram, Tetrljan, Teutin zvončić, Teutonski viteški red, The Cistercian Monks of Stift Heiligenkreuz, The Serpent & the Sphere, The Three Caballeros (1944.), Theodor Billroth, Thomas Addison, Thomas Jefferson, Thomas Stearns Eliot, Thomas Young, Thunbergova žutika, Thurgau, Thyridolepis, Tiberije Grakho, Tiberije II. Konstantin, Tibetanska antilopa, Tibetanski bor, Tibučina, Ticalci (rebraši), Tifonodorum, Tigar, Tigon, Tigranakert, Tigranakert (Silvan), Tigrasta preslica, Tigrica, Tigrov cvijet, Tihi ocean, Tijana, Tijara, Tijelo (fizika), Tijelovo, Tijesak, Tik-tak grm, Tikvica, Tikvolike, Tikvovke, Tila, Tiligovinovke, Timus, Tineja, Tinelov test, Tingitanska Mauretanija, Tinta, Tintinnabuli, Tipična vrsta, Tippecanoe (rijeka), Tir, Tiranin, Tiranosaur, Tisa (biljni rod), Tisuljevke, Tito (razdvojba), Titranje, Titraust, Tituš Brezovački, Tivoli, Tko je ovdje lud?, Točka (pravopis), Todiji, Toha drvo, Toharski jezici, Toledo, Tolerancija, Tolpis, Tolstolobik, Toma Akvinski, Toma Arhiđakon, Toma Babić, Toma Budislavić, Toma Kempenac, Toma Niger, Tomaš Goričanec, Tomás de Torquemada, Tomás Luis de Victoria, Tomislav Dretar, Tomislav Maretić, Tomislav Rogić, Tommaso Campanella, Tonzile, Toplice, Topola, Topovski cvijet, Toranj, Toranj Galata, Torcida, Torenija, Torino, Torinsko platno, Torpedo, Toruń, Torus (razdvojba), Trački jezik, Tracija, Tracija (regija), Tracija (rimska provincija), Tradeskancija, Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja, Tradicionalna misa, Traditori, Trajni stolisnik, Trajnice, Trakasta paprat, Traktat, Tramontana, Trani, Trans, Transcendentnost, Transept, Transformator, Transfuzija krvi, Transhumanca, Translacija, Translacija (razdvojba), Transmutacija, Transoksijana, Transparentnost, Transvalska strelicija, Transvestitizam, Tranzit (astronomija), Trastevere, Tratinčica, Trava iva, Travanj, Trave, Travnati bambus, Travolike, Travoliki žabočun, Travulja, Travunija, Trčkoliki šturak, Tršlja, Trbušna aorta, Trbulja, Trešnica, Treviso, Trg Navona, Trgovac, Triangulacija, Tribali, Tribun, Tribus, Tributarna država, Tridesetogodišnji rat, Triglavska ruža, Trihocentrum, Trijem, Tripsakum, Tripterigijum, Tritelija, Tritonova truba, Trkuše, Trnava (Slovačka), Trnina, Trnoružica (1959.), Trnova kruna, Trnovača (gljiva), Trnovita dikica, Trošiljak, Trožilni ljubor, Trobojna tratinčica, Trobridi sijedac, Trodijelni dvozub, Trofoblast, Trogir, Trogirska biskupija, Troglofilna špiljska velekamenjarka, Trogoni (porodica), Troja, Trojezična hereza, Trokut (zviježđe), Trolist, Trolistica, Tromost, Troprsti galeb, Troprsti galeb (rod ptica), Tropska mačka, Tropski drvenasti bambus, Troskot, Troveslarka, Trpimir I., Trpimirovići, Trpučevke, Trputac, Trska, Trst, Trstasta vlasulja, Trušljikovina, Trubanjovke, Trubeljika, Trubljačac, Trupan oblokrilac, Tu quoque, Tučak, Tučnjak, Tubarna tonzila, Tuja, Tukan (zviježđe), Tukani, Tul Hostilije, Tulbagija, Tulipan, Tulipanovac, Tulsi, TUM PECCET, Tumul, Tuna, Tunbergija, Tunj, Tupelo, Tupelovke, Tur, Turba Philosophorum, Turbina, Turbogenerator, Turbostroj, Turica (biljni rod), Turističko odredište, Turizam, Turkinja, Turnefortov koprivić, Turnera, Turska Hrvatska, Turski klen, Turski ren, Tustica, Tusticovke, Tustika, Tustikovke, Tvor, Tvrđa, Tvrđava Komotin, Tvrdača, Tvrdalj Petra Hektorovića, Tvrdi ljulj, Tycho Brahe, Typhonium, Ušac, Ušara, Ušati gnjurac, Ušljivac, Ubojstvo, Ubrzanje, Udžbenik, Udovičica, Ugarska voda, Ugarsko-poljska kronika, Ugaunija, Ugled, Ugljikovodici, Ugotice, Ugrinići, Uhani, Ujedinjena velika loža Engleske, Uklija, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinska književnost, Ukrajinska prezimena, Ukrasna cinija, Ukrasni duhan, Uldin, Uljana palma, Ulješura, Ulrich Zwingli, Ultima ratio, Ultimatum, Ultramarin, Ultrasonografija, Ultrazvuk, Ulug-beg, Umanjenica, Umberto Mozzoni, Umbreon, Umbri, Umjereni drvenasti bambus, Umjetni izvori svjetla, Umjetni satelit, Umjetnički studio, Umjetnost, Una Voce, Unakrsnolisna mlječika, Uncijal, Undina, Unenlagini, Ungnadija, Unija tri naroda, Unitarizam, Unutrašnja Austrija, Upala, Upala crvuljka, Upitnik, Uppsalsko sveučilište, Uran (mitologija), Urban Barišić, Urban VII., Urban VIII., Urbanizacija, Urena, Uresnica, Urezica, Uročnjak, Urodica, Ursaring, Ursinija, Usamljena muhara, Usjevna rotkva, Usjevno proso, Uskličnik, Uskolisna perunika, Uskolisna zlolesina, Uskolisni šupljozub, Uskolisni dvoredac, Uskolisni ježinac, Uskolisni jedić, Uskolisni rogoz, Uskolisni trputac, Uskrs, Usne, Usporedni životopisi, USS Carl Vinson (CVN-70), Utegnutozadčani, Uti possidetis, Utjeha filozofije, Utjelovljenje, Utrke dvokolica, Utvrdno graditeljstvo, Uvijek vjerni, Uvijuša, Uvularija, Uzlazna aorta, Uzurpacija, V. gimnazija u Zagrebu, Vašingtonija, Vaga (zviježđe), Vajgelija, Vajsov misal, Valdštajnija, Valencia, Valencija (kemija), Valerijan II., Valerije Valens, Valjak, Valjkasta ostika, Valjkasta svjetlica, Valna teorija, Valonska Flandrija, Valunska ploča, Vamba, Van Helsing (2004.), Vanherdeja, Vanilija, Vanitas, Vankuverija, Vanzijlija, Varaždin, Varaždinska županija (1850. – 1924.), Vardar, Vareš, Varia Dalmatica, Varna, Varon, Vaskularne biljke, Vaterova ampula, Vatikan, Vatikanska knjižnica, Vatikanski brijeg, Vatikanski tajni arhivi, Vatreni žabnjak, Vatreni trn, Vatroglavi kraljić, Vatroslav Lisinski, Vaza, Vazal, Vazdazeleni šimšir, Vazdazeleni ognjevinac, Vazmeno bdjenje, Večernica, Večernja molitva časoslova, Večernji mak, Veksilologija, Vela, Veldenija, Velebilje, Velebitska degenija, Velebitska gušterica, Velebitska vrkuta, Velecvjetna magnolija, Veli Vrh, Velia, Veličanstvena kruna, Velika afrička petorica, Velika Arkana, Velika česmina, Velika geografska otkrića, Velika Kneževina Litva, Velika Kolumbija, Velika kukuta, Velika loža Škotske, Velika marakuja, Velika masonska alijansa "Tracija", Velika nacionalna loža Hrvatske, Velika njorka, Velika pokrajinska loža Hrvatske, Velika sunčanica, Velikaš, Velike mačke, Veliki Antili, Veliki čičak, Veliki žednjak, Veliki crnoglavi galeb, Veliki galeb, Veliki gnjurac, Veliki Kavkaz, Veliki knez, Veliki kokotić, Veliki majstor (red), Veliki majstor (slobodno zidarstvo), Veliki medvjed, Veliki nandu, Veliki pas, Veliki vojvoda, Veliki Zab, Veliko Vojvodstvo Toskana, Veljača, Velvičija, Vena, Vendi, Venecija, Venera, Venereum, Venerin prijelaz, Venerina muholovka, Veneti, Venetska kronika, Venetski jezik, Ventil, Ventimiglia, Venturijeva cijev, Veprinac, Vercingetoriks, Verdigris, Vermilion, Veronikin rubac, Versailles, Versifikacija, Vesania, Vesika, Veslonošci, Vestalka, Vestibul, Vestibularni neuronitis, Veteran, Veto, Vez, Vezuv, Via Appia, Via Dolorosa, Viša sila, Višecvjetni ljulj, Višecvjetni sunovrat, Višegodišnji ljulj, Višeljublje, Višeprašnička vrba, Višesjemena loboda, Višeslav, Viši raci, Višnja, Vibracije, Vibrometar, Vice Pucić Soltanović, Video, Vidoje Maslać Novaković, Vigilare, Vijadukt, Vijeća za normiranje jezika, Vijeće biskupskih konferencija Europske unije, Vijenac (arhitektura), Vijetnamski jezik, Vikar, Viktor, Viktor I., Viktorija, Viktorija (biljni rod), Viktorin Ptujski, Vila (građevina), Vilemetia, Vilim Akvitanski, Vilina kosa, Viljevo, Villa Lysis, Vilnius, Viminal, Vinica (Ukrajina), Vinko Paulski, Vinko Pribojević, Vino, Vinobojka, Vinska mušica, Virga, Virginijski duhan, Viridian, Virilist, Virologija, Virovitička županija, Virovitica, Virtualnost, Virusi, Vis (grad), Visak, Viseča brada, Viseći šaš (Carex), Viseći šaš (Scirpus), Visibaba, Visibaba kraljice Olge, Visijanijevo ptičje mlijeko, Visika, Viskozna obojnjača, Viskoznost, Visla, Visoka žumara, Visoka smreka, Visoki jaglac, Vitalijan (general), Viteška zvijezda, Viteški redovi, Vitelarija, Vitezovi templari u slobodnom zidarstvu, Viviparnost, Vizija, Vještičina lijeska, Vjerska arhitektura, Vjetrovi u Hrvatskoj, Vjevericoliki glodavci, Vlad III. Drakula, Vladislav, Vladislav Pandurović, Vlaho Kabužić, Vlaho Stulli, Vlasasta paprat, Vlasi, Vlaska, Vlasnatodlakavi crveni mač, Vlasnjača, Vlasulja (biljni rod), Voščikovke, Voštana palma, Voštani cvijet, Voćarice, Vobiscum Satanas, Vod žučnog mjehura, Vodarka, Vodena kuga, Vodena leća, Vodena salata, Vodena slatka trava, Vodena varjača, Vodena zmija (zviježđe), Vodenasta panjevčica, Vodenbuhe, Vodene leće, Vodeni dvornik, Vodeni list, Vodeni orašac, Vodeni vodomari, Vodeni zumbul, Vodenjak (znak), Vodenjak (zviježđe), Vodenkonji, Vodeno pero, Vodeno plavetilo, Vodik, Vodjerak, Vodna turbina, Vodoklen, Vodoljub, Vodomar, Vodomari, Vodoper, Vodopija, Vodoriga, Voduška, Vogovke, Vojislav, Vojmil Rabadan, Vojni bjegunac, Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini, Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj, Vojvoda, Vojvodina Parma i Piacenza, Vojvodina Tešin, Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.), Vojvodstvo Livonija, Vojvodstvo Modena i Reggio, Vokalizacija, Vokativ, Volar, Volfram, Volframit, Volinj, Vološčakova modričica, Volonja pepeljak, Volovod, Volovotkovke, Volubilis, Volujac (biljni rod), Volujčica, Volvo, Vombat, Voskovke, Vražemil, Vražji štap, Vražji odvjetnik, Vrabac, Vrana, Vrane, Vranino oko, Vranjak (biljni rod), Vranjemilovke, Vranski priorat, Vrapčarke, Vrapčje sjeme, Vrapci, Vrat, Vratić, Vratni splet, Vratnjak, Vrčasti grm, Vrba iva, Vrbičevke, Vrbica (biljni rod), Vrbolika, Vrbovke, Vrebina, Vrebinovke, Vremenska dilatacija, Vretenac Veliki, Vretenasta preša, Vrhbosanska nadbiskupija, Vrijeme (fizika), Vrijemekaz, Vrijesak, Vrisak (biljni rod), Vrjesovke, Vrlina, Vrtna pepeljuga, Vrtni čubar, Vrtni grah, Vrtni kokotić, Vrtnja, Vučika, Vučja noga, Vučji pauci, Vudsija, Vudsijevke, Vudvardija, Vuge, Vuk (zviježđe), Vulgarni latinski jezik, Vulgata, Vulkanski zec, Vulpix, Vunasti bodalj, Vunasti list, Vunasti nosorog, Vunenasta obojnjača, Vunenasti žabnjak, Vurmbe, Waldeyerov limfni prsten, Walter Kasper, Wapiti, Wasabi, Weimarski klasicizam, Whartonova sluz, Wikipedija na slovenskom jeziku, Willebrord Snellius, William Lilly, William Shakespeare, Winklerov slijepac, Winston-Salem, Sjeverna Karolina, Winterthur, Within Deep Dark Chambers, Wolfgang Lazius, Wrocław, Xmas, Yunnanski bor, Zaštićena područja Guanacastea, Zab, Zadarska nadbiskupija, Zafar (Jemen), Zagorska Mrežnica, Zagrade, Zagreb, Zagrebačka županija (1201. – 1924.), Zagrebačka nadbiskupija, Zagrebački katolički list, Zagrebački liječnici pjevači, Zahvaljujući velikanima, Zajednička glava mišića ispružača, Zajednička glava mišića pregibača, Zajednički jetreni vod, Zajednica, Zakonik dvanaest ploča, Zaljev Gökova, Zaljevska bobica, Zaljevska bobica (biljni rod), Zamija, Zamjenice, Zamość, Zantedešija, Zapadna Franačka, Zapadna Moslavina, Zapadni svijet, Zapadno Rimsko Carstvo, Zapadnoafrička bamija, Zapadnoafrička morska krava, Zapljena, Zaporoška Republika, Zapotovke, Zaraza, Zarez, Zastava Melille, Zasukica, Zaušnjaci, Zavižan, Zavinuta paprat, Zavinuta uvijuša, Zürich (kanton), Zborovođa, Zdenac, Zdenko Križić, Zdeslav, Zdjela, Zdrav razum, Zdravčica, Zečevi, Zečina, Zečja soca, Zečji trn, Zebre, Zebrica, Zec, Zec (zviježđe), Zefir, Zelembać, Zelena pupavka, Zelena salata, Zelena vitičarka, Zelenac, Zelenčić, Zelene biljke, Zeleni barbus, Zeleni bičaši, Zeleni bljesak, Zeleni konjic, Zelenika (biljni rod), Zelenkasta vitezovka, Zelenkasti stolisnik, Zelkova, Zell am See, Zeloti, Zemaljski babin zub, Zemlje Krune sv. Stjepana, Zemlje Krune sv. Vaclava, Zemljina atmosfera, Zemljina precesija, Zemljino magnetsko polje, Zemljopis Irana, Zemun, Zenobija (biljni rod), Zenon Grocholewski, Zenon, bizantski car, Zeus, Zgnječeni cvijet, Zidna salatika, Zidni gladuš, Zidni macaklin, Zielona Góra, Zijevalica, Zimovka, Zimska ciklama, Zimski luk, Zimzelen, Zimzeleni javor, Zimzelenovke, Zlatan, Zlatan smetištar, Zlatice (kukci), Zlatna akacija, Zlatna štitarka, Zlatna jezičnica, Zlatna riba (zviježđe), Zlatna vrata (Split), Zlatne alge, Zlatni ariš, Zlatni baldrian, Zlatni buzdovan, Zlatni mak, Zlatni puzavac, Zlatni stafilokok, Zlatno doba, Zlatnožuti ranjenik, Zlatovrana, Zlatovrane, Zlolesina, Zlolesinovke, Zlouporaba, Zmaj (razdvojba), Zmaj (zviježđe), Zmajeva krv, Zmajeva usta (biljni rod), Zmajevac (biljni rod), Zmija (zviježđe), Zmijak, Zmijar, Zmijavičica, Zmije, Zmijinac, Zmijino mlijeko, Znak ladice, Znanost, Zob, Zobičica, Zobika mekodlaka, Zornica, Zornica (biljni rod), Zračna pumpa (zviježđe), Zrakastonozi, Zrcalica, Zrikavci, Zrinka Blažević, Zrnuljačevke, Zubatac, Zuboboljno drvo, Zug (kanton), Zumbul, Zumbulčić, Zupčasta selagina, Zupčica, Zvanika, Zvanikovke, Zvečka, Zvijeri, Zvijezdani balzam, Zvinčac, Zvjezdan, Zvjezdana Sikirić-Assouline, Zvjezdani atlas, Zvjezdani katalog, Zvjezdanka, Zvjezdasti anis, Zvjezdasti korijen, Zvjezdasti ljiljan, Zvjezdasti oštrolist, Zvjezdica (pravopis), Zvjezdoglavka, Zvjezdoliki zvjezdolan, Zvončić, Zvončikovke, Zvonce, Zvonimir Doroghy, 1060., 136 Austria, 14. lipnja, 20 000 milja pod morem, 2005., 22. srpnja, 23. listopada, 949., 9×19 mm Parabellum. Proširite indeks (8284 više) » « Stisni indeks

A

Datoteka:Latin alphabet Aa.png A je 1.

Novi!!: Latinski jezik i A · Vidi više »

A cappella

narodne ''a cappella'' glazbe. A cappella (lat. „kapelno”, na crkveni način), način je pjevanja bez pratnje glazbala kojim se vokalno glazbeno djelo, solističko, komorno ili zborsko, jednoglasno ili višeglasno, izvodi jedino upotrebom ljudskog glasa.

Novi!!: Latinski jezik i A cappella · Vidi više »

A posteriori

A posteriori (lat. za "ono što dolazi poslije"; a priori za "ono što dolazi prije") je atribut koji se rabi za zaključivanje ili prihvaćanje nekog stava (ili mišljenja) na osnovi pretpostavke koje je iskustveno doživljeno i empirijski provjereno.

Novi!!: Latinski jezik i A posteriori · Vidi više »

A priori

A priori (lat. za "ono što dolazi prije"; a posteriori za "ono što dolazi poslije") je atribut koji se rabi za zaključivanje ili prihvaćanje nekog stava (ili mišljenja) na osnovi pretpostavke koje iskustveno nije doživljeno i empirijski nije provjereno.

Novi!!: Latinski jezik i A priori · Vidi više »

Aachen

Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.

Novi!!: Latinski jezik i Aachen · Vidi više »

Aachenosaurus

Aachenosaurus, fosilni biljni rod dvosupnica (dikotiledon) iz gornje krede s vrstom Aachenosaurus multidens (Lat. "multus" (mnogo) i "dens" (zubi). Ovaj naziv dolazi po mjestu otkrića u Belgiji (blizu njemačkog grada Aachena) i prevedeno znači aachenski gušter, jer se mislilo da su opisani fosilni fragmenti bili dva komada čeljusti neke vrste herbivornih dvonogih patkokljunih dinosaura znanstveno nazvanih Hadrosaurus. Ovaj opis dao je Gerard Smets koji je predstavio svoja otkrića na belgijskom geološkom društvu 1888. Belgijski paleontolog Louis Dollo koji je vizualno pregledao uzorke ustanovio je da se radi o okamenjenom drvetu. Hovelacque je pod imenom Nicolia moresneti povezuje s porodicom Piperaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Aachenosaurus · Vidi više »

Aaron Sorkin

Aaron Benjamin Sorkin (New York, 9. lipnja 1961.) je američki scenarist, producent i pisac kazališnih komada čiji radovi uključuju filmove kao što su Malo dobrih ljudi, Američki predsjednik, Društvena mreža i Igra pobjednika kao i televizijske serije Zapadno krilo, Sports Night i Studio 60 na Sunset Stripu.

Novi!!: Latinski jezik i Aaron Sorkin · Vidi više »

Aškelon

Aškelon (heb.: אַשְׁקְלוֹן‎; arap.: ٲشكلون‎, također عسقلان Asqalān; lat.: Ascalon; akad.: Isqalluna) priobalni je grad u južnoj pokrajini Izraela.

Novi!!: Latinski jezik i Aškelon · Vidi više »

Abak

Kineski abak. Abak (računaljka, lat. abacus) je pomagalo pločastog oblika za lakše izvođenje računskih operacija.

Novi!!: Latinski jezik i Abak · Vidi više »

Abasidi

Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.

Novi!!: Latinski jezik i Abasidi · Vidi više »

Abd al-Rahman al-Sufi

arap. ''Kitāb al-kawākib al-thābita al-musawwar'', 964.) Abd al-Rahman al-Sufi, latinizirano Azophi (Ray, danas južno predgrađe Teherana, 7. prosinca 903. – Širaz, 25. svibnja 986.), perzijski astronom i matematičar.

Novi!!: Latinski jezik i Abd al-Rahman al-Sufi · Vidi više »

Abdera (Španjolska)

Abdera je bila antička kartaška i rimska luka na brdu iznad današnje Adre na jugoistočnoj Španjolskoj Sredozemnoj obali.

Novi!!: Latinski jezik i Abdera (Španjolska) · Vidi više »

Abdikacija

Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.

Novi!!: Latinski jezik i Abdikacija · Vidi više »

Abdominea

Abdominea, nekadašnji biljni rod u porodici kaćunovki, čije su vrste danas uključene u rod Robiquetia.

Novi!!: Latinski jezik i Abdominea · Vidi više »

Abelija

Abelija (lat. Abelia) je rod listopadnih, rjeđe zimzelenih dekorativnih grmolikih biljaka iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae) (ili Linnaeaceae) raširenih u Aziji (od Japana do Himalaja na zapadu) i u Meksiku.

Novi!!: Latinski jezik i Abelija · Vidi više »

Abeliofilum

Abeliofilum (abelikolista; lat. Abeliophyllum), listopadni rod grmlja iz Južne Koreje kojemu pripada samo jedna vrsta, A. distichum, a rod i vrstu opisao je 1919.

Novi!!: Latinski jezik i Abeliofilum · Vidi više »

Abelisauridi

Abelisauridi (lat. Abelisauridae - Abelovi gušteri) su porodica (ili kladus) ceratosaurskih teropoda.

Novi!!: Latinski jezik i Abelisauridi · Vidi više »

Abelmošus

Abelmošus (bamija; lat. Abelmoschus), biljni rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja ili trajnica iz porodice Malvaceae ili sljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Abelmošus · Vidi više »

Aberacija

* aberacija (lat. aberratio: skretanje s puta) je kretanje, odstupanje od smjera, od općih svojstava, od uobičajenog reda ili norme; zastranjenje.

Novi!!: Latinski jezik i Aberacija · Vidi više »

Abercije Hieropolski

Abercije Hieropolski (lat. Abercius, grč. Aberkios), svetac, koji se slavi 22. listopada.

Novi!!: Latinski jezik i Abercije Hieropolski · Vidi više »

Abesinska zob

Abesinska zob (lat. Avena abyssinica), jedna od dvadesetak vrsta zobi, jednogodišnjih biljaka iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Abesinska zob · Vidi više »

Abhazijska ciklama

Abhazijska ciklama (lat. Cyclamen coum subsp. caucasicum, sin. Cyclamen abchasicum) je vrsta višegodišnje biljke iz roda ciklama.

Novi!!: Latinski jezik i Abhazijska ciklama · Vidi više »

Ablacija

Ablacija (od lat. ablatio.

Novi!!: Latinski jezik i Ablacija · Vidi više »

Abobra

Abobra (lat. Abobra), monotipični rod južnoameričke uresne trajnice penjačice iz porodice tikvovki (Cucurbitaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Abobra · Vidi više »

Abolicija

Abolicija (lat. abolere - uništiti, zatrti) ili oprost predstavlja oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su počinitelji kaznenog djela.

Novi!!: Latinski jezik i Abolicija · Vidi više »

Aboridžini

Aboridžini (domorodci, urođenici, starosjedioci) jest skupni naziv za domorodačka plemena Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Aboridžini · Vidi više »

Abraham Ortelius

Abraham Ortelius(''Theatrum Orbis Terrarum'', 1579.) lat icon ''Europae''(''Theatrum Orbis Terrarum'', 1570.) Abraham Ortelius (Antwerpen, 14. travnja 1527. − 28. lipnja 1598.), flamanski kartograf, zemljopisac i matematičar.

Novi!!: Latinski jezik i Abraham Ortelius · Vidi više »

Abraksas

Prikaz Abraksasa Abraksas (lat. Abraxas) je mitološko biće čije se ime pojavljuje u gnostičkim spisima.

Novi!!: Latinski jezik i Abraksas · Vidi više »

Abrazija

Abrazija (lat. abrasio.

Novi!!: Latinski jezik i Abrazija · Vidi više »

Abrazija kože

Oguljotina dlana nakon pada Oguljotina lakta često će uzrokovati trajni ožiljak. Abrazija kože (lat. abrasio cutis) povreda je kože pri kojoj se odljušte slojevi ili čitava epiderma od kožice (lat. corium) ili se odljušti nadsluznica (lamina epithelialis) od sluznice (lat. excoriatio mucosae) zbog djelovanja tupog mehaničkog oruđa (posebno ako ima hrapavu površinu) ili zbog pada na hrapavu površinu.

Novi!!: Latinski jezik i Abrazija kože · Vidi više »

Abraziv

vezivnog sredstva. mm (grubo brušenje) do 40 mikrometara (fino brušenje). Brusni papir u listovima s različitom finoćom brusnih zrnaca (40 - lijevo, 80, 150, 240, 600 - desno). Čišćenje kamenog zida mlazom abraziva (pjeskarenje). Abraziv (engl. abrasive, prema lat. abrasio: struganje) ili sredstvo za brušenje je tvar velike tvrdoće koja u obliku sitne čestice služi za brušenje, čišćenje tvrdih površina ili poliranje, na primjer na brusnim pločama, brusnom papiru, u pasti za poliranje i slično.

Novi!!: Latinski jezik i Abraziv · Vidi više »

Abronija

Abronija (lat. Abronia), rod trajnica iz porodice noćurkovki (Nyctaginaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Abronija · Vidi više »

Abrus (Plantae)

Abrus (lat. Abrus), Rod korisnih, ljekovitih, grmastih penjačica iz porodice mahunarki kojemu pripada ukupno 17 vrsta raširenih po Africi, tropskoj i suptropskoj Aziji i jugozapadnog Pacifika.

Novi!!: Latinski jezik i Abrus (Plantae) · Vidi više »

Absol

Etimologija Absolova imena nejasna je.

Novi!!: Latinski jezik i Absol · Vidi više »

Absolonova pijavica

Absolonova pijavica (lat. Dina absoloni), vrsta pijavice iz porodice Erpobdellidae.

Novi!!: Latinski jezik i Absolonova pijavica · Vidi više »

Accessio cedit principali

Accessio cedit principali (lat.) Pertinencije (dodaci predmetu) dijele pravnu sudbinu glavne stvari.

Novi!!: Latinski jezik i Accessio cedit principali · Vidi više »

Acena

Acena (lat. Acaena), rod puzavih zeljastih trajnica i grmova porodice ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Acena · Vidi više »

Acineta (Plantae)

Acineta (lat. Acineta), rod jednosupnica iz porodice kaćunovki (orhideja).

Novi!!: Latinski jezik i Acineta (Plantae) · Vidi više »

Acorela

Acorela (lat. Azorella), rod štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Acorela · Vidi više »

Acta Apostolicae Sedis

Acta Apostolicae Sedis (skraćeno AAS), službeno je glasilo Svete Stolice.

Novi!!: Latinski jezik i Acta Apostolicae Sedis · Vidi više »

Acta Sanctae Sedis

Acta Sanctae Sedis (lat. Djela Svete Stolice) je bila mjesečna publikacija koja je sadržavala glavne javne isprave koje je izdavao papa, izravno ili preko rimskih kongregacija.

Novi!!: Latinski jezik i Acta Sanctae Sedis · Vidi više »

Actephila

Actephila (lat. Breynia nom. cons.), rod grmova iz porodice filantusovki (Phyllanthaceae) kojemu pripada 30 vrsta grmlja i drveća rasprostranjenih po suptropskoj i tropskoj Aziji i istočnoj Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Actephila · Vidi više »

Ad hoc

Ad hoc je latinski izraz koji znači "zbog ovog" ili "zbog ove svrhe".

Novi!!: Latinski jezik i Ad hoc · Vidi više »

Ad hominem

Ad hominem (latinski "prema čovjeku" ili "prema osobi"), je skraćenica za argumentum ad hominem i pokušaj je negiranja istinitosti neke tvrdnje ukazivanjem na negativne karakteristike ili vjerovanja osobe koja je iznijela tu tvrdnju kao takvu.

Novi!!: Latinski jezik i Ad hominem · Vidi više »

Ad maiorem Dei gloriam

Ad maiorem Dei gloriam, pokraćeno AMDG, latinski je izraz koji se na hrvatski prevodi: Na veću slavu Božju.

Novi!!: Latinski jezik i Ad maiorem Dei gloriam · Vidi više »

Ad turres

Ad turres na ''Tabuli Peutingeriani'' Ad turres je naziv antičkog naselja i cestovne postaje na prostoru današnje Crikvenice.

Novi!!: Latinski jezik i Ad turres · Vidi više »

Adaks antilopa

Adaks antilopa ili adaks (lat. Addax nasomaculatus) je afrička vrsta antilope.

Novi!!: Latinski jezik i Adaks antilopa · Vidi više »

Adalbert Adam Barić

Adalbert Adam Barić (negdje i kao Adam Adalbert Barić, Barits, Barics Bela) (Novi Sad, 1742. – Beč, 10. prosinca 1813.) bio je hrvatski pravnik, sveučilišni profesor i spisatelj.

Novi!!: Latinski jezik i Adalbert Adam Barić · Vidi više »

Adam Smith

Adam Smith Adam Smith (Kirckcaldy, 16. lipnja 1723. – Edinburgh, 17. srpnja 1790.), škotski ekonomist i etičar.

Novi!!: Latinski jezik i Adam Smith · Vidi više »

Adam Zrinski

Adam Josip Sigismund Zrinski (mađ. Zrínyi Ádám) (Beč, 24. prosinca 1662. – kod Slankamena, 19. kolovoza 1691.), bio je hrvatski grof, časnik i protuturski borac iz znamenite hrvatske velikaške obitelji Zrinski.

Novi!!: Latinski jezik i Adam Zrinski · Vidi više »

Adamova jabučica

''Prominentia laryngea'' je izbočenje smješteno odmah ispod ''incisura thyroidea superior.'' Adamova jabuka ili Adamova jabučica (lat. pomum Adami, anat. prominentia laryngea), ventralno izbočenje na ljudskom vratu koje stvara dio štitne hrskavice grkljana (lat. cartilago thyiroida).

Novi!!: Latinski jezik i Adamova jabučica · Vidi više »

Adansonija

Plod baobaba dug je oko 18 cm Adansonija (Baobab; lat. Adansonia) je rod biljaka porodice Malvaceae s karakterističnim širokim i visokim drvom.

Novi!!: Latinski jezik i Adansonija · Vidi više »

Adaptacija oka

Prikaz adaptacije oka. Presjek kroz ljudsko oko. očne leće. Adaptacija oka je sposobnost oka da se prilagodi promjenama jakosti (intenziteta) svjetlosti, pri čemu adaptacija na mrak teče mnogo sporije nego adaptacija na svjetlost.

Novi!!: Latinski jezik i Adaptacija oka · Vidi više »

Adda

Rijeka Adda ˙(lat. Abdua ili Addua) je rijeka na sjeveru Italije.

Novi!!: Latinski jezik i Adda · Vidi više »

Adela Normanska

Sveta Adela Normanska (eng. Adela of Normandy, francuski Adèle de Normandie), znana i kao Adela Engleska ili Adela Blojiška (o. 1067. — 8. ožujka 1137.), bila je engleska princeza i blojiška grofica te majka kralja Stjepana.

Novi!!: Latinski jezik i Adela Normanska · Vidi više »

Adelijski pingvin

Adelijski pingvin (lat. Pygoscelis adeliae) je vrsta pingvina koja je nastanjena duž obale Antarktike i obližnjih otoka.

Novi!!: Latinski jezik i Adelijski pingvin · Vidi više »

Adelokarijum

Adelokarijum (lat. Adelocaryum), rod dvogodišnjeg raslinja ili trajnica iz porodice Boraginaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Adelokarijum · Vidi više »

Adenandra

Adenandra (lat. Adenandra), biljni rod iz porodice rutovki.

Novi!!: Latinski jezik i Adenandra · Vidi više »

Adenija

Adenija (lat. Adenia) je rod grmova iz porodice Passifloraceae, iz tribusa Passifloreae.

Novi!!: Latinski jezik i Adenija · Vidi više »

Adenokarpus

Adenokarpus (lat. Adenocarpus), rod listopadnog ili poluzimzelenog grmlja iz porodice Leguminosae.

Novi!!: Latinski jezik i Adenokarpus · Vidi više »

Adenostoma

Adenostoma (lat. Adenostoma), rod zimzelenih grmova ili manjeg drveća iz porodice ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Adenostoma · Vidi više »

Adept

Adept (lat. adeptus), naziv za praktičara magije ili alkemičara za kojeg se vjerovalo da je postigao vrhunac tajne vještine.

Novi!!: Latinski jezik i Adept · Vidi više »

Adesmija

Adesmija (lat. Adesmia), veliki rod grmova iz porodice mahunarki raširen po Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Adesmija · Vidi više »

Adhezija

rose prianjaju na paukovu mrežu zbog adhezije. Nitrocelulozno ljepilo izvan pakovanja. Adhezija (lat. adhaesio: prianjanje, lijepljenje), u fizici, je pojava međusobnog privlačenja površina dvaju tijela načinjenih od različitih tvari, ili tijela i tekućine, zbog djelovanja elektromagnetskih sila među molekulama.

Novi!!: Latinski jezik i Adhezija · Vidi više »

Adicija

Adicija klora na eten Adicija (lat. additio - dodavanje, pribrajanje) može značiti: 1.

Novi!!: Latinski jezik i Adicija · Vidi više »

Adige

Adige (talijanski: Adige, venecijanski dijalekt: Àdexe; Trentin: Ades; furlanski dijalekt: Adis; nje: Etsch; retoromanski: Adesc, ili Adiç; latinski.: Athesis) je rijeka u Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Adige · Vidi više »

Adina

Adina (lat. Adina), biljni rod od jedanaest vrsta korisnog drveća iz porodice broćevki (Rubiaceae) raširen po istočnoj i jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Adina · Vidi više »

Adjudikacija

Adjudikacija (lat.), način stjecanja vlasništva i stvarnih prava uopće dosuđivanjem suca.

Novi!!: Latinski jezik i Adjudikacija · Vidi više »

Admiral

Oznaka čina admirala u HRM Admiral je u većini modernih vojski najviši čin u ratnoj mornarici.

Novi!!: Latinski jezik i Admiral · Vidi više »

Adolf

Adolf je muško germansko ime.

Novi!!: Latinski jezik i Adolf · Vidi više »

Adromišus

Adromišus (lat. Adromischus) je rod biljaka iz porodice Crassulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Adromišus · Vidi više »

Adventisti sedmog dana

Logo Kršćanske adventističke Crkve Crkva adventista sedmoga dana ili Kršćanska adventistička crkva, Crkva je reformacijske baštine čija su najistaknutija vjerovanja, koja definiraju i njihov naziv, vjera u Kristov drugi dolazak i svetkovanje biblijskog sedmog dana, odnosno Subote.

Novi!!: Latinski jezik i Adventisti sedmog dana · Vidi više »

Aemona

Emona u tlocrtu današnje Ljubljane Aemona ili Emona (lat. Colonia Iulia Aemona) je bilo rimsko naselje na području današnje Ljubljane.

Novi!!: Latinski jezik i Aemona · Vidi više »

Aerosinusitis

Paranazalni sinusi Aerosinusitis, (lat. Sinusitis barothraumatica), barosinusitis, barotrauma sinusa, je bolna upala sinusa, ponekad praćena krvarenjem sluznice paranazalnih šupljina, najčešće, u čeonom (frontalnom) sinusu, uzrokovana razlikom u tlaku zraka unutar i izvan parnazalnih šupljina.

Novi!!: Latinski jezik i Aerosinusitis · Vidi više »

Aeternam

Aeternam je kanadski simfonijski death metal-sastav iz Quebeca.

Novi!!: Latinski jezik i Aeternam · Vidi više »

Afanes

Afanes (lat. Aphanes), rod jednogodišnjih biljaka iz porodice ružovki (Rosaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Afanes · Vidi više »

Afelandra

Afelandra (lat. Aphelandra) rod trajnica, polugrmova i grmova iz porodice Acanthaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Afelandra · Vidi više »

Aficiranje

Aficiranje (lat. afficere: djelovati), je pojam iz Kantove filozofije: objektivni predmeti (stvari po sebi) "aficiraju" naša osjetila tj.

Novi!!: Latinski jezik i Aficiranje · Vidi više »

Afinitet

Afinitet (njem. Affinität od lat. affinitas) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Afinitet · Vidi više »

Afrička šljiva

Afrička šljiva (lat. Prunus africana), vrsta zimzelenog drveta (10 do 25 m.), rjeđe grma (3 do 5 m.) iz porodice ružuvki (Rosaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Afrička šljiva · Vidi više »

Afrička ciklama

Afrička ciklama (lat. Cyclamen hederifolium subsp. africanum, sin. Cyclamen africanum) je vrsta biljke iz roda ciklama rasprostranjena na području sjevernog Alžira i Tunisa.

Novi!!: Latinski jezik i Afrička ciklama · Vidi više »

Afrička divlja mačka

Afrička divlja mačka (lat. Felis silvestris lybica) je zbirni naziv za podvrste divlje mačke iz porodice mačaka koje žive u Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Afrička divlja mačka · Vidi više »

Afrička ivančica

Afrička ivančica (Ostejospermum, sunčica, sunčana djevojka; lat. Osteospermum), biljni rod iz porodice glavočika (Asteraceae) raširen po tropskoj i južnoj Africi To su zimzelene trajnice nalik ivančici.

Novi!!: Latinski jezik i Afrička ivančica · Vidi više »

Afrička ljubica

Afrička ljubičica (lat. Saintpaulia) je nekadašnji biljni rod od 7 ili više vrsta zeljastih višegodišnjih cvjetnica iz porodice Gesneriaceae, danas kompletno uklopljen u rod Streptocarpus.

Novi!!: Latinski jezik i Afrička ljubica · Vidi više »

Afrička zlatna mačka

Afrička zlatna mačka (lat. Caracal aurata; sin Profelis aurata) – vrsta mačke srednje veličine, koja živi u prašumama u ekvatorijalnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Afrička zlatna mačka · Vidi više »

Afrički čempres

| boja.

Novi!!: Latinski jezik i Afrički čempres · Vidi više »

Afrički bivol

Afrički bivol (lat. Syncerus caffer; afrikaans: wildebeest, tj. „divlja stoka”) je vrsta krupnog goveda iz porodice šupljorožaca (Bovidae) koji obitavaju u afričkim savanama.

Novi!!: Latinski jezik i Afrički bivol · Vidi više »

Afrički divlji magarac

Afrički divlji magarac (afrički magarac, divlji magarac, lat. Equus (Asinus) africanus), je vrsta iz porodice konja (Equidae) kojoj pripada i njegov njegov domesticirani oblik pravi ili domaći magarac.

Novi!!: Latinski jezik i Afrički divlji magarac · Vidi više »

Afrički divlji pas

Afrički divlji pas (lat. Lycaon pictus) sisavac je mesožder iz porodice pasa, rasprostranjen jedino u Africi, obično u savanama i ostalim osvijetljenim šumskim područjima.

Novi!!: Latinski jezik i Afrički divlji pas · Vidi više »

Afrički haracini

Afrički haracini (lat. Alestidae), porodica slatkovodnih afričkih riba iz reda Characiformes.

Novi!!: Latinski jezik i Afrički haracini · Vidi više »

Afrički pingvin

Afrički pingvin (Magareći pingvin; lat. Spheniscus demersus) - vrsta pingvina koja živi na jugozapadnoj obali Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Afrički pingvin · Vidi više »

Afrički slon

Afrički slon (lat. Loxodonta africana) vrsta je slona.

Novi!!: Latinski jezik i Afrički slon · Vidi više »

Afzelija

Afzelija (lat. Afzelia), rod korisnog drveća iz porodice Leguminosae.

Novi!!: Latinski jezik i Afzelija · Vidi više »

Agapantus

Agapantus (lat. Agapanthus), rod su trajnica s juga afričkog kontinenta.

Novi!!: Latinski jezik i Agapantus · Vidi više »

Agastače

Agastače (lat. Agastache), rod aromatičnih trajnica i polugrmova iz porodice usnača (Lamiaceae), dio podtribusa Nepetinae.

Novi!!: Latinski jezik i Agastače · Vidi više »

Agatozma

Agatozma (lat. Agathosma) biljni rod iz porodice rutovki.

Novi!!: Latinski jezik i Agatozma · Vidi više »

Agava

''Agave chiapensis'', cvijet Agava (loparina; lat. Agave) je biljni rod nekad pripisivan vlastitoj porodici Agavaceae, a danas porodici Asparagaceae i potporodici Agavoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Agava · Vidi više »

Agent

Agent (lat. „agent“, engleski "facilitator", "agentima") može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Agent · Vidi više »

Agezilaj

Agezilaj (grč. Ἀγησίλαος) je bio grčki povjesničar iz grada Anazarba u Kalikiji u Maloj Aziji, koji je pisao ranoj povijesti Italskog poluotoka, a čiji su dijelovi sačuvani kod Plutarha u njegovom djelu Usporedni životopisi (lat. Parallela).

Novi!!: Latinski jezik i Agezilaj · Vidi više »

Agitacija

Agitacija (lat. agitare - poticati) je naziv za usmeno i pismeno promicanje, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Agitacija · Vidi više »

Aglaja (biljni rod)

Aglaja (lat. Aglaia), rod korisni, mirisni grmova iz porodice jasenjačevki (Meliaceae), dio reda Sapindales.

Novi!!: Latinski jezik i Aglaja (biljni rod) · Vidi više »

Aglomeracija

Aglomeracija (od lat. agglomerare: skupljati) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Aglomeracija · Vidi više »

Aglomeracija (urbanizam)

Aglomeracija (lat. agglomerare - okupiti) u urbanoj geografiji označava gusto naseljeno urbano područje nastalo okupljanjem okolnih naselja s pripadnim gradom u veću cjelinu ili, jednostavnije, grad s urbaniziranom okolicom.

Novi!!: Latinski jezik i Aglomeracija (urbanizam) · Vidi više »

Aglutinativni jezici

Aglutinativni jezici oni su jezici u kojima se riječi formiraju kombiniranjem morfema.

Novi!!: Latinski jezik i Aglutinativni jezici · Vidi više »

Agnes Waterhouse

Agnes Waterhouse (o. 1503. – 29. srpnja 1566.) bila je prva žena u Engleskoj koja je pogubljena zbog vjerovanja da je vještica.

Novi!!: Latinski jezik i Agnes Waterhouse · Vidi više »

Agneza Rimska

Sveta Agneza Rimska (lat. Agnes, hrv. Janja) (? - Rim, oko 304.), kršćanska svetica i mučenica.

Novi!!: Latinski jezik i Agneza Rimska · Vidi više »

Agonis (Plantae)

Agonis (lat. Agonis), rod grmova i drveča iz porodice mirtovki smješten u tribus Leptospermeae, dio potporodice Myrtoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Agonis (Plantae) · Vidi više »

Agregat

Agregat (lat. aggregatum: skupljeno zajedno, pridruženo) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Agregat · Vidi više »

Agri

Agri (lat.: Aciris) je rijeka na jugu Italije, u talijanskoj regiji Basilicata, koja izvire u Apeninima, u planini Serra di Calvello (1567 m), i nakon toka od 135 km ulijeva se u Jonsko more, Tarantski zaljev kod grada Policora.

Novi!!: Latinski jezik i Agri · Vidi više »

Agrigento

Agrigento ili Agrigent (do 1927. poznat kao Girgenti na sicilijanskom) je grad u jugozapadnoj Siciliji, oko 4 km udaljen od obale; glavni grad istoimene pokrajine i biskupsko sjedište.

Novi!!: Latinski jezik i Agrigento · Vidi više »

Agrobiologija

Agrobiologija (od latinskog: ager, tj. polje, grčkog: bíos, tj. život, i logos, tj. riječ, znanost) je grana agronomije koja proučava biološke zakonitosti u poljodjelstvu i vrtlarstvu (uspješnost uzgoja i iskoristivosti biljaka s obzirom na kakvoću tla).

Novi!!: Latinski jezik i Agrobiologija · Vidi više »

Ahimen

Ahimen (lat. Achimenes nom. cons.), biljni rod od dvadesetak vrsta višegodišnjeg suptropskog i tropskog bilja vernakularno nazivanog čarobni cvijet i udovičine suze.

Novi!!: Latinski jezik i Ahimen · Vidi više »

Ahlis

Ahlis (lat. Achlys), manji biljni rod iz poroice žutikovki kojemu pripadaju tri vrste.

Novi!!: Latinski jezik i Ahlis · Vidi više »

Ahmed Muradbegović

Ahmed Muradbegović (Gradačac, 3. ožujka 1898. – Dubrovnik, 15. ožujka 1972.), bio je hrvatski i bošnjački književnik, dramaturg, novelist, pjesnik, pisac kazališnih djela i pripovjedaka.

Novi!!: Latinski jezik i Ahmed Muradbegović · Vidi više »

Aja Sofija

Aja Sofija (turski: Ayasofya, osmanski turski: آياصوفيه, grčki: Aγία Σοφία - Sveta mudrost), službeno Velika sveta džamija Aja Sofija (turski: Ayasofya-i Kebîr Câmi-i Şerîfi, osmanski turski: آياصوفيۀ كبير جامع شريفى, grčki: Το τζαμί της Αγίας Σοφίας) jest džamija te nekadašnja crkva, te pravoslavna crkva i muzej u Istanbulu.

Novi!!: Latinski jezik i Aja Sofija · Vidi više »

Ajanija

Ajanija (lat. Ajania), rod trajnica iz porodice Compositae raširen po Aziji od Kaspijskoj jezera do Tihog oceana na istoku.

Novi!!: Latinski jezik i Ajanija · Vidi više »

Ajdovkanski slijepac

Ajdovkanski slijepac (latinski: Anophthalmus ajdovskanus; varijanta Anophthalmus aidovskanus), Narodne novine, pristupljeno 24.

Novi!!: Latinski jezik i Ajdovkanski slijepac · Vidi više »

Ajhrizon

Ajhrizon (lat. Aichryson) je rod od oko 15 vrsta sukulenata, suptropskih biljaka s Kanarskih otoka, Madeire i Azora.

Novi!!: Latinski jezik i Ajhrizon · Vidi više »

Aka

Aka (lat. Acca), manji biljni rod iz porodice mirtovki rasprostranjen po Južnoj Americi: Peru, Bolivija, Brazil, Urugvaj.

Novi!!: Latinski jezik i Aka · Vidi više »

Akademija ilirskog jezika u Rimu

Akademija ilirskoga jezika ili Ilirska akademija (lat. Academia linguae Illyricae) je bila akademija hrvatskog jezika koja se nalazila u Rimu.

Novi!!: Latinski jezik i Akademija ilirskog jezika u Rimu · Vidi više »

Akademik

Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Akademik · Vidi više »

Akakalis

Akakalis (lat. Aganisia, sin. Acacallis), rod trajnica iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Akakalis · Vidi više »

Akalifa

Akalifa (palnica, mačji rep, lat. Acalypha), veliki rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica i grmova iz porodice mlječikovki (Euphorbiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Akalifa · Vidi više »

Akampe

Akampe (lat. Acampe), maleni biljni rod od osam vrsta trajnica iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Akampe · Vidi više »

Akantofeniks

Akantofeniks (lat. Acanthophoenix), rod drveća iz porodice palmovki.

Novi!!: Latinski jezik i Akantofeniks · Vidi više »

Akantofipijum

Akantofipijum (lat. Acanthophippium, Acanthephippium), rod trajnica iz porodice kaćunovki (Orchidaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Akantofipijum · Vidi više »

Akantokalicijum

Akantokalicijum (lat. Acanthocalycium), rod kaktusa smješten u podtribus Trichocereinae, dio tribusa Cereeae.

Novi!!: Latinski jezik i Akantokalicijum · Vidi više »

Akantolimon

Akantolimon (lat. Acantholimon), veliki biljni rod iz porodice vranjemilovki.

Novi!!: Latinski jezik i Akantolimon · Vidi više »

Akantostahis

Akantostahis (lat. Acanthostachys), manji biljni rod iz porodice tamjanikovki kojemu pripadaju tri vrste trajnica penjačica iz južnog Brazila, Argentine i Paragvaja.

Novi!!: Latinski jezik i Akantostahis · Vidi više »

Akantozicijos

Akantozicijos (lat. Acanthosicyos), monotipski rod korisnih trajnica iz porodice tikvovki (Cucurbitaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Akantozicijos · Vidi više »

Akarnanska šikalina

Akarnanska šikalina (grimizna šikalina, sikavica, pustena sikavica, lat., Picnomon acarna), biljka iz porodice glavočika rasprostranjena u Europi, uključujući Mediteran i Balkanski poluotok, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Akarnanska šikalina · Vidi više »

Akcelerometar

Osnovni način rada mehaničkog akcelerometra. Mjerač ubrzanja ili G-metar. piezoelektričnog učinka. Pametni telefon ''Galaxy Nexus'' s ugrađenim akcelerometrom. Izgled jednog poluvodičkog akcelerometra. Akcelerometar (lat. acceler: ubrzati + grč. μέτρον: mjera) ili mjerač ubrzanja je mjerni instrument ili uređaj za mjerenje akceleracije (ubrzanja) tijela u navigaciji, aeronautici, seizmologiji.

Novi!!: Latinski jezik i Akcelerometar · Vidi više »

Akcij

Položaj Akcija Akcij (lat. Actium), danas Punta, je rt i antičko naselje na sjeveru grčke pokrajine Akarnanije, na ulazu u Ambracijski zaljev.

Novi!!: Latinski jezik i Akcij · Vidi više »

Akebija

Akebija (lat. Akebia), rod grmastih povijuša iz porodice Lardizabalaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Akebija · Vidi više »

Akmopile

Akmopile (lat. Acmopyle), rod crnogorice iz porodice tisuljevki.

Novi!!: Latinski jezik i Akmopile · Vidi više »

Akomodacija

oka. očne leće. Presjek kroz ljudsko oko. Akomodacija (lat. accommodatio: prilagodba, usklađivanje), u medicini, je prilagodba, sposobnost čovječjeg i životinjskog oka da gleda na različitu daljinu, a da pritom slika promatranog predmeta ostane jednako oštra.

Novi!!: Latinski jezik i Akomodacija · Vidi više »

Akord

Akord (lat. accord) ili suzvuk u glazbenoj teoriji označava istodobno suzvučje triju ili više tonova različite visine, ili odvojeno ako pritom ostavljaju dojam suzvučnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Akord · Vidi više »

Akra

Akra (hebrejski: עַכּוֹ‎‎, Akko; arapski: عكّا‎, ʻAkkā) je grad na zapadu sjeverno izraelske pokrajine Galileje, na obali Sredozemnog mora, u zaljevu Haifa.

Novi!!: Latinski jezik i Akra · Vidi više »

Akridin

Akridin (engl. acridine, od lat. acer, genitiv acris: oštar) je heterociklički aromatski spoj, C13H9N, bijela kristalna tvar osobita mirisa.

Novi!!: Latinski jezik i Akridin · Vidi više »

Akridinska naranča

Akridinska naranča je organski spoj koji služi kao fluorescentna boja selektivne nukleinske kiseline s kationskim svojstvima korisna za određivanje staničnog ciklusa.

Novi!!: Latinski jezik i Akridinska naranča · Vidi više »

Akrodon

Akrodon (lat. Acrodon), biljni rod iz porodice čupavica, red klinčićolike.

Novi!!: Latinski jezik i Akrodon · Vidi više »

Akrokomija

Akrokomija (lat. Acrocomia), rod korisnog drveća iz porodice palmovki, raširen po tropokoj Srednjoj i Južnoj Americi Postoji devet priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Akrokomija · Vidi više »

Akrostihum

Akrostihum (lat. Acrostichum), rod papratnjača u porodici bujadovki.

Novi!!: Latinski jezik i Akrostihum · Vidi više »

Aksijalan

Aksijalan (od lat. axis: osovina) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Aksijalan · Vidi više »

Aktiniopteris

Aktinijopteris (lat. Actiniopteris), rod trajnica iz porodice Pteridaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Aktiniopteris · Vidi više »

Aktivizam

Aktivizam (iz lat. activus.

Novi!!: Latinski jezik i Aktivizam · Vidi više »

Aktivna galaktika

galaktike zbog jake snage gravitacijske leće. eliptičnu galaktiku. Seyfertovih galaktika. sinhrotronskog zračenja. Aktivna galaktika je galaktika koja snažno zrači elektromagnetske valove (snažnije nego što je zbroj zračenja svih njihovih zvijezda) zbog procesa koji se zbiva u njihovoj jezgri.

Novi!!: Latinski jezik i Aktivna galaktika · Vidi više »

Aktivni ugljen

m2).

Novi!!: Latinski jezik i Aktivni ugljen · Vidi više »

Aktivno slušanje

Umijeće slušanja podrazumijeva mnogo toga: zadržati se od zijevanja kad vam se zijeva; ne osvrtati se neprekidno oko sebe; truditi se što je više moguće da ne upadate u riječ, a ako se želite suprotstaviti, onda to učinite delikatno.

Novi!!: Latinski jezik i Aktivno slušanje · Vidi više »

Aktuator

s mehanizmom sa zupčastom letvom za upravljanje ventilima za vodovodne cijevi. Aktuator (engl. actuator, od srednjovjekovni lat. actuare: ostvariti) ili ponekad se naziva i aktor, u upravljačkoj i regulacijskoj tehnici, mehatronici, robotici i slično, je naprava kojom se na pobudu upravljačkoga signala pokretni dijelovi sustava dovode u željeni položaj, ostvaruje se njihovo gibanje ili razvija sila ili moment sile (zakretni moment) kojim ti dijelovi djeluju na okolinu.

Novi!!: Latinski jezik i Aktuator · Vidi više »

Akuzativ

Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.

Novi!!: Latinski jezik i Akuzativ · Vidi više »

Akvamarin

Akvamarin (lat. aqua: voda + marinus: morski) je zelenkasto i modro obojeni oblik minerala berila.

Novi!!: Latinski jezik i Akvamarin · Vidi više »

Akvarel

Akvarel (lat. aqua "voda") slikarska je tehnika koja upotrebljava vodene boje, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Akvarel · Vidi više »

Akvedukt

Akvedukt u okolini Splita Akvedukt ili akvadukt (lat. aquaeductus, vodovod) je vrsta vodovoda, mostna građevina za provođenje vode preko rijeka, reljefnih zapreka i oblika (uzvišenja, različitih vrsta neravnina, dolina, jaruga) prirodnim padom od izvora do naselja.

Novi!!: Latinski jezik i Akvedukt · Vidi više »

Akvileja

Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.

Novi!!: Latinski jezik i Akvileja · Vidi više »

Akvitanci

Akvitani (latinski: Aquitani) ili Akvitanci su bili drevni narod koji je u antičko doba nastanjivao područje zapadne Galije između obale Atlantika na zapadu, Pirineja na jugu i rijeke Garonne na sjeveru, a koje po njima nosi ime Akvitanija.

Novi!!: Latinski jezik i Akvitanci · Vidi više »

Al-Farghani

Abu 'l-Abbas Ahmad ibn Muhammad ibn Kathir al-Farghani (ar.: أبو العبّاس أحمد بن محمد بن كثير الفرغاني, na Zapadu isto poznat kao Alfraganus) poznati astronom koji je radio za kalife Abasid u 9.

Novi!!: Latinski jezik i Al-Farghani · Vidi više »

Al-Hvarizmi

Al-Hvarizmi Abu Džafar Muhamad ibn Musa-al-Hvarizmi (perz. محمد بن موسی خوارزمی), rođen oko 780. godine u Horezmu (današnjoj Hivi, Uzbekistan), umro 850. godine; iranski je matematičar, geograf i astronom kojem se pripisuje uvođenje arapskih brojeva u matematiku.

Novi!!: Latinski jezik i Al-Hvarizmi · Vidi više »

Alamanda

Alamanda (lat. Allamanda), rod grmova i penjačica iz porodice Apocynaceae smješten u vlastiti podtribus Allamandinae, dio tribusa Plumerieae.

Novi!!: Latinski jezik i Alamanda · Vidi više »

Alangijum

Alangijum (lat. Alangium), biljni rod iz porodicve drjenovki kojemu pripada pedesetak vrsta listopadnih ili vazdazelenih grmova ili drveća u dijelovima Afrike, južne i jugoistočne Azije i Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Alangijum · Vidi više »

Alarik II.

Alarik II. Alarik II. (lat. Alaricus), bio je vizigotski kralj od 485. do 507. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Alarik II. · Vidi više »

Alba (odjeća)

Alba Alba (lat. albus - bijela) je duga bijela haljinu od lanenog platna koju nose svećenici za vrijeme liturgijskih slavlja.

Novi!!: Latinski jezik i Alba (odjeća) · Vidi više »

Albani

Smještaj Albana oko 150. god. u rimskoj provinciji Makedoniji. Albani ili Albanoi (grč.: Ἀλβανοί) je bilo ilirsko pleme koje se po prvi put spominje kao jasno određena etnička skupina u djelima Ptolomeja, koji ih 150.

Novi!!: Latinski jezik i Albani · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Albanija · Vidi više »

Albanska književnost

Albanska književnost (alb.: letërsia shqipe) započinje u srednjem vijeku i obuhvaća književne tekstove i djela napisana na albanskome jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Albanska književnost · Vidi više »

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.

Novi!!: Latinski jezik i Albanski jezik · Vidi više »

Albedo

reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.

Novi!!: Latinski jezik i Albedo · Vidi više »

Alberta

Planina Mount John Laurie u Alberti Alberta je jedna od deset provincija u Kanadi koja spada u regiju Srednji zapad.

Novi!!: Latinski jezik i Alberta · Vidi više »

Alberto Barton

Alberto Barton Alberto Leonardo Barton Thompson (12. kolovoza 1870. – 25. listopada 1950.) bio je peruanski mikrobiolog koji je otkrio etiološkog uzročnika Carrionove bolesti ili Oroya groznice.

Novi!!: Latinski jezik i Alberto Barton · Vidi više »

Alberto Suárez Inda

Alberto Suárez Inda (Celaya, 30. siječnja 1939.), je meksički rimokatolički kardinal i morelijski nadbiskup.

Novi!!: Latinski jezik i Alberto Suárez Inda · Vidi više »

Albicija

Albicija (lat. Albizia), biljni rod drveća i grmlja iz porodice Fabaceae, smješten u tribus Ingeae, dio potporodice Caesalpinioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Albicija · Vidi više »

Albion

Bijele stijene Dovera. Albion je najstarije poznato ime Britanskog otočja.

Novi!!: Latinski jezik i Albion · Vidi više »

Albit

Albit (latinski albus bijel) je ime za natrijski feldspat koji je sastavni mineral eruptivnih stijena i pegmatita.

Novi!!: Latinski jezik i Albit · Vidi više »

Album (razdvojba)

album (latinski: bijelo) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Album (razdvojba) · Vidi više »

Alcalá de Henares

Alcalá de Henares (španjolski: Utvrda na rijeci Henares) je grad koji se nalazi 35 km sjeveroistočno od Madrida, na rijeci Henares, i drugi je po veličini grad madridske autonomne zajednice.

Novi!!: Latinski jezik i Alcalá de Henares · Vidi više »

Alceja

Alceja (Bijeli sljez, lat. Alcea), veliki biljni rod iz porodice sljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Alceja · Vidi više »

Aldo Manuzio

Aldo Pio Manuzio (lat.: Aldus Pius Manutius, Bassiano 1449./1452. – Venecija 6. veljače 1515.) bio je talijanski humanist, učenjak, odgojitelj i utemeljitelj aldinske tiskare (Aldina).

Novi!!: Latinski jezik i Aldo Manuzio · Vidi više »

Aleister Crowley

Aleister Crowley 1919. godine Aleister Crowley (Leamington Spa, 12. listopada 1875. – Hastings, 1. prosinca 1947.), pravim imenom Alexander Edward Crowley, engleski književnik, okultist i astrolog.

Novi!!: Latinski jezik i Aleister Crowley · Vidi više »

Aleksa Benigar

Aleksa Benigar (* Zagreb, 28. siječnja 1893. – Rim, 1. studenog 1988.) - katolički svećenik slovenskog podrijetla, Hrvat i Zagrepčanin po rođenju, franjevac, misionar u Kini, profesor teologije, pisac, napisao je biografiju bl. Alojzija Stepinca na 939 stranice.

Novi!!: Latinski jezik i Aleksa Benigar · Vidi više »

Aleksandar Dugin

Aleksandar Geljevič Dugin (ruski: Александр Гельевич Дугин; Moskva, 7. siječnja 1962.), ruski politički filozof, sociolog i geopolitičar.

Novi!!: Latinski jezik i Aleksandar Dugin · Vidi više »

Aleksandar iz Tralesa

Aleksandar iz Tralesa (starogrčki: Ἀλέξανδρος, latinski: Alexander Trallianus: oko 525. – 605.) bio je vrlo ugledan bizantski liječnik u kasnoantičkom svijetu te napisao Dvanaest knjiga o medicini.

Novi!!: Latinski jezik i Aleksandar iz Tralesa · Vidi više »

Aleksandar Komulović

456x456px Aleksandar Komulović (lat. Comuleo) (Split, 1548. – Dubrovnik, 11. lipnja 1608.), hrvatski katolički svećenik, diplomat i duhovni pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Aleksandar Komulović · Vidi više »

Aleksandar VII.

Aleksandar VII., lat. Alexander PP.

Novi!!: Latinski jezik i Aleksandar VII. · Vidi više »

Aleksandar VIII.

Aleksandar VIII., lat. Alexander PP.

Novi!!: Latinski jezik i Aleksandar VIII. · Vidi više »

Aleksander Terplan

''Dvakrat pedeszet i dvé Bibliszke Historie,'' drugo izdanje 1878. godine. Aleksander Terplan (mađarski Terplán Sándor, prekomurski Šandor Terplan) (Ivanovci, 1. svibnja, 1816. – Puconci, 18. ožujka, 1858.) slovenski je pisac, prevodilac i luteranski svećenik u Ugarskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Aleksander Terplan · Vidi više »

Aleksandrijska knjižnica

Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice Aleksandrijska knjižnica je najveća i najznamenitija knjižnica staroga vijeka.

Novi!!: Latinski jezik i Aleksandrijska knjižnica · Vidi više »

Aleksandrijska lovorika

Aleksandrijska lovorika (lat. Danae), monotipski biljni rod iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Aleksandrijska lovorika · Vidi više »

Alepski bor

Alepski bor (lat. Pinus halepensis) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Alepski bor · Vidi više »

Aletris

Aletris (lat. Aletris), rod trajnica iz porodice Nartheciaceae, dio reda Dioscoreales.

Novi!!: Latinski jezik i Aletris · Vidi više »

Aleurit

Aleurit (tung drvo; lat. Aleurites), rod korisnog tropskog jednodomnog vazdazelenog drveća iz porodice mlječikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Aleurit · Vidi više »

Alfa Centaura

Alfa Centaura ili Alpha Centauri (α Centauri/α Cen, Rigil Kentaurus, Toliman) je višestruka i najsjajnija zvijezda južnog zviježda Centaur, te treća najsjajnija zvijezda na našem nebu, prividne magnitude – 0,27.

Novi!!: Latinski jezik i Alfa Centaura · Vidi više »

Alfred Veliki

Alfred Veliki (staroengleski Ælfrēd) je bio prvi kralj Engleske od 871. godine (rođen 848. ili 849., a umro 899.).

Novi!!: Latinski jezik i Alfred Veliki · Vidi više »

Algašice

Algašice (lat. Oomycota, naziv Oomycetes više se ne upotrebljava) su protisti slični gljivama jer većinom imaju stijenku građenu od hitina i hrane se saprofitski.

Novi!!: Latinski jezik i Algašice · Vidi više »

Alge

Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.

Novi!!: Latinski jezik i Alge · Vidi više »

Alge kremenjašice

Alge kremenjašice ili Dijatomeje (lat., Bacillariophyta, Diatomeae) pripadaju skupini protista.

Novi!!: Latinski jezik i Alge kremenjašice · Vidi više »

Alhag

Alhag (lat. Alhagi), rod polugrmova i grmova iz porodice mahunarki smješten u tribus Hedysareae.

Novi!!: Latinski jezik i Alhag · Vidi više »

Alias-efekt

Alias-efekt (od lat. alias - netko drugi, netko sljedeći, drugačiji) ili preklapanje spektra je posljedica nedovoljne učestalosti uzorkovanja nekog analognog signala, a očituje se kao pojava lažnog nisko-frekventnog signala.

Novi!!: Latinski jezik i Alias-efekt · Vidi više »

Alibercija

Alibercija (lat. Alibertia), biljni rod iz porodice broćevki kojemu pripada desetak vrsta korisnog drveća raširenog po Srednjoj i Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Alibercija · Vidi više »

Aliogin

Aliogin (lat. Alyogyne), biljni rod trajnica iz porodice sljezovki, smješten u potporodicu Malvoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Aliogin · Vidi više »

Aliteracija

Aliteracija (lat. ad.

Novi!!: Latinski jezik i Aliteracija · Vidi više »

Alizarin

Alizarin (fra. alizarine od arap. al-'aṣāra: sok, od glagola aṣāra: tiještiti, istiskati) ili dihidroksiantrakinon je jedna od najstarijih i najviše upotrebljavanih prirodnih boja, koja se od davnina dobivala iz korijena broća - bojadisarski broć (lat. Rubia tinctorum).

Novi!!: Latinski jezik i Alizarin · Vidi više »

Aljaška kolja

Aljaška kolja (lat. Gadus chalcogrammus), vrsta morske ribe iz porodice Gadidae.

Novi!!: Latinski jezik i Aljaška kolja · Vidi više »

Alkanna

Strukovac (krvavica, stružkavica; lat. Alkanna), rod trajnica iz porodice boražinovki smješten u tribus Lithospermeae.

Novi!!: Latinski jezik i Alkanna · Vidi više »

Alkemija

Alkemičar, djelo Sir Williama Fettesa Douglasa iz 1853. Alkemija je drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite, te težnja za pronalaskom Kamena mudraca odnosno potraga za životnim eliksirom.

Novi!!: Latinski jezik i Alkemija · Vidi više »

Alkoholi

Opća formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina Alkoholi (kasnolat. 3-CH2-OH. U homolognome nizu primarnih alkohola niži su članovi, prva četiri, tekućine, srednji (do 11 ugljikovih atoma), uljaste tekućine, a viši su čvrste tvari. Niži alkoholi miješaju se s vodom, viši se u vodi uopće ne otapaju. S kiselinama daju estere, s alkalijskim kovinama alkokside, a oksidacijom prelaze u aldehide, ketone i organske kiseline. Alkoholi koji u svojoj skupini imaju veći broj C atoma su netopivi u vodi jer imaju dulji dio molekulske nepolarne građe.

Novi!!: Latinski jezik i Alkoholi · Vidi više »

Alma mater

Alma mater je latinski izraz, koji se zadnjih sto godina koristi umjesto izraza "moje sveučilište".

Novi!!: Latinski jezik i Alma mater · Vidi više »

Almatijska biskupija

Katedrala Presvetoga Trojstva u Almatiju, prvostolna crkva Biskupije. Almatijska biskupija Presvetoga Trojstva (lat. Dioecesis Sanctissimae Trinitatis in Almata), kazahstanska katolička biskupija sa sjedištem u Almatiju.

Novi!!: Latinski jezik i Almatijska biskupija · Vidi više »

Alobrožani

Alobrogi (Alobrožani; latinski: Allobroges) je bio drevni keltski, odnosno galski narod, koji je u antici živio na području između rijeke Rhone i Ženevskog jezera.

Novi!!: Latinski jezik i Alobrožani · Vidi više »

Alodij

U srednjovjekovnom pravu, alodij (lat. allodium) je nasljedno imanje u slobodnom vlasništvu, bez davanja i drugih obaveza.

Novi!!: Latinski jezik i Alodij · Vidi više »

Aloja

Aloja (lat. Aloe) je vrlo popularan rod sukulenata koji sadrži preko 300 vrsta koje dolaze iz Afrike, Madagaskara i iz Arabije.

Novi!!: Latinski jezik i Aloja · Vidi više »

Alojsija

Alojsija (lat. Aloysia), rod listopadnih ili vazdazelenih grmova iz porodice Verbenaceae ili sporiševki.

Novi!!: Latinski jezik i Alojsija · Vidi više »

Alojz Gradnik

Alojz Gradnik (3. kolovoza 1882. – 14. srpnja 1967.), slovenski pisac i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Alojz Gradnik · Vidi više »

Alokasija

Alokasija (lat. Alocasia), rod zimzelenih trajnica iz porodice kozlačevki s podzemnim korijenjem (rizom), dio potporodice Aroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Alokasija · Vidi više »

Aloplektus

Aloplektus (lat. Alloplectus), rod od sedam vrsta zimzelenih trajnica i polugrmova iz porodice gesnerijevki rasprostranjen po Južnoj Americi Dio je podtribusa Columneinae.

Novi!!: Latinski jezik i Aloplektus · Vidi više »

Alosauroidi

Alosauroidi (lat. Allosauroidea) su natporodica ili kladus teropodnih dinosaura u koje spadaju četiri porodice — Sinraptoridae, Allosauridae, Carcharodontosauridae i Neovenatoridae.

Novi!!: Latinski jezik i Alosauroidi · Vidi više »

Alpaka

Alpaka (lat. Lama pacos ili Vicugna pacos) je pripitomljena životinja iz porodice deva rasprostranjena u južnoameričkim Andama.

Novi!!: Latinski jezik i Alpaka · Vidi više »

Alpinija

Alpinija (lat. Alpinia), biljni rod uglavnom vazdazelenih trajnica iz porodice Zingiberaceae smješten u tribus Alpinieae.

Novi!!: Latinski jezik i Alpinija · Vidi više »

Alpska marulja

Alpska marulja (Lat. Clinopodium alpinum), vrsta trajnice iz roda talac (Clinopodium) porodica medićevki, nekada uključivana rodu marulja (Acinos, Calamintha, sinonimi za Marrubium), pa joj je otuda ostalo i ime.

Novi!!: Latinski jezik i Alpska marulja · Vidi više »

Alpska ruža

Alpska ruža (hrđavi pjenišnik, hriđasti sleč, hriđasti pjenišnik, lat. Rhododendron ferrugineum) je isključivo planinska biljka te raste u visokim planinskim i alpskim područjima.

Novi!!: Latinski jezik i Alpska ruža · Vidi više »

Alpski škrbavac

Alpski škrbavac (kosmatulja, planinska pilica, sausureja; lat. Saussurea), veliki biljni rod iz porodice glavočika kojemu pripada preko 460 priznatih vrsta trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Alpski škrbavac · Vidi više »

Alpski dvornik

Alpski dvornik (planinski dvornik, lat. Koenigia alpina, sin. Polygonum alpinum), biljna vrsta iz porodice dvornikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Alpski dvornik · Vidi više »

Alpski kozorog

Alpski kozorog (lat. Capra ibex) je vrsta kozoroga koja živi na Alpama.

Novi!!: Latinski jezik i Alpski kozorog · Vidi više »

Alpski ribiz

Alpski ribiz Alpski ribiz (lat. Ribes alpinum), mali je listopadni grm rodom iz središnje i sjeverne Europe - raste od Finske i Norveške na jug do Alpa, Pireneja i Kavkaza.

Novi!!: Latinski jezik i Alpski ribiz · Vidi više »

Alrauna

Alrauna (mandragula, lat. Mandragora), biljni rod iz porodice krumpirovki (pomoćnica) kojem pripada četiri vrste ljekovitih trajnica iz Europe, sjeverne Afrike i Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Alrauna · Vidi više »

Alsofila

Alsofila (lat. Alsophila), rod papratnica iz porodice Cyatheaceae, dio reda Cyatheales.

Novi!!: Latinski jezik i Alsofila · Vidi više »

Alstonija

Alstonija (lat. Alstonia), biljni rod iz porodice zimzelenovki smješten u tribus Alstonieae.

Novi!!: Latinski jezik i Alstonija · Vidi više »

Alstromerija

Alstroemerija (lat. Alstroemeria), veliki rod gomoljastih trajnica iz porodice alstroemerijevki, dio reda Liliales.

Novi!!: Latinski jezik i Alstromerija · Vidi više »

Alstromerijevke

Alstromerijevke (lat. Alstroemeriaceae), biljna porodica u redu ljiljanolike.

Novi!!: Latinski jezik i Alstromerijevke · Vidi više »

Alt

Alt (lat. altus.

Novi!!: Latinski jezik i Alt · Vidi više »

Alter ego

Alter ego (iz latinskog, drugi "ja") opisuje drugu osobu ili identitet jedne osobe.

Novi!!: Latinski jezik i Alter ego · Vidi više »

Altituda

Altituda (lat. altitudo, visina), visina nekog mjesta iznad zadane razine (razine mora, Zemljine površine).

Novi!!: Latinski jezik i Altituda · Vidi više »

Altokumulus

Nebo prekriveno altokumulusima. zalaska Sunca. oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Altokumulus (lat. altus: visok + cumulus: gomila, hrpa; međunarodna kratica Ac) je oblak koji tvori skupine nepravilnih oblačića bijele i sive boje na visinama od 2,5 do 6 kilometara.

Novi!!: Latinski jezik i Altokumulus · Vidi više »

Altostratus

''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. ''Altostratus translucidus'' ili bistri altostratusi iznad Hong Konga u svibnju 2012. oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Altostratus (lat. altus: visok + stratus: prostrt, međunarodna kratica As) je oblak u obliku prostrana siva ili plavkasta jednolična sloja na visinama između 3 i 5 kilometara.

Novi!!: Latinski jezik i Altostratus · Vidi više »

Aluvij

Amazone u Brazilu Aluvij u JAR-u Aluvij (lat. alluvius) je rastresito i porozno tlo, akumulacijski oblik fluvijalnog procesa.

Novi!!: Latinski jezik i Aluvij · Vidi više »

Alvarezsauridi

Alvarezsauridi (lat. Alvarezsauridae) su enigmatična porodica malenih dugonogih dinosaura trkača.

Novi!!: Latinski jezik i Alvarezsauridi · Vidi više »

Alyscamps

Alyscamps Alyscamps je velika rimski nekropolis (lat. grad mrtvih) malo udaljen od zidina Arlesa u Francuskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Alyscamps · Vidi više »

Amadeus (1984.)

Amadeus je biografski film Miloša Formana iz 1984. i dobitnik osam Oscara.

Novi!!: Latinski jezik i Amadeus (1984.) · Vidi više »

Amalasunta

Amalasunta (??? - 535.) bila je kćer ostrogotskog kralja Teodorika Velikog.

Novi!!: Latinski jezik i Amalasunta · Vidi više »

Amalrik II. Jeruzalemski

Amalrik II. (lat. Aimericus; fr. Amaury de Lusignan; grč. Αμωρί) (?, prije 1155. – ?, 1. travnja 1205.), jeruzalemski kralj (1197. –1205.) i prvi ciparski kralj (1194. – 1205.), iz francuske velikaške obitelji Lizinjan.

Novi!!: Latinski jezik i Amalrik II. Jeruzalemski · Vidi više »

Amalteja (mitologija)

Jacob Jordaens, Zeusovo djetinjstvo Amalteja (Amalteia), u grčkoj mitologiji koza, koju je Zeus kao dijete na Kreti sisao i zato je kasnije uvrstio među zvijezde.

Novi!!: Latinski jezik i Amalteja (mitologija) · Vidi više »

Amandman

Amandman (francuski: amendement od latinskog emendatio, amendamentumNatuknica ''amendment'' na Wječniku na engleskom jeziku, s odgovarajućim izvorima) je izraz za korekciju nekog pravnog dokumenta, prije svega zakonskih, iako se to može odnositi i na obični trgovački ugovor.

Novi!!: Latinski jezik i Amandman · Vidi više »

Amarant

Amarant (šćir, šćirenica, štir, sneljek, lat. Amaranthus), rod jednogodišnjeg bilja iz porodice štirovki.

Novi!!: Latinski jezik i Amarant · Vidi više »

Amaurosis fugax

Amaurosis fugax (lat. fugax - prolazan, nestalan; grč. amaurosis - smračenje, mrak) prolazan je gubitak vida na jednom oku.

Novi!!: Latinski jezik i Amaurosis fugax · Vidi više »

Ambivalentnost

Ambivalentnost ili ambivalencija (lat. ambo „obje“ i valere „vrijediti“) na području psihologije, psihoanalize, psihoterapije ili psihijatrije označava istovremeno postojanje sasvim suprotnih osjećaja ili stavova u odnosu na neku situaciju, osobu, ideju ili predmet kod jedne osobe.

Novi!!: Latinski jezik i Ambivalentnost · Vidi više »

Ambroz Matić

Ambroz Matić (Blaževac, Pelagićevo, 24. ožujka 1795. – Garevac, Modriča, 24. srpnja 1849.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik, pisac, latinist iz BiH.

Novi!!: Latinski jezik i Ambroz Matić · Vidi više »

Ameba

Ameba (latinski: Amoeba) je praživotinja, pripada skupini korjenonošci.

Novi!!: Latinski jezik i Ameba · Vidi više »

Amenoreja

Amenoreja (amenirrhoea) je stanje koje odlikuje izostanak menstruacije tijekom najmanje šest mjeseci, a može biti fiziološka i patološka.

Novi!!: Latinski jezik i Amenoreja · Vidi više »

Amentotaksus

Amentotaksus (lat. Amentotaxus), biljni rod iz porodice tisovki koji se sastoji od zimzelenih grmova ili malih stabala koja dostižu visinu od 7 do 50 stopa (2 - 15 m).

Novi!!: Latinski jezik i Amentotaksus · Vidi više »

Ameos

AMEOS je jedna od najvećih grupacija privatnih i poluprivatnih klinika na njemačkom govornom području.

Novi!!: Latinski jezik i Ameos · Vidi više »

Američka brusnica

Američka brusnica (velikoplodna cretna borovnica, krupnoplodna brusnica, američka mahovnica, lat. Vaccinium macrocarpon) je vazdazeleni puzeći grm endemičan istočnim državama Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Američka brusnica · Vidi više »

Američka gledičija

Američka gledičija, (američki trnovac, trošiljkasti trnovac, judin trn, lažni rogač; lat. Gleditsia triacanthos) je stablo iz porodice lepirnjača (Fabaceae), jedna je od 15 vrsta u svome rodu.

Novi!!: Latinski jezik i Američka gledičija · Vidi više »

Američka veslokljunka

Američka veslokljunka (lat. Polyodon spathula), monotipski rod riba iz porodice veslokljunki, dio reda jesetrovki.

Novi!!: Latinski jezik i Američka veslokljunka · Vidi više »

Američki borovac

Američki borovac (borovac, vajmutov bor, lat. Pinus strobus) je stablo iz porodice borova (lat. Pinaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Američki borovac · Vidi više »

Američki brijest

Američki brijest (lat. Ulmus americana) je do 30 45 m. visoko bjelogorično stablo iz Sjedinjenih Država, Kanade, Meksika.

Novi!!: Latinski jezik i Američki brijest · Vidi više »

Američki ginseng

Američki ginseng (lat. Panax quinquefolius), korisna trajnica iz roda panaks, porodica brestanjevki.

Novi!!: Latinski jezik i Američki ginseng · Vidi više »

Američki haracini

Američki haracini (lat. Anostomidae), porodica slatkovodnih južnoameričkih riba iz reda Characiformes.

Novi!!: Latinski jezik i Američki haracini · Vidi više »

Američki iđirot

Američki iđirot (lat. Acorus americanus), višegodišnja močvarna biljka iz roda iđirota rasprostranjena po Sjevernoj Americi (sjever SAD-a i Kanada).

Novi!!: Latinski jezik i Američki iđirot · Vidi više »

Američki kermes

Cijela biljka Američki kermes (vinobojka, grozdoboja, murićep, lat. Phytolacca americana), biljna vrsta, uresna otrovna trajnica iz roda vinobojka, porodica kermesovke.

Novi!!: Latinski jezik i Američki kermes · Vidi više »

Američki kozlac

Američki kozlac (američki lizihiton, lat. Lysichiton americanus), biljka iz porodice kozlačevki sa zapada Sjeverne Amerike, od Aljaske na sjeveru do Kalifornije na jugu.

Novi!!: Latinski jezik i Američki kozlac · Vidi više »

Američki lotos

'Američki lotos (lat. Nelumbo lutea), vodena trajnica, jedna od dviju priznatih vrsta iz roda lotosa, porodica orašinčevke.

Novi!!: Latinski jezik i Američki lotos · Vidi više »

Američki muflon

Američki muflon (lat. Ovis canadensis) je tipični sisavac Rocky Mountainsa u zapadnim dijelovima SADa, na jugozapadu Kanade i sjeverozapadu Meksika.

Novi!!: Latinski jezik i Američki muflon · Vidi više »

Američki smrdljivac

Američki smrdljivac ili skunks, od engleske riječi skunk.

Novi!!: Latinski jezik i Američki smrdljivac · Vidi više »

Američki tulipanovac

Američki tulipanovac (lat. Liriodendron tulipifera), vrsta drveta iz porodice magnolijevki, jedna je od dvije vrste u rodu tulipanovca.

Novi!!: Latinski jezik i Američki tulipanovac · Vidi više »

Amfiblema

Amfiblema (lat. Amphiblemma), biljni rod iz porodice melastomovki smješten u tribus Sonerileae.

Novi!!: Latinski jezik i Amfiblema · Vidi više »

Amijan Marcelin

Primjerak djela ''Događaji'' iz 1533. godine Amijan Marcelin (latinski: Ammianus Marcellinus) (Antiohija, oko 330. – Rim, oko 400.) bio je rimski povjesničar.

Novi!!: Latinski jezik i Amijan Marcelin · Vidi više »

Amikt

Amikt Amikt ili Naglavnik (lat. Humerale) je platneni ovratnik koji nose svećenici, đakoni i akoliti oko vrata, preko ramena te ga pričvršćuju u struku, a nosi se ispod albe.

Novi!!: Latinski jezik i Amikt · Vidi više »

Amiris

Amiris (lat. Amyris), rod drveća grmova iz porodice rutovki (Rutaceae) s više od 50 vrsta (57) rasprostranjenih od juga SAD-a preko Srednje Amerike na jug do Perua Općenito hermafroditi (u Nikaragvi).

Novi!!: Latinski jezik i Amiris · Vidi više »

Ammoides

Mirod (lat. Ammoides), maleni biljni rod iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Ammoides · Vidi više »

Amnestija

Amnestija (lat. amnestia, grč. ἀμνηστία - zaboravljanje) je opraštanje kazne počinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviših tijela državnih vlasti.

Novi!!: Latinski jezik i Amnestija · Vidi više »

Amobijum

Amobijum (lat. Ammobium), rod glavočika cjevnjača smješten u tribus Gnaphalieae.

Novi!!: Latinski jezik i Amobijum · Vidi više »

Amomum

Amomum (lat. Amomum), rod aromatičnog bilja iz tropske i suptropske Azije i Queenslanda.

Novi!!: Latinski jezik i Amomum · Vidi više »

Amonijev klorid

Amonijev klorid. Amonijev klorid (NH4Cl) je bezbojna i u vodi topljiva kristalična sol amonijaka, gorkoslana okusa.

Novi!!: Latinski jezik i Amonijev klorid · Vidi više »

AMORC

Ancient Mystical Order Rosae Crucis (lat. Antiquus Mysticusque Ordo Rosae Crucis), skraćeno A.M.O.R.C., međunarodna je rozenkrojcerska organizacija koja se bavi misticizmom, filozofijom, obrazovanjem i humanitarnim radom.

Novi!!: Latinski jezik i AMORC · Vidi više »

Amorfa

Amorfa u cvatu Amorfa (grmasta amorfa, kineski bagrem, čivitnjača, lat. Amorpha fruticosa), biljka je iz porodice Fabaceae kod nas znana i kao čivitnjača, murvan, bagremac, te divlji bagrem.

Novi!!: Latinski jezik i Amorfa · Vidi više »

Amorfofalus

Amorfofalus (lat. Amorphophallus), veliki rod kozlačevki smješten u tribus Thomsonieae, dio potporodice Aroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Amorfofalus · Vidi više »

Amphicarpaea

Amphicarpaea (lat. Abrus), Rod penjačica iz porodice mahunarki kojemu pripada ukupno tri vrste raširene po Aziji (dvije vrste) i Sjevernoj Anerici (jedna vrsta) Rod je smješten u podtribus Glycininae, dio tribusa Phaseoleae.

Novi!!: Latinski jezik i Amphicarpaea · Vidi više »

Amplituda (razdvojba)

Amplituda (lat. amplitudo: obujam, veličina) može značiti širina, raspon, opseg.

Novi!!: Latinski jezik i Amplituda (razdvojba) · Vidi više »

Amputacija

Alat za amputiranje 18. stoljeća Friderika III. Habsburškog, 1493. Amputacija (lat. amputatio.

Novi!!: Latinski jezik i Amputacija · Vidi više »

Amurska jesetra

Amurska jesetra (ponekad i japanska jesetra; lat. Acipenser schrenckii), vrsta jesetre u bazenu rijeke Amur u Rusiji.

Novi!!: Latinski jezik i Amurska jesetra · Vidi više »

Amurska srebrna trava

Amurska srebrna trava (lat. Miscanthus sacchariflorus) trajnica iz porodice trava raširena po Kini, Japanu, Koreji i Ruskom dalekom istoku.

Novi!!: Latinski jezik i Amurska srebrna trava · Vidi više »

Amyandova kila

Amyandova kila je poseban tip kile (točnije preponske kile) u kojoj se nalazi crvoliki nastavak (lat. appendix vermiformis).

Novi!!: Latinski jezik i Amyandova kila · Vidi više »

Ana Katarina Zrinski

Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.

Novi!!: Latinski jezik i Ana Katarina Zrinski · Vidi više »

Ana-Neda

desno Ana-Neda (Ана-Неда) bila je kraljevna Srbije i carica Bugarske, kći kralja Stefana Uroša II. i jedne od njegovih žena.

Novi!!: Latinski jezik i Ana-Neda · Vidi više »

Anabazis

Anabazis (lat. Anabasis), biljni rod od blizu 30 vrsta korisnih polugrmova od Mediterana do središnje Azije i Indije.

Novi!!: Latinski jezik i Anabazis · Vidi više »

Anafalis

Anafalis (lat. Anaphalis), rod glavočika smješten u tribus Gnaphalieae, dio potporodice Asteroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Anafalis · Vidi više »

Anakampseros

Anakampseros (lat. Anacampseros), rod malenih sukulentnih trajnica i patuljastog grmlja iz porodice Anacampserotaceae, dio reda Caryophyllales.

Novi!!: Latinski jezik i Anakampseros · Vidi više »

Anakonde

Anakonde (lat. Eunectes) su rod zmija iz porodice kržljonoški.

Novi!!: Latinski jezik i Anakonde · Vidi više »

Analema

Njemačku. Greenwicko središnje vrijeme (zemljopisna širina 51,48° sjever, zemljopisna dužina 0,001 5° zapad). brzinu (vektor brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje ubrzanje (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom. Analema (lat. analemma: sunčani sat od grč. ἀνάλημμα: potporanj) je krivulja u obliku osmice (Bernoullijeva lemniskata) koju u godini dana ocrtava položaj Sunca zabilježen svakoga dana u isto vrijeme s istoga mjesta.

Novi!!: Latinski jezik i Analema · Vidi više »

Ananas comosus

Ananas (lat. Ananas comosus) je biljka iz porodice Bromeliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ananas comosus · Vidi više »

Ananas cvijet

Ananas cvijet (lat. Eucomis), rod trajnica iz porodice Asparagaceae raširen po tropskoj južnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Ananas cvijet · Vidi više »

Anastazije I., bizantski car

Anastazije I. (lat. Flavius Anastasius Dicorus Augustus, grč. Ἀναστάσιος) (Drač, oko 430. – Konstantinopol, 9. srpnja 518.), bizantski car, vladao od 491. do svoje smrti, 518.

Novi!!: Latinski jezik i Anastazije I., bizantski car · Vidi više »

Anastigmat

astigmatizam). optičke osi. Anastigmat (grč. στίγμα: ubod, točka, znak) je fotografska leća konstruirana tako da se izbjegne astigmatska aberacija (astigmatizam).

Novi!!: Latinski jezik i Anastigmat · Vidi više »

Anatidaefobija

Divlja patka Pogled guske nešto je što prestravljuje anatidaefobe. Anatidaefobija (od latinske riječi anatidae, patke, i grčke riječi phobos, strah) definira se kao strah od mogućnosti da vas patka trenutno promatra.

Novi!!: Latinski jezik i Anatidaefobija · Vidi više »

Anatomski izrazi za smještaj

U anatomiji čovjeka, kao i u animalnoj anatomiji, koristi se više izraza za smještaj organa i drugih struktura u tijelu bilateralnih životinja.

Novi!!: Latinski jezik i Anatomski izrazi za smještaj · Vidi više »

Anžuvinsko Carstvo

Anžuvinsko Carstvo ili Carstvo Plantageneta (fra. Empire Plantagenêt) opisuje posjede dinastije Anjou-Plantagenet tijekom 12. i 13. stoljeća, kada su vladali područjem koje je pokrivalo otprilike pola Francuske, cijelu Englesku i dijelove Gospodstva Irske i Kneževine Walesa, te imali daljnji utjecaj na veći dio preostalih Britanskih otoka.

Novi!!: Latinski jezik i Anžuvinsko Carstvo · Vidi više »

Anđelika

Anđelika (kravujac, kravojac, kravačac, trava svetoga duha, lat. Angelica), biljni rod iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Anđelika · Vidi više »

Anđeo čuvar

Pietra da Cortona iz 1656. Anđeo čuvar je anđeo zadužen za zaštitu i vodstvo pojedine osobe ili grupe.

Novi!!: Latinski jezik i Anđeo čuvar · Vidi više »

Anđeo Gospodnji

Jean-Françoisa Milleta na kojoj vjernici prekidaju posao u polju i mole Anđeo Gospodnji u podne. Papa Benedikt XVI. tijekom molitve Angelusa Anđeo Gospodnji (lat. "Angelus".

Novi!!: Latinski jezik i Anđeo Gospodnji · Vidi više »

Anđeoska truba

Anđeoska truba (brugmansija, lat. Brugmansia), rod dvosupnica iz porodice pomoćnica (krumpirovki).

Novi!!: Latinski jezik i Anđeoska truba · Vidi više »

Andira

Andira (lat. Andira), rod drveća iz tropske Amerike i dvije podvrste vrste Andira inermis iz Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Andira · Vidi više »

Andora

Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana dužnost je Francuske i Španjolske.

Novi!!: Latinski jezik i Andora · Vidi više »

Andrea Palladio

Andrea Palladio, pravog imena Andrea di Pietro della Gondola (Padova, 30. studenog 1508. – Vicenza, 19. kolovoza 1580.), bio je talijanski arhitekt i teoretičar; obnovitelj antičkih tradicija u arhitekturi cinquecenta (visoke renesanse 16. stoljeća).

Novi!!: Latinski jezik i Andrea Palladio · Vidi više »

Andreacijeva povelja

Andreacijeva povelja je najstariji spomenik crnogorske književnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Andreacijeva povelja · Vidi više »

Andreas Vesalius

Jan van Calcar: Andreas Vesalius Andreas Vesalius (rođen kao Andries van Wesel, Bruxelles, Belgija, 31. prosinca 1514. - Zakintos, Grčka, 15. listopada 1564.) - flamanski liječnik i anatom, njemačkog podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Andreas Vesalius · Vidi više »

Andrija Bot od Bajne

Grb obitelji Bot od Bajne Andrija Bot od Bajne (lat. Andreas Both de Bayna; Andrijaš Bot z Bajne) (?, 15. stoljeće – Zrin, 16. rujna 1511.), ugarski velikaš i hrvatski ban (1482., 1505. – 1507. i 1510. – 1511.) iz velikaške obitelji Bot od Bajne.

Novi!!: Latinski jezik i Andrija Bot od Bajne · Vidi više »

Andrija Kačić Miošić

Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.

Novi!!: Latinski jezik i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »

Andrija Ljudevit Adamić

Andrija Ljudevit Adamić (tali. Andrea Lodovico Adamich; Rijeka 28. studenog 1766. – Rijeka, 31. listopada 1828.), riječki trgovac i poduzetnik ranog industrijskog i tehničkog doba.

Novi!!: Latinski jezik i Andrija Ljudevit Adamić · Vidi više »

Andrija Paleolog

Andrija Paleolog (grč. Ἀνδρέας Παλαιολόγος, Andreas Palailogos) (1453. – 1502.), morejski despot i titularni "konstantinopolski car" (lat. Imperator Constantinopolitanus), odnosno pretendent na bizantsko prijestolje.

Novi!!: Latinski jezik i Andrija Paleolog · Vidi više »

Andrija Spiletak

Andrija Spiletak (Mokošica, 8. siječnja 1879. – Lipik, 1941.) bio je hrvatski rimokatolički biograf, teolog, svećenik, kulturni radnik, prevoditelj, polemičar, veliki hrvatski domoljub.

Novi!!: Latinski jezik i Andrija Spiletak · Vidi više »

Andrija Svorad

Sveti Andrija Svorad (polj.: Andrzej Świerad, Żurawek, Żórawek, Świrad i Wszechrad, slk.: Svorad, češ.: Sverad, lat.: Zoerardus; Opatowiec, oko 980. - Zobor, 1009.?), benediktinski redovnik i rimokatolički svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Andrija Svorad · Vidi više »

Andrijala

Andrijala (lat. Andryala), manji biljni rod iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Andrijala · Vidi više »

Andromeda (zviježđe)

Andromeda (lat: Andromeda) je zviježđe nazvano po princezi Andromedi (grčki: Ανδρομέδη), liku iz grčke mitologije.

Novi!!: Latinski jezik i Andromeda (zviježđe) · Vidi više »

Andronik I. Trapezuntski

Andronik I. (grčki Ανδρόνικος Α΄; latinski Andronicus; turski Trabzonlu I. Andronikos) (? - 1235.) bio je car Trapezuntskog Carstva 1222.

Novi!!: Latinski jezik i Andronik I. Trapezuntski · Vidi više »

Andski galeb

Andski galeb (latinski: Chroicocephalus serranus), vrsta je galeba iz porodice Laridae.

Novi!!: Latinski jezik i Andski galeb · Vidi više »

Aneksija

Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.

Novi!!: Latinski jezik i Aneksija · Vidi više »

Aneurizma

Aneurizma (lat. aneurysma) je naziv za abnormalno lokalno proširenje krvnih žila (arterija ili vena).

Novi!!: Latinski jezik i Aneurizma · Vidi više »

Angelina Jolie

Filmskom festivalu u Cannesu 2007. godine Angelina Jolie, rođena Angelina Jolie Voight (4. lipnja 1975.), američka filmska glumica.

Novi!!: Latinski jezik i Angelina Jolie · Vidi više »

Angelo Scola

Angelo Scola (Malgrate, 7. studenoga 1941.), je talijanski rimokatolički kardinal, teolog i kršćanski filozof.

Novi!!: Latinski jezik i Angelo Scola · Vidi više »

Anglizam

Anglizmi (anglicizmi) su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz engleskog jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Anglizam · Vidi više »

Anglofilija

Anglofil je čovjek koji ima izražene osjećaje simpatije prema engleskoj kulturi, jeziku, narodu ili zemlji.

Novi!!: Latinski jezik i Anglofilija · Vidi više »

Anglosasi

Anglosasi ili Anglosaksonci, germanska plemena (Angli, Sasi, Juti) koja su u 5. i 6. stoljeću prodrla u Britaniju i naselila se u njoj.

Novi!!: Latinski jezik i Anglosasi · Vidi više »

Angolaea

Angolaea, monotipski biljni rod iz porodice Podostemaceae, dio reda malpigijolike.

Novi!!: Latinski jezik i Angolaea · Vidi više »

Anilingus

Žena izvodi anilingus na drugoj ženi Anilingus ili analingus (od lat. anus - prsten + lingere - lizati) oralna je stimulacija vanjskog analnog predjela ustima i jezikom radi postizanja orgazma.

Novi!!: Latinski jezik i Anilingus · Vidi više »

Anis

Anis (lat. Pimpinella anisum) zvan još aniš, slatki januš, biljka iz porodice štitarki poznata po svojim aromatičnim začinskim i ljekovitim svojstvima.

Novi!!: Latinski jezik i Anis · Vidi više »

Anja Maksić Japundžić

Anja Maksić Japundžić (Zagreb, 17. lipnja 1978.), hrvatska kazališna redateljica.

Novi!!: Latinski jezik i Anja Maksić Japundžić · Vidi više »

Anketa

nuklearnih elektrana u EU, koje je sačinio "Eurobarometer 56.2", 19. travnja 2002. godine. 50,5% ispitanih građana EU slaže se s uporabom nuklearne energije (plava boja), dok se 25,5% ne slaže (žuta boja). Anketa (fr. enquête; lat. inquisita; enquirere.

Novi!!: Latinski jezik i Anketa · Vidi više »

Anno Domini

Giorgioneovo "Rođenje" Isusa Krista, pretpostavljeni početak ere računanja Uskrsa. Anno Domini (latinski: "godine Gospodnje, ljeta Gospodnjega", skraćeno u AD ili A.D., oznaka je pod kojom su se brojile, i još se broje, godine u julijanskom i gregorijanskom kalendaru. Puniji izraz mogao je glasiti Anno Domini Nostri Iesu (Jesu) Christi ("U godini našeg Gospodina Isusa Krista"). Kalendarska era koja se ovim broji počiva na tradicionalno izračunatoj godini Isusovog začeća i rođenja. Prije Krista je oznaka za godine prije Kristovog rođenja (na engleskom Before Christ – BC ili B.C.). Rabi se i kratica pr. n. e. (prije nove ere). Sustav Anno Domini nastao je 525., ali u zapadnoj Europi u uporabu ulazi lagano, tek od 8. stoljeća. Prema Katoličkoj enciklopediji, čak su i pape nastavile isprave datirati po vladarskim godinama. Do masovnije uporabe u Europi dolazi postupno, od 11. do 14. stoljeća.Gerard, 1908 Portugal je posljednja zapadnoeuropska zemlja koja je prihvatila sustav, i to 1422. U pravoslavnim zemljama era ulazi u uporabu od 15. stoljeća u grčkom svijetu, a masovnije od 18. stoljeća, počevši od Rusije, gdje je Petar Veliki 1700. izveo kalendarsku reformu. Brojenje godina po A.D. sustavu (ili po alternativnoj oznaci opće (naše, nove) ere) najrašireniji je sustav brojenja na svijetu, uključujući brojenje desetljeća, stoljeća i tisućljeća. To je de facto standard, koji koriste međunarodne agencije poput Ujedinjenih naroda i Univerzalne poštanske unije. Njegova prevlast je posljedica europske kolonizacije drugih kontinenata od 15. stoljeća, pri čemu se širio i gregorijanski kalendar.

Novi!!: Latinski jezik i Anno Domini · Vidi više »

Anno Mundi

Sikstinske kapele Židovski nadgrobni kamen, s godinom po kronologiji ''Anno Mundi'' Anno Mundi (latinski: " godini svijeta"), skraćeno AM ili A.M., naziv je kalendarske ere koja godine broji od nastanka svijeta po Bibliji.

Novi!!: Latinski jezik i Anno Mundi · Vidi više »

Anomalije maternice

Anomalije maternice su poremećaji maternice koji nastaju zbog poremećaja u razvoju i/ili spajanju paramezonefritičkih vodova (ili Müllerovi vodovi) iz kojih se tijekom embriogeneze oblikuje maternica.

Novi!!: Latinski jezik i Anomalije maternice · Vidi više »

Anona

Anona (lat. Annona), rod listopadnog ili zimzelenog drveća, grmova i polugrmova iz porodice Annonaceae, kojoj je dao svoje ime.

Novi!!: Latinski jezik i Anona · Vidi više »

Anorganski pigmenti

Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. premaze. Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. gume (više od 90% količina). Italiji. sijena s lijeve strane, prirodna s desne strane. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Žena iz plemena Himba (sjeverna Namibija) obojena crvenim okerom. Željezno žutilo. Crvenožućkasti željezni oksid. Željezno crnilo. Kromoksidna zelena kao pigment. Kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo. Kadmijeva žuta ili kadmijevo žutilo. Kadmijeva crvena ili kadmijevo crvenilo. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. organski pigment ultramarin. Vermilion, cinober ili rumenica. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. "Suncokreti" (V. van Gogh). Kromova narančasta ili kromov narančasti pigment. kromove zelene koju je koristio Stirling Moss na svojem vozilu BRP BRM P25 (Formula 1). Berlinsko modrilo, pariško plava ili prusko plava. Katsushike Hokusaija, gdje se uvelike koristi berlinsko modrilo. Anorganski pigmenti su pigmenti koji su bili poznati još u prapovijesti.

Novi!!: Latinski jezik i Anorganski pigmenti · Vidi više »

Anredera

Anredera (lat. Anredera), rod vazdazelenih gomoljastih penjačica iz porodice bazelovki (Basellaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Anredera · Vidi više »

Ansgarda Burgundska

Ansgarda Burgundska (francuski Ansgarde de Bourgogne, latinski Ansgardis; 826. – 880./882.) bila je kći plemića zvanog Harduin i plemkinje Varimburge te sestra plemića Oda, a također i francuska kraljica Akvitanije kao prva žena kralja Luja II. Za njega se udala u tajnosti prije negoli je postao kralj.

Novi!!: Latinski jezik i Ansgarda Burgundska · Vidi više »

Antandroy

Tradicionalni ples naroda Antandroy Antandroy ili Tandroy su jedan od 18 naroda Madagaskara, od 883 000 pripadnika (5,4% stanovnika države), koji žive na krajnjem jugu otoka u današnjim regijama Androy i Anosy.

Novi!!: Latinski jezik i Antandroy · Vidi više »

Ante Ercegović

Ante Ercegović (Jesenice kraj Splita, 25. listopada 1895. – Split, 25. travnja 1969.), hrvatski biolog, svećenik i oceanolog.

Novi!!: Latinski jezik i Ante Ercegović · Vidi više »

Ante Righi

Ante Righi (tal. Antonio Righi; Dubrovnik, 21. svibnja 1670. – Dubrovnik, 27. srpnja 1734.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup trebinjsko-mrkanski od 1703. do 1727.

Novi!!: Latinski jezik i Ante Righi · Vidi više »

Ante Sekulić

Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.

Novi!!: Latinski jezik i Ante Sekulić · Vidi više »

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Novi!!: Latinski jezik i Ante Starčević · Vidi više »

Antemurale Christianitatis

Latinski naslov Antemurale Christianitatis ("predziđe kršćanstva"), je papa Lav X. dao Hrvatskoj godine 1519. u pismu banu Petru Berislaviću.

Novi!!: Latinski jezik i Antemurale Christianitatis · Vidi više »

Antena

TV UHF i VHF, te satelitska). električnog polja. ''Yagi-Udine antena''. ''Dipolna antena''. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. reflektor. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Antena (lat. antenna: jedreni križ), u elektrotehnici, je aktivni ili pasivni elektromagnetski uređaj ili dio koji u sklopu s nekim elektroničkim uređajima (na primjer radijskim ili radarskim odašiljačima i prijamnicima) pretvara elektromagnetsku energiju, vezanu uz vodove ili valovode, u prostorni elektromagnetski val ili obratno.

Novi!!: Latinski jezik i Antena · Vidi više »

Anteosauri

Anteosauri (lat. Anteosauria) bili su grupa velikih, primitivnih terapsida-dinocefala, koji su bili mesožderi.

Novi!!: Latinski jezik i Anteosauri · Vidi više »

Antestor

Antestor je norveški ekstremni metal sastav osnovan 1989. godine u Jessheimu.

Novi!!: Latinski jezik i Antestor · Vidi više »

Antička filozofija

'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Antička filozofija · Vidi više »

Antička književnost

Antička književnost ili klasična književnost je književnost koja je napisana u antičko doba, pri čemu se misli na staru Grčku i na Rimsko Carstvo; iako se tu često uračunava i prapovijesna književnost od razvitka prvog pisma i književnosti u Mezopotamiji, Egiptu, Perzija, Indiji, i Palestini sve do srednjovjekovne književnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Antička književnost · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Latinski jezik i Antički Rim · Vidi više »

Antidetonatori

Utjecaj antidetonatora na oktanski broj benzina Antidetonatori (grč. άντί anti, protiv; lat. detonare, eksplodirati), spojevi koji se u malim količinama dodaju benzinu da bi mu povećali otpornost protiv samozapaljenja radne smjese, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Antidetonatori · Vidi više »

Antiferomagnetizam

Hematit je antiferomagnet. Magnetske orijentacije neuređenih antiferomagnetskih materijala. Magnetske orijentacije antiferomagneta. Antiferomagnetizam je način magnetskoga uređenja krute tvari, pri čemu su magnetski momenti susjednih atoma usmjereni antiparalelno jedan drugomu tako da je ukupna magnetizacija u odsutnosti vanjskoga magnetskoga polja jednaka nuli.

Novi!!: Latinski jezik i Antiferomagnetizam · Vidi više »

Antigen

Svako antitijelo se povezuje na specifični antigen; interakcija je slična bravi i ključu. Antigen (gr. anti (protiv) + gen, skraćeno od lat. generatus - (stvarati, roditi) je molekula koja potiče stvaranje antitijela, odnosno imunu reakciju u organizmu. Antigeni koji izazivaju stvaranje antitijela u organizmu nazivaju se još i imunogeni. U užem smislu, imunogeni potiču reakciju imunog sustava dok su antigeni tvari za koja se vežu određena antitijela. Dakle, imuni sistem ne čine samo antitijela, već je to složen proces identifikacije, markiranja, uništavanja i uklanjanja uljeza. Osim toga, svi antigeni ne uzrokuju imunogenu reakciju, ali svi imunogeni jesu antigeni. (Immunobiology, Janeway and Travers, 1994). Antigen je u stvarnosti jedna makromolekula stanica je molekularna težina veća od 1000 i sposobna je vezati se na određeni imunoglobulin. Antigeni su najčešće proteini ili polisaharidi. Takvi su i dijelovi bakterija (omotač, kapsula, stanični zid, bič, toksin), virusa i drugih mikroorganizama. Lipidi i nukleinske kiseline su antigeni samo ako su kombinirani s proteinima i polisaharidima. Antigeni mogu biti i pelud, bjelanjak jajeta, proteini iz transplantiranih tkiva i organa, pa i proteini koji se zadese na površini stanica krvi tijekom transfuzije.

Novi!!: Latinski jezik i Antigen · Vidi više »

Antigonon

Antigonon (lat. Antigonon), rod grmastih penjačica iz porodice dvornikovki (Polygonaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Antigonon · Vidi više »

Antijar

Antijar (lat. Antiaris), monotipski rod drveća u tropskim predjelima Afrike, Azije, Australije, i zapadnom Pacifiku (Tonga).

Novi!!: Latinski jezik i Antijar · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Latinski jezik i Antika · Vidi više »

Antiklerikalizam

Antiklerikalizam (lat. anticlericalismus), stav određenih političkih i ideoloških snaga prema položaju i ulozi Crkve u državi i društvu.

Novi!!: Latinski jezik i Antiklerikalizam · Vidi više »

Antiohija

Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.

Novi!!: Latinski jezik i Antiohija · Vidi više »

Anto Jerković

Anto Jerković (Ljepunice kod Tuzle, 2. svibnja 1958. – Zagreb, 16. lipnja 2005.) bio je hrvatski slikar, performance umjetnik i restaurator te jedan od predstavnika hrvatskog konceptualnoga i neokonceptualnoga umjetničkog stvaralaštva na prijelazu s 20.

Novi!!: Latinski jezik i Anto Jerković · Vidi više »

Antocerote

Dendrocerotaceae Antocerote (lat. Anthocerotophyta), divizija u carstvu Plantae.

Novi!!: Latinski jezik i Antocerote · Vidi više »

Antofilit

Antofilit je amfibolski mineral, magnezijsko-željezoviti inosilikatni hidroksid kemijske formule Mg7Si8O22(OH)2.

Novi!!: Latinski jezik i Antofilit · Vidi više »

Anton Durković

Anton Durković (rum. Anton Durcovici; Bad Deutsch-Altenburg, Austrija, 17. svibnja 1888. - Sighetu Marmației, Rumunjska, 10. prosinca 1951.) - rumunjski biskup i mučenik hrvatskog i austrijskog podrijetla, blaženik Katoličke Crkve Bio je rumunjski prelat Rimokatoličke crkve i biskup Iaşija od 1947.

Novi!!: Latinski jezik i Anton Durković · Vidi više »

Anton Mayer

Anton Mayer (Knin, 24. kolovoza 1883. – Beč, 4. veljače 1957.), hrvatski indoeuropeist i klasični filolog.

Novi!!: Latinski jezik i Anton Mayer · Vidi više »

Antonin Pio

Antonin Pio Antonin Pio, lat. Titus Aurelius Fulvius Boionius Arrius Antoninus Pius (Lanuvium, 19. rujna 86. – Lanuvium, 7. ožujka 161.), rimski car od 138. do smrti 161. i četvrti iz razdoblja Pet dobrih careva.

Novi!!: Latinski jezik i Antonin Pio · Vidi više »

Antonio Caggiano

Antonio Caggiano (Coronda, 30. siječnja 1889. – Buenos Aires, 23. listopada 1979.), je bio argentinski rimokatolički kardinal i nadbiskup Buenos Airesa.

Novi!!: Latinski jezik i Antonio Caggiano · Vidi više »

Antonio José González Zumárraga

Antonio José González Zumárraga (Pujili, 18. ožujka 1925. – Sangolquí, 13. listopada 2008.), je bio ekvadorski rimokatolički kardinal i nadbiskup emeritus Quita.

Novi!!: Latinski jezik i Antonio José González Zumárraga · Vidi više »

Antonio María Barbieri

Antonio María Barbieri, OFM Cap (Montevideo, 12. listopada 1892. – Montevideo, 6. srpnja 1979.), je bio urugvajski rimokatolički kardinal i nadbiskup Montevidea.

Novi!!: Latinski jezik i Antonio María Barbieri · Vidi više »

Antonio Quarracino

Grob kardinala Quarracina u buenosaireskioj katedrali. Antonio Quarracino (Pollica, 8. kolovoza 1923. – Buenos Aires, 28. veljače 1998.), je bio argentinski rimokatolički kardinal i nadbiskup Buenos Airesa.

Novi!!: Latinski jezik i Antonio Quarracino · Vidi više »

Antonio Scarpa

Antonio Scarpa Antonio Scarpa (9. svibnja 1752. – 31. listopada 1832.) bio je talijanski anatom i profesor medicine.

Novi!!: Latinski jezik i Antonio Scarpa · Vidi više »

Antonio Stradivari

Antonio Stradivari (lat. Antonius Stradivarius), (Cremona,1644. – Cremona, 18. prosinca 1737.) bio je talijanski graditelj violina i drugih žičanih instrumenata: čela, gitara, viola i harfi.

Novi!!: Latinski jezik i Antonio Stradivari · Vidi više »

Antony Sumich

Antony Sumich (Ante Sumić) (Auckland, 30. rujna 1964.) hrvatski je katolički svećenik, pripadnik Svećeničkog bratstva sv. Petra, i bivši izbornik hrvatske ragbi reprezentacije.

Novi!!: Latinski jezik i Antony Sumich · Vidi više »

Antrakinonska bojila

fluorescentnom svjetlošću. Uzorak alizarina. Karmin se koristi i kao boja za ruž za usne. histološko bojilo. celuloznog acetata. Antrakinonska bojila, na primjer alizarin, su bojila koja se dobivaju na osnovu antrakinona.

Novi!!: Latinski jezik i Antrakinonska bojila · Vidi više »

Antun Šimčik

Anutun Šimčik (Zářičí u Chyropyně kod Kroměříža, 27. siječnja 1893. – Zagreb, 27. rujna 1970.) bio je hrvatski filolog, arhivist, knjižničar, leksikograf, jezikoslovac, slavističar, kroatist, latinist, romanist, prevoditelj, etnograf, novinar i književnik češkog podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Antun Šimčik · Vidi više »

Antun Dalmatin

Antun Dalmatin (Anton Dalmatin) (?, početkom 16. st. - Ljubljana, svibanj 1579.), hrvatski protestantski pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Antun Dalmatin · Vidi više »

Antun Dorn

Antun Dorn (Hrtkovci, 21. kolovoza 1923. – Vukovar, 22. prosinca 1986.), hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Antun Dorn · Vidi više »

Antun Kadčić

Antun Kadčić (Antonio, Antonius; Cacich, Kacich, Kadcich, Kadcichius) (Makarska, 1686. – Split, 7. listopada 1745.), hrvatski svećenik, trogirski biskup (1722. – 1730.) i splitski nadbiskup i metropolit (1730. – 1745.), podrijetlom iz hrvatske plemićke obitelji Kačić.

Novi!!: Latinski jezik i Antun Kadčić · Vidi više »

Antun Radić

Antun Radić (Desno Trebarjevo kod Siska, 11. lipnja 1868. – Zagreb, 10. veljače 1919.) bio je hrvatski znanstvenik, književnik, prevoditelj, publicist, sociolog, etnograf, poliglot i političar.

Novi!!: Latinski jezik i Antun Radić · Vidi više »

Antun Vrančić

Antun Vrančić (Šibenik, 29. svibnja 1504. – Prešov, Slovačka, 15. lipnja 1573.), hrvatski patricij, crkveni prelat, diplomat, pisac, nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Latinski jezik i Antun Vrančić · Vidi više »

Anturij

Anturij (flamingov cvijet, lat. Anthurium), veliki rod jednosupnica, drveća, grmlja, penjačica i trajnica iz porodice kozčačevki.

Novi!!: Latinski jezik i Anturij · Vidi više »

Anubijas

Anubijas (lat. Anubias), zimzeleni biljni rod iz porodice kozlačevki, smješten ui vlastiti tribus Anubiadeae.

Novi!!: Latinski jezik i Anubijas · Vidi više »

Anuitet

Naziv anuitet vodi porijeklo od lat.

Novi!!: Latinski jezik i Anuitet · Vidi više »

Anus

Dijagram anusa U anatomiji, anus (iz latinskog ānus "prsten, anus"), jest posljednji dio probavnog trakta, i konačni otvor rektuma.

Novi!!: Latinski jezik i Anus · Vidi više »

Anzelmo Katić

Anzelmo Nikola Katić O.F.M. (tal. Anselmo Nicolò Cattich; Jasenice, 23. rujna 1715. – Čepikuće, 24. siječnja 1792.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup trebinjsko-mrkanski od 1760. do 1792.

Novi!!: Latinski jezik i Anzelmo Katić · Vidi više »

Anzio

Anzio (lat. Antium) je grad i istoimena općina na obali regije Lacij u Italiji, nalazi se oko 57km južno od Rima.

Novi!!: Latinski jezik i Anzio · Vidi više »

Aparat

Aparat (lat. apparatus: sprava; ljudstvo) ima više značenja.

Novi!!: Latinski jezik i Aparat · Vidi više »

Aperitiv

Aperitivi posluženi s grickalicama Aperitiv (fr. apéritif) jest alkoholno piće koje se obično služi prije obroka, za razliku od digestiva koji se služe poslije obroka.

Novi!!: Latinski jezik i Aperitiv · Vidi više »

Apertura (razdvojba)

Apertura (lat. apertura: otvor) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Apertura (razdvojba) · Vidi više »

Apijan iz Aleksandrije

Apijan iz Aleksandrije (grč. ’Aππιανός ’Aλεξανδρεΰς; lat. Appianus Alexandrinus) (rođen oko 95. godine, umro je oko 165. godine) je rimski povjesničar, koji je pisao za vrijeme careva Trajana, Hadrijana i Antonina Pia.

Novi!!: Latinski jezik i Apijan iz Aleksandrije · Vidi više »

Apios

Apios (hrv. apios; lat. Apios), rod trajnica penjačica iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Apios · Vidi više »

Apoastron

baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). Apoastron (grč. apo: daleko + ἀστήρ ili ἄστρον: zvijezda) je točka na eliptičnoj stazi zvijezde u dvojnome sustavu koja je najudaljenija od središta mase i od druge zvijezde.

Novi!!: Latinski jezik i Apoastron · Vidi više »

Apocalypto

Apocalypto je epski film Mela Gibsona iz 2006. smješten u razdoblje propasti civilizacije Maja.

Novi!!: Latinski jezik i Apocalypto · Vidi više »

Apocinum

Apocinum (kendir, lat. Apocynum), manji biljni rod iz porodice zimzelenovki kojem danas pripada pet priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Apocinum · Vidi više »

Apogej

hiperboli E i napustila bi Zemlju. Zemljina središta. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sustav Zemlja - Mjesec. Apogej (prema grč. ἀπόγεıος: udaljen od Zemlje) je najudaljenija točka na Mjesečevoj stazi (405 503 kilometara) ili stazama umjetnih satelita do Zemljina središta. .

Novi!!: Latinski jezik i Apogej · Vidi više »

Apokalipsa (Dürer)

Apokalipsa sa slikama (latinski: Apocalypsis cum Figuris) je slavna serija petnaest drvoreza slavnog renesansnog njemačkog slikara Albrechta Dürera s prizorima iz biblijske Knjige Otkrivenja.

Novi!!: Latinski jezik i Apokalipsa (Dürer) · Vidi više »

Apokromat

stakla ili kombinacije leća radi izbjegavanja kromatske aberacije. sabirne leće. kromatske aberacije. Apokromat je optički sustav velikog povećanja napravljen od posebnog stakla ili kombinacije optičkih leća radi izbjegavanja kromatske aberacije.

Novi!!: Latinski jezik i Apokromat · Vidi više »

Apolon

Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.

Novi!!: Latinski jezik i Apolon · Vidi više »

Apostolska konstitucija

Apostolska konstitucija (lat. constitutio apostolica) je najviša razina uredbe koju donosi papa.

Novi!!: Latinski jezik i Apostolska konstitucija · Vidi više »

Apostolska pokorničarna

desno Apostolska pokorničarna ili Vrhovni sud apostolske pokorničarne (lat. Paenitentiaria Apostolica) sud je Rimokatoličke Crkve i uz Vrhovni sud Apostolske signature i Sud Rimske rote, jedan je od tri sudova Rimske kurije.

Novi!!: Latinski jezik i Apostolska pokorničarna · Vidi više »

Apostolska signatura

Sjedište Apostolske postulature u Rimu. Apostolska signatura ili Vrhovni sud Apostolske signature (latinski: Supremum Tribunal Signaturae Apostolicae) najviša je sudska vlast u Katoličkoj Crkvi (osim samog pape, koji je kao vrhovni crkveni sudac posljednja žalbena točka za bilo koju crkvenu presudu).

Novi!!: Latinski jezik i Apostolska signatura · Vidi više »

Apostolski egzarhat za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori

Grkokatolička crkva sv. apostola Petra i Pavla u Novome Sadu. Grkokatolička eparhija sv.

Novi!!: Latinski jezik i Apostolski egzarhat za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori · Vidi više »

Apostolski vikarijat sjeverne Arabije

Apostolski vikarijat sjeverne Arabije (lat. Vicariatus Apostolicus Arabiæ Settentrionale, arap.: القاصد الرسولي في شمال المملكة العربية) je katolički apostolski vikarijat sa sjedištem u Bahreinu.

Novi!!: Latinski jezik i Apostolski vikarijat sjeverne Arabije · Vidi više »

Apozicija

Apozicija (lat. appositio - prilaganje, dodavanje, stavljanje pokraj čega) je rečenični dio, imenica koja pobliže označava drugu imenicu i s njom se slaže u rodu, broju i padežu (za razliku od imenskog atributa).

Novi!!: Latinski jezik i Apozicija · Vidi više »

Aprobacija

Aprobacija (latinski approbatio "odobrenje") je izraz koji u najširem smislu označava odobravanje nekog čina ili osobe od strane za to ovlaštenog svjetovnog ili religijskog tijela.

Novi!!: Latinski jezik i Aprobacija · Vidi više »

Apsida

6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.

Novi!!: Latinski jezik i Apsida · Vidi više »

Apsida (astronomija)

Zemlje) 2. Perihel planeta 3. Sunce. Sunčevog sustava. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Apsida (kasnolat. absida, apsida apsida, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Latinski jezik i Apsida (astronomija) · Vidi više »

Apsorpcija

Bez opisa.

Novi!!: Latinski jezik i Apsorpcija · Vidi više »

Apstinencija

Karikatura "ženskog svetog rata" - žena razbija bačve alkohola, kako bi muškarci ostali trijezni. Apstinencija ili uzdržljivost (latinski: abstinentia - suzdržanost) – pojam koji označava suzdržavanje, odricanje od nečega.

Novi!!: Latinski jezik i Apstinencija · Vidi više »

Apulej

Apulej (o. 125. – o. 180.) Apulej (lat. Apuleius) (Madaura, Numidija, o. 125. – ?, o. 180.) bio je rimski književnik, filozof i govornik.

Novi!!: Latinski jezik i Apulej · Vidi više »

Apulska mladolika

Mladolika (lat. Neatostema), monotipski biljni rod iz porodice boražinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Apulska mladolika · Vidi više »

Aquila

Aquila na latinskom znači "orao", pa može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Aquila · Vidi više »

Arahnijoides

Arahnijoides (lat. Arachniodes), rod paprati, trajnica iz porodice papratki (Dryopteridaceae), red Polypodiales, raširen uglavnom u Kini i istočnoj Aziji, i 4 do 5 vrsta u Novom svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Arahnijoides · Vidi više »

Arahozija

satrapija (uključujući Arahoziju) Arahozija (starogrčki: Ἀραχωσία, trans. Arachōsíā), ili Harauvatiš (staroperzijski: 𐏃𐎼𐎢𐎺𐎫𐎡𐏁, Harauvatiš), bila je satrapija Ahemenidskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Arahozija · Vidi više »

Araks

Araks (poznata i kao Aras, Arax, Araxi, Araxes, Araz ili Jeraš; azer. ارس ili آراز - Aras ili Araz, arm. Արաքս ili Երասխ, perz. ارس - Aras, tur. Aras, kurd. Aras ili Erez, rus. Аракс, lat. Aboras) je rijeka koja teče kroz Tursku, Armeniju, Iran i Azerbajdžan.

Novi!!: Latinski jezik i Araks · Vidi više »

Aralija

Aralija (brestanj, lat. Aralia), rod listopadnih i zimzelenih trajnica, polugrmova, grmova i drveća iz porodice Araliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Aralija · Vidi više »

Aranjuez

Aranjuez je grad koji se nalazi 48 km južno od Madrida, zajednica Madrida, na ušću rijeke Tagus u rijeku Jarama, 48 km od Toleda.

Novi!!: Latinski jezik i Aranjuez · Vidi više »

Aranska dolina

Aranska dolina (oksitanski: Val d'Aran; katalonski: Vall d'Aran; španjolski: Valle de Arán) je dolina (620,47 km²) u pirinejskom gorju i ''comarca'' (općina) u sjeverozapadnom dijelu provincije Lleida, u Kataloniji, na sjeveru Španjolske.

Novi!!: Latinski jezik i Aranska dolina · Vidi više »

Arapski papar

Arapski papar (lat. Xylopia quintasii), korisno vazdazeleno drvo iz roda ksilopija, porodica Annonaceae, rašireno po zapadnoj tropskoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Arapski papar · Vidi više »

Arapski tamjanovac

Arapski tamjanovac (sveti tamjanovac, lat. Boswellia sacra, sin. Boswellia carteri) vrsta je drveća iz porodice Burseraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Arapski tamjanovac · Vidi više »

Arauđija

Arauđija (lat. Araujia), biljni rod iz porodice zimzelenovki čijih je desetak vrsta vazdazelenih grmastih penjačica autohton u Južnoj Americi, ali su neke vrste uvezena na jug Afrike, neke dijelove Europe, Australije i Novi Zeland.

Novi!!: Latinski jezik i Arauđija · Vidi više »

Araukarija

Araukarija (lat. Araucaria), rod zimzelenog drveća iz porodice araukarijevki (Araucariaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Araukarija · Vidi više »

Araukarijevke

Araukarijevke (lat. Araucariaceae), biljna porodica zimzelenog drveća iz reda Pinales.

Novi!!: Latinski jezik i Araukarijevke · Vidi više »

Arbatel de magia veterum

Izdanje ''Arbatela'' iz 1575. godine Magijski Arbatel (lat. Arbatel de magia veterum) je magijski priručnik tiskan u Baselu 1575. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Arbatel de magia veterum · Vidi više »

Arbogast

Flavije Arbogast (lat: Flavius Arbogastus, umro 394. godine) je bio rimski vojskovođa franačkog podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Arbogast · Vidi više »

Arbon

Arbon (njemački: Arbon, latinski: Arbor Felix - sretno drvo) je grad u Švicarskoj i grad kantona Thurgaua.

Novi!!: Latinski jezik i Arbon · Vidi više »

Arboretum

Arboretum Trsteno Arboretum Opeka Arboretum je nasad raznovrsnoga domaćega i stranoga drveća i grmlja koji služi za znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe.

Novi!!: Latinski jezik i Arboretum · Vidi više »

Archaeoceti

Archaeoceti (hrv.: "drevni kitovi") ili zeuglodonti (lat.: Zeuglodontes) u starijoj literaturi, su parafiletična skupina primitivnih kitova koji su živjeli od ranog eocena do kasnog oligocena (prije između 55 i 23 milijuna godina).

Novi!!: Latinski jezik i Archaeoceti · Vidi više »

Areka

Areka (lat. Areca), rod grmova i drveća iz porodice palmi.

Novi!!: Latinski jezik i Areka · Vidi više »

Areokokus

Areokokus (lat. Araeococcus), manji biljni rod vazdazelenih trajnica iz porodice tamjanikovki čije 4 vrste rastu na području od Kostarike do Brazila.

Novi!!: Latinski jezik i Areokokus · Vidi više »

Arezzo

Arezzo (latinski: Arrētium) je grad u središnjoj Italiji, sjedište istoimene pokrajine Arezzo, u talijanskoj regiji Toskani.

Novi!!: Latinski jezik i Arezzo · Vidi više »

Argan

Argan (lat. Argania spinosa; sin. Sideroxylon spinosum Argania sideroxylon) endemsko je stablo vapnenačke polupustinjske doline Sous u jugozapadnom Maroku te regije Tindouf u Alžiru.

Novi!!: Latinski jezik i Argan · Vidi više »

Argenteus

Konstancija I. Klora, težine 3.36 g Argenteus (lat.: srebren), opći naziv za rimski srebreni novac (denarius, quinarius i dr.). Godine 294. obnovio je Dioklecijan ponovno srebrni denar od čistog srebra, težak 3,41 g, koji se je održao sve do Valentinijana II.

Novi!!: Latinski jezik i Argenteus · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Latinski jezik i Argentina · Vidi više »

Argentit

Argentit (lat. argentum srebro) je mineral s kemijskom formulom Ag2S, i jedna je od najbogatijih ruda srebra s postotkom srebra od 81,7 %.

Novi!!: Latinski jezik i Argentit · Vidi više »

Argirantemum

Argirantemum (lat. Argyranthemum), rod polugrmova iz porodice Compositae.

Novi!!: Latinski jezik i Argirantemum · Vidi više »

Argument

Argument (iz latinskoga "osnovna, dokaz") je izjava ili niz izjava koje se koristi za opravdanje ili opovrgavanje jedne tvrdnje.

Novi!!: Latinski jezik i Argument · Vidi više »

Argument (razdvojba)

Argument (iz latinskog argumentum.

Novi!!: Latinski jezik i Argument (razdvojba) · Vidi više »

Argumentum a fortiori

Argumentum a fortiori je lat. izreka koja se rabi u glavnom u pravosuđu, teologiji i matematici a ima sljedeća značenja.

Novi!!: Latinski jezik i Argumentum a fortiori · Vidi više »

Argumentum ad antiquitatem

Argumentum ad antiquitatem (latinski: pozivanje na tradiciju) česta je logička pogreška u kojoj se neka tvrdnja smatra točnom zato što se slaže s nekom prošlom ili sadašnjom tradicijom: "ovo je ispravno zato što oduvijek ovako radimo".

Novi!!: Latinski jezik i Argumentum ad antiquitatem · Vidi više »

Arhelaj

Arhelaj (grč. Ἀρχέλαος, lat. Archelaus), vojni zapovjednik Mitridata VI. Eupatora, kralja Ponta, koji je ga poslao 87. pr. Kr. s velikom vojskom i flotom u Grčku u rat protiv Rimljana.

Novi!!: Latinski jezik i Arhelaj · Vidi više »

Arheplastidi

Arheplastidi (lat. Archaeplastida; Plantae sensu lato), jedna od glavnih skupina eukariota koja okuplja crvene alge (Rhodophyta) i glaukofite (Glaucophyta), kolektivno nazivane Biliphyta, zelene alge i kopnene biljke (Embryophyta).

Novi!!: Latinski jezik i Arheplastidi · Vidi više »

Arhimed

težinu istisnute tekućine. Arhimedov vijak. površine dna posude ''A'', a ne ovisi o obliku posude. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Latinski jezik i Arhimed · Vidi više »

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Latinski jezik i Arhitektura · Vidi više »

Arhitrav

Augustovom forumu u Rimu Arhitrav (ili epistil) je greda koja leži na kapitelima stupova.

Novi!!: Latinski jezik i Arhitrav · Vidi više »

Arhiv

Arhiv (lat. arcivum, arcivium, archivum, archivium: magistrat), kao etimon javlja se i (grč. ἀρχή: početak, vrhovna vlast).

Novi!!: Latinski jezik i Arhiv · Vidi više »

Ariš

Ariš (lat. Larix) je rod četinjače iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ariš · Vidi više »

Arija (satrapija)

Perzijskog Carstva oko 500. pr. Kr. Arija (staroperz. Haraiva, avest. Haraeuua, grč. Ἀρ(ε)ὶα, lat. Aria) povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida, a danas dio istočnog Irana i zapadnog Afganistana.

Novi!!: Latinski jezik i Arija (satrapija) · Vidi više »

Arijan

Kategorija:Rimski književnici Kategorija:Rimski povjesničari Kategorija:Starogrčki književnici Kategorija:Starogrčki povjesničari Arijanova bista Flavije Arijan Ksenofont (grč. Ἀρριανός; lat. Flavius Arrianus, oko 86. – 146.) iz Nikomedije je bio rimski povjesničar, vojni zapovjednik i filozof grčkog podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Arijan · Vidi više »

Ariovist

Peter Johann Nepomuk Geiger, Susret Cezara i Ariovista prije bitke Ariovist (lat. Ariovistus), vojvoda germanskog plemena Sveva.

Novi!!: Latinski jezik i Ariovist · Vidi više »

Arisema

Arisema (lat. Arisaema), veliki rod kozlačevki smješten u tribus Arisaemateae, dio je potporodice Aroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Arisema · Vidi više »

Aristarh sa Samosa

Pogled na krater Aristarh (lijevo) i Herod (desno) Djelomična pomrčina Mjeseca. Aristarh sa Samosa (starogrčki Ἀρίσταρχος, latinski Aristarchus); 310. pr. Kr. - oko 230. pr. Kr.) grčki astronom i matematičar, rođen na otoku Samosu. Bio je prvi čovjek koji je zastupao heliocentrični sustav Sunčevog sustava, koji u središte poznatog svemira postavlja Sunce. U pogledu na to bio je pod utjecajem pitagorejca Filolaja iz Krotona, ali je, nasuprot njemu, "središnju vatru" poistovjetio sa Suncem. Međutim astronomske su mu ideje odbačene u korist geocentričnih teorija Aristotela i Ptolomeja, sve dok ih skoro 1800 godina kasnije nije uspješno oživio Nikola Kopernik, a razradili i proširili Johannes Kepler i Isaac Newton. Kada promatramo Sunce ono izgleda poput kugle kutnog promjera oko 0.5°. Kada bismo nogometnu loptu postavili na udaljenost od 50 metara, ona bi točno pokrivala Sunčevu ploču, pa možda stoga i nije čudno da su prva razmišljanja o Suncu vjerojatno vodila zaključku da se radi o običnoj vatrenoj lopti, prilično male veličine. Aristarh je najvjerojatnije bio prvi čovjek koji je shvatio da je Sunce u stvarnosti mnogo veće. Na temelju opažanja procijenio je relativne udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, te omjere njihova obujma ili volumena. Sunce je našao većim od Zemlje, a Mjesec manjim. Izostanak paralakse i nepromjenjivi je raspored zvijezda tumačio njihovom velikom udaljenošću. Mjesečev krater Aristarh nosi ime u njegovu čast.

Novi!!: Latinski jezik i Aristarh sa Samosa · Vidi više »

Aristeja

Aristeja (lat. Aristea), rod zimzelenih trajnica iz porodice perunikovki smješten u vlastitu potporodicu Aristeoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Aristeja · Vidi više »

Aristid (pisac)

Aristid, grčki pisac iz u 2. stoljeća pr. Kr. Napisao jezbirku erotskih pripovijetki Miletske priče, nazvanu po mjestu Miletu u kome se radnja događa.

Novi!!: Latinski jezik i Aristid (pisac) · Vidi više »

Arizonska platana

Arizonska platana (lat. Platanus wrightii), rijetko listopadno stablo iz roda vodoklena čije područje rasprostranjenosti obuhvaća američke savezne države Arizoniu i Novi Meksiko, te meksičke države Sonoru, Chihuahua i Sinalou.

Novi!!: Latinski jezik i Arizonska platana · Vidi više »

Arizonski čempres

Arizonski čempres (lat. Hesperocyparis arizonica; sin. Cupressus arizonica) vrsta je drveta nekada uključivanog u rod čempresa.

Novi!!: Latinski jezik i Arizonski čempres · Vidi više »

Arkadije

Solid s likom cara Arkadija Flavije Arkadije (lat. Flavius Arcadius Augustus, grč. Ἀρκάδιος) (Španjolska, oko 377. - Konstantinopol, 1. svibnja 408.), istočnorimski car od 395. do 408. godine iz Teodozijeve dinastije.

Novi!!: Latinski jezik i Arkadije · Vidi više »

Arktička vrba

Arktička vrba (lat. Salix arctica), vrsta najmanjeg drveta na svijetu i ujedno najsjevernija drvenasta biljka.

Novi!!: Latinski jezik i Arktička vrba · Vidi više »

Armatoli

Armatoli (grčki: Αρματολός / armatolos, singular, Αρματολοί / armatoloi, plural,.

Novi!!: Latinski jezik i Armatoli · Vidi više »

Armatura

Armatura (lat.: naoružanje, oprema, snast) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Armatura · Vidi više »

Armenski galeb

Armenski galeb (lat. Larus armenicus) je veliki je galeb koji živi na Kavkazu i na Bliskom Istoku.

Novi!!: Latinski jezik i Armenski galeb · Vidi više »

Armija

Armija (od lat. armata, eng. army, fr. armée, njem. Armee, rus. армия), najviša operativna formacija kopnene vojske (KoV) ili ratnog zrakoplovstva (RZ), sastavljena od korpusa ili divizija, koja, po pravilu, djeluje posebnim operacijskim pravcem ili na zasebnom bojištu.

Novi!!: Latinski jezik i Armija · Vidi više »

Armilarna sfera

Armilarna sfera iz 1585. napravljena u Kasselu (danas u ''Nordijskom muzeju'' u Stockholmu). Armilarna sfera (prema lat. armilla: narukvica, obruč) je stara astronomska naprava za mjerenje koordinata nebeskih tijela i za poduku iz astronomije.

Novi!!: Latinski jezik i Armilarna sfera · Vidi više »

Arminije

U 19. stoljeću (1838. – 1875. godine) podignut je spomenik «Hermannsdenkmal» kao znak njemačkog patriotizma na spomen pobjedu nad Rimljanima u Teutoburškoj šumi. Spomenik je visok 53,5 metara. Arminije (lat. Arminius, oko 17/16. pr. Kr. – 21. godine, ubijen) heruski knez i vođa germanskog plemena Heruska.

Novi!!: Latinski jezik i Arminije · Vidi više »

Arnaldo iz Villanove

Arnaldo iz Villanove ''Thesoro de los pobres'' (1584). Arnaldo iz Villanove (lat. Arnaldus de Villa Nova) (Valencija, o. 1235. – Genova, 1311.), španjolski liječnik, alkemičar i astrolog.

Novi!!: Latinski jezik i Arnaldo iz Villanove · Vidi više »

Arnebija

Arnebija (lat. Arnebia), biljni iz porodice boražinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Arnebija · Vidi više »

Arneri

Grb plemićke obitelji Arneri Arneri, korčulanska plemićka obitelj, koja je već u dokumentima iz 14. stoljeća imala gradsko plemstvo u Korčuli.

Novi!!: Latinski jezik i Arneri · Vidi više »

Arpofilum

Arpofilum (lat. Arpophyllum), biljni rod iz porodice kaćunovki raširen od Meksika preko Srednje Amerike do Kolumbije i Venezuele na jug, i na Jamajki.

Novi!!: Latinski jezik i Arpofilum · Vidi više »

Ars antiqua

Pérotin, jedan od nekoliko skladatelja razdoblja Ars antiqua poznatih po imenu. Skladao je ''Alleluia nativitas'' (na slici) u treċem ritmičnom zapisu. Ars antiqua (latinski: stara vještina, stari nauk) je od početka 20. stoljeća oznaka za razdoblje u povijesti glazbe koje obuhvaća vrijeme približno od 1240. do 1320. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Ars antiqua · Vidi više »

Ars poetica

Ars poetica ili Poslanica Pizonima Horacijevo je djelo o pjesničkom umijeću, potječe iz 20. godine ili ranije, već u antici proglašeno Poetikom.

Novi!!: Latinski jezik i Ars poetica · Vidi više »

Arslantepe

Lavlja vrata na ulazu gradine Arslantepe 1940. god. Arslantepe (turski za "Lavlji humak") ili Melid (hetitski: Malidija ili Midua, akadski: Melidu, urartski: Melitea, latinski: Melitene) je arheološki lokalitet eneolitičkog drevnog grada u Anatoliji (12 km jugozapadno od jezera brane Karakaya na Eufratu i 7 km od grada Malatye).

Novi!!: Latinski jezik i Arslantepe · Vidi više »

Artabotris

Artabotris (lat. Artabotrys), rod tropskih i suptropskih vazdalenih grmastih penjačica i padačica, rjeđe manjeg drveća, raširenog po Africi, Aziji i Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Artabotris · Vidi više »

Artakserkso I.

Artakserkso I. (staroperz. Artaxšacā, perz. ردشیر یکم„Ardašir“, grč. Ἀρταξέρξης) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je vladao od 465. do 424. pr. Kr. (41 godinu), iako neki povjesničari tvrde kako je vladao još od 475. Bio je sin Kserksa I. Velikog i Amestris (kćeri Otana); oca je naslijedio nakon što je ubijen u dvorskim spletkama.

Novi!!: Latinski jezik i Artakserkso I. · Vidi više »

Artefakt

Artefakt (iz latinskog ars "obrada" l facere "napraviti") u arheologiji je naziv za predmete koje su stvorili ljudi.

Novi!!: Latinski jezik i Artefakt · Vidi više »

Artičoka

Artičoka (karšun, lat. Cynara), biljni rod iz porodice glavočika kojemu pripada 12 vrsta trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Artičoka · Vidi više »

Artizam

Artizam (latinski ars, artis umjetnost) u umjetnosti, virtuozno svladavanje tehničkih i formalnih elemenata, čime se često prikriva nedostatak invencije i individualnog izraza.

Novi!!: Latinski jezik i Artizam · Vidi više »

Artroza

Medijalna artroza koljena (gonartroza) prikazana na magnetskoj rezonanciji. Artroza ili osteoartroza je degenerativna bolest perifernih zglobova.

Novi!!: Latinski jezik i Artroza · Vidi više »

Arvo Pärt

Arvo Pärt (Paide, 11. rujna 1935.), estonski je skladatelj postmodernističke klasične i vjerske glazbe.

Novi!!: Latinski jezik i Arvo Pärt · Vidi više »

As the Flower Withers

As the Flower Withers debitantski je studijski album britanskog doom metal sastava My Dying Bride.

Novi!!: Latinski jezik i As the Flower Withers · Vidi više »

Asfalt

Asfalt pripremljen za asfaltiranje puta Asfalt je mješavina mineralnih tvari i bitumena kao vezivnog sredstva, koji s obzirom na sastav smjese može zauzimati različit količinski udio.

Novi!!: Latinski jezik i Asfalt · Vidi više »

Asignat

Francuski asignat iz 1792. Asignat (fran. assignat, od lat. assigno — doznaka) je pomoćni papirnati novac, koji je prvi put emitiran u Francuskoj 1789. godine, za vrijeme Francuske revolucije.

Novi!!: Latinski jezik i Asignat · Vidi više »

Asimilacija

Asimilacija (iz latinskog similis „slično“) može značiti (popis nije potpun).

Novi!!: Latinski jezik i Asimilacija · Vidi više »

Asklepije

4. st. pr. Kr. Asklepije (grč. Ἀσκληπιός, Asklēpiós; lat. Aesculapius) u grčkoj mitologiji bog je liječništva, sin Apolona i nimfe Koronide.

Novi!!: Latinski jezik i Asklepije · Vidi više »

Asklepijev štap

Asklepijev štap Asklepijev štap (poznat također kao Eskulapov štapWilcox, Robert A; Whitham, Emma M (15. travnja 2003.). "". Annals of Internal Medicine. Preuzeto 15. lipnja 2007.), starogrčki simbol povezan s astrologijom i liječenjem bolesti kroz medicinsko umijeće.

Novi!!: Latinski jezik i Asklepijev štap · Vidi više »

Asocijacija

Asocijacija (iz latinskog associatio "udruživanje") može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Asocijacija · Vidi više »

Aspekt

Aspekt (lat. aspectus: pogled) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Aspekt · Vidi više »

Aspera Hiems Symfonia

Aspera Hiems Symfonia (latinski: "Simfonija grube zime") debitantski je studijski album norveškog avangardnog metal sastava Arcturus.

Novi!!: Latinski jezik i Aspera Hiems Symfonia · Vidi više »

Assisi

Assisi, hrvatski također i Asiz (latinski: Asisium), je grad u talijanskoj pokrajini Perugi, u regiji Umbria.

Novi!!: Latinski jezik i Assisi · Vidi više »

Astečki galeb

Astečki galeb (Leucophaeus atricilla) je srednje velik galeb Sjeverne i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Astečki galeb · Vidi više »

Astelija

Astelija (lat. Astelia), rod visećih oblikovanih trajnica iz porodice astelijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Astelija · Vidi više »

Astelijevke

Astelijevke (lat. Asteliaceae), biljna porodica u redu Asparagales, koja je dobila ime po rodu astelija (Astelia), visećim trajnicama koje rastu po južnoj polutki, po otocima južnog Pacifika, Indijskog oceana i južnog Atlantika, te u Australiji i krajnjem jugu Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Astelijevke · Vidi više »

Astigmatizam (optika)

optičke osi. fotografska leća konstruirana tako da se izbjegne astigmatska aberacija (astigmatizam). Astigmatizam ili astigmatska aberacija, u optici, je optička aberacija koja nastaje zbog nemogućnosti određenog područja optičke leće ili sfernoga zrcala da fokusira sliku predmeta kad se nalazi izvan optičke osi.

Novi!!: Latinski jezik i Astigmatizam (optika) · Vidi više »

Astragalus bashanensis

Astragalus bashanensis (lat. Astragalus), vrsta kozlinca, otkrivena 2022. godine na zapadu kineske provincije Hubei.

Novi!!: Latinski jezik i Astragalus bashanensis · Vidi više »

Astrolab

Astrolab iz 16. stoljeća. Astrolab (lat. Astrolabium) je povijesni astronomski instrument za mjerenje kutova koji su koristili klasični astronomi i astrolozi.

Novi!!: Latinski jezik i Astrolab · Vidi više »

Astroloba

Astroloba (lat. Astroloba), rod trajnica iz porodice čepljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Astroloba · Vidi više »

Astrologija

Sat sa zodijakom Astrologija (grč.: αστρολογία.

Novi!!: Latinski jezik i Astrologija · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Astronomija · Vidi više »

Astronomski instrumenti

reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Fotometar. Michelson interferometar. Vrlo jednostavni spektroskop koji se zasniva na prizmi. Najveći upravljivi radio teleskop (radio teleskop s pomičnom antenom) promjera 110 metara, nalazi se u Green Banku, SAD (Green Bank radio teleskop). Socorru, SAD. dozimetru. gama astronomije treba biti iz svemira. gama zračenje za istraživanje svemira. astročestične fizike. Promatračnica Chandra unutar teretnog prostora Space Shuttlea. rendgenskog zračenja. ultraljubičastom području sve do 10 milijardi godina u prošlost. Boeing 747 - zvjezdarnica ili Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA). Sateliti za opažanje Sunca SOHO. NASA-in infracrveni svemirski teleskop lansiran 14. prosinca 2009. i ugašen 17. veljače 2011. Astronomski instrumenti su mjerni instrumenti za praćenje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi i svih vrsta zračenja koja od njih pristižu.

Novi!!: Latinski jezik i Astronomski instrumenti · Vidi više »

Astronomski satelit

Suncu u kolovozu 2012., snimljene sa satelita za opažanje Sunca SDO (akronim za eng. ''Solar Dynamics Observatory''). Hubbleov svemirski teleskop. rendgenskog zračenja. svemirskim teleskopom Spitzer. Astronomski satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je svemirska letjelica u putanji (orbiti) oko Zemlje ili drugih nebeskih tijela koje služe za astronomska opažanja, najčešće bilježenjem elektromagnetskih valova.

Novi!!: Latinski jezik i Astronomski satelit · Vidi više »

Atanarik

Atanarik (got. Athaneiks) (umro 25. siječnja 381.) je bio vođa raznih vizigotskih plemena tijekom dva desetljeća i vizigotski kralj zadnje godine svog života, 381.

Novi!!: Latinski jezik i Atanarik · Vidi više »

Atanasije Stojković

Dr Atanasije Stojković (Ruma, 20. rujna 1773. – 1832.) je bio srpski filozof, romanopisac i prosvjetitelj, te prvi srpski fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i Atanasije Stojković · Vidi više »

Atanazije Aleksandrijski

Atanazije Aleksandrijski (Aleksandrija, oko 298. – Aleksandrija, 2. svibnja 373.). kršćanski biskup, patrijarh Aleksandrije i svetac. U Rimokatoličkoj Crkvi on je jedan od crkvenih naučitelja, te se ubraja među četiri velika naučitelja Istočne Crkve. Istočne Crkve slave ga 18. siječnja (datum prijenosa relikvija), a Rimokatolička Crkva 2. svibnja (dan smrti).

Novi!!: Latinski jezik i Atanazije Aleksandrijski · Vidi više »

Atanazije Jurjević

Atanazije Jurjević (Split, oko 1590. ‒ oko 1640.), hrvatski skladatelj, diplomat, književnik i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Atanazije Jurjević · Vidi više »

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Novi!!: Latinski jezik i Ateizam · Vidi više »

Atentat

Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.

Novi!!: Latinski jezik i Atentat · Vidi više »

Atentat na Cezara

Atentat na Julija Cezara Atentat na Cezara se dogodio 15. ožujka 44. pr. Kr. kada je u Pompejevu kazalištu skupina od desetak urotnika, većinom senatora na čelu s Markom Junijem Brutom i Gaj Kasijem Longinom noževima na smrt izbola rimskog diktatora.

Novi!!: Latinski jezik i Atentat na Cezara · Vidi više »

Athanasia

Atanazija (lat. Athanasia), rod grmova iz porodice glavočika, smješten u subtribus Athanasiinae.

Novi!!: Latinski jezik i Athanasia · Vidi više »

Athanasius Kircher

Portret Athanasiusa Kirchera iz 1667. Athanasius Kircher (Geisa kraj Fulde, 2. svibnja 1601. - Rim, 27. studenog 1680.), njemački isusovac i znanstvenik.

Novi!!: Latinski jezik i Athanasius Kircher · Vidi više »

Atila

Atila (procjena godine rođenja od 395. do  406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.

Novi!!: Latinski jezik i Atila · Vidi više »

Atlanta, Georgia

Atlanta je glavni i najveći grad u američkoj saveznoj državi Georgiji, a ujedno je i sjedište okruga Fulton, iako se dio grada, koji mu je pridodan 1909., nalazi u okrugu DeKalb, a veći dio zračne luke je smješten u okrugu Clayton.

Novi!!: Latinski jezik i Atlanta, Georgia · Vidi više »

Atlantska vukoriba

Atlantska vukoriba (lat. Anarhichas orientalis), riba iz roda atlantskih vukova, pordica Anarhichadidae.

Novi!!: Latinski jezik i Atlantska vukoriba · Vidi više »

Atlantski pjegavi dupin

Atlantski pjegavi dupin (lat. Stenella frontalis) je vrsta dupina.

Novi!!: Latinski jezik i Atlantski pjegavi dupin · Vidi više »

Atmosferska fronta

Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Hladna fronta koja se povlači, s čistim i bistrim zrakom iza. sjevernoj polutci. Atmosferska fronta je granična ploha koja odvaja dvije zračne mase različitih svojstava.

Novi!!: Latinski jezik i Atmosferska fronta · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Latinski jezik i Atom · Vidi više »

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Latinski jezik i Atomska jezgra · Vidi više »

Atomski broj

''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.

Novi!!: Latinski jezik i Atomski broj · Vidi više »

Atrakcija

* privlačenje (lat. attractio), privlačnost, privlačna snaga; suprotno: repulzija.

Novi!!: Latinski jezik i Atrakcija · Vidi više »

Atropatena

Atropatena (lat.: Atropatene ili Medija Atropatena - lat.: Media Atropatene) je drevno kraljevstvo koje su u 4. stoljeću pr. Kr. uspostavili iranski plemići u sjeverozapadnom dijelu nekadašnje perzijske satrapije Medije.

Novi!!: Latinski jezik i Atropatena · Vidi više »

Attilio Nicora

Attilio Nicora (Varese, 16. ožujka 1937.), je talijanski rimokatolički kardinal, emeritus biskup Verone i predsjednik emeritus Papinske komisije za kulturnu baštinu Crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Attilio Nicora · Vidi više »

Audi

Audi je njemački proizvođač automobila sa sjedištem u Ingolstadtu.

Novi!!: Latinski jezik i Audi · Vidi više »

Audiatur et altera pars

Audiatur et altera pars ili audi alteram partem (hrv. neka se čuje i druga strana), latinska je izreka koja se rabi kako bi se označilo pravno načelo prema kojem niti jedna osoba ne bi smjela biti osuđena bez pravednog saslušanja u kojom je svakoj stranci dana mogućnost da odgovori na podnesene dokaze protiv nje.

Novi!!: Latinski jezik i Audiatur et altera pars · Vidi više »

Augur

Augur promatra let ptica Augur (lat. augurus, od avis.

Novi!!: Latinski jezik i Augur · Vidi više »

August

August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.

Novi!!: Latinski jezik i August · Vidi više »

Augustin

Augustin je muško ime ili prezime.

Novi!!: Latinski jezik i Augustin · Vidi više »

Augustinski heremiti

AugustinciKrpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv.

Novi!!: Latinski jezik i Augustinski heremiti · Vidi više »

Auktor

Auktor (lat. auctor od augere »uvećati«) znači prvotno onoga, koji razvija i stvara.

Novi!!: Latinski jezik i Auktor · Vidi više »

Aukuba

Aukuba (lat. Aucuba), biljni rod iz porodice garijevki, rasprostranjen od Himalaje na istok do Japana, uključujući otoke Ryukyu (Nansei Shoto) Pripada mu 10 vrsta grmova ili manjeg drveća.

Novi!!: Latinski jezik i Aukuba · Vidi više »

Aureola

uskrsnuću Aureola (deminutiv latinske riječi aurea.

Novi!!: Latinski jezik i Aureola · Vidi više »

Auripigment

Auripigment ili arsenov(III) sulfid, As2S3, služi kao pigment i za uništavanje gamadi.

Novi!!: Latinski jezik i Auripigment · Vidi više »

Auror

U seriji romana o Harryju Potteru aurori su članovi elitnog odreda pri Odjelu magičnog pravosuđa u britanskom Ministarstvu magije koji pronalaze i hvataju crne magove, a posebno sljedbenike Lorda Voldemorta, smrtonoše.

Novi!!: Latinski jezik i Auror · Vidi više »

Australazija

Australazija Australazija je područje koje uključuje Australiju, Novi Zeland, Novu Gvineju, te mnoge okolne otočiće od kojih se većina nalazi u istočnom dijelu Indonezije.

Novi!!: Latinski jezik i Australazija · Vidi više »

Australopitek

Australopitek (lat.: Australopithecus, od lat. australis: južni + grč. πίϑηϰος: majmun) naziv je roda pronađenog samo u Africi, a čije su (isključivo izumrle) vrste pripadale grupi Australopithecina, koji su živjeli prije 4 do 3 milijuna godina.

Novi!!: Latinski jezik i Australopitek · Vidi više »

Australska dvodihalica

Australska dvodihalica (baramunda, lat. Neoceratodus forsteri) je vrsta ribe dvodihalice iz porodice Neoceratodontidae, reda Sarcopterygii.

Novi!!: Latinski jezik i Australska dvodihalica · Vidi više »

Australska srebrna akacija

Australska srebrna akacija (srebrnasta akacija; lat. Acacia dealbata) vrsta je drveta iz roda akacija, podrijetlom iz Australije (Novi Južni Wales, Victoria, Tasmanija, Južna Australija).

Novi!!: Latinski jezik i Australska srebrna akacija · Vidi više »

Australski galeb

Australski galeb najčešća je vrsta galeba u Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Australski galeb · Vidi više »

Austrijanci

Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.

Novi!!: Latinski jezik i Austrijanci · Vidi više »

Austrijska kadulja

Austrijska kadulja (austrijska žalfija; lat. Salvia austriaca), vrsta trajnice iz porodice usnača.

Novi!!: Latinski jezik i Austrijska kadulja · Vidi više »

Austrijski zmijak

Austrijski zmijak (lat. Scorzonera austriaca), zeljasta trajnica iz porodice glavočika, rasprostranjena po južnoj i srednjoj Europi, uključujući i Hrvatsku.Voli sunčana i polusjenovita staništa.

Novi!!: Latinski jezik i Austrijski zmijak · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Latinski jezik i Austro-Ugarska · Vidi više »

Autarijatska krčagovina

Autarijatska krčagovina (lat. Amphoricarpos autariatus), zeljasta biljka iz porodice glavočika čije dvije podvrste rastu od Srbije i Bosne i Hercegovine na sjeveru do Crne Gore i Grčke na jugu.

Novi!!: Latinski jezik i Autarijatska krčagovina · Vidi više »

Autizam

Opsesivno slaganje predmeta može ukazivati na autizam. Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga.

Novi!!: Latinski jezik i Autizam · Vidi više »

Autodafé

access-date.

Novi!!: Latinski jezik i Autodafé · Vidi više »

Autograf

Autograf (grč. αὐτόγραφος: vlastoručan) može biti.

Novi!!: Latinski jezik i Autograf · Vidi više »

Autohtoni kultovi u Istri

Autohtoni kultovi u Istri religijski su kultovi u antičkoj Istri koji su se, unatoč mnoštvu orijentalnih, grčkih ili rimskih kultova, održali kroz stoljeća, što govori o snazi domaće duhovne ostavštine na istarskom poluotoku.

Novi!!: Latinski jezik i Autohtoni kultovi u Istri · Vidi više »

Autoklav

Autoklav (lat. clavis: ključ) je naprava za zagrijavanje tvari pod tlakom na temperaturu višu od njihova vrelišta.

Novi!!: Latinski jezik i Autoklav · Vidi više »

Avelinija

Avelinija (lat. Avellinia), maleni biljni rod iz porodice pravih trava (Poaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Avelinija · Vidi više »

Aventin

Aventine Secession (20th century) | religion.

Novi!!: Latinski jezik i Aventin · Vidi više »

Aves (razdvojba)

* Ptice (lat. Aves).

Novi!!: Latinski jezik i Aves (razdvojba) · Vidi više »

Avicena

Avicena Avicena (perz. ابن سینا; Ibn Sīnā), punim imenom Abū ʿAlī al-Ḥusain ibn ʿAbd Allāh ibn Sīnā (Afšanah kraj Buhare, 980. – Hamadan, 1037.), Iranac, vodeći je filozof islamskog svijeta i neoplatonist.

Novi!!: Latinski jezik i Avicena · Vidi više »

Avignon

Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.

Novi!!: Latinski jezik i Avignon · Vidi više »

Avimimus

Avimimus ("oponašatelj ptica", lat. avis.

Novi!!: Latinski jezik i Avimimus · Vidi više »

Avit

Eparchius Avitus (lat. Marcus Maecilius Flavius Eparchius Avitus), (Auvergne, oko 400. – početak 457.), bio je car Zapadnog Rimskog Carstva od 455. do 456. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Avit · Vidi više »

Avoirdupois sustav mjera

Avoirdupois sustav mjera je sustav za mjerenje mase koji se temelji na funti koja ima šesnaest unca.

Novi!!: Latinski jezik i Avoirdupois sustav mjera · Vidi više »

Avokado

Avokado (lat. Persea), biljni rod porodice lovorovki iz tropske Amerike i Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Avokado · Vidi više »

Azijska cibetka palmašica

Azijska cibetka palmašica (lat. Paradoxurus hermaphroditus) – cibetka iz porodice Viverridae.

Novi!!: Latinski jezik i Azijska cibetka palmašica · Vidi više »

Azijska platana

Azijska platana (istočnjačka platana, istočna platana; lat. Platanus orientalis), dugovječno drvo iz roda vodoklena rašireno po jugoistočnoj Europi i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Azijska platana · Vidi više »

Azijski ginseng

Azijski ginseng (đavolski grm, korejski ginseng, lat. Panax ginseng), biljna je vrsta iz porodice Araliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Azijski ginseng · Vidi više »

Azijski slon

Azijski slon (lat. Elephas maximus), često i indijski slon je, nakon afričkog slona, druga najveća danas živuća kopnena životinja.

Novi!!: Latinski jezik i Azijski slon · Vidi više »

Azorski lovor

Azorski lovor (lat. Laurus azorica) biljna vrsta iz roda lovora, porodica lovorovki, raširena po Azorskom otočju.

Novi!!: Latinski jezik i Azorski lovor · Vidi više »

Azovsko more

Azovsko more (krimski tatarski: Azaq deñizi; rus.: Азовское море; ukr.: Азовське море) je more u istočnoj Europi povezano s Crnim morem uskim Kerčkim vratima (oko 4 km), a ponekad se smatra sjevernim produžetkom Crnog mora.

Novi!!: Latinski jezik i Azovsko more · Vidi više »

Łobez

Łobez (njemački Labes, latinski Labesia je poljski grad Zapadnopomeranskog vojvodstva. Grad ima 10 409 (2015) stanovnika. Grad leži na obalama rijeke Rege. Željezničke veze dovode do mnogih gradova, npr. Szczecin, Stargard, Koszalin, Słupsk, Gdanjsk i Olsztyn.

Novi!!: Latinski jezik i Łobez · Vidi više »

Ávila (grad)

Ávila de los Caballeros, Ávila del Rey ili jednostavno Ávila (latinski: Abila i Óbila) je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Ávili, pokrajina Kastilja i León.

Novi!!: Latinski jezik i Ávila (grad) · Vidi više »

Íñigo Arista

Íñigov kip u Madridu Eneko Aritza ili Íñigo Arista (781. – 852.) bio je prvi kralj Pamplone.

Novi!!: Latinski jezik i Íñigo Arista · Vidi više »

Đavolji nokat

Đavolji nokat (huperzija, hupercija; lat. Huperzia), rod ljekovitih trajnica iz porodice crvotočina rasprostranjen po gotovo cijelom svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Đavolji nokat · Vidi više »

Đumbir (biljni rod)

Đumbir (ingver, lat. Zingiber), rod korisnih trajnica iz porodice đumbirovki.

Novi!!: Latinski jezik i Đumbir (biljni rod) · Vidi više »

Đumbirolike

Đumbirolike (lat. Zingiberales), biljni red cvjetnjača (Magnoliophyta, Angiospermae) iz razreda Liliopsida ili jednosupnica.

Novi!!: Latinski jezik i Đumbirolike · Vidi više »

Đumbirovke

Đumbirovke (lat. Zingiberaceae), biljna porodica iz razreda jednosupnica (Liliopsida) koja obuhvaća preko 1.587 vrsta u 52 rod unutar reda Zingiberales (đumbirolike) koji po njima dobiva ime(đumbirolike).

Novi!!: Latinski jezik i Đumbirovke · Vidi više »

Đurađ I. Balšić

'''Zeta za doba Đurađa I. Balšića''' Đurađ I. Balšić je vladar Zete od 1362. do 1378. godine kao drugi po redu iz crnogorske dinastije Balšića.

Novi!!: Latinski jezik i Đurađ I. Balšić · Vidi više »

Đurđica

Đurđica (lat. Convallaria), maleni je biljni rod mirisnih trajnica kojemu pripadaju tri vrste, od kojih je najpoznatija đurđica (Convallaria majalis).

Novi!!: Latinski jezik i Đurđica · Vidi više »

Đuro Bašić

Đuro Bašić (Dubrovnik, 24. listopada 1695. – Dubrovnik, 26. kolovoza 1765.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, književnik i duhovni pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Đuro Bašić · Vidi više »

Đuro Hidža

Đuro Antun Hidža - Georgius Higia Đuro Körbler: Dubrovčanin Petar Bianchi i nećak mu Didak Dubravica-Arboscelli, Prilog za povijest hrvatskoga latinizma u XVIII.

Novi!!: Latinski jezik i Đuro Hidža · Vidi više »

Đuro Matijašević

Đuro Matijašević ili Đuro Matijašević Mattei (Dubrovnik, 2. siječnja 1670. – Rim, 13. prosinca 1728.) je bio hrvatski bibliograf, leksikograf i pjesnik.

Novi!!: Latinski jezik i Đuro Matijašević · Vidi više »

Đuro, dukljanski kralj

Đuro (na crnogor. ćiril. Ђорђе, Đorđe) iz crnogorske dinastije Vojislavljevića, sin dukljanskoga kralja Bodina, u dva je navrata bio dukljanski kralj, najprije od 1113. do 1118. a onda u razdoblju od 1125. do 1131. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Đuro, dukljanski kralj · Vidi više »

Šaš

Šaš (bresika, oštra trava, oštrica, lat. Carex) biljni je rod iz porodice šiljovki s velikim brojem vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Šaš · Vidi više »

Šašina

Šašina (lat. Scirpus), biljni rod iz porodice šiljovki.

Novi!!: Latinski jezik i Šašina · Vidi više »

Šafran

Šafran (podlesak; lat. Crocus), biljni rod trajnica s podzemnim gomoljem iz porodice Iridaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Šafran · Vidi više »

Šafranasta preslica

Šafranasta preslica ili oker ovojnjača (lat. Amanita crocea) je vrsta jestive gljive iz roda Amanita.

Novi!!: Latinski jezik i Šafranasta preslica · Vidi više »

Šafranov korijen

Šafranov korijen (lat. Curcuma), rod korisnih trajnica iz porodice đumbirovki (Zingiberaceae) kojemu pripada preko 90 vrsta porijeklom iz suptropskih i tropskih krajeva Azije, Tajland, Laos, Burma.

Novi!!: Latinski jezik i Šafranov korijen · Vidi više »

Šah

Popularna "Staunton" šahovska ploča, koju je kreirao Nathaniel Cook 1849. i koju je koristio vodeći igrač toga doba Howard Staunton. Fédération Internationale des Échecs (FIDE) je prihvatila ovu ploču kao standard 1924. godine Šah je igra za dva igrača.

Novi!!: Latinski jezik i Šah · Vidi više »

Šapika

Šapika (popanak, lat. Heracleum), biljni rod u porodici štitarki kojemu pripada zasada 52 priznate vrste.

Novi!!: Latinski jezik i Šapika · Vidi više »

Šara poljarica

Šara poljarica (latinski: Hierophis gemonensis) vrsta je zmije iz porodice Colubridae.

Novi!!: Latinski jezik i Šara poljarica · Vidi više »

Šarena boa

Šarena boa (latinski: Boa constrictor) je velika neotrovna vrsta zmije iz porodice Boida.

Novi!!: Latinski jezik i Šarena boa · Vidi više »

Šarena gnojištarka

Šarena gnojištarka ili pjegava gnojištarka (lat. Coprinopsis picacea) je nejestiva gljiva iz roda Coprinopsis.

Novi!!: Latinski jezik i Šarena gnojištarka · Vidi više »

Šarena pečurka

Šarena pečurka, poznata i kao otrovna pečurka (lat. Agaricus moelleri) je otrovna gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Šarena pečurka · Vidi više »

Šarena perunika

Šarena perunika (išarana perunika; lat. Iris variegata), zeljasta cvjetnica iz porodice perunikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Šarena perunika · Vidi više »

Šarenokljuni gnjurac

Šarenokljuni gnjurac (lat. Podilymbus podiceps) je vrsta vodenih ptica.

Novi!!: Latinski jezik i Šarenokljuni gnjurac · Vidi više »

Šarlah

Jezik kod šarlaha Osip kod šarlaha ''Streptococcus pyogenes'' Šarlah (lat. scarlatina) zarazna je bolest, koja nastaje kao posljedica infekcije sojem bakterije piogenog streptokoka (Streptococcus pyogenes) koji luči neku od izoformi streptokoknog pirogenog egzotoksina (SPE A, B ili C).

Novi!!: Latinski jezik i Šarlah · Vidi više »

Šćipakčić

Šćipakčić (bušinova ozorina, šipakčić, prasac, žuta ozorina, lat. Cytinus hypocistis), parazitska raslinja na vrstama bušina (Cistus), rasprostranjena po Mediteranu, uključujuići i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Šćipakčić · Vidi više »

Šćucica

Šćucica (šćučica, metla, metlica, žukvica, lat. Osyris), biljni rod od nekoliko vrsta vazdazelenih grmova i poluparazita iz južne Europe, Afrike i Indije i susjednih država.

Novi!!: Latinski jezik i Šćucica · Vidi više »

Šećerna bolest

Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus), poremećaj je povećanja razine šećera u krvi, koji se zbiva kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu.

Novi!!: Latinski jezik i Šećerna bolest · Vidi više »

Šećerna repa

Šećerna repa (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima) industrijska je biljka iz porodice Štirovki koja se uzgaja radi proizvodnje šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu.

Novi!!: Latinski jezik i Šećerna repa · Vidi više »

Šećerna trska

''Saccharum officinarum''. Europljani (ljubičasta područja) krajem 14. stoljeća. Plantaža šećerne trske na otoku Réunion s kraja 19. stoljeća. Indiji iz 1905. Plantaža šećerne trske na Mauricijusu. Cvijet šećerne trske. Šećerna trska (zastarjelo: sladorna trska, lat. Saccharum officinarum) je biljka iz porodice Trava (Poaceae) i unutar nje se svrstava u potporodicu Panicoideae u koju je svrstano još oko 3270 drugih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Šećerna trska · Vidi više »

Šećerni javor

Šećerni javor (sladorovac, lat. Acer saccharum), vrsta drveta iz porodice sapindovki raširen po šumama južno od Hudsonovog zaljeva i istoku Sjedinjenih država.

Novi!!: Latinski jezik i Šećerni javor · Vidi više »

Šeboj

Šeboj (trizalj, trizaj; lat. Erysimum), biljni rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg bilja i trajnica iz porodice krstašica raširen po Euroaziji, Sjevernoj Americi i zapadnim dijelovima Sjeverne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Šeboj · Vidi više »

Šelak

Neke od različitih boja šelaka. Crtež kukca ''Kerria lacca'' i njegovih šelakovih cijevčica (nacrtao Harold Maxwell-Lefroy). Šelak (njem. Schellack  šelak, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Latinski jezik i Šelak · Vidi više »

Šenika

Šenika (pirevina; lat. Glyceria), rod korisnih vodenih trajnica iz porodice trava smješten u tribus Meliceae.

Novi!!: Latinski jezik i Šenika · Vidi više »

Šenokaulon

Šenokaulon (lat. Schoenocaulon), biljni rod iz porodice čemerikovki, dio je tribusa Melanthieae.

Novi!!: Latinski jezik i Šenokaulon · Vidi više »

Šer

Šer (gromuljaš, andrahne; lat. Andrachne), biljni rod iz porodice filantusovki sa dvadesetak vrsta grmova rasprostranjenih od Sredozemlja i Makaronezije do Himalaje i dijelovima Amerike (Meksiko, Peru) Jedna vrsta raste i u Hrvatskoj, to je sredozemni šer ili divlji gromuljaš (Andrachne telephioides).

Novi!!: Latinski jezik i Šer · Vidi više »

Šest razdoblja svijeta

Kužni dijagram šest razdoblja svijeta. Španjolski iluminirani rukopis. Britanska knjižnica. Šest razdoblja svijeta (lat.: sex aetates mundi) ili sedam razdoblja svijeta (lat.: septem aetates mundi) kršćanska je povijesna periodizacija koju je prvi put jasno definirao sveti Augustin oko 400.

Novi!!: Latinski jezik i Šest razdoblja svijeta · Vidi više »

Šestar (zviježđe)

Šestar (lat. Circinus) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Šestar (zviježđe) · Vidi više »

Šesteroškrge raže

Šesteroškrge raže (lat. Hexatrygon), monotipični rod riba hrskavičnjača, jedina u porodici Hexatrygonidae, dio je reda Myliobatiformes.

Novi!!: Latinski jezik i Šesteroškrge raže · Vidi više »

Ševe

Ševe (lat. Alaudidae) su porodica ptica pjevica.

Novi!!: Latinski jezik i Ševe · Vidi više »

Šiška

lat. ''Diplolepis quercus-folii''). tinte (u sredini). Šiška ili cecidija je izraslina na biljnom tkivu okrugla ili kuglasta oblika, različitih veličina.

Novi!!: Latinski jezik i Šiška · Vidi više »

Šibenska molitva

Šibenska molitva Šibenska molitva jedan je od prvih poznatih hrvatskih latiničkih jezičnih i književnih spomenika, a godinama je smatrana i najstarijim (dokumentom pisan latinicom na hrvatskomJadranka Klisović: Vjesnik, večernje izdanje 21. studenoga 2008., Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 20. lipnja 2020.). Prvenstvo je, međutim, pripalo zadarskom Redu i zakonu iz 1345. godine, ali kao tekst nadahnute pjesničke inspiracije, koji ulazi u sve antologije starijega hrvatskog pjesništva, Šibenska molitva i dalje među tim najstarijim latiničkim spomenicima drži prvenstvo.

Novi!!: Latinski jezik i Šibenska molitva · Vidi više »

Šibika

Šibika (grašar, lat. Coronilla), biljni rod iz porodice lepirnjača (Fabaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Šibika · Vidi više »

Šilbidni somovi

Ailia coila bez leđne peraje Šilbidni somovi (lat. Schilbeidae), porodica slatkovodnih riba redu somovki (Siluriformes) raširena tropskoj Africi i južnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Šilbidni somovi · Vidi više »

Šilj

Šilj (lat. Cyperus), veliki biljni rod od preko 900 vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice šiljovki.

Novi!!: Latinski jezik i Šilj · Vidi više »

Šiljasta lignja

Šiljasta lignja (lat. Alloteuthis subulata) druga je vrsta karakteristična po izgledu od dvije vrste roda alleoteuthis iz obitelji loligindae koje su brojne u Jadranu i često se nađu u koćarskim prilovima.

Novi!!: Latinski jezik i Šiljasta lignja · Vidi više »

Šiljka

Šiljka (lat. Danthonia), biljni rod iz porodice travovki.

Novi!!: Latinski jezik i Šiljka · Vidi više »

Šiljkolika

Šiljkolika (lat. Danthoniastrum), biljni rod iz porodice travovki.

Novi!!: Latinski jezik i Šiljkolika · Vidi više »

Šiljoglavke

Šiljoglavke (lat. Echinorhinidae) porodica morskih pasa kojoj pripadaju samo dvije slabo poznate vrste jer žive u dubinama od najmanje 10 pa do 900 metara (pas zvjezdaš) odnosno 1 100 metara, Echinorhinus cookei, često na ili blizu morskog dna.

Novi!!: Latinski jezik i Šiljoglavke · Vidi više »

Šiljorep

Šiljorep (djevojka, limodorum, lat. Limodorum), rod trajnica iz porodice kaćunovki (orhideja), dio je tribusa Neottieae.

Novi!!: Latinski jezik i Šiljorep · Vidi više »

Šiljovke

Šiljovke (lat. Cyperaceae), biljna porodica iz reda travolike (poales), razred jednosupnica (Liliopsida).

Novi!!: Latinski jezik i Šiljovke · Vidi više »

Šimšir

Šimšir (lat. Buxus), rod otrovih zimzelenih grmova iz porodice šimširovki.

Novi!!: Latinski jezik i Šimšir · Vidi više »

Šimširolike

Šimširolike (lat. Buxales), biljni red iz razreda dvosupnica (Magnoliopsida) koji se sastoji od dvije porodice, od kojih je jedna ograničena na Madagaskar i Komore, to je porodica Didymelaceae s rodom Didymeles.

Novi!!: Latinski jezik i Šimširolike · Vidi više »

Šimširovke

Šimširovke (lat. Buxaceae), biljna porodica u redu Buxales.

Novi!!: Latinski jezik i Šimširovke · Vidi više »

Šime Starčević

Šime Starčević (Shime Starcsevich) (Klanac, Gospić, 18. travnja 1784. - Karlobag, 14. svibnja 1859.), bio je hrvatski svećenik, bogoslov, gramatičar (slovničar), pravopisac i borac za hrvatski jezik, prethodnik hrvatskih preporoditelja.

Novi!!: Latinski jezik i Šime Starčević · Vidi više »

Šimun Čarobnjak

Šimun Čarobnjak, okružen demonima, s bazilike u Toulouseu Šimun Čarobnjak (grč. Σίμων ὁ μάγος, lat. Simon Magus), samarijski duhovni učitelj iz 1. stoljeća pr. Kr.

Novi!!: Latinski jezik i Šimun Čarobnjak · Vidi više »

Šimun Greblo

Šimun Greblo, (Roč, oko 1472. – Roč, nakon 1539.), svećenik, glagoljaški pisac i pisar.

Novi!!: Latinski jezik i Šimun Greblo · Vidi više »

Širokolisna veprina

Širokolisna veprina (jezičasta veprina, meka veprina, mekolisna veprina, lat. Ruscus hypoglossum), vrsta veprine, biljke iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Širokolisna veprina · Vidi više »

Širokolisni rogoz

Širokolisni rogoz (lat.Typha latifolia) vodena je biljka iz roda rogoza (Typha).

Novi!!: Latinski jezik i Širokolisni rogoz · Vidi više »

Šisandra

Šisandra (lat. Schisandra), biljni rod listopadnih i zimzelenih visećih grmova iz porodice Schisandraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Šisandra · Vidi više »

Šismatoglotis

Šismatoglotis (lat. Schismatoglottis), rod vazdazelenih trajnica iz porodice kozlačevki raširen po tropskoj Aziji, najviše u Maleziji.

Novi!!: Latinski jezik i Šismatoglotis · Vidi više »

Šiso

Šiso (Crna kopriva, šizo, lat. Perilla frutescens), ljekovita je i jestiva biljka koja raste u Indiji, Nepalu, Kini, Japanu i Koreji.

Novi!!: Latinski jezik i Šiso · Vidi više »

Šivalica

Šivalica (lat. Cistocola juncidis) je ptica iz reda vrapčarki.

Novi!!: Latinski jezik i Šivalica · Vidi više »

Škanjac osaš

Škanjac osaš (lat. Pernis apivorus), je ptica grabljivica iz porodice jastrebova (Accipitridae) koja ne pripada u škanjce nego potporodici Perninae ili osaše.

Novi!!: Latinski jezik i Škanjac osaš · Vidi više »

Škapular

Škapular. Škapular (lat. scapulae) u srednjem vijeku bio je posebni dio gornje kratke odjeće, bez rukava, otvoren s obje strane, koji je osim ramena pokrivao sprijeda prsa, a straga leđa sve do slabina.

Novi!!: Latinski jezik i Škapular · Vidi više »

Škarpinke

Škarpinke (lat. Scorpaeniformes), red uglavnom morskih riba iz razreda zrakoperki ili Actinopterygii.

Novi!!: Latinski jezik i Škarpinke · Vidi više »

Školjkasti cvijet

Školjkasti cvijet (lat. Moluccella), biljni rod iz porodice usnača kojemu pripada barem 8 vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz središnje i jugozapadne Azije i Mediterana (afrički i euroski dio).

Novi!!: Latinski jezik i Školjkasti cvijet · Vidi više »

Škorpion (zviježđe)

Škorpion (lat. Scorpius), jedno je od zviježđa zodijaka, pozicionirano između Vage na zapadu i Strijelca na istoku.

Novi!!: Latinski jezik i Škorpion (zviježđe) · Vidi više »

Škotska umjetnost

Piktski kamen s otoka Tarbat iz oko 8. st. Škotska umjetnost je umjetnost na području Škotske i umjetnost naroda Škota od prapovijesti do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Škotska umjetnost · Vidi više »

Škotski klan

Karta Škotske s područjima škotskih klanova Škotski klan (od škotskog gaelskog clann, djeca, obitelj) je društvena organizacija svojstvena Škotima.

Novi!!: Latinski jezik i Škotski klan · Vidi više »

Škrinja privilegija

Škrinja se čuva u Hrvatskom drž. arhivu Škrinja privilegija kraljevine (lat. Cista privilegiorum Regni), drvena škrinja koja na prednjoj strani ima naslikane grbove Hrvatske i Slavonije, u kojoj su se čuvali najvažniji dokumenti Kraljevine Hrvatske i Slavonije.

Novi!!: Latinski jezik i Škrinja privilegija · Vidi više »

Škrob

amilopektin amiloza Škrob (lat. amylum) je visokomolekularni ugljikohidrat, polisaharid s općom formulom (C6H10O5)n, izgrađen od međusobno povezanih molekula (jedinica) D-glukoze povezanih α-1,4-glikozidnom vezom.

Novi!!: Latinski jezik i Škrob · Vidi više »

Šljuke sjemenjarke

Šljuke sjemenjarke (lat. Thinocoridae) je porodica ptica iz reda močvarica.

Novi!!: Latinski jezik i Šljuke sjemenjarke · Vidi više »

Šopron

Šopron, Šapruon (kod Hrvata u Koljnofu), Šopruonj (kod Hrvata u Umoku) (mađ. Sopron, njem. Ödenburg, lat.: Scarbantia) je grad u Đursko-mošonjsko-šopronskoj županiji čije je zajedno s Jurom i središte.

Novi!!: Latinski jezik i Šopron · Vidi više »

Šoreja

Šoreja (pentakme, lat. Shorea, sin. Pentacme), rod korisnog drveća iz porodice dipterokarpovki.

Novi!!: Latinski jezik i Šoreja · Vidi više »

Šotova pukovica

Šotova pukovica (Šotov smudnjak, lat. Dichoropetalum schottii, sin. Peucedanum schottii Besser ex DC.), biljna vrsta iz porodice štitarki, nekada uključivana u rod smudnjaka ili ili pukovice, a danas rodu Dichoropetalum.

Novi!!: Latinski jezik i Šotova pukovica · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Latinski jezik i Španjolska · Vidi više »

Španjolska juka

Yucca aloifolia španjolska juka (lat. Yucca aloifolia), vazdazeleno malo drvo iz porodice šparogovki, potporodica saburovki.

Novi!!: Latinski jezik i Španjolska juka · Vidi više »

Španjolska trstika

Španjolska trstika (lat. Calamus rotang), biljna vrsta iz porodice palmovki (Arecaceae), penjačica koja može narasti i do 200 metara dužine, ili više, poznata i po tome što preko korijena upija velike količine vode dobre za piće.

Novi!!: Latinski jezik i Španjolska trstika · Vidi više »

Španjolski jezik

Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Španjolski jezik · Vidi više »

Španjolski vrabac

Španjolski vrabac (lat. Passer hispaniolensis) je jedna od četiri europske vrste u porodici Vrabaca.

Novi!!: Latinski jezik i Španjolski vrabac · Vidi više »

Šparoga

Šparoga (šparožina, lat. Asparagus), najvažniji biljni rod u porodici šparogovki (Asparagaceae) i redu šparogolike (Asparagales).

Novi!!: Latinski jezik i Šparoga · Vidi više »

Šparogolike

''Ophiopogon bodinieri''. Šparogolike (lat. Asparagales), biljni red iz razreda Liliopsida kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.

Novi!!: Latinski jezik i Šparogolike · Vidi više »

Šparogovke

''Liriope minor''. ''Muscari neglectum''. ''Paradisea liliastrum''. Šparogovke (lat. Asparagaceae), biljna porodica jednosupnica iz reda šparogolikih (Asparagales).

Novi!!: Latinski jezik i Šparogovke · Vidi više »

Špedicija

Špedicija (latinski expedire, otpremiti) je gospodarska djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme i dopreme robe te provozom robe kroz neku zemlju i ostalim poslovima koji su s tim u vezi.

Novi!!: Latinski jezik i Špedicija · Vidi više »

Špiljski medvjed

Špiljski medvjed (lat. Ursus spelaeus) je izumro na vrhuncu posljednjeg ledenog doba prije oko 24 tisuće godina.

Novi!!: Latinski jezik i Špiljski medvjed · Vidi više »

Špinat

Špinat (lat. Spinacia), manji rod jednogodišnjeg raslinja nekada klasificiran eks-porodici lobodovke (Chenopodiaceae), a danas u štirovke (Amaranthaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Špinat · Vidi više »

Štajerska (vojvodstvo)

Grb Štajerskoga vojvodstva Štajerska (lat. Styria; njem. Herzogtum Steiermark; slov. Vojvodina Štajerska) naziv je za vojvodstvo u Svetom Rimskom Carstvu, a potom i nasljednu zemlju Habsburške Monarhije, smješteno u današnjoj jugoistočnoj Austriji i sjeveroistočnoj Sloveniji.

Novi!!: Latinski jezik i Štajerska (vojvodstvo) · Vidi više »

Štapasta palma

Štapasta palma (lat. Rhapis), biljni rod iz porodice palmovki (Arecaceae) raširen po jugoistočnoj Aziji: Vijetnam, Kina, Japan, Tajland, Kambodža i neki otoci Indonezije.

Novi!!: Latinski jezik i Štapasta palma · Vidi više »

Štavelj

R. confertus R. vesicarius R. longifolius R. maderensis Štavelj (kiselica; lat. Rumex), rod zeljastih biljaka iz porodice dvornikovki, koji sadrži oko stotinu vrsta trajnica koje rastu po umjerenoj zoni sjeverne hemisfere.

Novi!!: Latinski jezik i Štavelj · Vidi više »

Štefan Žemlič

Štefan Žemlič ili Žemlitš (mađ.: Zsemlics István) (Murska Sobota, 9. srpnja, 1840. – Gornja Lendava, 10. studenog, 1891.) slovenski rimokatolički svećenik i pisac u Mađarskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Štefan Žemlič · Vidi više »

Štefan Küzmič

Novi zavjet. Bratislava, 1817. godine. Štefan Küzmič ili Števan Küzmič (mađ.: Küzmics István) (Strukovci, Mađarska, danas Slovenija, oko 1723. – Surd, Mađarska, 22. prosinca 1779.) bio je slovenski pisac, prevoditelj, učitelj i evangelički pastor.

Novi!!: Latinski jezik i Štefan Küzmič · Vidi više »

Štefan Zagrebec

Štefan Zagrebec (znaći Stjepan Zagrepčanin, lat.: P. Stephanus Zagrabiensis), rođen kao Matija Marković (Matthias Markovich) (Zagreb, o. 1669. – Zagreb, 15. veljače 1742.) hrvatski je književnik, kapucinski redovnik i propovjednik, autor kajkavske barokne književnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Štefan Zagrebec · Vidi više »

Štipavac (biljni rod)

Štipavac (uleks; lat. Ulex), rod listopadnih trnovitih grmova iz tribusa Genisteae, dio potporodice Papilionoideae, porodica mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Štipavac (biljni rod) · Vidi više »

Štirenica

Štirenica (crkvina, zidna trava, caklenjača, zidarica, končina lat. Parietaria), biljni rod iz porodice koprivovki kojemu pripada dvadesetak vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica raširenih po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Štirenica · Vidi više »

Štirovke

štirovke (ščirovine, šćirovi, lat. Amaranthaceae), biljna porodica iz reda Caryophyllales ili klinčićolike.

Novi!!: Latinski jezik i Štirovke · Vidi više »

Štit (zviježđe)

Štit (lat. Scutum) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Štit (zviježđe) · Vidi više »

Štitarka

Štitarka (lat. Lepiota clypeolaria), poznata i kao bjelonoga štitarka ili obuvena suncobranka, česta je nejestiva gljiva iz roda Lepiota.

Novi!!: Latinski jezik i Štitarka · Vidi više »

Štitarke

Štitarke (celerovke, kimovke; lat. Apiaceae, Umbelliferae) su porodica dvosupnica kojoj pripada 418 rodova s 3.257 vrsta trajnih i jednogodišnjih zeleni, rjeđe polugrmova i grmova.

Novi!!: Latinski jezik i Štitarke · Vidi više »

Štitasti ožiljak

Štitasti ožiljak (prugavka, lat. Molopospermum), rod i jedina vrsta roda Molopospermum, porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Štitasti ožiljak · Vidi više »

Štitasti zelenčić

Chimaphila umbellata occidentalis Štitasti zelenčić (štitasta kruščica, lat. Chimaphila umbellata), malena cvjetna biljka iz porodice Ericaceae koja je među Šumskim Cree Indijancima imala reputaciju litontriptika i uživala veliki ugled.

Novi!!: Latinski jezik i Štitasti zelenčić · Vidi više »

Štitasto ptičje mlijeko

Štitasto ptičje mlijeko (laščet, lapčet, pupa. lat. Ornithogalum umbellatum), lukovičasta trajnica iz roda ptičjeg mlijeka, porodica Asparagaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Štitasto ptičje mlijeko · Vidi više »

Štitka

Štitka (štitenka; lat. Clypeola), biljni rod iz porodice krstašica.

Novi!!: Latinski jezik i Štitka · Vidi više »

Štitna žlijezda

Štitna žlijezda Štitna žlijezda (štitnjača, lat. glandula thyreoidea), endokrina žlijezda, nalazi se na prednjoj strani vrata, ispod grkljana.

Novi!!: Latinski jezik i Štitna žlijezda · Vidi više »

Štokavsko narječje

Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.

Novi!!: Latinski jezik i Štokavsko narječje · Vidi više »

Štovanje

sv. Donacija iz Reimsa. Štovanje (lat. veneratio, grč. τιμάω, timao), čin je štovanja svetaca, osoba za koje je utvrđen visok stupanj pobožnosti i svetosti.

Novi!!: Latinski jezik i Štovanje · Vidi više »

Štrbac

Štrbac (lat. Meum), monotipski biljni rod iz porodice štitarki (Apiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Štrbac · Vidi više »

Štrcalica

Štrcalica (štrkalj, divlji krastavac, pipunić, vražji krastavac, mlunić; lat. Ecballium), monotipski biljni rod iz porodice tikvovki.

Novi!!: Latinski jezik i Štrcalica · Vidi više »

Štukolike ribe

Štukolike ribe (lat. Esociformes), red riba iz razreda zrakoperki (Actinopterygii) ili pravih koštunjača (Teleostei).

Novi!!: Latinski jezik i Štukolike ribe · Vidi više »

Šumarica

Šumarica (lat. Anemone) je rod zeljastih trajnica iz porodice žabnjakovki (Ranunculaceae) sa 172 priznate vrste.

Novi!!: Latinski jezik i Šumarica · Vidi više »

Šumarica (gljiva)

Šumarica (lat. Agaricus silvaticus) je jestiva gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Šumarica (gljiva) · Vidi više »

Šumska anđelika

Šumska anđelika (šumski kravujac, divlja anđelika, lat. Angelica sylvestris), jedna od 106 vrsta trajnica iz roda anđelika (Angelica), porodica štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska anđelika · Vidi više »

Šumska češljugovina

Šumska češljugovina (lat. Dipsacus fullonum), biljka je iz porodice češljugovki (Dipsacaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Šumska češljugovina · Vidi više »

Šumska žutilovka

Šumska žutilovka (uskolisna žutilovka, žutica šumska, žutica srpasta, lat. Genista sylvestris), ljekovita biljka iz roda žutilovki, porodica mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska žutilovka · Vidi više »

Šumska datulja

Šumska datulja (lat. Phoenix sylvestris), jedna od desetak vrsta u rodu datula.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska datulja · Vidi više »

Šumska iglica

Šumska iglica (iglica šumska, ždralica četverosrha, lat. Geranium sylvaticum), vrsta dvosupnice iz roda iglica, porodica iglicovke.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska iglica · Vidi više »

Šumska jagoda

Šumska jagoda (lat. Fragaria vesca) je vrsta jagode koja raste u predjelima Sjeverne polutke.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska jagoda · Vidi više »

Šumska kokoška

Šumska kokoška (gnezdovica; lat. Neottia nidus-avis), vrsta orhideje iz roda čopotac ili kokoška raširena po velikim dijelovima Euroazije, uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska kokoška · Vidi više »

Šumska kozja krv

Šumska kozja krv (šumska kozokrvina, lat. Lonicera periclymenum), mirisna, ljekovita, grmasta penjačica iz porodice Caprifoliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska kozja krv · Vidi više »

Šumska mjehurica

Šumska mjehurica (ljoskavac, pljuskavac, gospina jagoda, pogančeva trava; lat. Alkekengi officinarum, sin. Physalis alkekengi) biljka je iz porodice Solanaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska mjehurica · Vidi više »

Šumska pečurka

Šumska pečurka (lat. Agaricus silvicola) je jestiva gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Šumska pečurka · Vidi više »

Šumska potočnica

Šumska potočnica (šumski nezaboravak, potočnica pozemljuša, lat. Myosotis sylvatica), biljna vrsta iz roda potočnica ili plavomilja, porodica boražinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska potočnica · Vidi više »

Šumska sastojina

bukve Šumska sastojina dio je šume, koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, dobi i stadiju razvitka, uzgojnom obliku, načinu postanka i načinu gospodarenja.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska sastojina · Vidi više »

Šumska smilika

Šumska smilika, (lat. Omalotheca sylvatica, sin. Gnaphalium sylvaticum) biljka je iz porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska smilika · Vidi više »

Šumska svijeća

Šumska svijeća (debela stapka, lat. Sarcocaulon, po nekim autorima sinonim od Monsonia), biljni rod u porodici iglicovki, sastoji se od desetak vrsta grmova s juga Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska svijeća · Vidi više »

Šumska tratinčica

šumska tratinčica (ovčica, krasuljak, babica, lat. Bellis sylvestris), biljna vrsta iz porodice glavočika raširena po Sredozemlju Europe, Azije i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Šumska tratinčica · Vidi više »

Šumska urodica

Šumska urodica (modrasta urodica, lat. Melampyrum nemorosum) je jednogodišnja biljka iz porodice volovotkovke (Orobanchaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Šumska urodica · Vidi više »

Šumska voluharica

Šumska voluharica (lat. Myodes glareolus, prije Clethrionomys glareolus) je maleni sisavac iz porodice Cricetidae, potporodica Arvicolinae (voluharice).

Novi!!: Latinski jezik i Šumska voluharica · Vidi više »

Šumski čistac

mini Šumski čistac (lat. Stachys sylvatica) je biljka iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Šumski čistac · Vidi više »

Šumski cereus

Šumski cereus (hilocereus, lat. Hylocereus), nekadašnji biljni rod, sinonim za Selenicereus u porodici kaktusa, sadrži od 12-18 vrsta koje dolaze iz srednje Amerike i Meksika i Hylocereus undatus koji je vrtna biljka u tropskim krajevima.

Novi!!: Latinski jezik i Šumski cereus · Vidi više »

Šumski duhan

Šumski duhan (lat. Nicotiana sylvestris), mirisna je jednogodišnja, dvogodišnja ili višegodišnja biljka, iz roda duhana, čija je domovina Argentina i susjedni dio Bolivije.

Novi!!: Latinski jezik i Šumski duhan · Vidi više »

Šumski slon

Afrički šumski slon (lat. Loxodonta cyclotis) jedna je od dvije vrste afričkog slona (Loxodonta).

Novi!!: Latinski jezik i Šumski slon · Vidi više »

Šupaljka

Šupaljka (kokočica, mlađak; lat. Corydalis), veliki biljni iz porodice makovki rašireni po Euroaziji, Sjevernoj Aerici i dijelovima Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Šupaljka · Vidi više »

Švantezija

Švantezija (lat. Schwantesia), biljni rod iz porodice čupavica raširen po Južnoafričkoj Republici i Namibiji.

Novi!!: Latinski jezik i Švantezija · Vidi više »

Švedska književnost

Biblija Gustava Vase Švedska književnost odnosi se na književna djela na švedskom jeziku ili djela pisaca iz Švedske.

Novi!!: Latinski jezik i Švedska književnost · Vidi više »

Švedsko Carstvo

Švedsko Carstvo odnosi se na osvojene teritorije Kraljevine Švedske u baltičkoj regiji tijekom 17.

Novi!!: Latinski jezik i Švedsko Carstvo · Vidi više »

Švert

Švert (lat.: Xiphophorus hellerii) je slatkovodna riba iz roda Xiphophorus, porodice živorotki.

Novi!!: Latinski jezik i Švert · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Latinski jezik i Švicarska · Vidi više »

Švicarska garda

Pripadnici '''Papinske švicarske garde''' na straži Švicarska garda je švicarska plaćenička vojska koja je još od srednjeg vijeka služila u vojskama mnogih europskih zemalja, sukladno ugovorima koje su sklapali pojedini njihovi kantoni.

Novi!!: Latinski jezik i Švicarska garda · Vidi više »

Żagań

Żagań (hr. Žaganj, njem. Sagan, češ. Zaháň, lat. Saganum) je grad u zapadnoj Poljskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Żagań · Vidi više »

Žablji ljiljan

Žablji ljiljan (lat. Tricyrtis), rod trajnica iz porodice ljiljanovki (Liliaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Žablji ljiljan · Vidi više »

Žabnjačka kornjašica

Žabnjačka kornjašica (Žabnjačka kornjačnica, lat. Baldellia ranunculoides), biljna vrsta iz porodice žabočunovki (Alismataceae), nekada klasificirana rodu žabočun (Alisma), a danas u rod kornjašica ili baldelija.

Novi!!: Latinski jezik i Žabnjačka kornjašica · Vidi više »

Žabnjak (biljni rod)

Ranunculus orthorhynchus Ranunculus gouanii Ranunculus abnormis Ranunculus oreophilus Ranunculus fallax Ranunculus lingua Ranunculus longirostris Ranunculus lyallii Ranunculus macauleyi Ranunculus serpens subsp. nemorosus (sin. Ranunculus tuberosus) Ranunculus murinus Ranunculus uncinatus Ranunculus recurvatus Žabnjaci (latinski: Ranunculus), veliki biljni rod iz porodice žabnjakovki i reda žabnjakolike koji su prema rodu i dobili ime.

Novi!!: Latinski jezik i Žabnjak (biljni rod) · Vidi više »

Žabnjak štitonosni

Žabnjak štitonosni (kolovrc, opojnica, otrovna zlatica, otrovnica, štitonosni žabnjak, žabnjak kolovrc; lat. Ranunculus thora) zeljasta trajnica jarko žutih cvjetova iz porodice žabnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Žabnjak štitonosni · Vidi više »

Žabnjak ljutić

Žabnjak ljutić (livadni žabnjak, livadna zlatica, lat. Ranunculus acris), ljekovita trajnica iz roda žabnjaka, porodica žabnjakovke.

Novi!!: Latinski jezik i Žabnjak ljutić · Vidi više »

Žabočun

Žabočun (vodena bokvica, lat. Alisma), rod vodenih trajnica iz porodice žabočunovki, red žabočunolike, razred jednosupnica.

Novi!!: Latinski jezik i Žabočun · Vidi više »

Žabočunolike

Žabočunolike (lat. Alismatales), biljni red iz razreda jednosupnica (Liliopsida) koji obuhvaća 13 porodica s oko 4 500 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Žabočunolike · Vidi više »

Žabočunovke

Žabočunovke (lat. Alismataceae), biljna porodica iz reda žabočunolikih koja svoje ime dobiva po žabočunima (Alisma), jednoj od njezinih rodova., a pripada jednosupnicama (Liliopsida).

Novi!!: Latinski jezik i Žabočunovke · Vidi više »

Žabogriz

Hydrocharis dubia Žabogriz (lat. Hydrocharis), maleni biljni rod od tri priznate vrste iz reda žabočunolike i porodice žabogrizovki, koji je i u lat. i hrv. jeziku dobio ime po žabogrizu.

Novi!!: Latinski jezik i Žabogriz · Vidi više »

Žabogrizovke

Žabogrizovke (Vodarke; lat. Hydrocharitaceae), biljna porodica koja obuhvaća brojne slatkovodne i morske vaskularne biljke iz razreda jednosupnica, red žabočunolike, koji je dobio ime po rodu žabočunima.

Novi!!: Latinski jezik i Žabogrizovke · Vidi više »

Žabokrečina

Žabokrečina (lat. Zannichellia), maleni biljni rod vodenih trajnica iz porodice mrjesnjakovki (Potamogetonaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Žabokrečina · Vidi više »

Žabovlatka

Žabovlatka (konačac vodeni, vodeni konac, vodnica, lat. Callitriche), rod vodenih trajnica iz porodice trpučevki, nekada uključivane u vlastitu porodicu žabovlatkovki (Callitrichaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Žabovlatka · Vidi više »

Žalosna vrba

Žalosna vrba (lat. Salix babylonica) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Žalosna vrba · Vidi više »

Žanr-scena

Pieter Brueghel stariji, ''Seoski ples'', oko. 1568., ulje na drvu, 114 × 164 cm, Beč. Antonio Rotta, ''Djevojka i grožđa'', ulje na platnu, koje je talijanski. Žanr-scena ili genre (francuski za "rod, vrsta, način" preko latinskog genus) je likovni motiv; tema iz svakidašnjeg života, najčešće likovi u interijeru.

Novi!!: Latinski jezik i Žanr-scena · Vidi više »

Žargon

Žargon je jezična varijanta u kojoj se uz korištenje standardnog jezika (ili lokalnog dijalekta) koristi i terminologija specifična za neku struku (npr. medicinska, pravna ili računalna) ili dobnu skupinu.

Novi!!: Latinski jezik i Žargon · Vidi više »

Žarko Dražojević

Žarko Dražojević (lat. Xarco Draxoevic, Zarco da Spalato, Xarcus Dalmaticus) (Poljica, oko 1439. – kod Klisa, 15. siječnja 1508.), hrvatski velikaš, vojskovođa te poljički knez i vojvoda iz plemićke obitelji Dražojevića.

Novi!!: Latinski jezik i Žarko Dražojević · Vidi više »

Žarko Muljačić

Žarko Muljačić (Split, 2. listopada 1922. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.) hrvatski filolog, hrvatski i njemački sveučilišni profesor te talijanski akademik.

Novi!!: Latinski jezik i Žarko Muljačić · Vidi više »

Žarko Vlaho

Žarko Vlaho (Mostar, 11. svibnja 1885. – Buenos Aires, 1. siječnja 1960.) je bio hrvatski pedagog, javni djelatnik,Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina 2014/2015 (voditelj projekta Vlado Šakić, zamj. voditelja Ljiljana Dobrovšak), Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatska matica iseljenika, Vlaho, Žarko, str.

Novi!!: Latinski jezik i Žarko Vlaho · Vidi više »

Ždral (zviježđe)

Ždral (lat. Grus), jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Ždral (zviježđe) · Vidi više »

Ždralovi

Ždralovi (lat. Gruidae) su porodica ptica iz reda ždralovki (Gruiformes).

Novi!!: Latinski jezik i Ždralovi · Vidi više »

Ždralovke

Ždralovke (lat. Gruiformes) su red iz razreda ptica s više od 20 porodica od kojih su neke poznate samo kao fosili.

Novi!!: Latinski jezik i Ždralovke · Vidi više »

Ždrijebe (zviježđe)

Ždrijebe (lat. Equuleus) je drugo najmanje (poslije Južnog križa) od 88 modernih zviježđa, i jedno od 48 originalnih Ptolomejevih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Ždrijebe (zviježđe) · Vidi više »

Ždrijelo

300px 300px Ždrijelo (lat. pharynx) cjevasti je organ u vratu sisavaca koji se nalazi neposredno iza usta i nosne šupljine i iznad grkljana, dušnika i jednjaka.

Novi!!: Latinski jezik i Ždrijelo · Vidi više »

Žednjak

''Sedum candollei'' Žednjak (hirnjak, soberika, sobrica; lat. Sedum) je veliki rod koji pripada u porodicu Crassulaceae, predstavlja oko 400 vrsta lisnatih sukulenata, nađenih diljem sjeverne polutke, a raširen je po planinama od južne Europe do Male Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Žednjak · Vidi više »

Žefersonija

Žefersonija (lat. Jeffersonia diphylla), monotipski biljni rod iz porodice žutikovki, čija je jedina vrsta raširena na području Sjeverne Amerike, od Hudsonovog zaljeva na sjeveru, na jug do Alabame i Georgije.

Novi!!: Latinski jezik i Žefersonija · Vidi više »

Željezna vrata (Split)

Unutrašnji dio Željeznih vrata Željezna vrata (lat. Porta ferrea), zapadna vrata Dioklecijanove palače u Splitu.

Novi!!: Latinski jezik i Željezna vrata (Split) · Vidi više »

Željezno drvo (biljni rod)

Željezno drvo (lat. Metrosideros), biljni rod vazdazelenih penjačica, grmova i drveća iz porodice mirtovki (Myrtaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Željezno drvo (biljni rod) · Vidi više »

Željezo

meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.

Novi!!: Latinski jezik i Željezo · Vidi više »

Željko Jozić

Željko Jozić (Vinkovci, 21. svibnja 1970.), hrvatski jezikoslovac.

Novi!!: Latinski jezik i Željko Jozić · Vidi više »

Žena

Žena Žena je odraslo ljudsko biće ženskoga spola.

Novi!!: Latinski jezik i Žena · Vidi više »

Žene u starom Rimu

loc.

Novi!!: Latinski jezik i Žene u starom Rimu · Vidi više »

Ženski spolni sustav

Organi ženskog spolnog sustava Ženski spolni sustav je sustav organa u zdjelici žene koji služi za razmnožavanje.

Novi!!: Latinski jezik i Ženski spolni sustav · Vidi više »

Žeravac (biljni rod)

Žeravac (pelargonija, lat. Pelargonium), biljni rod u porodici iglicovki s 283 vrste jednogosišnjeg raslinja, trajnica, polugrmova i grmova raširenih po Africi, Australaziji, umjerenoj Aziji i otoku Tristan da Cunha.

Novi!!: Latinski jezik i Žeravac (biljni rod) · Vidi više »

Žestilj

Žestilj (žestika, tatarski javor; lat. Acer tataricum) - vrsta javora porijeklom iz središnje i jugoistočne Europe i jugozapadne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Žestilj · Vidi više »

Žezlo

Žezlo bugarskog kralja Borisa III. Žezlo (lat. sceptar) je, uz krunu, simbol najviše vlasti i časti vladara, vojskovođa i crkvenih dostojanstvenika.

Novi!!: Latinski jezik i Žezlo · Vidi više »

Žižula

Žižula (obična žižulja, žižulja, čičimak, činguljin, čičindra, lat.: Ziziphus jujuba; sin.: Ziziphus zizyphus), poznata i kao kineska datulja.

Novi!!: Latinski jezik i Žižula · Vidi više »

Žića svetih otaca

'''Žića svetih otaca''' Žića svetih otaca jedno je od najznačajnijih djela hrvatske srednjovjekovne proze, pisano krajem 14. stoljeća ili početkom 15. stoljeća, iako se smatra da datira iz 1400. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Žića svetih otaca · Vidi više »

Židovi u Hrvatskoj

Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.

Novi!!: Latinski jezik i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »

Žigmund Erdődy

Žigmund I. Erdödy (lat. Sigismundus Erdeody) (?, 1596. - ?, 28. lipnja 1639.), hrvatski ban; sin bana Tome Erdödyja († 1624.) i Ane Marije Ungnad.

Novi!!: Latinski jezik i Žigmund Erdődy · Vidi više »

Žilava ljuskavica

Žilava ljuskavica (lat. Pholiota lenta) je nejestiva gljiva iz porodice strnišnica Strophariaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Žilava ljuskavica · Vidi više »

Žilinska knjiga

Žilinska knjiga Žilinska knjiga (slovački: Žilinská kniha) predstavlja najvrjednije pismeno naslijeđe srednjeg vijeka u Slovačkoj, a ujedno i najstariji sačuvani zapis na slovačkom jeziku koji se nalazi u današnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Latinski jezik i Žilinska knjiga · Vidi više »

Žilj

Žilj (lat. Pancratium), rod mirisnih trajnica iz porodice zvanikovki (Amaryllidaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Žilj · Vidi više »

Žilovac

Žilovac (žilavac, koris; lat. Coris), monotiski biljni iz porodice jaglačevki rašireni po Sredozemlju, na europskoj i afričkoj strani.

Novi!!: Latinski jezik i Žilovac · Vidi više »

Žirafa

Žirafa (lat. Giraffa camelopardalis) je sisavac iz reda parnoprstaša podreda preživača.

Novi!!: Latinski jezik i Žirafa · Vidi više »

Žirafa (zviježđe)

Žirafa (lat. Camelopardalis) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Žirafa (zviježđe) · Vidi više »

Živac odmicač oka

Živci očne duplje Živac odmicač oka (lat. nervus abducens), naziva se i živac odmicač,Keros P., Pećina M., Ivančić-Košuta M., "Temelji anatomije čovjeka", Naklada Naprijed d.d., Zagreb, 1999.,, str.

Novi!!: Latinski jezik i Živac odmicač oka · Vidi više »

Životinje

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Latinski jezik i Životinje · Vidi više »

Žličarka

Žličarka, čaplja žličarka ili bijela žličarka (lat. Platalea leucorodia) je ptica iz porodice ibisa.

Novi!!: Latinski jezik i Žličarka · Vidi više »

Žlijezdača

Žlijezdača (adenofora, lat. Adenophora), biljni rod zeljastih trajnica iz porodice zvončikovki kojemu pripada preko 60 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Žlijezdača · Vidi više »

Žlijezde lojnice

Kosa sa žlijezdom lojnicom. 1) kosa 2) površina kože (stratum corneum) 3) loj 4) žlijezda lojnica 5) folikula Žlijezde lojnice (lat. glandulae sebaceae) su žlijezde koje izlučuju loj.

Novi!!: Latinski jezik i Žlijezde lojnice · Vidi više »

Žlijezde slinovnice

Tri glavne slinovnice: 1) '''Podušna žlijezda''', 2) '''Podčeljusna''' i 3) '''Podjezična''' Žlijezde slinovnice (lat. glandulae salivariae) egzokrilne su probavne žlijezde koje se nalaze oko usne šupljine i ždrijela.

Novi!!: Latinski jezik i Žlijezde slinovnice · Vidi više »

Žljezdasti nedirak

Žljezdasti nedirak Žljezdasti nedirak (lat. Impatiens glandulifera) jednogodišnja je biljka iz porodice balzaminovki (''Balsaminaceae'').

Novi!!: Latinski jezik i Žljezdasti nedirak · Vidi više »

Žljezdastodlakavi mravinac

Žljezdastodlakavi mravinac (sukrugljasti mažuran, kretski mažuran, lat. Origanum vulgare subsp. viridulum; sinonim: Origanum heracleoticum), podvrsta divljeg mažurana (porodica usnača) rasprostranjena po južnoj Europi i Aziji, ali u Hrvatskoj je rijetka, pa se može naći tek na jugu Dalmacije.

Novi!!: Latinski jezik i Žljezdastodlakavi mravinac · Vidi više »

Žljezdastodlakavi trputac

Žljezdastodlakavi trputac (trputac afrički, buhačina, lat. Plantago afra), vrsta jednogodišnjg raslinja iz porodice trpučevki.

Novi!!: Latinski jezik i Žljezdastodlakavi trputac · Vidi više »

Žnjan-Pazdigrad

Crkvica Gospe od Žnjana Žnjan je gradski kotar u istočnom dijelu grada Splita.

Novi!!: Latinski jezik i Žnjan-Pazdigrad · Vidi više »

Žučica

Žučica (žućica, žukica, zanovjet, zanovet, naglen, žest lat. Cytisus), biljni rod iz porodice bobovki (Fabaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Žučica · Vidi više »

Žučni kamenci

Žučni kamenci Žučni kamenci (lat. choleliths) su tvrdi, obično glatki, sivosmeđi ili bijelkasti konkrementi koji se stvaraju u žučnoj vrećici.

Novi!!: Latinski jezik i Žučni kamenci · Vidi više »

Žučni vodovi

desno Žučni vodovi sakupljaju žuč iz jetre i vode je u dvanaesnik ili u žučni mjehur kada žuč nije potrebna za probavu masti.

Novi!!: Latinski jezik i Žučni vodovi · Vidi više »

Žuška

Žuška (lat. Blackstonia), biljni rod iz porodice sirištarki raširen po dijelovima Europe, uključujući mediteranske zemlje i sjeverozapadnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Žuška · Vidi više »

Žućkasta pupavka

Žućkasta pupavka (lat. Amanita citrina) vrsta je otrovne gljive (izaziva trovanje krvi i smetnje u probavi)) a pripada porodici Amanitaceae. Kuhanjem se otrov gubi, ali je i u kuhanom stanju nejestiva. Poznata je i kao limunasta pupavka i citronasta pupavka. Simbiont je.

Novi!!: Latinski jezik i Žućkasta pupavka · Vidi više »

Žućkasti šilj

Žućkasti šilj (žućkasti oštrik; lat. Cyperus flavescens) je kozmopolitska zeljasta biljka iz porodice šiljovki rasprostranjena izvorno po svim kontinentima osim Australije, gdje je naknadno uvezena.

Novi!!: Latinski jezik i Žućkasti šilj · Vidi više »

Žućkasto ptičje mlijeko

Žučkasto ptičje mlijeko (lat. Ornithogalum pyrenaicum), biljna vrsta iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Žućkasto ptičje mlijeko · Vidi više »

Žulj

Žulj na prstu noge Bolni žulj na malom prstu i duboka, vrlo bolna bradavica na tabanu Žulj (lat.: Clavus) je zadebljanje rožastog sloja epiderma na mjestu trenja.

Novi!!: Latinski jezik i Žulj · Vidi više »

Žumanka

Žumanka (lat. Neslia), monotipski bilji rod iz porodice krstašica (kupusnjača).

Novi!!: Latinski jezik i Žumanka · Vidi više »

Županija

Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.

Novi!!: Latinski jezik i Županija · Vidi više »

Žuta ivica

Žuta ivica (lat. Ajuga chamaepitys), jednogodišnja do dvogodišnja raslinja iz porodice medićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Žuta ivica · Vidi više »

Žuta kadilovka

Žuta kadilovka (lat. Prangos ferulacea; sin. Cachrys ferulacea), vrsta štitarke, biljke uključivane u rod kadilovki (Cachrys), a danas u Prangos.

Novi!!: Latinski jezik i Žuta kadilovka · Vidi više »

Žuta lužarka

Žuta lužarka (babaluška, brnduša, miholjica žuta, lat. Sternbergia lutea), vrsta jednosupnice iz porodice zvanikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Žuta lužarka · Vidi više »

Žuta mrtva kopriva

Žuta mrtva kopriva (žuta žutošiška, lat. Lamium galeobdolon), biljna vrsta u rodu medić ili mrtva kopriva, porodica medićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Žuta mrtva kopriva · Vidi više »

Žuta perunika

Žuta perunika (vodena perunika, mačinac vodeni; lat. Iris pseudacorus), biljka cvjetnica iz porodice perunikovki raširena po Europi do Kavkaza, i od Mediterana do Irana.

Novi!!: Latinski jezik i Žuta perunika · Vidi više »

Žuta ptičja noga

Žuta ptičja noga (ptičonoga sploštena, lat. Ornithopus compressus), vrsta jednogodišnje biljke iz roda ptičja noga, porodica mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Žuta ptičja noga · Vidi više »

Žuta ruža

Žuta ruža (lat. Rosa foetida), biljna vrsta u porodici ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Žuta ruža · Vidi više »

Žuta vučja stopa

Žuta vučja stopa (divlji jabučnjak, vučja jabučica, lat. Aristolochia clematitis) otrovna je biljka iz porodice kopitnjakovke (Aristolochiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Žuta vučja stopa · Vidi više »

Žuta zvečka

Žuta zvečka (lat. Chondrilla juncea), zeljasta dvogodišnja biljka ili trajnica iz porodice glavočika raširena po dijelovima Euroazije (uključujući i Hrvatsku) i sjeverne Afrike (Maroko, Alžir, Tunis, Libija).

Novi!!: Latinski jezik i Žuta zvečka · Vidi više »

Žutarica

Žutarica, obična (obična žutarica, verzulin; lat. Serinus serinus) je vrsta ptice koja pripada porodici Zeba (lat. Fringillidae).

Novi!!: Latinski jezik i Žutarica · Vidi više »

Žuti žednjak

Žuti žednjak (bolonjski žednjak, lat. Sedum sexangulare), biljna vrsta iz porodice tustikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Žuti žednjak · Vidi više »

Žuti jasmin

Žuti jasmin (stariji naziv: lopatolistni čemin, lat. Chrysojasminum fruticans, sin. Jasminum fruticans), zimzeleni ili poluzimzeleni grm iz porodice maslinovki, nekada uključivan u rod Jasminum.

Novi!!: Latinski jezik i Žuti jasmin · Vidi više »

Žuti lokvanj

Žuti lokvanj (lat. Nuphar lutea), vodena trajnica iz porodice lopočevki, jedna je od dviju vrsta lokvanja koji rastu po Hrvatskoj, druga je patuljasti lokvanj (N. pumila) Žuti lokvanj rasprostranjen je po cijeloj Europi i dijelovima sjeverne Afrike i Bliskog istoka, a staništa su mu vode stajačice, bare, močvare i jezerca sve do 1000 metara nadmorske visine.

Novi!!: Latinski jezik i Žuti lokvanj · Vidi više »

Žuti rog

Žuti rog (ksantoceras, lat. Xanthoceras), monotipski rod listopadnog grmlja do drveća iz potporodice sapindovki.

Novi!!: Latinski jezik i Žuti rog · Vidi više »

Žuti srčanik

Žuti srčanik (žuta sirištara, žuti encijan, žuta vladisavka, sirištara, srčanik, lincura, gencijana; lat. Gentiana lutea) je biljka iz roda Gentianaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Žuti srčanik · Vidi više »

Žuti volujac

Žuti volujac (vrbolistni volujac, velecvjetni volujac, lat. Buphthalmum salicifolium), jedna od tri priznate vrste glavočika iz roda volujac raširena po srednjoj i južnoj Europi, uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Žuti volujac · Vidi više »

Žutičasti jedić

Žutičasti jedić (klobučac žutičasti, otrovni jedić; lat. Aconitum anthora), To je višegodišnji ili gomoljasti geofit i prvenstveno raste u umjerenom biomu.

Novi!!: Latinski jezik i Žutičasti jedić · Vidi više »

Žutičava srba

Žutičava srba (usjevna srba, žutobijela srba, smrdelj, lat. Galeopsis segetum), jdnogodišnja biljka iz roda srba ili šupljozuba, porodica medićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Žutičava srba · Vidi više »

Žutika

Živica od žutike Žutika (žutikovina; lat. Berberis), veliki bljni rod iz porodice žutikovki, kojoj je i dao svoje ime.

Novi!!: Latinski jezik i Žutika · Vidi više »

Žutikovke

Žutikovke (lat. Berberidaceae), biljna porodica iz reda Žabnjakolike (Ranunculales) koji je svoje ime dobio po rodu žutika (Berberis), listopadnih, poluzimzelenih ili vazdazelenih trnovitih grmova.

Novi!!: Latinski jezik i Žutikovke · Vidi više »

Žutina

Žutina (lat. Chrysosplenium), rod puzavih trajnica iz porodice Saxifragaceae, raširen po gotovo cijeloj Euroaziji i Sjevernoj Americi, te na sjeveru Afrike i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Žutina · Vidi više »

Žuto drvo (Fabaceae)

Žuto drvo (lat. Cladrastis), biljni rod iz porodice mahunarki kojemu pripada 7 vrsta drveća i to jedna u Sjevernoj Americi, i ostale u Kini i Japanu Drvo se koristi u gradnji i izvor je žute boje.

Novi!!: Latinski jezik i Žuto drvo (Fabaceae) · Vidi više »

Žuto drvo (Rutaceae)

Žuto drvo (lat. Zanthoxylum), rod listopadnih ili vazdazelenih grmova i drveća iz porodice Rutaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Žuto drvo (Rutaceae) · Vidi više »

Žutokljuni labud

Žutokljuni labud (lat. Cygnus cygnus) je vrsta labuda sjeverne hemisfere.

Novi!!: Latinski jezik i Žutokljuni labud · Vidi više »

Žutonogi pingvin

Žutonogi pingvin (lat. Pygoscelis papua) je vrsta pingvina.

Novi!!: Latinski jezik i Žutonogi pingvin · Vidi više »

Žutoprsi tukan

Žutoprsi tukan (lat. Ramphastos sulfuratus) je šarena ptica Latinske Amerike, član porodice tukana.

Novi!!: Latinski jezik i Žutoprsi tukan · Vidi više »

Žutouhi pingvin

Žutouhi pingvin (lat. Eudyptes chrysocome) je vrsta pingvina čija je najbliža srodnica vrsta Eudyptes moseleyi.

Novi!!: Latinski jezik i Žutouhi pingvin · Vidi više »

Žutovrati vrabac

Žutovratni vrabac (lat. Petronia xanthocollis) je vrsta vrapca iz roda Petronia.

Novi!!: Latinski jezik i Žutovrati vrabac · Vidi više »

Žutulje

Žutulje (žutuge, lat. Dasyatidae), porodica riba hrskavičnjača, dio je reda Myliobatiformes.

Novi!!: Latinski jezik i Žutulje · Vidi više »

Čaškasta baluška

Čaškasta baluška (obična baluška, lat. Tofieldia calyculata), trajna zeljasta biljka iz porodice tofildijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Čaškasta baluška · Vidi više »

Čaškasta gromotulja

Čaškasta gromotulja (turica čaškovita, lat. Alyssum alyssoides), jednogodišnja ili dvogodišnjaq vrsta krstašice iz roda gromotulja, raširena po umjerenim područjuima Europe i središnje i jugozapadne Azije, a uvezena i u Sjevernu Ameriku.

Novi!!: Latinski jezik i Čaškasta gromotulja · Vidi više »

Čaga

Čaga ili brezova gljiva (lat. Inonotus obliquus) ljekovita je gljiva iz porodice Hymenochaetaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Čaga · Vidi više »

Čajevke

Camellia sinensis Čajevke (lat. Theaceae), biljna porodica drveća i grmlja iz reda vrjesolikih koja je ime dobila ime po rodu Thea kojemu danas ne pripada nijedna priznata vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Čajevke · Vidi više »

Čakalj

Blaženi čkalj Čakalj (lat. Cnicus), nekadašnji biljni rod u porodici Asteraceae, sinonim za rod osjak, Cirsium Mill.

Novi!!: Latinski jezik i Čakalj · Vidi više »

Čakavsko narječje

Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.

Novi!!: Latinski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Čandragupta Maurya

Čandragupta Maurya (sanskrit: चन्द्रगुप्त मौर्य), ponekad naveden jednostavno kao Čandragupta (oko 340. pr. Kr. - oko 290. pr. Kr.) - bio je osnivač Maurijskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Čandragupta Maurya · Vidi više »

Čapljan

Čapljan (čapljika, lat. Erodium), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Geraniaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Čapljan · Vidi više »

Čaplje

Čaplje (lat. Ardeidae) su porodica ptica iz reda pelikanki.

Novi!!: Latinski jezik i Čaplje · Vidi više »

Čarobni patkokljunić

Čarobni patkokljunić (Čarobni patkokljunac, lat. Facciolella oxyrhyncha) riba je dubokog mora (obitava od 30 - 731 m dubine), koja je posljednje vrijeme prisutna i u na većim dubinama južnog dijela Jadranskog mora.

Novi!!: Latinski jezik i Čarobni patkokljunić · Vidi više »

Čarobnjak

John Dee i Edward Kelley obavljaju magijski obred Čarobnjak (lat. magus), prema tradiciji, osoba koja je inicirana u okultna znanja i provodi ih u praksi.

Novi!!: Latinski jezik i Čarobnjak · Vidi više »

Časoslov opatice Čike

'''Časoslov opatice Čike''' Časoslov opatice Čike, prva hrvatska rukopisna knjiga nastala oko 1066.,, Index.hr a djelo je opatice Čike, utemeljiteljice benediktinskog samostana u Zadru.

Novi!!: Latinski jezik i Časoslov opatice Čike · Vidi više »

Čast

Čast (latinski honor) apstraktni je pojam koji postavlja osjećaje vrijednosti i uvaženosti koji utječe na društveni položaj i na samovrjednovanje nekog pojedinca ili nekog korporativnog tijela kao na primjer: obitelj, škola, vojna jedinica ili država.

Novi!!: Latinski jezik i Čast · Vidi više »

Čazma

Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Čazma · Vidi više »

Češka (povijesna pokrajina)

Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.

Novi!!: Latinski jezik i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »

Češki šaš

Češki šaš (lat. Carex bohemica), trajnica, ili ponekad jednogodišnja biljka iz porodice šiljovki.

Novi!!: Latinski jezik i Češki šaš · Vidi više »

Češljugar

Čalmašica, češljugar, gardelin, grdelac, grdelin, grdelja, konopljarka, štiglic ili štiglić (latinski: Carduelis carduelis) malena je vrapčarka iz porodice zeba.

Novi!!: Latinski jezik i Češljugar · Vidi više »

Češljugovina

Češljugovina (lat. Dipsacus), biljni rod od 19 priznatih vrsta (plus jedna notovrsta dvogodišnjeg raslinja iz Europe, tropske Azije, Afrike i Urugvaja. Rod češljugovina dao je svoje ime i bivšoj porodici češljugovke, Dipsacaceae i redu češljugovinolike, Dipsacales. U Hrvatskoj rastu dlakava češljugovina (D. pilosus), sjetvena češljugovina (D. sativus), šumska češljugovina (D. fullonum) i krpasta češljugovina (D. laciniatus). U Urugvaju raste Dipsacus americanus Larrañaga, nema priznati status.

Novi!!: Latinski jezik i Češljugovina · Vidi više »

Češljugovinolike

Češljugovinolike (lat. Dipsacales), biljni red dvosupnica kod nekih autora uključen u podrazred Cornidae koji nosi ime po rodu češljugovina (Dipsacus).

Novi!!: Latinski jezik i Češljugovinolike · Vidi više »

Češljugovke

Češljugovke (lat. Dipsacoideae, sin. Dipsacaceae), nekadašnja biljna porodica, danas čini potporodicu porodice kozokrvnica.

Novi!!: Latinski jezik i Češljugovke · Vidi više »

Češnjača (biljni rod)

Češnjača (lučica, lat. Alliaria), rod dvogodišnjeg bilja iz porodice krstašica.

Novi!!: Latinski jezik i Češnjača (biljni rod) · Vidi više »

Češnjak

Češnjak ili bijeli luk (lat. Allium sativum) začinska je biljka iz porodice Alliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Češnjak · Vidi više »

Čedadsko evanđelje

'''Čedadsko evanđelje''' Čedadsko evanđelje (latinski Codex Aquileiensis), još znano i kao Čedadski evanđelistar odnosno Čedadski evangelijar (nazvan prema slovenskom liku imena za furlanski grad Cividale del Friuli) ili Čedadski rukopis, rukopisni kodeks s tekstom evanđelja pisan uncijalom V. ili VI. st. i latinskim jezikom.

Novi!!: Latinski jezik i Čedadsko evanđelje · Vidi više »

Čeh, Leh i Meh

Leh, Čeh i Meh legenda je o trojici braće – Lehu, Čehu i Mehu – koji su utemeljitelji triju slavenskih zemalja: Lehijske, (Poljske); Češke (Bohemije, Moravske, Šleske; sve u današnjoj Češkoj), i Rutenije (koja je dijelom u današnjoj Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini).

Novi!!: Latinski jezik i Čeh, Leh i Meh · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Čehoslovačka · Vidi više »

Čeiridopsis

Čeiridopsis (lat. Cheiridopsis) biljni rod iz porodice čupavica, kojemu pripada četrdesetak vrsta trajnica s juga Afrike (JAR, Namibija).

Novi!!: Latinski jezik i Čeiridopsis · Vidi više »

Čekinjasta broćika

Čekinjasta broćika (Priljepača, rukodrž, hvatavac, ljepljiva broćika, broćika ljepljiva lat. Galium aparine) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Rubiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Čekinjasta broćika · Vidi više »

Čekinjasti bor

Čekinjasti bor (lat. Pinus aristata) je dugovječna vrsta bora koja potječe iz Sjedinjenih Država.

Novi!!: Latinski jezik i Čekinjasti bor · Vidi više »

Čeljust

Čeljust je jedna od dviju koštanih struktura u većine kralježnjaka koja omeđuje usta i nosi zube.

Novi!!: Latinski jezik i Čeljust · Vidi više »

Čemerika

Čemerika (lat. Veratrum; sin. Melanthium L., nom. rej.), rod od trideset vrsta ljekovitog bilja iz porodice Melanthiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Čemerika · Vidi više »

Čemerikovke

Čemerikovke (lat. Melanthiaceae), biljna porodica u redu ljiljanolike.

Novi!!: Latinski jezik i Čemerikovke · Vidi više »

Čemin

Čemin (ceratostigma; lat. Ceratostigma), trajnica, polugrmova i grmova iz porodice vranjmilovki.

Novi!!: Latinski jezik i Čemin · Vidi više »

Čempres

Čempres (cimpres, čipreš, čepriš, lat. Cupressus), biljni rod stabala iz porodice Cupressaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Čempres · Vidi više »

Čempresovke

Čempresovke (lat. Cupressaceae), biljna porodica iz reda borolike, nekad klasificirana vlastitom redu čempresolike (Cupressales).

Novi!!: Latinski jezik i Čempresovke · Vidi više »

Čeona kost

desno, kost je glave koja sudjeluje u oblikovanju lubanje.

Novi!!: Latinski jezik i Čeona kost · Vidi više »

Čepljez

Čepljez (brđen, lat. Asphodelus), rod jednosupnica iz porodice čepljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Čepljez · Vidi više »

Čepljezovke

Čepljezovke (lat. Asphodelaceae), velika biljna porodica jednosupnica iz reda šparogolike, Danas se dijeli na tri potporodice koje su nekada činile samostalne porodice, to su Asphodeloideae s glavnim rodom čepljez ili brđen (Asphodelus); Hemerocallidoideae nekada porodica Hemerocallidaceae koja nosi ime po rodu graničica (Hemerocallis) i Xanthorrhoeoideae, nekada porodica Xanthorrhoeaceae nom.

Novi!!: Latinski jezik i Čepljezovke · Vidi više »

Čepnjak

Čepnjak (streptokarpus, lat. Streptocarpus), biljni rod iz porodice gesnerijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Čepnjak · Vidi više »

Český Krumlov

Český Krumlov (njemački: Krummau an der Moldau ili Böhmisch Krummau; latinski: Crumlaw) je grad na rijeci Vltavi u češkoj pokrajini Južna Češka.

Novi!!: Latinski jezik i Český Krumlov · Vidi više »

Českobudjejovička biskupija

Biskupija České Budějovice (lat. Dioecesis Budovicensis, češ. Diecéze českobudějovická) je češka dijeceza Katoličke Crkve u Češkoj pod upravom Praške nadbiskupije i uzoritog kardinala Dominika Duke.

Novi!!: Latinski jezik i Českobudjejovička biskupija · Vidi više »

Čestika

Čestika (stisnuša, mošnjak, lat. Thlaspi), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice kupusovki (Brassicaceae) rasprostranjen pretežno po Euroaziji.

Novi!!: Latinski jezik i Čestika · Vidi više »

Čestoslavica

Čestoslavica (srpac, pilica crljena; lat. Veronica), veliki biljni rod iz porodice trpučevki.

Novi!!: Latinski jezik i Čestoslavica · Vidi više »

Četinaši

Četinaši (lat. Zygentoma), red malenih beskrilnih kukaca iz podrazreda kudravaca (Thysanura) kojemu pripadaju tri porodice s brojnim vrstama.

Novi!!: Latinski jezik i Četinaši · Vidi više »

Četinjače

Četinjače (lat. Pinophyta) su skupina biljaka koje pripadaju u golosjemenjače i obuhvaćaju 630 suvremenih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Četinjače · Vidi više »

Četni prelci

Kolona gusjenica borova povorkaša Gusjenica hrastova povorkaša ''(Thaumetopoea preocessionea)'' Gnijezdo gusjenica borova povorkaša Četni prelci (prelci četnjaci, prelci povorkaši ili procesionarci; lat. Thaumetopoeidae) porodica su malih (raspon krila 3–4 cm) i neuglednih leptira.

Novi!!: Latinski jezik i Četni prelci · Vidi više »

Četrun

Četrun (citrona, citrun, lat. Citrus medica), grm ili manje stablo iz porodice rutovki, pripada rodu agruma.

Novi!!: Latinski jezik i Četrun · Vidi više »

Četveroborke

Četveroborke (lat. Tetrarogidae), porodica krajnje otrovnih riba iz reda škarpinki (Scorpaeniformes), od kojih od ukupno 40 poznatih i priznatih vrsta sve su osim jedne (Notesthes robusta) stanovnik mora.

Novi!!: Latinski jezik i Četveroborke · Vidi više »

Četverokutni bedreni mišić

Četverokutni bedreni mišić (lat. musculus quadratus femoris) mišić je zdjelice, četverokutasta oblika.

Novi!!: Latinski jezik i Četverokutni bedreni mišić · Vidi više »

Čičak

Čičak (repuh, lat. Arctium), biljni rod od 53 priznate vrste dvogodišnjih biljaka iz porodice zvjezdanovki (Compositae).

Novi!!: Latinski jezik i Čičak · Vidi više »

Čičimak

Čičimak (žižulja; lat.: Ziziphus), rod korisnog grmlja i drveća iz porodice pasjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Čičimak · Vidi više »

Čičkovac

Čičkovac (lat. Lappula), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice boražinovki, dio podtribusa Eritrichiinae.

Novi!!: Latinski jezik i Čičkovac · Vidi više »

Čileanska araukarija

Čileanska araukarija (lat. Araucaria aracuana) vrsta je drveća iz roda Araucaria (araukarije).

Novi!!: Latinski jezik i Čileanska araukarija · Vidi više »

Činčile

Činčíle (lat. Chinchilla) su maleni glodavci, koji se najviše uzgajaju zbog krzna.

Novi!!: Latinski jezik i Činčile · Vidi više »

Čiopašice

Srpokrilke (lat. Apodiformes) su red iz razreda ptica.

Novi!!: Latinski jezik i Čiopašice · Vidi više »

Čiope

Čiope (lat. Apodidae) su porodica ptica izuzetno prilagođenih životu u zraku.

Novi!!: Latinski jezik i Čiope · Vidi više »

Čista srijeda

Carl Spitzweg: Pepelnica, kraj karnevala. Pepelnica ili Čista srijeda je kršćanski spomendan kojim započinje korizma.

Novi!!: Latinski jezik i Čista srijeda · Vidi više »

Čistac

Čistac (list rani, bukvica, lat. Stachys), biljni je rod iz porodice Lamiaceae raširen po svim kontinentima, osim Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Čistac · Vidi više »

Čistilište

»Alegorija Čistilišta« (Giovanni Bellini, Firenca, Galleria degli Uffizi.) Čistilište (latinski: purgatorium) je naziv za čišćenje duše nakon smrti, s ciljem postizanja svetosti potrebne za ulazak u raj.

Novi!!: Latinski jezik i Čistilište · Vidi više »

Čivitnjača

Čivitnjača (lat. Amorpha), rod listopadnih grmova iz porodice Leguminosae.

Novi!!: Latinski jezik i Čivitnjača · Vidi više »

Član

bez članova Član je vrsta riječi ili morfološki element koji u nekim jezicima označuje određenost imenice.

Novi!!: Latinski jezik i Član · Vidi više »

Čokolada

Čokolada s raznim udjelima kakaa i kakaovog maslaca Čokolada je alkaloidno desertno jelo dobivenog punjenjem zagrijane homogene smjese u kalupe i naglim hlađenjem u obliku pločica iz kakaove mase ili kakaova praha i šećera s ili bez dodataka (mirodija, mlijeka, voća i prerađevina, aroma, emulgatora, lješnjaka, badema, ekstrakta kave, sušenog voća, vanilije).

Novi!!: Latinski jezik i Čokolada · Vidi više »

Čovječja ribica

Čovječja ribica (latinski: Proteus anguinus) je endemični vodozemac iz porodice glavašica i jedini predstavnik roda Proteus.

Novi!!: Latinski jezik i Čovječja ribica · Vidi više »

Čovječje srce

Čovječje srce je organ koji pruža neprekidnu cirkulaciju krvi tijekom srčanog ciklusa i jedan je od najvitalnijih organa u čovječjem tijelu.

Novi!!: Latinski jezik i Čovječje srce · Vidi više »

Čovjek

Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.

Novi!!: Latinski jezik i Čovjek · Vidi više »

Črnovka

Črnovka (lat. Isoetes), biljni rod iz razreda Lycopodiopsida, koji čini samostalnu porodicu Isoetaceae i red Isoetales.

Novi!!: Latinski jezik i Črnovka · Vidi više »

Čudnovati kljunaš

Čudnovati kljunaš (lat. Ornithorhynchus anatinus) je oviparan sisavac iz Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Čudnovati kljunaš · Vidi više »

Čuga

Čuga (lat. Tsuga), rod vazdazelenog drveća iz por.

Novi!!: Latinski jezik i Čuga · Vidi više »

Čupava gnojištarka

Čupava gnojištarka, velika gnojištarka ili čopasta tintnica (lat. Coprinus comatus) je jestiva gljiva je koja se često susreće na travnjacima, uz puteve, te na smetištima.

Novi!!: Latinski jezik i Čupava gnojištarka · Vidi više »

Čupava mačica

Čupava mačica (čupavi lisičji rep, lat. Phleum hirsutum), vrsta trave iz roda mačica ili lisičjeg repa.

Novi!!: Latinski jezik i Čupava mačica · Vidi više »

Čupavice

Čupavice (lat. Aizoaceae) Porodica Aizoaceae sadrži 124 roda i oko 1900 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Čupavice · Vidi više »

Čuperkasti karanfil

Čuperkasti karanfil (lat. Dianthus armeria), jedna od tristotinjak vrsta karanfila, porodica klinčićevke, raširen širom Europe i introducirana po mnogim zemljama svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Čuperkasti karanfil · Vidi više »

Čuskveja

Čuskveja (lat. Chusquea), veliki biljni rod iz porodice trava kojemu pripada preko 170 vrsta vazdazelenih bambusa u Srednjoj i Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Čuskveja · Vidi više »

Čuvarkuća

Čuvarkuća (lat. Sempervivum) sadrži preko 40 vrsta (47) sukulenata iz porodice tustikovki koji imaju oblik rozete, porijeklom iz Europe, istočne Azije i sjeverne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Čuvarkuća · Vidi više »

Čvorak

Čvorak (lat. Sturnus vulgaris) je najrasprostranjenija i najčešća vrsta iz porodice čvoraka (Sturnidae) u Euroaziji.

Novi!!: Latinski jezik i Čvorak · Vidi više »

Čvorci

Čvorci (lat. Sturnidae) su porodica ptica iz reda Vrapčarki (lat. Passeriformes).

Novi!!: Latinski jezik i Čvorci · Vidi više »

Čvorika

Čvorika (tustika, lat. Sagina), rod jednogodišnjeg raslinja i vazdazelenih trajnica iz porodice klinčićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Čvorika · Vidi više »

Óscar Andrés Rodríguez Maradiaga

Óscar Andrés Rodríguez Maradiaga, S.D.B. (Tegucigalpa, 29. prosinca 1942.), je honduraški rimokatolički kardinal i nadbiskup Tegucigalpa.

Novi!!: Latinski jezik i Óscar Andrés Rodríguez Maradiaga · Vidi više »

Æ

Æ (minuskula: æ), grafem.

Novi!!: Latinski jezik i Æ · Vidi više »

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Novi!!: Latinski jezik i Ćiril i Metod · Vidi više »

Ćubasti gnjurac

Ćubasti gnjurci (lat. Podiceps cristatus) su vrsta ptica iz porodice gnjuraca (Podicipedidae).

Novi!!: Latinski jezik i Ćubasti gnjurac · Vidi više »

Ćuk

Ćuk (latinski: Otus scops) je ptica koja spada u red sovovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ćuk · Vidi više »

Équitation

Équitation (francuski za jahanje, od latinskog equester za „jahača”) je naziv za francusku tradicionalnu školu konjičkog jahanja koja naglašava skladan odnos između ljudi i konja.

Novi!!: Latinski jezik i Équitation · Vidi više »

Évariste Galois

Évariste Galois (Bourg-la-Reine, Pariz, 25. listopada 1811. – Pariz, 31. svibnja 1832.) bio je francuski matematičar, koji je tijekom svog kratkog života ostao nezapažen, ali je postumno dobio zasluženo priznanje za po njemu nazvanu Galoisovu teoriju.

Novi!!: Latinski jezik i Évariste Galois · Vidi više »

Babassu

Babasu /od tupijskog babassú, ibabassú: ibá, voće + -bassú, ili -assú, -guassú, veliko/, lat. Attalea speciosa, sin.

Novi!!: Latinski jezik i Babassu · Vidi više »

Babijana

Babijana (lat. Babiana), biljni rod trajnica iz porodice perukikovki smješten u tribus Irideae.

Novi!!: Latinski jezik i Babijana · Vidi više »

Babin zub

Babin zub (dvolistak, lat. Tribulus), biljni rod iz porodice dvoliskovica kojemu pripada tridesetak vrsta jednogodišnjeg, ponekad dvogodišneg bilja i trajnica rasprostranjenih po Euroaziji, Africi i Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Babin zub · Vidi više »

Babina svila

Babina svila (babosvilka; lat. Armeria) je rod trajnica iz porodice Plumbaginaceae, dio je tribusa Staticeae, potporodica Limonioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Babina svila · Vidi više »

Babljača

Babljača (lat. Urospermum), manji biljni rod iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Babljača · Vidi više »

Badalona

Passeig de la Rambla, Badalona Badalona (lat. Baetulo) je katalonski grad.

Novi!!: Latinski jezik i Badalona · Vidi više »

Badem

Badem (bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul, lat. Prunus amygdalus; sinonimi: Prunus dulcis, Amygdalis communis) je drvenasta biljka iz porodice ružovki (Rosaceae), jestive jezgre ploda.

Novi!!: Latinski jezik i Badem · Vidi više »

Bademasta vrba

Bademasta vrba (lat. Salix triandra) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Bademasta vrba · Vidi više »

Badhamova sunčanica

Badhamova sunčanica (lat. Leucocoprinus badhamii), poznata i kao američka pečurkovica, je uvjetno jestiva gljiva iz porodice pečurki (lat. Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Badhamova sunčanica · Vidi više »

Badijanovke

''Illicium floridanum'' (sin. Illicium mexicanum) Badijanovke (lat. Illiciaceae), nekadašnja biljna porodica koju je 1947.

Novi!!: Latinski jezik i Badijanovke · Vidi više »

Baeza

Baeza je grad u provinciji Jaén španjolske autonomne zajednice Andaluzije.

Novi!!: Latinski jezik i Baeza · Vidi više »

Bagrem

Bagrem (lat. Robinia), rod listopadnog grmlja i drveća iz porodice Leguminosae autohtonog u Sjevernoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Bagrem · Vidi više »

Bahatost

Bahatost ili posuđenica arogancija (iz starogrčkog "ὕβρις" i latinski: arrogantia, superbia) je stav koji precjenjuje vlastitu vrijednost ili vlastite vještine.

Novi!!: Latinski jezik i Bahatost · Vidi više »

Bahornica

Bahornica (lat. Circaea), biljni rod iz porodice vrbolikovke kojemu pripada nekoliko vrsta trajnica i hibrida raširenih po gotovo cijeloj Euroaziji i Sjevernoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Bahornica · Vidi više »

Baia Mare

Baia Mare (njemački:Frauenbach, latinski:Rivulus Dominarum, mađarski:Nagybánya) je grad u sjeverozapadnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Maramureş.

Novi!!: Latinski jezik i Baia Mare · Vidi više »

Bajkalske planine

Bajkalske planine Bajkalske planine (ruski: Байкальский хребет) - ruske planine, koje se strmo uzdižu nad sjeverozapadnom obalom Bajkalskog jezera u južnom Sibiru.

Novi!!: Latinski jezik i Bajkalske planine · Vidi više »

Bajona

Bajona (francuski:Bayonne, baskijski: Baiona) je gradu Francuskoj, glavni grad povijesne pokrajine Lapurdija.

Novi!!: Latinski jezik i Bajona · Vidi više »

Bakalarke

Bakalarke (tovarke, lat. Gadiformes), red riba u razredu zrakoperki.

Novi!!: Latinski jezik i Bakalarke · Vidi više »

Bakalaureat

Bakalauerat (lat. baccalaueratus) je akademski stupanj koji se stječe nakon završetka preddiplomskog studija koji obično traje tri ili četiri godine.

Novi!!: Latinski jezik i Bakalaureat · Vidi više »

Bakterije

Bakterije su najbrojnija skupina organizama.

Novi!!: Latinski jezik i Bakterije · Vidi više »

Baktrijski jezik

Baktrijski jezik izumrli je istočnoiranski jezik koji se nekad upotrebljavao u regiji Baktriji (u današnjem Afganistanu).

Novi!!: Latinski jezik i Baktrijski jezik · Vidi više »

Balada

Cerveri de Girona, Balada - ''Si voletz que•m laix d'amar'' (PC 434a,65), Cançoner Gil (Biblioteca de Catalunya, MS 146), f. 34v, 14. stoljeće. Balada proizlazi iz okcitanskog jezika balar („plesati“, iz lat. ballare „plesati“, starogrčki ballein „bacati, pokretati, kretati se“) izvorno označava južnofrancuske srednjovjekovne trubadurske plesne epske i lirske pjesme.

Novi!!: Latinski jezik i Balada · Vidi više »

Baladur

Istarska ruralna kuća s baladurom u Grožnjanu. Baladur ili balidor (tal. ballatoio) je karakteristični arhitektonski element istarske ruralne kuće.

Novi!!: Latinski jezik i Baladur · Vidi više »

Balearska ciklama

Balearska ciklama (lat. Cyclamen balearicum) je vrsta zeljaste biljke iz roda ciklama.

Novi!!: Latinski jezik i Balearska ciklama · Vidi više »

Balegaši

Balegaši (balegari, lat. Geotrupidae), porodica kornjaša koja čini dio natporodice Scarabaeoidea.

Novi!!: Latinski jezik i Balegaši · Vidi više »

Balista

Balista koja je koristila projektile od 26 kilograma. Najveća balista je imala projektil od 78 kilograma, a možda i više.Werner Soedel, Vernard Foley: “Ancient Catapults”, ''Scientific American'', Vol. 240, No. 3 (March 1979), p.120-128 (121ff.) Laka prijenosna balista zvala se ''skorpion''. Vrhovi strijela koji su se koristili za balistu. Replika balista. Balista koja je izbacivala kamene kugle. Balista (lat. ballista, prema grč. βαλλίζω: izbacujem) je starorimska bacačka sprava, bacač kamenja (okovanih balvana, bačava sa zapaljivom smolom i slično) lučnom ubacnom putanjom; rabio se pri napadaju i opsadi na kopnu i moru.

Novi!!: Latinski jezik i Balista · Vidi više »

Balkanska endemska nefropatija

Balkanska endemska nefropatija upalna je bolest bubrega (oblik intersticijskog nefritisa) koja se javlja na točno određenim područjima na Balkanu.

Novi!!: Latinski jezik i Balkanska endemska nefropatija · Vidi više »

Baloče

Baloče (baljuška, baloće, lat. Gagea), rod jednosupnica u porodici ljiljanovki.

Novi!!: Latinski jezik i Baloče · Vidi više »

Balon cvijet

Balon cvijet (lat. Platycodon grandiflorus), jedina vrsta monotipskog roda Platycodon iz porodice zvončikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Balon cvijet · Vidi više »

Balsa

Splav od balsinog drveta. zrakoplovstvu. Balsa ili balzovina (španj. balsa: splav) je drvo vrste Ochroma lagopus iz porodice simalovki (lat. Bombacaceae), raširene u Srednjoj Americi i sjevernom dijelu Južne Amerike; uzgaja se u Africi i Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Balsa · Vidi više »

Baltazar Adam Krčelić

Baltazar Adam Krčelić (Kerchelich, Kerchelics; Boltižar, Boltek, Bolthisar) (Šenkovec kraj Zagreba, 5. veljače 1715. – Zagreb, 29. ožujka 1778.) bio je hrvatski povjesničar, književni povjesničar, teolog i pravnik.

Novi!!: Latinski jezik i Baltazar Adam Krčelić · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Novi!!: Latinski jezik i Baltičko more · Vidi više »

Balzamasta jela

Balzamasta jela (balzamna jela; lat. Abies balsamea), vrsta crnogoričnog drveta iz Sjeverne Amerike, raširano kroz južnu knadu od Alberte do Atlantske obale i u SAD-u od Minnesote i Iowe na istok do Atlantika.

Novi!!: Latinski jezik i Balzamasta jela · Vidi više »

Balzamina

Balzamina (balsamina, nedirak, netik, lat. Impatiens), veliki biljni rod iz porodice balzaminovki.

Novi!!: Latinski jezik i Balzamina · Vidi više »

Balzaminovke

Balzaminovke (neticaljke, lat. Balsaminaceae), malena biljna porodica iz reda vrjesolike, sa svega dva roda od kojih je jedan monotipski, a drugi sadrži preko 1000 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Balzaminovke · Vidi više »

Balzamski vratić

Balzamski vratić (velika plahtica, marijin list, zelje svete Marije, blažena metvica, kaloper, lat. Tanacetum balsamita, sin. Balsamita major), mirisna korisna trajnica iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Balzamski vratić · Vidi više »

Bambus

Bambus (lat. Bambusa) je rod biljaka iz porodica trava (Poaceae) s preko 150 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Bambus · Vidi više »

Bambusovci

Bambusovci (lat. Bambusoideae), potporodica trava.

Novi!!: Latinski jezik i Bambusovci · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Latinski jezik i Ban · Vidi više »

Banana (rod)

Banana (lat. Musa), rod jednosupnica iz porodice bananovki (Musaceae) kojemu pripadaju 72 vrste trajnica čiji je plod, banana, široko rasprostranjen u ljudskoj ishrani.

Novi!!: Latinski jezik i Banana (rod) · Vidi više »

Bananovke

Bananovke (lat. Musaceae) su tropska biljna porodica koja se sastoji od dva roda (Musa i Ensete; Musella je po nekima sinonim za Ensete) koja rađa jestivi ili nejestivi plod (zavisi do vrste) koji se može koristi za ishranu ljudi i životinja.

Novi!!: Latinski jezik i Bananovke · Vidi više »

Bangana musaei

Bangana musaei, vrsta potpuno slijepe slatkovodne ribe iz porodice šarana koja je otkrivena i opisana 2011. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Bangana musaei · Vidi više »

Banjan

Banjan (lat. Ficus benghalensis, u prijevodu na hrvatski jezik "bengalska smokva"), vrsta smokve (rod Ficus Tourn. ex L.) autohtone na Indijskom potkontinentu.

Novi!!: Latinski jezik i Banjan · Vidi više »

Banksija

Banksija (lat. Banksia) rod grmova i drveća iz porodice dvoličnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Banksija · Vidi više »

Banovac (dužnosnik)

Banovac, podban, viceban (lat. vicebanus) bila je dužnost visokog državnog dužnosnika u Hrvatskoj, zamjenik bana u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Novi!!: Latinski jezik i Banovac (dužnosnik) · Vidi više »

Banski stol

Banski stol (lat. tabula banalis), prizivni sud Hrvatske i Slavonije.

Novi!!: Latinski jezik i Banski stol · Vidi više »

Banteng

Banteng (lat. Bos javanicus) je vrsta divljega goveda, koja obitava u jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Banteng · Vidi više »

Baršunica

Baršunica (lat. Sida), veliki biljni rod od preko 250 vrsta vazdazelenih polugrmova iz porodice Malvaceae raširen po tropskimn i suptropskim područjima širom svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Baršunica · Vidi više »

Baršunka

Baršunka (lat. Lagurus), monotipski rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice travovki, dio potporodice Pooideae.

Novi!!: Latinski jezik i Baršunka · Vidi više »

Bargello

Stubište u palači uredio je Giacoma Brogija u 19. st. Bargello (Palazzo del Bargello ili Palazzo del Podest) je gotička građevina u Firenci iz 13.

Novi!!: Latinski jezik i Bargello · Vidi više »

Baringtonija

Baringtonija (lat. Barringtonia, nom. cons.), rod mirisnog drveća nekada klasificiran vlastitoj porodici baringtonijevki (Barringtoniaceae, nom. cons.), a danas porodici lecitisovki (Lecythidaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Baringtonija · Vidi više »

Barokni dvorci u Slavoniji

Dvorac Pejačevića noću Dvorci su oduvijek bili domovi vladara, bogatih plemićkih obitelji i imućnih zemljoposjednika.

Novi!!: Latinski jezik i Barokni dvorci u Slavoniji · Vidi više »

Barska žabokrečina

Barska žabokrečina (močvarna žabokrečina, žabokrijek, lat. Zannichellia palustris), podvodna zeljasta trajnica iz porodice mrjesnjakovki rasprostranjena po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Barska žabokrečina · Vidi više »

Barska nadbiskupija

Barska nadbiskupija je nadbiskupija u Crnoj Gori.

Novi!!: Latinski jezik i Barska nadbiskupija · Vidi više »

Barska nutrija

Barska nutrija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 15.

Novi!!: Latinski jezik i Barska nutrija · Vidi više »

Barski epitafi

Barski epitafi iz 9. st. i kasnije su među najstarijim djelima crnogorske književnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Barski epitafi · Vidi više »

Bartol Kašić

Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Bartol Kašić · Vidi više »

Bartolomej Đurđević

Bartolomej Đurđević (1506. – 1566.) hrvatski pisac, svjetski putnik, poliglot, autor prvoga tiskanog hrvatsko-latinskog rječnika.

Novi!!: Latinski jezik i Bartolomej Đurđević · Vidi više »

Bartsia

Bartsia (vidac; lat. Bartsia), monotipski rod hemiparazitnih trajnica iz poroodice Orobanchaceae smješten u tribus Rhinantheae.

Novi!!: Latinski jezik i Bartsia · Vidi više »

Baruch de Spinoza

Baruch de Spinoza (Amsterdam, 24. studenog 1632. – Den Haag, 21. veljače 1677.), židovski je filozof rođen u Nizozemskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Baruch de Spinoza · Vidi više »

Baruh (knjiga)

Baruh ili Knjiga Baruhova je jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta.

Novi!!: Latinski jezik i Baruh (knjiga) · Vidi više »

Basento

Basento (lat.: Casuentus) je rijeka na jugu Italije, koja izvire u Apeninima, u planini Monte Arioso (1722 m), zapadno od grada Potenza, u talijanskoj regiji Basilicata i nakon toka od 149 km ulijeva se u Jonsko more, Tarantski zaljev kod grada Metaponto.

Novi!!: Latinski jezik i Basento · Vidi više »

Baskija (autonomna zajednica)

Baskija ili Euskadi (špa. País Vasco ili Euskadi, bas. Euskal Autonomia Erkidegoa), španjolska je autonomna zajednica.

Novi!!: Latinski jezik i Baskija (autonomna zajednica) · Vidi više »

Bastarni

Rimska provincija Dacija i narodi koji žive u njenoj blizini, oko 125. godine Bastarni (latinski Bastarnae) ili Basternae, (starogrčki Βαστάρναι ili Βαστέρναι) bili su stari narod miješanog keltsko-germanskog podrijetla koji je između 200.

Novi!!: Latinski jezik i Bastarni · Vidi više »

Bastasi (Bosansko Grahovo, BiH)

Bastasi su naseljeno mjesto u općini Bosansko Grahovo, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Latinski jezik i Bastasi (Bosansko Grahovo, BiH) · Vidi više »

Batat

Batat (slatki krumpir, lat. Ipomoea batatas) je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Batat · Vidi više »

Batavci

Danske s tumačem brodograditeljskih tehnika koje su koristili. Batavci (latinski:Batavi) su bili drevni germanski narod, prvotno ogranak Hata, koji je početkom 1.

Novi!!: Latinski jezik i Batavci · Vidi više »

Bath (Somerset)

Bath je grad u grofoviji Somerset na jugozapadu Engleske.

Novi!!: Latinski jezik i Bath (Somerset) · Vidi više »

Batoglavka

Batoglavka (lat. Scopus umbretta) je vrsta prica, jedina živuća vrsta iz roda Scopus.

Novi!!: Latinski jezik i Batoglavka · Vidi više »

Batora

Batora (gunera, lat. Gunnera), rod trajnica bez stabljike s puzavim ili uspravnim rizomom, smješten u vlastitu porodicu Gunneraceae, dio reda Gunnerales.

Novi!!: Latinski jezik i Batora · Vidi više »

Bayerovi objekti

Bayerovi objekti odnosno Bayerovo označavanje je vrsta označavanja zvijezda kojom se zvijezdu označi grčkim slovom iza kojeg dolazi genitiv latinskog imena njena matična zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Bayerovi objekti · Vidi više »

Bazela

Bazela (lat. Basella), rod Rod jednogodišnjih biljaka iz porodice Basellaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Bazela · Vidi više »

Bazilika Rođenja Isusova

Bazilika Rođenja Isusova naziv je crkve u Betlehemu za koju se vjeruje da je izgrađena na mjestu gdje je rođen Isus.

Novi!!: Latinski jezik i Bazilika Rođenja Isusova · Vidi više »

Bazilika sv. Franje Asiškog

Papinska bazilika Svetog Franje Asiškog (talijanski: Basilica Papale di San Francesco d'Assisi, latinski: Basilica Sancti Francisci Assisiensis) je izvorna crkva katoličkog reda male braće, opće poznatog kao Franjevački red, u Asizu (Italija), rodnom mjestu sv. Franje.

Novi!!: Latinski jezik i Bazilika sv. Franje Asiškog · Vidi više »

Bazilika sv. Ivana Lateranskog

Bazilika Svetog Ivana Lateranskog (talijanski: Basilica di San Giovanni in Laterano) rimska je katedrala, službeno crkveno sjedište rimskog biskupa, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Bazilika sv. Ivana Lateranskog · Vidi više »

Bazilika Svetoga groba

Jeruzalemskom starom gradu Bazilika Svetoga groba naziv je za kršćansku crkvu u Jeruzalemu u kojoj se štuje Kalvarija i Isusov grob.

Novi!!: Latinski jezik i Bazilika Svetoga groba · Vidi više »

Bazilisk, bizantski car

Bazilisk kao bizantski car Flavije Bazilisk (lat. Flavius Basiliscus Augustus, starogrč. Βασιλίσκος) († 476./77.), uzurpator na bizantskom carskom prijestolju (475. – 476.) i brat Verine, supruge cara Leona I., a najvjerojatnije je potjecao s Balkana.

Novi!!: Latinski jezik i Bazilisk, bizantski car · Vidi više »

Bálint Balassi

Bálint Balassi Bálint Balassi (mađ. Gyarmati és kékkői báró Balassi Bálint, slovački: Valentín Balaša; Zvolen, 20. listopada 1554. — Ostrihom, 30. svibnja 1594.), mađarski renesansni lirski pjesnik.

Novi!!: Latinski jezik i Bálint Balassi · Vidi više »

Beatifikacija

Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.

Novi!!: Latinski jezik i Beatifikacija · Vidi više »

Bečka ilustrirana kronika

Naslovna stranica ''Bečke ilustrirane kronike'' Bečka ilustrirana kronika (lat. Chronicon Pictum Vindobonense, Chronicum Pictum, Chronica de Gestis Hungarorum; mađ. Képes krónika, njem. Wiener Bilderchronik), srednjovjekovna ilustrirana kronika nastala sredinom 14. stoljeća na prostoru Kraljevine Ugarske.

Novi!!: Latinski jezik i Bečka ilustrirana kronika · Vidi više »

Bešornerija

Bešornerija (lat. Beschorneria), rod sukulentnih vazdazelenih trajnica iz porodice šparogovki, dio je potporodice saburovki.

Novi!!: Latinski jezik i Bešornerija · Vidi više »

Bedreni trokut

thumb Bedreni trokut ili femoralni trokut (lat. trigonum femorale Scarpae) je anatomska regija na gornjem unutarnjem dijelu prednje strane natkoljenice.

Novi!!: Latinski jezik i Bedreni trokut · Vidi više »

Bedrenika

Bedrenika (bedrenica, lat. Pimpinella), biljni rod iz porodice Apiaceae (umbelliferae).

Novi!!: Latinski jezik i Bedrenika · Vidi više »

Begonija

Begonija (lat. Begonia), veliki biljni rod u porodici begonijevki koju čini s monotipskim rodom hilebrandija (Hillebrandia).

Novi!!: Latinski jezik i Begonija · Vidi više »

Begonijevke

Begonijevke (lat. Begoniaceae), velika biljna porodica u redu tikvolike.

Novi!!: Latinski jezik i Begonijevke · Vidi više »

Bekica

Bekica (lat. Luzula), kozmopolitski rod trajnica iz porodice sitovki.

Novi!!: Latinski jezik i Bekica · Vidi više »

Bekmanija

Bekmanija (lat. Beckmannia), rod korisnih jednogodišnjih biljka ili trajnica iz porodice travovki Postoje dvije vrste rasprostranjenih po Euroaziji i Sjevernoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Bekmanija · Vidi više »

Belardija

Belardija (lat. Bellardia), biljni rod jednogodišnjeg bilja iz poroodice Orobanchaceae smješten u tribus Rhinantheae.

Novi!!: Latinski jezik i Belardija · Vidi više »

Belgi

Zemljovid sjeveroistočne Galije oko godine 70. Belgi (lat. Belgae) je naziv za narod koji je potkraj Željeznog doba živio na sjeveru antičke Galije i dijelovima Britanije.

Novi!!: Latinski jezik i Belgi · Vidi više »

Belgijska Galija

Položaj Gallije Belgice Rimske provincije pod Trajanom Belgijska Galija (lat. Gallia Belgica ili Belgica Prima), starorimska provincija na području današnje Francuske i Belgije koja je nastala nakon Augustove podjele provincije Galije.

Novi!!: Latinski jezik i Belgijska Galija · Vidi više »

Belijum

Belijum (lat. Bellium), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice glavočika, smješten u podtribus Bellidinae.

Novi!!: Latinski jezik i Belijum · Vidi više »

Belizar

Flavije Belizar (grčki: Βελισαριος, latinično: Belisarios, latinski: Flavius Belisarius, oko 500. – 565.) bio je jedan od najvećih bizantskih generala i jedan od najistaknutijih generala u povijesti.

Novi!!: Latinski jezik i Belizar · Vidi više »

Belize

Belize je mala srednjoamerička država na obali Karipskog mora.

Novi!!: Latinski jezik i Belize · Vidi više »

Bellinzona

Bellinzona (od latinskog Bilitio) je glavni grad talijanskog kantona Ticino, na jugu Švicarske, koji graniči s Italijom.

Novi!!: Latinski jezik i Bellinzona · Vidi više »

Belošević

U knjizi "Plemstvo Hrvatske i Slavonije" (njem. original Der Adel von Kroatien und Slavonien'), izdanoj u Nürnbergu 1899.

Novi!!: Latinski jezik i Belošević · Vidi više »

Beluga

Beluga (lat. Delphinapterus leucas) je vrsta kitova iz porodice bijelih kitova.

Novi!!: Latinski jezik i Beluga · Vidi više »

Benedictus

250px Benedictus (lat. Blagoslovljen), poznat i kao Zaharijin hvalospjev, hvalospjev je iz Evanđelja po Luki koji se pripisuje Zahariji, ocu Ivana Krstitelja.

Novi!!: Latinski jezik i Benedictus · Vidi više »

Benedikt Rogačić

mini Benedikt Rogačić (Dubrovnik, 18. ožujka 1646. – Rim, 8. veljače 1719.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, pisac, pjesnik i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Benedikt Rogačić · Vidi više »

Benedikt XIII.

Benedikt XIII., lat. Benedictus PP.

Novi!!: Latinski jezik i Benedikt XIII. · Vidi više »

Benedikt XIV.

Benedikt XIV., lat. Beneditus PP.

Novi!!: Latinski jezik i Benedikt XIV. · Vidi više »

Benedikt XVI.

Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.

Novi!!: Latinski jezik i Benedikt XVI. · Vidi više »

Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.

Novi!!: Latinski jezik i Benediktinci · Vidi više »

Benesijeva pečurka

Benesijeva pečurka (lat. Agaricus benesii) je jestiva gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Benesijeva pečurka · Vidi više »

Benevento

Benevento (latinski: Beneventum, napolitanski: Bënëvientë) je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Benevento u regiji Kampaniji, nekih 50 km od Napulja, a i raskrižje mnogih cesta na jugu Italije.

Novi!!: Latinski jezik i Benevento · Vidi više »

Beninj Albertini

Beninj Albertini (Benigno Albertini, Benignus a Rhacusio), (Dubrovnik; 1. prosinca 1789. — Skadar, 24. kolovoza 1838.), dubrovački pjesnik i izabrani splitsko-makarski biskup (1837.).

Novi!!: Latinski jezik i Beninj Albertini · Vidi više »

Beninkasa

Beninkasa (lat. Benincasa), rod jednogodišnjeh biljaka iz porodice tikvovki (Cucurbitaceae) raširen po Maleziji, Australiji i Indijskom potkontinentu.

Novi!!: Latinski jezik i Beninkasa · Vidi više »

Benjamina Karić

Benjamina Karić (rođena Londrc; Sarajevo, 8. travnja 1991.) je bosanskohercegovačka političarka, te od travnja 2021.

Novi!!: Latinski jezik i Benjamina Karić · Vidi više »

Berberski makaki

Berberski makaki ili Gibraltarski majmun (lat. Macaca sylvanus) je sisavac iz reda primata iz porodice Cercopithecidae.

Novi!!: Latinski jezik i Berberski makaki · Vidi više »

Berenikina kosa

Berenikina kosa (lat. Coma Berenices) je dugo poznati asterizam koji je naposljetku pretvoren u zviježđe.

Novi!!: Latinski jezik i Berenikina kosa · Vidi više »

Bergenija

Bergenija (lat. Bergenia), biljni rod zimzelenih trajnica iz porodice kamenikovki (Saxifragaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Bergenija · Vidi više »

Beril

Brušeni smaragd. Brazilski akvamarini, dijamanti i bijelo zlato. Brušeni morganit, 2,01 karat, Brazil. Brušeni zlatni beril, 48,75 karata, Brazil. Beril (grč. βήρυλλος) je heksagonski (šesterokutni) mineral, berilijev alumosilikat, Be3Al2Si6O18.

Novi!!: Latinski jezik i Beril · Vidi više »

Beringova polarna lisica

Beringova polarna lisica (lat. Vulpes lagopus beringensis, sin. Alopex lagopus beringensis), podvrsta polarne lisice s Beringovog otoka, jednom od Komandorskih otoka u Beringovom moru.

Novi!!: Latinski jezik i Beringova polarna lisica · Vidi više »

Berislavići Grabarski

Berislavići Grabarski ili Doborski (lat. Berislaus nobiles de Grabarya, mađ. Beriszló, srp. Бериславићи Грабарски), hrvatska velikaška obitelj iz Slavonije, nazvani po svome posjedu Grabarje u Požeškoj županiji, a ponekad i Doborski prema gradu Doboru koji je od 1470. godine u vlasništvu ovoga roda.

Novi!!: Latinski jezik i Berislavići Grabarski · Vidi više »

Bernard II. Zanne

Bernard II.

Novi!!: Latinski jezik i Bernard II. Zanne · Vidi više »

Bernardin Frankopan

Bernardin Frankopan (lat. Bernardinus de Frangepanibus) (?, 1453. - ?, 1529.), bio je hrvatski velikaš, vojskovođa, diplomat i mecena, pripadnik roda knezova Frankopana.

Novi!!: Latinski jezik i Bernardin Frankopan · Vidi više »

Bernardino Echeverría Ruiz

Bernardino Carlos Guillermo Honorato Echeverría Ruiz, O.F.M. (Cotacachi, 12. studenog 1912. – Quito, 6. travnja 2000.), je bio ekvadorski rimokatolički kardinal i nadbiskup emeritus Guayaquila.

Novi!!: Latinski jezik i Bernardino Echeverría Ruiz · Vidi više »

Bernicija

Zemljovid Britanje u 7. st. Bernicija (staroengleski: Bernice, Beornice; latinski: Bernicia) bilo je anglosaksonsko kraljevstvo kojeg su 6.

Novi!!: Latinski jezik i Bernicija · Vidi više »

Bernoullijeva jednadžba

Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Venturijeva cijev: tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi ''p1'' je viši nego u drugoj ''p1'', a brzina fluida ''v'' je niža u mjernoj točki "1", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". Bernoullijeva jednadžba (prema Danielu Bernoulliju) je osnovni zakon gibanja fluida.

Novi!!: Latinski jezik i Bernoullijeva jednadžba · Vidi više »

Besançon

Besançon (francuski: Besançon, izgovarano; njemački: Bisanz), poznat kao jedan od najzelenijih gradova u Francuskoj, je glavni i najveći grad régiona Franche-Comté u sjeveroistočnoj Francuskoj, s otprilike 220.000 stanovnika u metropolskom području prema podacima iz 1999.

Novi!!: Latinski jezik i Besançon · Vidi više »

Besera

Besera (Lat. Bessera), biljni rod trajnica, lukovičastih geofita u porodici šparogovki (Asparagaceae) i redu šparogolike (Asparagales), dio je potporodice Brodiaeoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Besera · Vidi više »

Beskonačnost

right Beskonačnost (simbolički \infty, engl. infinity; dolazi od lat. riječi infinitas, što znači »bezgraničnost«), pojam koji se odnosi na više različitih koncepata u matematici, filozofiji i teologiji, povezanih s idejom beskrajnosti, odnosno postojanjem broja ili veličine veće od bilo koje druge.

Novi!!: Latinski jezik i Beskonačnost · Vidi više »

Betlehem

Betlehem (također Bethlehem, arapski: بيت لحم, Beit Lahm, "Kuća mesa"; hebrejski: בית לחם, Beit Lehem, "Kuća kruha") grad je na području Palestinske samouprave s više od 25.000 stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Betlehem · Vidi više »

Betonika

Betonika (ljekovita bukvica, ljekoviti čistac, kosmata bukvica, ranilist, lat. Betonica officinalis, sin. Stachys officinalis), ljekovita je biljka iz porodice Lamiaceae, nekada uključivana u rod čistac (Stachys), a danas rodu Betonica (rani list ili bukvica).

Novi!!: Latinski jezik i Betonika · Vidi više »

Bezbridnjača

Bezbridnjača (lat. Puccinellia nom. cons.), biljni rod iz porodice travovki.

Novi!!: Latinski jezik i Bezbridnjača · Vidi više »

Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije

Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije (lat. Immaculata Conceptio Beatae Virginis Mariae), katolička je dogma koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svojega začeća.

Novi!!: Latinski jezik i Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije · Vidi više »

Bezlisni nadbradac

Bezlisni nadbradac (lat. Epipogium aphyllum), rijetka je vrsta orhideje iz potporodice Epidendroideae, ali raširene po gotovo cijeloj Euroaziji, a prisutna je i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Bezlisni nadbradac · Vidi više »

Bezlistac

Bezlistac (lat. Monotropa), biljni rod iz porodice vrjesovki kojemu pripada najmanje jedna vrsta trajnice iz Sjeverne Amerike gdje je lokalno poznata kao Indian pipe i ghost pipe i sjeveru Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Bezlistac · Vidi više »

Bezljušturaši

Bezljušturaši (lat. Aplacophora) su razred mekušaca cilindričnog ili crvolikog oblika koji nastanjuju duboke vode oceana.

Novi!!: Latinski jezik i Bezljušturaši · Vidi više »

Bezljuskaši

Bezljuskaši (lat. Anostraca), red rakova iz razreda škrgonosaca.

Novi!!: Latinski jezik i Bezljuskaši · Vidi više »

Bezmirisna kamilica

Bezmirisna kamilica (bezmirisna titrica; koromačić zimski, goriguzica poljska, materičnjak, lat. Tripleurospermum inodorum, sin. Matricaria perforata, bazionim), vrsta glavočike nekada uključivana u rod kamilica, a danas rodu Tripleurospermum.

Novi!!: Latinski jezik i Bezmirisna kamilica · Vidi više »

Bezmirisni katanac

Bezmirisni katanac (lat. Reseda inodora), dvo- ili višegodišnja biljka iz porodice krstašica, raširena od južnoeuropske Rusije na zapad do Hrvatske, uključujući Ukrajinu, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku, a u Hrvatskoj flori, nova je vrsta, opažena na Banskom brdu u Baranji, gdje je se smatra kritično ugroženom.

Novi!!: Latinski jezik i Bezmirisni katanac · Vidi više »

Bezmjehurna staklača

Bezmjehurna staklača (lat. Amarsipus carlsbergi), jedina vrsta grgečke iz porodice Amarsipidae koja nastanjuje ekvatorijalne dijelove Indijskog i Tihog oceana na dubinama od 30 do 130 metara (98 do 430 stopa).

Novi!!: Latinski jezik i Bezmjehurna staklača · Vidi više »

Beznošci

Beznošci (lat. Gymnophiona) jesu red vodozemaca bez nogu.

Novi!!: Latinski jezik i Beznošci · Vidi više »

Bezostruška

Bezostruška (lat. Aceras), nekadašnji rod trajnica iz porodice orhideja.

Novi!!: Latinski jezik i Bezostruška · Vidi više »

Bezrameni iverci

Bezrameni iverci (lat. Achiropsettidae), porodica morskih riba iz reda plosnatica (Pleuronectiformes) koje žive u antarktičkim i subantarktičkim vodama, zbog čega su prozvane i Southern flounders ili južnim listovima.

Novi!!: Latinski jezik i Bezrameni iverci · Vidi više »

Bezrameni listovi

Gymnachirus texae Trinectes maculatus Bezrameni listovi (lat. Achiridae), porodica riba plosnatica (Pleuronectiformes), to su malene ribe, dužine po nekoliko centimetara, a najduža među njima, Achirus achirus, naraste do 30 centimetara.

Novi!!: Latinski jezik i Bezrameni listovi · Vidi više »

Bezrepci

Bezrepci (lat. Protura), red člankonožaca u redu unutarčeljusnika.

Novi!!: Latinski jezik i Bezrepci · Vidi više »

Biarmosuki

Biarmosuki (lat. Biarmosuchia) bili su grupa permskih terapsida.

Novi!!: Latinski jezik i Biarmosuki · Vidi više »

Bič (biologija)

Bičevi ili flagele (lat. flagellum, u množini flagella) najčešći su organi za pokretanje nekih štapićastih bakterija.

Novi!!: Latinski jezik i Bič (biologija) · Vidi više »

Bičevanje

Bičevani rob u Baton Rougeu, u američkoj južnoj državi Louisiana 1863. Bičevanje, rjeđe flagelacija (od latinske riječ flagellum za "bič") predstavlja čin metodičkog udaranja ljudskog tijela.

Novi!!: Latinski jezik i Bičevanje · Vidi više »

Biberovac

Biberovac (peperomija; lat. Peperomia), veliki rod paparovki rasprostranjen po svim kontinentima, osim Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Biberovac · Vidi više »

Biblia pauperum

Tri biblijska prizora koji prikazuju tipološku usporednost između epizoda iz Starog i Novog zavjeta: Eva i zmija, Blagovijest i Gideonovo čudo Biblia pauperum ("Biblija siromaha") je tradicija slikovnih Biblija koja je započela u visokom srednjem vijeku koje su za razliku od ilustriranih Biblija u kojima su slike bile podređene tekstu smještale ilustracije u središte stranice sa samo kratkim tekstom ili bez imalo teksta.

Novi!!: Latinski jezik i Biblia pauperum · Vidi više »

Biblijska teologija

Biblijska teologija teološka je disciplina koja proučava i daje zaokruženi pregled biblijskog nauka sadržanog u knjigama Starog i Novog zavjeta.

Novi!!: Latinski jezik i Biblijska teologija · Vidi više »

Biblijski rukopisi

Biblijski rukopisi su najstariji prijepisi biblijskih tekstova koji su sačuvani do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Biblijski rukopisi · Vidi više »

Bibliotheca Zriniana

Nikola Zrinski, vlasnik knjižnice, rad njemačkog slikara Johanna Franza Hoffmanna Bibliotheca Zriniana (u prijevodu: Zrinska knjižnica), zbirka knjiga hrvatskog bana Nikole Zrinskog iz 17. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Bibliotheca Zriniana · Vidi više »

Bifurkacija

Bifurkacija u Hövelhofu, Njemačka Bifurkacija u Mijanmaru. Bifurkacija (od latinske riječ bifurcus - razveden; račvanje) je pojava koja se u pravilu pojavljuje u nizinskim, močvarnim dijelovima riječnog toka.

Novi!!: Latinski jezik i Bifurkacija · Vidi više »

Big Ben

Big Ben nalazi se unutar sata na tornju. Big Ben nadimak je velikog zvona unutar sata na sjevernom dijelu Westminsterske palače u Londonu, iako isto to ime daju satu ili tornju.

Novi!!: Latinski jezik i Big Ben · Vidi više »

Bignonija

Bignonija (lat. Bignonia), rod vazdazelenih grmastih penjačica iz porodice katalpovki (Bignoniaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Bignonija · Vidi više »

Bijela čiopa

Bijela čiopa (lat. Apus melba) je vrsta ptice koja pripada porodici Čiopa (lat. Apodidae).

Novi!!: Latinski jezik i Bijela čiopa · Vidi više »

Bijela gorušica

Bijela gorušica (lat. Sinapis alba; sin Leucosinapis alba) je jednogodišnja biljka iz porodice krstašica raširena diljem Euroazije.

Novi!!: Latinski jezik i Bijela gorušica · Vidi više »

Bijela grafija

Bijela grafija (divlji luštrek, kranjska grafija, kranjska selivka, hladnikija, lat. Grafia golaka; sin. Hladnikia golaka), jedina vrsta u rodu grafija iz porodice štitarki, nekada pripisivana rodu hladnikija (Hladnikia).

Novi!!: Latinski jezik i Bijela grafija · Vidi više »

Bijela jesetra

Bijela jesetra (lat. Acipenser transmontanus), vrsta jesetre.

Novi!!: Latinski jezik i Bijela jesetra · Vidi više »

Bijela loboda

Bijela loboda (obična loboda, divlja loboda, smrdljiva loboda, bijela jurčica, lat. Chenopodium album) je brzorastuća biljka roda Chenopodium.

Novi!!: Latinski jezik i Bijela loboda · Vidi više »

Bijela murva

Bijela murva (bijeli dud, lat. Morus alba) je brzo rastuće srednje veliko drvo kuglaste krošnje, srednje dugog životnog vijeka, koje naraste do nekih 20 metara visine, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Bijela murva · Vidi više »

Bijela pšenica

Bijela pšenica (engleska pšenica, engleski pir, lat. Triticum turgidum) jednogodišnja biljka iz roda pšenica.

Novi!!: Latinski jezik i Bijela pšenica · Vidi više »

Bijela pupavka

Mlada i zrela bijela pupavka. Bijele pupavke. Bijela pupavka (lat. Amanita verna (Bull.) Lam. 1783.) je jedna od smrtno otrovnih gljiva.

Novi!!: Latinski jezik i Bijela pupavka · Vidi više »

Bijela roda

Bijela roda (lat. Ciconia ciconia) je ptica iz porodice roda (Ciconiidae) koja ima dug i crven kljun.

Novi!!: Latinski jezik i Bijela roda · Vidi više »

Bijela topola

Bijela topola (lat. Populus alba) je listopadno stablo iz porodice vrba (lat. Salicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Bijela topola · Vidi više »

Bijela vrba

Bijela vrba (lat. Salix alba) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Bijela vrba · Vidi više »

Bijeli žednjak

Bijeli žednjak (lat. Sedum album) višegodišnja je biljka iz roda žednjaka, porodice Crassulaceae, rasprostranjena po velikim dijkelovi,ma Europe, sjevernoj Africi i u Aziji od Turske do Irana.

Novi!!: Latinski jezik i Bijeli žednjak · Vidi više »

Bijeli bun

Bijeli bun (Lat. Scopolia), maleni biljni rod iz porodice krumpirovki (pomoćnica; Solanaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Bijeli bun · Vidi više »

Bijeli jasenak

Bijeli jasenak (gorući grm, rusten, veliki vršak, lat. Dictamnus albus) je vrsta višegodišnje biljke iz roda jasenak (Dictamnus) iz porodice Rutaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Bijeli jasenak · Vidi više »

Bijeli kužnjak

Bijeli kužnjak (lat. Datura stramonium; poznata pod nazivom kužnjak, Tatula) je biljka iz obitelji Solanaceae, te se za nju vjeruje kako je podrijetlom iz Amerike, ali je danas možemo naći po cijelom svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Bijeli kužnjak · Vidi više »

Bijeli lastavičnjak

Bijeli lastavičnjak (bijela lastavina, divlja paprika, riga pasja, lat. Vincetoxicum hirundinaria) je otrovna biljka iz porodice zimzelenovki (Apocynaceae), rod lastavina ili krvnik (Vincetoxicum).

Novi!!: Latinski jezik i Bijeli lastavičnjak · Vidi više »

Bijeli lav

Bijeli lavBijeli lav (lat. Panthera leo krugeri) je obojena (mutirana) varijanta lava.

Novi!!: Latinski jezik i Bijeli lav · Vidi više »

Bijeli sljez

Bijeli sljez (altea; lat. Althaea), biljni rod u porodici sljezovki kojemu pripada devet priznatih vrsta korisnih trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Bijeli sljez · Vidi više »

Bijeli stolisnik

Bijeli stolisnik (srebrnasta hajdučica, srebrnasti stolisnik, planinski stolisnik; lat. Achillea clavennae), trajnica iz porodice glavočika raširena u srednjoj i južnoj Europi, raste i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Bijeli stolisnik · Vidi više »

Bijeli svib

Bijeli svib (bijeli drijen, bijela svibovina, tatarski svib; lat. Cornus alba), listopadni grm iz porodice drjenovki ili svibovina rasprostranjen u srednjoj Europi, sjevernoj Aziji i Sjevernoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Bijeli svib · Vidi više »

Bijelo vraničko zvonce

Bijelo vraničko zvonce ili Vraničko zvonce (lat. Edraianthus niveus) je bosanskohercegovački biljni endem iz porodice Zvončikovki, a raste jedino na planinama Vranici (Ločika, Krstac), Zec-planini i Vitreuši.

Novi!!: Latinski jezik i Bijelo vraničko zvonce · Vidi više »

Bik (razdvojba)

* Domaće govedo (mužjak).

Novi!!: Latinski jezik i Bik (razdvojba) · Vidi više »

Bik (zviježđe)

Bik (lat: Taurus) jedno je od zviježđa zodijaka.

Novi!!: Latinski jezik i Bik (zviježđe) · Vidi više »

Biksin

Biksin, C25H30O4 (C.I. 75120), pojavljuje se u labilnom (cis-biksin) i u stabilnom obliku (trans-biksin).

Novi!!: Latinski jezik i Biksin · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Latinski jezik i Biljke · Vidi više »

Biljne boje

Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. boju. životinja. Kod nekih jaglaca flavoni čine svijetle brašnaste prevlake na stabljikama i listovima. cikle. Hematoksilin u prahu. lat. ''Indigofera''). fluorescentnom svjetlošću. Biljne boje su obojene organske tvari, vezane za plastide u biljnim stanicama (na primjer klorofil, karoten, ksantofil) ili za stanične sokove (flavoni, antocijani).

Novi!!: Latinski jezik i Biljne boje · Vidi više »

Bill Rancic

Bill Rancic (Chicago, 16. svibnja 1971.) američki je poduzetnik, glumac, voditelj, govornik, pisac i urednik televizijskog programa hrvatsko-irskoga podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Bill Rancic · Vidi više »

Binčulići

Grb obitelji Binčulić (drugi zdesna u prvom redu) među ostalim grbovima dubrovačkih plemićkih obitelji Binčulići (također i u varijanti Benčulići, lat. i tal.: Benciola, Benzola, Bintiola ili Binciola), hrvatska plemićka obitelj iz Dubrovačke Republike, koja se formirala u 13. stoljeću, potječući od obitelji Budačić, rodom iz Epidaura (današnjeg Cavtata), i postojala sve do 17. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Binčulići · Vidi više »

Bingadinski nosorog

Bingadinski nosorog (latinski: Rhinoceros binagadensis ili Dicerorhinus binagadensis, azerski: Binəqədi kərgədanı, ruski: Бинагадинский носорог) je izumrla vrsta nosoroga koja je živjela u drugoj polovici posljednjeg ledenog doba.

Novi!!: Latinski jezik i Bingadinski nosorog · Vidi više »

Binturong

Binturong (lat. Arctictis binturong) je vrsta iz porodice Viverridae, koja uključuje cibetke i genete.

Novi!!: Latinski jezik i Binturong · Vidi više »

Biodizel

Uzorak biodizela. Čisti biodizel (B100) dobiven od soje. Dizelski motor proizveden 1906. godine u tvrtci MAN AG hrane, sada kupuju proizvođači biogoriva koji su spremni platiti veću cijenu od proizvođača hrane, pa na kraju i cijene hrane rastu. Biodizel je općenito naziv za gorivo dobiveno iz bioloških izvora koje se može koristiti u nemodificiranim dizelskim motorima umjesto uobičajenog plinskog ulja.

Novi!!: Latinski jezik i Biodizel · Vidi više »

Biokovska zečina

Biokovska zečina (lat. Centaurea biokovensis) je endemska biljka iz porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Biokovska zečina · Vidi više »

Biokovsko zvonce

Biokovsko zvonce (patuljasto zvonce, lat. Edraianthus pumilio) je endemska biljka iz porodice Campanulaceae (zvončikovke).

Novi!!: Latinski jezik i Biokovsko zvonce · Vidi više »

Bioluminiscencija

Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''. lat. ''Lampyris noctiluca''). lat. ''Aequorea victoria''). Bioluminiscencija je hladno svijetljenje u živih organizama koji procesom izmjene tvari proizvode energiju, što se gotovo potpuno pretvara u svjetlost, a samo se neznatan dio pretvara u toplinu.

Novi!!: Latinski jezik i Bioluminiscencija · Vidi više »

Birka

Položaj otoka Björkö u Švedskoj Birka (starornordijski: Bierkø, latinski: Birca) je bio srednjovjekovni vikinški grad na otoku Björkö (švedski za "Otok breza") u Švedskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Birka · Vidi više »

Bisceglie

Bisceglie (latinski: Vigiliae) je grad i biskupsko središte u talijanskoj pokrajini Barletta-Andria-Trani u regiji Apulija od 54 877 stanovnika (2011.).

Novi!!: Latinski jezik i Bisceglie · Vidi više »

Biserak

Biserak (lat. Symphoricarpos), biljni rod listopadnih grmova iz porodice kozokrvnica, dio potporodice Caprifolioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Biserak · Vidi više »

Biserka

'' Numida meleagris '' Biserka (kod bačkih Bunjevaca naziva se morkača, lat. Numida meleagris) je najpoznatija vrsta porodice biserki, i jedina vrsta u rodu Numida.

Novi!!: Latinski jezik i Biserka · Vidi više »

Biserka (gljiva)

panterovom muharom (desno). Biserka (lat. Amanita rubescens), bisernica, crvenkasta muhara ili siva muhara je jestiva gljiva ljeta, od koje zaziru mnogi neiskusni gljivari zbog srodnosti s otrovnim gljivama svoje porodice, a vrlo je česta i ukusna gljiva.

Novi!!: Latinski jezik i Biserka (gljiva) · Vidi više »

Biserujka

Biserujka je špilja koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, na graničnom području općina Omišalj i Dobrinj, ponad uvale Slivanjska, nedaleko sela Rudina.

Novi!!: Latinski jezik i Biserujka · Vidi više »

Biskupija Canelones

Biskupija Canelones (lat. Dioecesis Canalopolitana) je biskupija rimskog (zapadnog) obreda Katoličke Crkve u Urugvaju.

Novi!!: Latinski jezik i Biskupija Canelones · Vidi više »

Biskupija Kraljičina Gradca

Biskupija Kraljičina Gradca Katedrala Duha Svetoga Biskupija Kraljičina Gradca odnosno Biskupija Hradec Králové (lat. Dioecesis Riginae Gradecensis, češ. Diecéze královéhradecká) je češka dijeceza Katoličke Crkve u Češkoj sa sjedištem u gradu Kraljičinu Gradcu i pod upravom Praške nadbiskupije i njezinog nadbiskupa i kardinala Dominika Duke, koji je i sam od 6. lipnja 1998. do 13. veljače 2010. obnašao dužnost biskupa.

Novi!!: Latinski jezik i Biskupija Kraljičina Gradca · Vidi više »

Biskupija Maldonado-Punta del Este

Biskupija Maldonado-Punta del Este (lat. Dioecesis Maldonadensis-Orientalis Orae) je biskupija rimskog (zapadnog) obreda Katoličke Crkve u Urugvaju.

Novi!!: Latinski jezik i Biskupija Maldonado-Punta del Este · Vidi više »

Biskupija Murska Sobota

Biskupija Murska Sobota (lat.: Dioecesis Sobotensis; slov.: Škofija Murska Sobota) je biskupija sa središtem u Murskoj Soboti, a podređena je Mariborskoj nadbiskupiji.

Novi!!: Latinski jezik i Biskupija Murska Sobota · Vidi više »

Biskupija Novo Mesto

Biskupija Novo Mesto (lat.: Dioecesis Novae Urbis; slov.: Škofija Novo Mesto) je biskupija u Novom Mestu i podložna je Ljubljanskoj nadbiskupiji.

Novi!!: Latinski jezik i Biskupija Novo Mesto · Vidi više »

Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u Dubrovniku

sv. Ignacija.Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića privatna je škola s pravom javnosti u Dubrovniku.

Novi!!: Latinski jezik i Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u Dubrovniku · Vidi više »

Biskupska kapica

Biskupska kapica (krespin, lat. Epimedium) rod trajnica iz porodice Berberidaceae, dio je podtribusa Epimediinae.

Novi!!: Latinski jezik i Biskupska kapica · Vidi više »

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine (BK BiH) (lat. Confœrentia Episcoporum Bosniæ et Hercegovinæ), stalna je institucija Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Latinski jezik i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Biskupski štap

Biskupski štap ili pastoral (lat. baculus), pontifikalna je oznaka pridržana biskupima i područnim opatima.

Novi!!: Latinski jezik i Biskupski štap · Vidi više »

Bit kaznenog djela

Bit kaznenog djela (lat. actus reus) predstavlja skup obilježja pojedinog kaznenog djela tj.

Novi!!: Latinski jezik i Bit kaznenog djela · Vidi više »

Bitka kod Beneventa

Bitka kod Beneventa odigrala se 275. pr. Kr. pokraj grada Malaventa (koji će se poslije preimenovati u Benevento) između Rimljana predvođenih Kurijem Dentatom i epirskog kralja Pira i njegovih saveznika i bila je posljednja bitka Rimsko-epirskog rata.

Novi!!: Latinski jezik i Bitka kod Beneventa · Vidi više »

Bitka kod Siska

Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Bitka kod Siska · Vidi više »

Bitka za Monte Cassino

Bitka za Monte Cassino (poznata još kao Bitka za Rim i Bitka za Cassino), niz sastavljen od 4 napada Saveznika na Zimsku liniju u Italiji koju su držali Nijemci i Talijani.

Novi!!: Latinski jezik i Bitka za Monte Cassino · Vidi više »

Bitnice

Bitnice (latinski: Carangidae) su porodica riba, najveća od šest porodica uključenih u red Carangiformes.

Novi!!: Latinski jezik i Bitnice · Vidi više »

Bitumen

Prirodni bitumen. Asfaltni bitumen. aerodromskih pista i pločnika (cestovni bitumen). hidroizolacije na ravnim krovovima. Bitumen (lat. zemljana smola) je zajednički naziv za smjesu organskih spojeva koji su nastali raspadom biljnih i životinjskih ostataka (prirodni bitumeni) ili nastaju kao crni nehlapljivi ostaci pri destilaciji nafte (asfaltni bitumen).

Novi!!: Latinski jezik i Bitumen · Vidi više »

Bivolja boba

Bivolja boba (šeferdija, lat. Shepherdia), maleni biljni rod listopadnih i vazdazelenih grmova iz porodice zlolesinovki raširenih po Kanadi i Sjedinjenim državama.

Novi!!: Latinski jezik i Bivolja boba · Vidi više »

Bizacena

Rimsko carstvo po provincijama. Africa Proconsularis od koje je nastala Byzacena je označena zatamnjeno. Rimsko carstvo 400. godine. Bizacena (lat. Byzacena), starorimska provincija na području sjeverne Afrike odnosno na teritoriju današnjeg Tunisa.

Novi!!: Latinski jezik i Bizacena · Vidi više »

Bizamski štakor

Bizamski štakor (lat. Ondatra zibethicus) je vrsta glodavaca, koji živi u priobalnim područjima.

Novi!!: Latinski jezik i Bizamski štakor · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Latinski jezik i Bizant · Vidi više »

Bizantologija

Hieronymus Wolf Bizantologija ili bizantinistika je disciplina koja proučava povijest i kulturu Bizanta.

Novi!!: Latinski jezik i Bizantologija · Vidi više »

Bizon

Bizon (lat. Bison) je rod goveda (Bovinae) iz porodice šupljorožaca (Bovidae) kratkih nogu, široka čela sa snažnim i prema gore savinutim rogovima, te vrlo razvijena prednjeg dijela tijela obrasla dugom, jednoliko tamnosmeđom dlakom.

Novi!!: Latinski jezik i Bizon · Vidi više »

Bjeloglavi štekavac

Bjeloglavi štekavac (bjeloglavi orao) je ptica grabljivica iz Sjeverne Amerike, poznata još kao nacionalna ptica i simbol Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Latinski jezik i Bjeloglavi štekavac · Vidi više »

Bjeloglavi sup

Bjeloglavi sup (lat. Gyps fulvus) je vrsta ptica grabljivica iz porodice jastrebova.

Novi!!: Latinski jezik i Bjeloglavi sup · Vidi više »

Bjelogrli dupin

Bjelogrli dupin (lat. Globicephala melas) je morski sisavac iz porodice dupina.

Novi!!: Latinski jezik i Bjelogrli dupin · Vidi više »

Bjelolici kapucin

Bjelolici kapucin (lat. Cebus capucinus) je vrsta majmuna iz porodice Cebidae, koja obitava u tropskim kišnim šumama Južne i Srednje Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Bjelolici kapucin · Vidi više »

Bjelolist

Bjelolist (lat. Filago nom. cons.), rod od 47 vrsta i jednog hibrida trajnica iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Bjelolist · Vidi više »

Bjeloprsi jež

Bjeloprsi jež ili istočnoeuropski jež (lat. Erinaceus concolor) je vrsta ježeva iz razreda sisavaca.

Novi!!: Latinski jezik i Bjeloprsi jež · Vidi više »

Bjelorepi jelen

Bjelorepi jelen (latinski: Odocoileus virginianus) je jelen podrijetlom iz SAD-a, Kanade, Meksika, Srednje i Južne Amerike, te s krajnjeg juga Perua.

Novi!!: Latinski jezik i Bjelorepi jelen · Vidi više »

Bjelouška

Bjelouška (lat. Natrix natrix) neotrovna je zmija iz porodice guževa.

Novi!!: Latinski jezik i Bjelouška · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: Latinski jezik i Bjelovar · Vidi više »

Bjelovarsko-križevačka županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Bjelovarsko-križevačkoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Latinski jezik i Bjelovarsko-križevačka županija · Vidi više »

Bjesnoća

Virus bjesnoće Bjesnoća ili bjesnilo (lat. rabies, Lyssa) je akutna bolest središnjeg živčanog sustava sisavaca uzrokovana neurotropnim virusom koji se može naći u slini zaraženih životinja.

Novi!!: Latinski jezik i Bjesnoća · Vidi više »

Blaž Berke

Blaž Berke (mađarski Berke Balázs) je slovenski luteranski svećenik, pisac i pjesnik u Mađarskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Blaž Berke · Vidi više »

Blaž Jurjev Trogiranin

Blaž Jurjev Trogiranin, lat. Magister Blasius pictor (* Trogir?, oko 1412. - † Zadar, oko 1448.) je kasnogotički slikar, prve polovice 15. stoljeća iz Dalmacije, u talijanskoj povijesti umjetnosti je znan kao Biagio di Giorgio da Traù.

Novi!!: Latinski jezik i Blaž Jurjev Trogiranin · Vidi više »

Blaž Podmanicki

spomenika Matiji Korvinu. Blaž Podmanicki, Blaž Mađar (Magjar) (mađ. Magyar Balázs, lat. Blasius Magyar) (u. Košice, 1490.), hrvatsko-ugarski vojni zapovjednik i visoki hrvatski državni dužnosnik.

Novi!!: Latinski jezik i Blaž Podmanicki · Vidi više »

Blažena Djevica Marija Kraljica

Kip okrunjene Gospe Mercedeške u Cádizu. Kip Marije Pomoćnice u Tijoli. Blažena Djevica Marija Kraljica (lat. Beata Virgo Maria Regina), skraćeno i Marija Kraljica (lat. Maria Regina), također i Kraljica neba i zemlje (lat. Regina caeli et terrae) i Kraljica svega stvorenja ili Kraljica svijeta (lat. Regina mundi), naslovi su Blažene Djevice Marije i katolički marijanski blagdan (spomendan) koji se slavi na osminu Uznesenja Marijina, 22. kolovoza.

Novi!!: Latinski jezik i Blažena Djevica Marija Kraljica · Vidi više »

Blaženak

Blaženak (turica; lat. Geum, sin. Acomastylis), rod vazdazelenih i listopadnih trajnica iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Blaženak · Vidi više »

Blaženik

Bl. Ivan Merz Blaženik je osoba, koju je Katolička Crkva beatificirala, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Blaženik · Vidi više »

Blaćenje

Blaćenje ili difamiranje (posuđenica iz latinskog jezika diffamare (širiti glasine)) označava općenito izravno i usmjereno klevetanje trećih osoba.

Novi!!: Latinski jezik i Blaćenje · Vidi više »

Blagajev likovac

Blagajev likovac (lat. Daphne blagayana), nekada i Maslinica je nizak grm iz porodice vrebinovki (Thymelaeaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Blagajev likovac · Vidi više »

Blagajski

Blagajski (lat. de Blagay), velikaška obitelj iz srednjovjekovne Slavonije; odvjetak velikaške obitelji Babonića.

Novi!!: Latinski jezik i Blagajski · Vidi više »

Blagoslov obitelji

Svećenik blagoslivlja obitelj 1943. godine u Poljskoj Natpis C + M + B s godinom, prilikom blagoslova obitelji. Blagoslov obitelji i domova kršćanski je čin u kojem svećenik moli i zaziva Božji blagoslov na sve članove obitelji, koje posjećuje u božićno vrijeme, kako bi kršćanski živjeli i svjedočili svoju vjeru.

Novi!!: Latinski jezik i Blagoslov obitelji · Vidi više »

Blagovijest

Blagovijest, Melozzo da Forlì Blagovijest, Leonardo da Vinci Navještenje Gospodinovo, El Greco, 1575. Blagovijest, Sandro Botticelli Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) kršćanska je svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom.

Novi!!: Latinski jezik i Blagovijest · Vidi više »

Blagva

Blagva, kneginja, blagar, đordani, gospa, rujnica, knez, rudnjača, žula ili škripac (lat. Amanita caesarea) je poznata jestiva gljiva prirodno prisutna u južnoj Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Blagva · Vidi više »

Blaise Pascal

Pascalov portret. hiperbola. računalni stroj u povijesti. Pascalovog zakona. hidrauličke preše. Binomni koeficijenti se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega. ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu. Protustrane šesterovrha imaju istu boju. Blaise Pascal (Clermont-Ferrand, 19. lipnja 1623. – Pariz, 19. kolovoza 1662.), francuski filozof, matematičar i fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i Blaise Pascal · Vidi više »

Blandfordija

Blandfordija (lat. Blandfordia), biljni rod koji čini samostalnu porodicu Blandfordiaceae, unutar reda Asparagales.

Novi!!: Latinski jezik i Blandfordija · Vidi više »

Blatno jezero

Karta Blatnog jezera Satelitska snimka Zala, pritoka Blatno jezero(često pisano i Balaton, mađarski: Balaton, latinski: Lacus Pelso, njemački: Plattensee, slovački: Blatenské jazero) je najveće jezero u središnjoj Europi, a nalazi se u Mađarskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Blatno jezero · Vidi više »

Blijeda ovojnača

Blijeda ovojnača ili blijeda preslica (lat. Amanita lividopallescens) je vrsta jestive gljive iz roda Amanita.

Novi!!: Latinski jezik i Blijeda ovojnača · Vidi više »

Blijeda perunika

Blijeda perunika (mirisna perunika; lat. Iris pallida), biljka cvjetnica iz porodice perunikovki koja raste po obali Dalmacije i sjevernoj Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Blijeda perunika · Vidi više »

Blistavac (riba)

Blistavac (latinski: Telestes souffia) vrsta je ribe koja pripada porodici Cyprinidae.

Novi!!: Latinski jezik i Blistavac (riba) · Vidi više »

Blitva

Blitva (lat. Beta), rod dvogodišnjih biljaka i trajnica iz porodice Amaranthaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Blitva · Vidi više »

Blizanci (zviježđe)

Blizanci (lat. Gemini) je jedno od zviježđa zodijaka.

Novi!!: Latinski jezik i Blizanci (zviježđe) · Vidi više »

Bljeskovita zvijezda

Proksime Centaure (desno). Dvije svijetle zvijezde su (lijevo) Alfa Centaura A i (desno) Alfa Centaura B. Jedva vidljiva crvena zvijezda u središtu crvenog kruga je Proksima Centaura. Bljeskovita zvijezda je crveni patuljak koji povremeno u sekundi poveća svoj sjaj i vrati se na uobičajenu emisiju u nekoliko minuta.

Novi!!: Latinski jezik i Bljeskovita zvijezda · Vidi više »

Bljušt

Bljušt (obični bljušt, kuka lat Dioscorea communis; sin. Tamus communis) samonikla biljka iz porodice dioscoreaceae (bljuštovki) čiji su izdanci jestivi, a plodovi vrlo otrovni.

Novi!!: Latinski jezik i Bljušt · Vidi više »

Bljuštac

Bljuštac (tikvenjača, vijavka, lat. Bryonia), rod od 12 vrsta penjačica, trajnica i grmova iz porodice Cucurbitaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Bljuštac · Vidi više »

Bljuštolike

Bljuštolike (lat. Dioscoreales) su biljni red iz razreda monokotiledona (Liliopsida) cvjtnica koji obuhvaća više porodica, to su Burmanniaceae Bl.

Novi!!: Latinski jezik i Bljuštolike · Vidi više »

Blomerija

Blomerija (lat. Bloomeria), biljni trod u porodici šparogovki (Asparagaceae) i redu šparogolike (Asparagales), dio je potporodice Brodiaeoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Blomerija · Vidi više »

Blosfeldija

Blosfeldija (lat. Blossfeldia), monotoipski rod kaktusa smješten u vlastiti tribus Blossfeldieae, dio potporodice Cactoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Blosfeldija · Vidi više »

Blune

Blune ili blunovke (lat. Sulidae) porodica su morskih ptica, koja pripada redu Suliformes.

Novi!!: Latinski jezik i Blune · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Latinski jezik i Božić · Vidi više »

Božićno drvce

Tradicionalno božićno drvce Božićno drvce u domu Božićno drvce ili Božićna jelka jedna je od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića.

Novi!!: Latinski jezik i Božićno drvce · Vidi više »

Božikovina

Božikovina (božika, lat. Aquifoliaceae), rod dvosupnica (Ilex) s preko 600 vrsta vazdazelenog grmlja i drveća koji čine samostalnu porodicu božikovinovke (Aquifoliaceae) i redu Aquifoliales.

Novi!!: Latinski jezik i Božikovina · Vidi više »

Božja providnost

Božja providnost je Božji zahvat u svijetu; Božji čin uređivanja događaja, njegovo predviđanje, upravljanje i briga za čitav svijet.

Novi!!: Latinski jezik i Božja providnost · Vidi više »

Božur

Božur (lat. Paeonia), rod dvosupnica koji čini samostalnu porodicu božurovke unutar reda Kamenikolike.

Novi!!: Latinski jezik i Božur · Vidi više »

Bob (biljna vrsta)

Bob (lat. Vicia faba) je jednogodiišnja biljka iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae), krupnih sjemenki, koja se koriste u prehrani slično kao grah.

Novi!!: Latinski jezik i Bob (biljna vrsta) · Vidi više »

Bobolike

Bobolike (lat. Fabales), biljni red u razredu dvosupnica (Magnoliopsida) koji ubuhvaća porodicu Fabaceae Lindl.

Novi!!: Latinski jezik i Bobolike · Vidi više »

Bodalj

Bodalj (šafranka, lat. Carthamus), rod s četrdesetak vrsta korisnih, otrovnih jednogodišnjih biljaka iz porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Bodalj · Vidi više »

Bodež (biljni rod)

Bodež (lat. Mantisalca), rod dvogodišnjeg bilja i trajnica iz porodice glavočika (Asteraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Bodež (biljni rod) · Vidi više »

Bodeljke

Bodeljke (škrpine, lat. Scorpaenidae), porodica riba iz reda škarpinki (Scorpaeniformes) koja obuhvaćča 26 rodova s 215 vrsta kojae žive u morskoj, i rjeđe u slatkoj i bočatoj vodi.

Novi!!: Latinski jezik i Bodeljke · Vidi više »

Bodin

Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Bodin · Vidi više »

Bodljaši

Bodljaši (lat. Xiphosurida), jedini živi red morskih člankonožaca iz razreda prakliještara (Merostomata) kojemu pripadaju četiri poznate vrste unutar porodice Limulidae.

Novi!!: Latinski jezik i Bodljaši · Vidi više »

Bodljastolisna kukavičica

Bodljastolisna kukavičica (četinjasta graholika, bodljastolisna graholika, grašolika šćetkolistna, lat. Lathyrus setifolius), jednogodišnja raslinja iz porodice mahunarki raširena po čitavom Sredozemlju, uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Bodljastolisna kukavičica · Vidi više »

Bodljikava končasta palma

Bodljikava končasta palma (pogrešno nazivana i buriti palma, lat. Trithrinax brasiliensis var. acanthocoma, sin. Trithrinax acanthocoma, naziv buriti uglavnom označava rod mauritia), kompaktna vrsta koja se sreće na nižim visinama u južnom Brazilu (Santa Catarina, Rio Grande do Sul) i ponegde u sjevernom Urugvaju.

Novi!!: Latinski jezik i Bodljikava končasta palma · Vidi više »

Bodljikava palma

Bodljikava palma (igličasta palma, igličava palma, lat. Rhapidophyllum hystrix) vrsta je malene palme, naraste do 180 cm visine, poznata je po svojoj otpornosti na veliku hladnoću.

Novi!!: Latinski jezik i Bodljikava palma · Vidi više »

Bodljikava veprina

Bodljikava veprina (oštrolisna veprina, kostrika, veprovina, ježevina, metlika; lat. Ruscus aculeatus) je vazdazeleni grm.

Novi!!: Latinski jezik i Bodljikava veprina · Vidi više »

Bodljikavi morski psi

Bodljikavi morski psi ili akantodi (lat.: Acanthodii) su razred izumrlih riba koja ima sličnosti i s ribama koštunjačama (lat.: Osteichthyes) i s hrskavičnjačama (lat.: Chondrichthyes).

Novi!!: Latinski jezik i Bodljikavi morski psi · Vidi više »

Bodljikavi volak

Bodljikavi volak (volak, vol, kavulin, krnjol,Dalibor Andres, Živi svijet Jadrana -, preuzeto 23. listopada 2012. lat. Bolinus brandaris, prvotno nazvan Murex brandaris od strane Carla Linnéa) je vrsta jestivog morskog puža, zastupljenog i u Jadranu.

Novi!!: Latinski jezik i Bodljikavi volak · Vidi više »

Bodljozub

Bodljozub (ventenata; lat. Ventenata), rod travovki, dio podtribusa Ventenatinae, tribus Poeae Potporodica Pooideae Rodu pripada, po nmekima 4, a po nekima 8 vrsta jednogodišnjeg raslinja iz Europe i Srednje Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Bodljozub · Vidi više »

Bodorke

Bodorke (Rutilus) su rod slatkovodnih riba porodice šarana (latinski Cyprinidae), reda šaranki (latinski Cypriniformes), rasprostranjene u Europi, zapadnoj i sjevernoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Bodorke · Vidi više »

Boetije

Anicije Manlije Torkvat Severin BoetijeEnciklopedijski članak: u publikaciji: Slaven Ravlić, gl.

Novi!!: Latinski jezik i Boetije · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Novi!!: Latinski jezik i Bog · Vidi više »

Boginje

Dijete zaraženo boginjama Boginje (poznate pod latinskim nazivom variola ili variola vera) su zarazna bolest svojstvena čovjeku koju izazivaju dvije inačice virusa variole zvane Variola vera major i Variola vera minor.

Novi!!: Latinski jezik i Boginje · Vidi više »

Bogohuljenje

Bogohuljenje (ili latinska posuđenica blasphemare.

Novi!!: Latinski jezik i Bogohuljenje · Vidi više »

Bogojavljenje

Bogojavljenje (grč. επιφάνεια „pojavak“, „objava“) je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj, a obilježava se 6. siječnja.

Novi!!: Latinski jezik i Bogojavljenje · Vidi više »

Bogomoljke

Bogomoljke (lat. Mantodea) su red velikih grabežljivih kukaca podrazreda krilaša koji prednji par nogu drže uzdignute na način što podsjeća na sklopljene ruke pri molitvi, pa su po tome nazvani.

Novi!!: Latinski jezik i Bogomoljke · Vidi više »

Bogoslovlje

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Novi!!: Latinski jezik i Bogoslovlje · Vidi više »

Bogoslovni vestnik

Bogoslovni vestnik (sloven. »Bogoslovski vjesnik«, lat. Ephemerides theologicae, eng. Theological Quarterly), slovenski teološki i religiološki znanstveni časopis u izdanju Teološkog fakulteta u Ljubljani i najstariji slovenski časopis iz područja humanističkih znanosti.

Novi!!: Latinski jezik i Bogoslovni vestnik · Vidi više »

Bojadisarska krozofora

Bojadisarska krozofora (lat. Chrozophora tinctoria) korisna jednogodišnja raslinja iz porodice mlječikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Bojadisarska krozofora · Vidi više »

Bojadisarska pilica

Bojadisarska pilica (Bojadisarski srpac, dvoložna žagica, bojadisarski vrbovnik; lat. Serratula tinctoria), korisna zeljasta trajnica iz Europe (uključujući Hrvatsku), sjeverozapadne Turske i sjeverozapadne Afrike (Alžir).

Novi!!: Latinski jezik i Bojadisarska pilica · Vidi više »

Bojadisarski broć

Bojadisarski broć (broć pitomi, broć veliki, pravi broć, broć crveni, lat. Rubia tinctorum), biljka je iz porodice Rubiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Bojadisarski broć · Vidi više »

Bojan Glavašević

Bojan Glavašević (Vukovar, 26. srpnja 1984.), hrvatski političar, jezikoslovac i sociolog, te saborski zastupnik u 9. sazivu i 10. sazivu Hrvatskoga sabora.

Novi!!: Latinski jezik i Bojan Glavašević · Vidi više »

Bojilo

Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. negativnog naboja. pmc.

Novi!!: Latinski jezik i Bojilo · Vidi više »

Bojna Zrinski

Bojna Zrinski je bila prva specijalna postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Novi!!: Latinski jezik i Bojna Zrinski · Vidi više »

Bojnik

Oznaka čina '''bojnika''' u HV Bojnik (bojnica) je viši časnički čin u Hrvatskoj vojsci, iznad satnika, a ispod pukovnika (najniži viši časnički čin).

Novi!!: Latinski jezik i Bojnik · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Latinski jezik i Boka kotorska · Vidi više »

Bokonija

Bokonija (lat. Bocconia), biljni rod od jedanaest vrsta grmova ili manjeg drveća iz porodice makovki (Papaveraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Bokonija · Vidi više »

Bol (Splitsko-dalmatinska županija)

Bol je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Bol (Splitsko-dalmatinska županija) · Vidi više »

Bol u prsima

Bol u prsima (lat. Pectoralgia) simptom je različitih bolesti i poremećaja koje zahvaćaju organe i/ili dijelove prsne šupljine.

Novi!!: Latinski jezik i Bol u prsima · Vidi više »

Boldo

Boldo (lat. Peumus), biljni rod iz porodice boldovki smješten u potporodicu Monimioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Boldo · Vidi više »

Boldovke

Boldovke (lat. Monimiaceae nom. cons.), biljna porodica u redu lovorolike s oko 260 (258) priznatih vrsta Ime porodice u hrvatskom jeziku dolazi po čileanskom drvetu boldo (Peumus boldus).

Novi!!: Latinski jezik i Boldovke · Vidi više »

Bolen

Bolen (Aspius aspius) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda boleni (lat. Aspius) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Latinski jezik i Bolen · Vidi više »

Bolnica

'''H''' - međunarodni znak za bolnice KB Dubrava u Zagrebu Bolnica (u prošlosti hospital ili lazaret) je javna ili privatna zdravstvena ustanova za liječenje bolesnika.

Novi!!: Latinski jezik i Bolnica · Vidi više »

Bologna

Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.

Novi!!: Latinski jezik i Bologna · Vidi više »

Bomareja

Bomareja (lat. Bomarea), rod od stotinjak vrsta trajnica penjačica iz porodice alstroemerijevki (Alstroemeriaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Bomareja · Vidi više »

Bomba

Bomba (lat. bombus, prasak) je razorna naprava, koja se sastoji od ovojnice (najčešće metalne), eksploziva i upaljača, a različitih je oblika i veličina (ručna, dubinska, atomska, hidrogenska, avionska i druge).

Novi!!: Latinski jezik i Bomba · Vidi više »

Bombaks

Bombaks (lat. Bombax), biljni rod iz porodice sljezovki, nekad klasificiran vlastitoj porodici simalovke (Bombacaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Bombaks · Vidi više »

Bombarda

Bombarda (iz latinskih riječi -bombus - grmljavina, tutnjava + ardere - gorjeti) је srednjovjekovni tip vatrenog oružja iz 14. i 15. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Bombarda · Vidi više »

Bombon drvo

Bombon drvo (japanski mahagonij, lat. Hovenia), rod listopadnog drveća iz porodice pasjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Bombon drvo · Vidi više »

Bongardija

Bongardija (lat. Bongardia), manji biljni rod iz poroice žutikovki kojemu pripadaju dvije vrste trajnica raširenih od Grčke na istok do Srednje Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Bongardija · Vidi više »

Bongo (antilopa)

Bongo (lat. Tragelaphus eurycerus) je vrsta biljojeda, među najvećima je afričkim antilopama, koje obitavaju u šumama.

Novi!!: Latinski jezik i Bongo (antilopa) · Vidi više »

Bonn

Bonn je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Latinski jezik i Bonn · Vidi više »

Bonobo

Bonobo (lat. Pan paniscus), do nedavno najčešće nazivana patuljastom čimpanzom, a katkad i samo patuljkom ili gracilnom čimpanzom, jedna je od dvije vrste koje su obuhvaćene rodom čimpanza, Pan.

Novi!!: Latinski jezik i Bonobo · Vidi više »

Bor (biljni rod)

Bor (lat. Pinus), velik i značajan biljni rod iz porodice borovki, jedini rod u potporodici Pinoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Bor (biljni rod) · Vidi više »

Boražina

Boražina (ljekoviti borač, oštrolist, ljekoviti oštrolistac, borač, poreč; lat. Borago officinalis L.), jednogodišnja je biljka porijeklom iz Sirije.

Novi!!: Latinski jezik i Boražina · Vidi više »

Boražinovke

Boražinovke (porečnice, oštrolisti, lat. Boraginaceae), biljna porodica jedina u redu Boraginales, razred Magnoliopsida.

Novi!!: Latinski jezik i Boražinovke · Vidi više »

Borak (biljni rod)

Borak (lat. Hippuris), biljni rod iz porodice trpučevki.

Novi!!: Latinski jezik i Borak (biljni rod) · Vidi više »

Bornejska mačka

Bornejska mačka (lat. Pardofelis badia) je vrsta male mačke, koja je endem otoka Bornea.

Novi!!: Latinski jezik i Bornejska mačka · Vidi više »

Borolike

Borolike (lat. Pinales), biljni red iz razred Pinopsida koji obuhvaća četinjače iz nekoliko porodica, među kojima su najpoznatiji prestavnici cedar, čempres, jela, smreka, ariš i bor po kojemu cijeli red i porodica borovke nose svoja imena.

Novi!!: Latinski jezik i Borolike · Vidi više »

Borovica

* borovica (biljni rod), Juniperus.

Novi!!: Latinski jezik i Borovica · Vidi više »

Borovnica

Naslaga plodova zrelih borovnica nakon berbe Borovnica (lat. Vaccinium), biljni je rod iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Latinski jezik i Borovnica · Vidi više »

Bosanska Banovina

Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.

Novi!!: Latinski jezik i Bosanska Banovina · Vidi više »

Bosanska zvončika

Bosanska zvončika ili hofmanova zvončika (lat. Campanula hofmannii; sin. Symphyandra hofmannii) je bosanskohercegovački biljni (steno)endem iz porodice zvončikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Bosanska zvončika · Vidi više »

Bosanski ljiljan

Bosanski ljiljan (žuti bosanski ljiljan; lat. Lilium bosniacum) je vrsta ljiljana koja raste na gorskim travnjacima i grmljem obraslim obroncima bosanskih i dinarskih planina.

Novi!!: Latinski jezik i Bosanski ljiljan · Vidi više »

Bosiljak

Bosiljak (lat. Ocimum), biljni rod iz porodice usnača kojemu pripada 65 vrsta jednogodišnjeg aromatičnog raslinja raširenog po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Bosiljak · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku

U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.

Novi!!: Latinski jezik i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »

Botanički vrt

Prizor iz Botaničkog vrta u Zagrebu. Botanički vrt u Zagrebu. Arboretum Trsteno. Slave Raškaj. Botanički vrt je mjesto gdje se uzgajaju biljke iz različitih krajeva svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Botanički vrt · Vidi više »

Boto

Boto (lat. Inia geoffrensis), lokalno i boutu, kojeg često nazivaju i amazonskim riječnim dupinom, riječni je dupin koji živi u rijekama Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Boto · Vidi više »

Bovenija

Bovenija (lat. Bowenia), rod cikada iz porodice Zamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Bovenija · Vidi više »

Bozoni

Higgsovim bozonom. nm. standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovog bozona. Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici.

Novi!!: Latinski jezik i Bozoni · Vidi više »

Brač

Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.

Novi!!: Latinski jezik i Brač · Vidi više »

Brački špiljski trčak

Brački špiljski trčak (latinski: Duvalius lucidus) endemska je vrsta trčka koja nastanjuje Bazgovačku jamu na otoku Braču.

Novi!!: Latinski jezik i Brački špiljski trčak · Vidi više »

Brašnjak

Brašnjak, (trokutnolisna loboda, brašnjenka, lat. Blitum bonus-henricus, sin. Chenopodium bonus-henricus), je samonikla jestiva biljka iz potporodice lobodovki (Chenopodioideae), porodica štirovke.

Novi!!: Latinski jezik i Brašnjak · Vidi više »

Brachyscome

Brahikome (lat. Brachyscome), rod dvosupnica iz porodice glavočika smješten u podtribus Brachyscominae, dio tribusa Astereae.

Novi!!: Latinski jezik i Brachyscome · Vidi više »

Bradata pljuskavica

Bradata pljuskavica (bradata trava sv. Ivana; lat. Hypericum barbatum je zeljasta biljka iz porodice goračevke (kantarionovke), pripada rodu pljuskavica ili travi sv. Ivana. Raširena je po jugoistočnoj Europi (Grčka, Bugarska, Makedonija, Albanija, Srbija, Crna Gora), jugu Italije, te u Hrvatskoj i Austriji. Trajnica žutih cvjetova s 5 latica.

Novi!!: Latinski jezik i Bradata pljuskavica · Vidi više »

Bradavičasta svinja

Bradavičasta svinja (latinski: Phacochoerus africanus) je divlja svinja koja živi u travnjacima, savanama i šumama, u subsaharskoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Bradavičasta svinja · Vidi više »

Bradavičasti kaktus

Bradavičasti kaktus, (bradavičasta mamilarija, lat. Mammillaria) je jedan od najvećih rodova među kaktusima, do danas je poznata 154 vrst iz ovog roda.

Novi!!: Latinski jezik i Bradavičasti kaktus · Vidi više »

Bradavičava žutenica

Bradavičava žutenica (hrapava žutenica, pustošna žutenica, kurje oko, lat. Crepis zacintha), jednogodišnja biljna vrsta iz roda dimak (Crepis), porodica glavočike.

Novi!!: Latinski jezik i Bradavičava žutenica · Vidi više »

Bradavka

Bradavka (sunčac; lat. Heliotropium), kozmopolitski biljni rod iz porodice Heliotropiaceae čijih je 240 vrsta raspršeno po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Bradavka · Vidi više »

Bradica

Bradica (lat. Polypogon), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice trava rasprostranjen po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Bradica · Vidi više »

Bradonjice

Bradonjice (lat. Capitonidae) su ptice iz reda djetlovki koje nastanjuju suhe šume Središnje i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Bradonjice · Vidi više »

Brahihiton

Brahihiton (lat. Brachychiton), biljni rod iz nekadašnje porodice lajničevki, danas potporodica sljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Brahihiton · Vidi više »

Brahijarij

mini Brahijarij (lat. brachiarium, prema brachium - ruka) je relikvijar u obliku ljudske ruke u kojem se čuva ili cijela ruka nekog svetca ili samo neki njezin dio.

Novi!!: Latinski jezik i Brahijarij · Vidi više »

Branimir

Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.

Novi!!: Latinski jezik i Branimir · Vidi više »

Branimir Glavičić

Branimir Glavičić (Našice, 12. svibnja 1926. – Zadar, 10. siječnja 2010.), hrvatski klasični filolog, profesor Sveučilišta u Zadru i član HAZU.

Novi!!: Latinski jezik i Branimir Glavičić · Vidi više »

Bratislava

Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: Latinski jezik i Bratislava · Vidi više »

Bratovština

Bratovština ili bratstvo (latinski: confraternitates, fratiliae, scholae) stariji arhaični nazivi; brašćine skule, fratije su dobrovoljna katolička udruženja vjernika laika usko povezane uz lokalnu crkvu, koju bratovština pomaže u vjerskom i društveno korisnom radu.

Novi!!: Latinski jezik i Bratovština · Vidi više »

Bratstvo svetog Pija X.

Grb Bratstva Svetog Pija Svećeničko bratstvo Svetog Pija X. (FSSPX) međunarodna je tradicionalna katolička organizacija koju je 1970. godine osnovao francuski nadbiskup Marcel Lefebvre.

Novi!!: Latinski jezik i Bratstvo svetog Pija X. · Vidi više »

Brazdeni kitovi

Brazdeni kitovi (lat. Balaenopteridae) su jedna od porodica unutar podreda kitova usana.

Novi!!: Latinski jezik i Brazdeni kitovi · Vidi više »

Brazenija

Brazenija (lat. Brasenia), monotipski biljni rod korisnih, vodenastih trajnica iz porodice Cabombaceae, dio reda Nymphaeales.

Novi!!: Latinski jezik i Brazenija · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Latinski jezik i Brazil · Vidi više »

Brazilin

Brazilin je prirodno bojilo, C16H1405, koje se dobiva redukcijom brazileina, koji kristalizira u blijedožutim iglicama.

Novi!!: Latinski jezik i Brazilin · Vidi više »

Brčak

Brčak (lat. Vulpia), nekadašnji biljni rod iz porodice trava kojemu je pripadalo dvadesetak vrsta jednogodišnjeg raslinja raširenog po znatnim dijelovima Europe, Azije, Afrike i Sjeverne i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Brčak · Vidi više »

Brčko

Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Latinski jezik i Brčko · Vidi više »

Bršaka

Bršaka (krasena, lat. Reichardia), biljni rod iz porodice glavočika smješten u podtribus Hyoseridinae.

Novi!!: Latinski jezik i Bršaka · Vidi više »

Bršljan (biljna vrsta)

Bršljan (lat. Hedera helix) je zimzelena drvenasta biljka penjačica iz porodice Araliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Bršljan (biljna vrsta) · Vidi više »

Bršljan (biljni rod)

Bršljan (lat. Hedera), biljni rod iz porodice brestanjevki (Araliaceae) kojemu pripada 17 vrsta vazdazelenih grmastih penjačica.

Novi!!: Latinski jezik i Bršljan (biljni rod) · Vidi više »

Brbot (prezime)

Brbot je hrvatsko prezime.

Novi!!: Latinski jezik i Brbot (prezime) · Vidi više »

Brdski lovor

Brdski lovor (kalifornijski lovor, lat. Umbellularia), brdski lovor je rod korisnog zimzelenog drveća iz porodice lovorovki, čija je jedina vrsta kalifornijski lovor, raširen uz pacifičku obalu Sjeverne Amerike, od Oregona do Sinaloe i poluotoka Baja California Drvo naraste do 30 metara visine.

Novi!!: Latinski jezik i Brdski lovor · Vidi više »

Brdy

Brdy brežuljkasti je lanac u Češkoj dug 60 kilometara, a proteže se od Praga u smjeru jugozapada.

Novi!!: Latinski jezik i Brdy · Vidi više »

Bregmaceros

Bregmaceros (lat. Gadidae), rod riba bakalarki smješten u vlastitu porodicu Bregmacerotidae.

Novi!!: Latinski jezik i Bregmaceros · Vidi više »

Bregunica

Bregunica (lat. Riparia riparia) jedna je od najmanjih predstavnica obitelji lastavica, koje se gnijezde u cijeloj Europi i na Mediteranu, kao i dijelovima Sjeverne Amerike, a zimi se seli na jug u Istočnu i Južnu Afriku, južnu Aziju i Južnu Ameriku.

Novi!!: Latinski jezik i Bregunica · Vidi više »

Brejnija

Brejnija (lat. Breynia nom. cons.), rod grmova iz porodice filantusovki (Phyllanthaceae) kojemu pripada oko 80 vrsta rasprostranjenih po Indijskom potkontinentu, Kini, jugoistočnoj Aziji, Papuaziji i Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Brejnija · Vidi više »

Brekinja

Brekinja (bokunja, oskoruša divja, makolonica, lat. Torminalis glaberrima; sin. Sorbus torminalis) je monotipski biljni rod nekada, bjelogorična vrsta drveća iz porodice Rosaceae nrekada ukjljučivana u rod Sorbus.

Novi!!: Latinski jezik i Brekinja · Vidi više »

Brela

Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Brela · Vidi više »

Bresina

Bresina (vrisić, lat. Micromeria), rod trajnica, poluzelenih i vazdazelenih polugrmova i grmova iz porodice usnača.

Novi!!: Latinski jezik i Bresina · Vidi više »

Brestanjevke

Brestanjevke (bršljanovke; lat. Araliaceae), biljna porodica iz reda Apiales (Celerolike) koja svoje ime nosi po rodu aralija ili brestanj (Aralia) kojemu pripada zasada 74 priznate vrste trajnica, polugrmova, grmova i drveća.

Novi!!: Latinski jezik i Brestanjevke · Vidi više »

Brestska crkvena unija

Ukrajinske grkokatoličke Crkve; katedrala Sv. Jurja u Lavovu Ukrajinski volinjski episkop Ipatij Potij (1541. – 1613.) Rimski papa Klement VIII. (1536. – 1605.) Brestska crkvena unija (ukr. Берестейська унія) je konkordat između Svete Rimske stolice i Pravoslavne Crkve s prostora Ukrajine, kojim su Kijevski metropolit i većina ukrajinskih crkvenih poglavara potpisali akt sjedinjenja i time 1596. stvorili Ukrajinsku grkokatoličku Crkvu s ciljem zaštite ukrajinskog crkvenog identiteta od poljskih pritisaka u sklopu njihove okupacije ukrajinskih zemalja.

Novi!!: Latinski jezik i Brestska crkvena unija · Vidi više »

Breza

Breza (lat. Betula), biljni rod listopadnog drveća i grmlja iz porodice brezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Breza · Vidi više »

Brezov zviždak

Brezov zviždak (lat. Phylloscopus trochilus) je mala ptica iz porodice Phylloscopidae, koja obitava u većem dijelu Europe i Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Brezov zviždak · Vidi više »

Brezovke

Brezovke (lat. Betulaceae), biljna porodica iz reda bukvolike ili Fagales koja obuhvaća šest rodova drveća i grmova, to su: Alnus (joha), Betula (breza), Carpinus (grab), Corylus (lijeska), crni grab ili crnograb Ostrya i ostriopsis (Ostryopsis) s ukupno 234 zasada priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Brezovke · Vidi više »

Brezuljevke

Brezuljevke (lat. Burseraceae), biljna porodica iz reda sapindolike kojoj pripada 19 rodova s preko 680 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Brezuljevke · Vidi više »

Brgljez

Brgljez (latinski: Sitta europaea) vrsta je ptice koja pripada rodu Sitta.

Novi!!: Latinski jezik i Brgljez · Vidi više »

Brgljez kamenjar

Brgljez kamenjar vrsta je ptice iz porodice Brgljeza (lat. Sittidae).

Novi!!: Latinski jezik i Brgljez kamenjar · Vidi više »

Brianov život

Brianov život (eng. Life Of Brian) je film komičarske grupe Monty Python iz 1979. godine; režirao ga je Terry Jones, a glavnu ulogu igra Graham Chapman.

Novi!!: Latinski jezik i Brianov život · Vidi više »

Brižinski spomenici

Brižinski ili Freisinški spomenici (latinski: Monumenta Frisingensia, njemački: Freisinger Denkmäler, slovenski: Brižinski spomeniki ili Brižinski rokopisi) najstariji su tekst na slovenskom jeziku te prvi latinični tekst na nekom slavenskom jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Brižinski spomenici · Vidi više »

Bribir (Skradin)

Bribir (lat. Varvaria) je naselje u Hrvatskoj, u sastavu upravnog područja grada Skradina.

Novi!!: Latinski jezik i Bribir (Skradin) · Vidi više »

Brijest

Listovi i sjemenke brijesta Brijest (lat. Ulmus) rod bjelogoričnog listopadnog drveta iz porodice brijestovka koji obuhvaća 40 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Brijest · Vidi više »

Brindisi

Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.

Novi!!: Latinski jezik i Brindisi · Vidi više »

Britanska funta

Britanska funta (eng. Pound Sterling; simbol: £, ISO-kôd: GBP), novčana jedinica Ujedinjenog Kraljevstva, područja u posjedu Britanske krune te službeno sredstvo plaćanja nekih Britanskih prekomorskih područja.

Novi!!: Latinski jezik i Britanska funta · Vidi više »

Britanska monarhija

Grbovi britanske monarhije Karlo III., britanski monarh od 2022. Britanska monarhija odnosi se na ustavnu monarhiju Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih prekomorskih posjeda.

Novi!!: Latinski jezik i Britanska monarhija · Vidi više »

Brkaš

Brkaš (vlaska; lat. Andropogon), biljni rod iz porodice travovki rasprostranjen po svim kontinentima (u Australiju uvezen).

Novi!!: Latinski jezik i Brkaš · Vidi više »

Brnistra

Brnistra (žuka; lat. Spartium junceum; sinonim Genista juncea) grmolika biljka iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Brnistra · Vidi više »

Brnska biskupija

Brnska biskupija (češ. Diecéze brněnská, lat. Dioecesis Brunensis) je dijeceza Katoličke Crkve u Češkoj, pod upravom Olomoucke nadbiskupije i njezina nadbiskupa Jana Graubnera, sa sjedištem u gradu Brno.

Novi!!: Latinski jezik i Brnska biskupija · Vidi više »

Broć

Broć (brojuć, lat. Rubia), biljni rod korisnih trajnica iz porodice broćevki (Rubiaceae) kojemu pripada osamdesetak vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Broć · Vidi više »

Broćanica

Broćanica (lat. Asperugo), monotipski biljni rod jednogodišnjeg raslinja iz poroodice boražinovki smješten u tribus Asperugeae, dio potporodice Cynoglossoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Broćanica · Vidi više »

Broćevac

Broćevac (lat. Crucianella), biljni rod iz porodice Broćevki.

Novi!!: Latinski jezik i Broćevac · Vidi više »

Broćevke

Broćevke (broćevi, bročine, lat. Rubiaceae), biljna porodica iz reda Rubiales ili Gentianales.

Novi!!: Latinski jezik i Broćevke · Vidi više »

Broćika

Broćika (bročika, lat. Galium), veliki biljni rod iz porodice broćevki (Rubiaceae) kojemu pripada preko 600 vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Broćika · Vidi više »

Brod (arhitektura)

Romanički brod opatijske crkve u Saint-Georges-de-Boschervilleu (Francuska) ima triforijski prolaz iznad svoda pobočnog broda Šematski prikaz tlocrta katedrale. Obojeno područje označava '''brod''' Brod ili lađa (od srednjovjekovnog latinskog navis) je središnji prilaz glavnom oltaru u crkvenoj arhitekturi.

Novi!!: Latinski jezik i Brod (arhitektura) · Vidi više »

Brodeja

Brodeja (lat. Brodiaea), biljni rod trajnica u porodici šparogovki (Asparagaceae) i redu šparogolike (Asparagales), dio je potporodice Brodiaeoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Brodeja · Vidi više »

Broftonija

Broftonija (lat. Broughtonia), maleni rod trajnica iz poorodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Broftonija · Vidi više »

Brohinija

Brohinija (lat. Brocchinia), biljni rod iz porodice tamjanikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Brohinija · Vidi više »

Brojevi (vrsta riječi)

Brojevi su promjenjiva vrsta riječi.

Novi!!: Latinski jezik i Brojevi (vrsta riječi) · Vidi više »

Brojevni pravac

Brojevni pravac je pravac na kojem je svakomu realnom broju (realni brojevi obuhvaćaju i racionalne i iracionalne broje) pridružena jedna jedina točka.

Novi!!: Latinski jezik i Brojevni pravac · Vidi više »

Brokula

Brokula (lat. Brassica oleracea var. italica) dvogodišnje je povrće iz porodice kupusnjača kojoj još pripadaju prokulica, kupus, koraba, cvjetača, kelj i druge.

Novi!!: Latinski jezik i Brokula · Vidi više »

Bromelija

Bromelija (lat. Bromelia), rod vazdazelenih trajnica iz porodice tamjanikovki (Bromeliaceae) raširen u tropskim predjelima Srednje i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Bromelija · Vidi više »

Brosonecija

Brosonecija (gorica, dudovac; lat. Broussonetia), biljni rod iz porodice dudovki kojemu pripada četiri vrsta grmlja i drveća.

Novi!!: Latinski jezik i Brosonecija · Vidi više »

Brovalija

Brovalija (lat. Browallia), biljni rod iz porodice krumpirovki (pomoćnica, Solanaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Brovalija · Vidi više »

Brozimum

Brozimum (lat. Brosimum), rod korisnog vazdazelenog drveća iz porodice dudovki.

Novi!!: Latinski jezik i Brozimum · Vidi više »

Bruce Olson

Bruce Olson (Saint Paul, 10. studenoga 1941.) američki je misionar skandinavskih korijena koji je najpoznatiji po svom radu s južnoameričkim indijanskim plemenima od kojih su najpoznatiji tzv.

Novi!!: Latinski jezik i Bruce Olson · Vidi više »

Brukteri

Germanska plemena oko 50. g. Brukteri (lat. Bructeri) su bili značajno germansko pleme koje je od 1.

Novi!!: Latinski jezik i Brukteri · Vidi više »

Brula

Brula (lat. Triglochin, sin. Lilaea), biljni rod iz porodice Juncaginaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Brula · Vidi više »

Brulovke

Brulovke (lat. Juncaginaceae), porodica jednosupnica iz reda žabočunolike koja je dobila ime po rodu trajnica poznatih kao brula (Triglochin).

Novi!!: Latinski jezik i Brulovke · Vidi više »

Brunera

Brunera (lat. Brunnera), rod trajnica iz porodica boražinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Brunera · Vidi više »

Brunija

Brunija (lat. Brunia), biljni rod iz porodice Bruniaceae, dio reda brunijolike.

Novi!!: Latinski jezik i Brunija · Vidi više »

Brunijevke

Brunijevke (lat. Bruniaceae nom. cons.), biljna porodica u redu brunijolike (Bruniales).

Novi!!: Latinski jezik i Brunijevke · Vidi više »

Brunijolike

Brunijolike (lat. Bruniales), biljni red u razredu Magnoliopsida (dvosupnice) kojeg je opisao Dumort. još 1829.

Novi!!: Latinski jezik i Brunijolike · Vidi više »

Brunsvigija

Brunsvigija (lat. Brunsvigia), rod trajnica, lukovičastih geofita iz porodice zvanikovki, smještenih u podtribus Strumariinae.

Novi!!: Latinski jezik i Brunsvigija · Vidi više »

Brusnica (biljna vrsta)

Brusnica (borovka, crvena borovnica, brašnjača, europska brusnica, lat. Vaccinium vitis-idaea) biljka je iz roda borovnica.

Novi!!: Latinski jezik i Brusnica (biljna vrsta) · Vidi više »

Buča

Buča (bundeva, tikva, lat Cucurbita) su rod iz porodice Cucurbitaceae (tikvovke).

Novi!!: Latinski jezik i Buča · Vidi više »

Bučići (župa)

Župa Bučići – rimokatolička administrativna jedinica u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Latinski jezik i Bučići (župa) · Vidi više »

Bušin (rod)

Bušin (cistac; lat. Cistus), bilji rod iz porodice bušinovki, dio reda sljezolike.

Novi!!: Latinski jezik i Bušin (rod) · Vidi više »

Bušinovke

Bušinovke (cistaonice, bušini, lat. Cistaceae), biljna porodica iz reda sljezolike koje je ime dobila po rodu bušin (baršinac; Cistus).

Novi!!: Latinski jezik i Bušinovke · Vidi više »

Bubamare

Bubamare ili božje ovčice (lat. Coccinellidae) porodica su kukaca, a predstavnici su joj vrste: dvotočkasta bubamara Adalia bipunctata, sedmotočkasta bubamara (Coccinella septempunctata), Anatis ocellata, četrnaesttočkasta bubamara (Propylea quatuordecimpunctata), Exochomus quadripustulatus, crna dvotočkasta bubamara (Chilocorus renipustulatus (Scriba), desettočkasta božja bubamara (Adalia decempunctata) i dr. Samo u srednjoj Europi ima ih oko 80 vrsta. Sedmotočkasta bubamara (Coccinella septempunctata) najčešća je vrsta u našim krajevima. Često prezimljuje na hladnim mjestima u kućama. Bubamare se hrane biljnim štetnicima (lisne uši), a njezine ličinke, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu 20 do 30 lisnih ušiju. Na istočnoj crnomorskoj obali Turske postoji i predatorska vrsta Serangium parcesetosum, koja se koristila za suzbijanje štetnika. Bubamare žive na lišću zelenih biljaka, a u zimi ispod suhe kore drveća. Kad je bubamara u opasnosti brani se tzv. refleksnim krvarenjem, tj. ispušta krv (hemolimfu) iz nožnih zglobova. Ta "krv" sadrži vrlo neugodnu tvar (kokcinelin, alkaloid coccinellin) koja odbija većinu ptica i mrava.

Novi!!: Latinski jezik i Bubamare · Vidi više »

Bubica

Bubica (antenarija; lat. Antennaria), rod puzećih trajnica iz porodice glavočika raširen po Euroaziji, Sjevernoj Americi, te u Južnoj Americi Od 45 vrsta na popisu u Hrvatskoj rastu dvije vrste, karpatska i dvodomna bubica.

Novi!!: Latinski jezik i Bubica · Vidi više »

Bubreška

Bubreška (lat. Hymenocarpos), biljni rod u porodici mahunarki, rasprostranjen po Europi, Sredozemlje, Iran, Irak, Arapski poluotok.

Novi!!: Latinski jezik i Bubreška · Vidi više »

Budžet

Budžet (od lat. bulga "kožnata torba", kojoj je riječi korijen navodno galski), u starofrancuskom bougette, prenesena u obliku budget u Englesku, gdje je u parlamentarnoj terminologiji označivala onu kožnatu torbu, u kojoj je ministar financija imao zakonski prijedlog o državnim financijama.

Novi!!: Latinski jezik i Budžet · Vidi više »

Budislavićev pravovjerni zavod

Budislavićev pravovjerni zavod (lat. Collegium Orthodoxum Budislavum) je bio crkveni zavod za odgoj klerika, đaka Trebinjsko-mrkanske biskupije u Dubrovniku.

Novi!!: Latinski jezik i Budislavićev pravovjerni zavod · Vidi više »

Budleja

Budleja (ljetni jorgovan, lat. Buddleja davidii) je cvjetni grm iz porodice Scrophulariaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Budleja · Vidi više »

Bufonija

Bufonija (lat. Bufonia), biljni rod iz porodica klinčićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Bufonija · Vidi više »

Bugarštica

n1 Bugarštica ili bugaršćica vrsta je najstarije zapisane hrvatske usmenoknjiževne pripovjedne pjesme koji teži baladnomu uobličenju.

Novi!!: Latinski jezik i Bugarštica · Vidi više »

Bugarska biskupska konferencija

Bugarska biskupska konferencija (lat. Conferentia episcoporum Bulgariæ) stana je institucija Katoličke Crkve u Bugarskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Bugarska biskupska konferencija · Vidi više »

Bugarska gora

Bugarska gora (latinski: Silvas Bulgarorum) ili Velika bugarska gora (latinski: Silva Magna Bulgarica) povijesno je šumsko područje koje se proteže od Niša i pruža istočno od Trajanovih vrata na početku Trakijske nizine.

Novi!!: Latinski jezik i Bugarska gora · Vidi više »

Buglozoides

Buglozoides (lat. Buglossoides), rod jednogodišnjih biljaka ili trajnica iz porodice Boraginaceae smješten u tribus Lithospermeae.

Novi!!: Latinski jezik i Buglozoides · Vidi više »

Buhin šaš

Buhin šaš (lat. Carex pulicaris), vrsta jednosupnice iz roda šaševa, porodica šiljovki, rasprostranjena po velikim područjima Europe, uključujući i Skandinaviju i Island.

Novi!!: Latinski jezik i Buhin šaš · Vidi više »

Bujadika

Bujadika (lat. Athyrium), rod papratnica, dio porodice Athyriaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Bujadika · Vidi više »

Bujadovke

Bujadovke (lat. Pteridaceae), porodica paprati (Pteridophyta) u redu Polypodiales, kojoj pripada 85 rodova s 1380 vrsta unutar 6 potporodica, to su Ceratopteridoideae, Cheilanthoideae, Cryptogrammoideae, Pteridoideae i Vittarioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Bujadovke · Vidi više »

Bukavac

Bukavac nebogled (lat. Botaurus stellaris), često i samo bukavac, je plaha ptica iz roda Botaurus (bukavci).

Novi!!: Latinski jezik i Bukavac · Vidi više »

Bukefal

Bukefal (grčki: Βουκεφάλας, Bukephalos, u prijevodu »volovska glava«, latinski: Bucephalus) bio je glavni konj Aleksandra Velikog.

Novi!!: Latinski jezik i Bukefal · Vidi više »

Bukoč

Bukoč, Orao ribič (lat. Pandion haliaetus), često i orao ribar, je grabljivica iz reda jastrebovki.

Novi!!: Latinski jezik i Bukoč · Vidi više »

Bukova guba

Bukova guba, trud ili kresiva guba (lat. Fomes fomentarius), je gljiva iz porodice Polyporaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Bukova guba · Vidi više »

Bukovača (gljiva)

Bukovača (lat. Pleurotus ostreatus) je vrsta gljive iz porodice Pleurotus.

Novi!!: Latinski jezik i Bukovača (gljiva) · Vidi više »

Bukovke

Bukovke (lat. Fagaceae), biljna porodica u redu bukvolike koja dobiva ime po rodu bukvi (Fagus) i najvažnijoj vrsti europska ili obična bukva (Fagus sylvatica) kojna raste po brdovitim i planinskim krajevima Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Bukovke · Vidi više »

Bukva

Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Bukva · Vidi više »

Bukvica (biljni rod)

Bukvica (list rani; lat. Betonica), rod od deset vrsta višegodišnjih biljaka iz poroodice medićevki ili usnača smješten u tribus Betoniceae, dio potporodice Lamioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Bukvica (biljni rod) · Vidi više »

Bukvolike

Bukvolike (lat. Fagales), biljni red u razredu dvosupnica s osam porodica, od kojih je najvažnija, bukovke redu dala svoje ime.

Novi!!: Latinski jezik i Bukvolike · Vidi više »

Bula

Bula (lat. bulla), dvostrani olovni pečat koji se od srednjeg vijeka stavljao na isprave vladara i crkvenih poglavara.

Novi!!: Latinski jezik i Bula · Vidi više »

Bulbine

Bulbine (lat. Bulbine nom. cons.), rod jednogodišnjeg bilja, trajnica i grmova iz porodice čepljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Bulbine · Vidi više »

Bulbinela

Bulbinela (lat. Bulbinella), rod vazdazelenih trajnica iz porodice čepljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Bulbinela · Vidi više »

Bulbofilum

Bulbofilum (lat. Bulbophyllum), veliki biljni rod s preko 2000 vrsta orhideja, trajnica koje rastu po tropskim krajevima Afrike, Azije, Amerike i Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Bulbofilum · Vidi više »

Bumbari

Bumbari (lat. Bombini; sin. Bombinae), su kukci opnokrilci iz porodice pčela (Apidae).

Novi!!: Latinski jezik i Bumbari · Vidi više »

Bunarka

Bunarka (lat. Montia), biljni rod iz porodice bunarkovki kojoj je i dala svoje ime.

Novi!!: Latinski jezik i Bunarka · Vidi više »

Bunarkovke

Bunarkovke (lat. Montiaceae), biljna porodica iz reda klinčićolike.

Novi!!: Latinski jezik i Bunarkovke · Vidi više »

Bunić (plemstvo)

Bunić (lat. de Bona), dubrovačka plemićka obitelj i ujedno jedna od najstarijih europskih plemićkih obitelji, koja se u izvorima spominje od 1023. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Bunić (plemstvo) · Vidi više »

Burgundi

Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.

Novi!!: Latinski jezik i Burgundi · Vidi više »

Burgundsko Vojvodstvo

Burgundsko Vojvodstvo (fra. Duché de Bourgogne) bilo je vojvodstvo Kraljevine Francuske koje 890. nastaje na dijelu teritorija bivšeg Kraljevstva Burgunda.

Novi!!: Latinski jezik i Burgundsko Vojvodstvo · Vidi više »

Buritski vranjak

Buritski vranjak (latinski: Icterus cayanensis chrysocephalus, portugalski: Corrupião-do-rio-negro ili Rouxinol-do-rio-negro, engleski: Moriche Oriole) je južnoamerička ptica vrapčarka iz porodice vranjaca (Icteridae).

Novi!!: Latinski jezik i Buritski vranjak · Vidi više »

Burni galeb

Burni galeb (lat. Larus canus) je vrsta ptica iz porodice galeba.

Novi!!: Latinski jezik i Burni galeb · Vidi više »

Burza

Kuća obitelji Börse (''Huis ter Beurze'') u Bruggeu iz 1276. godine. Burza je visokoorganizirano i specijalizirano tržište gdje se prema strogo utvrđenim pravilima trguje raznim robama i uslugama.

Novi!!: Latinski jezik i Burza · Vidi više »

Busento

Basento (lat.: Busentinus; još i Basentus ili Busentus) je rijeka na jugu Italije, koja izvire u Apeninima, u planini Monte Cocuzzo, protječe talijanskom regijom Kalabrija (stari Bruttium) svojom duljinom od 95 km, sve do grada Cosenza, gdje se ulijeva u rijeku Crati.

Novi!!: Latinski jezik i Busento · Vidi više »

Busika

Busika (lat. Deschampsia), biljni rod iz porodice travovki raširen po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Busika · Vidi više »

Businjak

Businjak (lat. Pulicaria), rod od osamdesetak vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Businjak · Vidi više »

Butija

Butija (lat. Butia), biljni rod iz porodice palmovki smješten u podtribus Cocoinae, dio tribusa Cocoseae, potporodica Arecoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Butija · Vidi više »

Cagliarijski zaljev

Cagliarijski zaljev (talijanski: Golfo di Cagliari zvan i Golfo degli Angeli) je veliki duboki zaljev na južnoj obali otoka Sardinije u Italiji dio Tirenskog mora, u kojem leži grad Cagliari.

Novi!!: Latinski jezik i Cagliarijski zaljev · Vidi više »

Caius Aemilius Ingenuus

Gaj Emilije Ingenuo (latinski: Caius Aemilius Ingenuus) bio je pripadnik XI. legije Claudia i konzularni beneficijar municipija Magnuma i municipija Malvesiatiuma.

Novi!!: Latinski jezik i Caius Aemilius Ingenuus · Vidi više »

Caklenjača

Caklenjača (solnjača, lat. Salicornia; sin. Arthrocnemum), jednogodišnje raslinje od kojih pedeset vrsta raširenih po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Caklenjača · Vidi više »

Caklina

250px Caklina (lat. substantia adamantina s. enamelum) je čvrsto mineralno tkivo, koje prekriva dentin u predjelu anatomske krune zuba.

Novi!!: Latinski jezik i Caklina · Vidi više »

Caloris Basin

Caloris Basin ili Caloris Planitia je udarni krater na Merkuru koji ima približno 1.350 km u promjeru.

Novi!!: Latinski jezik i Caloris Basin · Vidi više »

Camauro

thumb Camauro (lat. camelaucum, grč. kamelauchion) je tradicionalna papinska zimska kapa od crvenog baršuna s rubovima od bijelog hermelina.

Novi!!: Latinski jezik i Camauro · Vidi više »

Camera obscura

''Camera obscura'' Camera obscura (lat. tamna soba) je predhodnica fotoaparata.

Novi!!: Latinski jezik i Camera obscura · Vidi više »

Camerino

Camerino (latinski: Vigiliae) gradić u talijanskoj provinciji Macerata u regiji Marche od 7035 stanovnika (2007.).

Novi!!: Latinski jezik i Camerino · Vidi više »

Campello sul Clitunno

Campello sul Clitunno je općina u pokrajini Perugia u Umbriji u središnjoj Italiji, oko 45 km jugoistočno od Perugie.

Novi!!: Latinski jezik i Campello sul Clitunno · Vidi više »

Candolleova slabunjavka

Candolleova slabunjavka (lat. Psathyrella candolleana) je jestiva gljiva iz porodice (Psathyrellaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Candolleova slabunjavka · Vidi više »

Canellaceae

Canellaceae, biljna porodica iz reda Canellales koja je dobila ime po rodu kanela (Canella), čiji je jedini predstavnik Canella winterana.

Novi!!: Latinski jezik i Canellaceae · Vidi više »

Cannaregio

Pozicija Cannaregia u Veneciji sestiera Cannaregio (pogled iz Canal Grandea Cannaregio je jedan od šest povijesnih sestiera u Veneciji, u Sjevernoj Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Cannaregio · Vidi više »

Canosa di Puglia

Canosa di Puglia (lat.: Canusium; grč.: Canusion), skraćeno Canosa, je grad u Italiji i općina u regiji Apulija, u pokrajini Barletta-Andria-Trani (pokrajina osnovana u lipnju 2009. do općina iz pokrajine Foggia i Bari).

Novi!!: Latinski jezik i Canosa di Puglia · Vidi više »

Cantilena

Cantilena (latinski: melodija, napjev, pjesma) je bio u srednjovjekovnoj terminologiji opći naziv za pjevnije dijelove liturgije za razliku od psalmodičnih, također i za svjetovne lirske ili epske jednoglasne pjesme uličnih pjevača; od 13. do 15. stoljeća cantilenom se nazivaju i višeglasne svjetovne skladbe s pripjevom.

Novi!!: Latinski jezik i Cantilena · Vidi više »

Cantores Sancti Marci

Cantores Sancti Marci, službeno i Oratorijski zbor crkve sv.

Novi!!: Latinski jezik i Cantores Sancti Marci · Vidi više »

Cantus firmus

Cantus firmus (latinski: čvrsta, utvrđena melodija) je naziv za temeljni napjev u srednjovjekovnoj i renesansnoj višeglasnoj glazbi.

Novi!!: Latinski jezik i Cantus firmus · Vidi više »

Cappa magna

Kardinal Franc Rode u zimskoj cappa magni Cappa magna (lat. veliki plašt) je plašt s velikom kukuljicom i dugačkom povlakom (repom), koju su do Drugoga vatikanskog sabora nosili biskupi i neki kanonici.

Novi!!: Latinski jezik i Cappa magna · Vidi više »

Capsiceae

Capsiceae (Lat. Solanum) biljni tribus iz porodice krumpirovki ili pomoćnica, dio je potporodice Solanoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Capsiceae · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Latinski jezik i Car · Vidi više »

Carević

Carević (carevak, belevalija; lat. Bellevalia), rod trajnica iz poroodice šparogovki smješten u tribus Hyacintheae, dio potporodice Scilloideae.

Novi!!: Latinski jezik i Carević · Vidi više »

Carica (razdvojba)

* Carica, (od lat. caesar), vladarica, odnosno državni poglavaru u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Latinski jezik i Carica (razdvojba) · Vidi više »

Carina (razdvojba)

* Carina - porez na uvoz.

Novi!!: Latinski jezik i Carina (razdvojba) · Vidi više »

Carl Friedrich Gauss

''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. – Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački geodet, matematičar, fizičar i astronom.

Novi!!: Latinski jezik i Carl Friedrich Gauss · Vidi više »

Carl Gustav Jacobi

Carl Gustav Jacobi (Potsdam, 10. prosinca 1804. – Berlin, 18. veljače 1851.), njemački matematičar.

Novi!!: Latinski jezik i Carl Gustav Jacobi · Vidi više »

Carl Linné

Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.

Novi!!: Latinski jezik i Carl Linné · Vidi više »

Carlos María de la Torre

Carlos María Javier de la Torre y Nieto (Quito, 14. studenog 1873. – Quito, 31. srpnja 1968.), je bio ekvadorski rimokatolički kardinal i nadbiskup Quita.

Novi!!: Latinski jezik i Carlos María de la Torre · Vidi više »

Carlos Oviedo Cavada

Carlos Oviedo Cavada, O. de M. (Santiago de Chile, 19. siječnja 1927. – Santiago de Chile, 7. prosinca 1998.), je bio čileanski rimokatolički kardinal i santijaški nadbiskup emeritus.

Novi!!: Latinski jezik i Carlos Oviedo Cavada · Vidi više »

Carludovica

Karludovika (lat. Carludovica), rod vazdazelenih trajnica iz porodice Cyclanthoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Carludovica · Vidi više »

Carmina Burana

Carmina Burana (Latinski "Pjesme iz Beuerna" - Beuern je kraći oblik za Benediktbeuern) je ime dano rukopisu od 254Carmina Burana: Die Lieder der Benediktbeurer Handschrift, Zweisprachige Ausgabe, uredili i preveli Carl Fischer i Hugo Kuhn, Munich, 1991.

Novi!!: Latinski jezik i Carmina Burana · Vidi više »

Carnotaurus

Carnotaurus ("bik-mesožder", lat. carne.

Novi!!: Latinski jezik i Carnotaurus · Vidi više »

Carolus Rex

Carolus Rex sedmi je studijski album švedske power metal grupe Sabaton.

Novi!!: Latinski jezik i Carolus Rex · Vidi više »

Carpe diem

Carpe diem je latinska izreka koju je prvi upotrijebio rimski pjesnik Horacije.

Novi!!: Latinski jezik i Carpe diem · Vidi više »

Carska opatija Corvey

Carska opatija Corvey (latinski: Corbeia Nova, njemački: Stift Corvey ili Fürstabtei Corvey), danas dvorac Corvey, je bivši srednjovjekovni samostanski kompleks benediktinaca iz razdoblja Karolinškog carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Carska opatija Corvey · Vidi više »

Carski pingvin

Carski pingvin (lat. Aptenodytes forsteri) je najveća i najteža od svih živućih vrsta pingvina, endemska vrsta koja živi na Antarktici.

Novi!!: Latinski jezik i Carski pingvin · Vidi više »

Castropola

Lo stemma dei conti Pola Castropola (de Castropola), pulska patricijska obitelj.

Novi!!: Latinski jezik i Castropola · Vidi više »

Castrum

Model rimskog vojnog logora u Bonnu Castrum (lat. izg. kȁstrum) naziv je za utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor.

Novi!!: Latinski jezik i Castrum · Vidi više »

Casus belli

Casus belli (na latinskom povod za rat) označava čin, uzrok ili akciju koja kao reakciju dovodi do rata.

Novi!!: Latinski jezik i Casus belli · Vidi više »

Catania

Catania (grčki: Κατάνη – Katáni; latinski: Catăna i Catĭna) je grad u Italiji, drugi po veličini na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene pokrajine Catania.

Novi!!: Latinski jezik i Catania · Vidi više »

Catharina Regina von Greiffenberg

Catharina Regina von Greiffenberg (Viehdorf, 7. rujna 1633. – Nürnberg, 10. travnja 1694.) bila je austrijska protestantska barokna pjesnikinja.

Novi!!: Latinski jezik i Catharina Regina von Greiffenberg · Vidi više »

Cavalla

Cavalla (ostali nazivi Cavally, Youbou ili Diougou) je rijeka u zapadnoj Africi, koja teče sjeverno od planine Nimba u Gvineji, kroz Obalu Bjelokosti, te u Liberiji utječe u Atlantski ocean (Gvinejski zaljev), na mjestu 21 km udaljenom od luke Harper.

Novi!!: Latinski jezik i Cavalla · Vidi više »

Caveat emptor

Caveat emptor je latinski pravni izraz značenja da kupac sam odgovara za rizik ako kupljena roba ne odgovara njegovim očekivanjima.

Novi!!: Latinski jezik i Caveat emptor · Vidi više »

Cavtat

Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.

Novi!!: Latinski jezik i Cavtat · Vidi više »

Cévennes

Položaj Cévennesa u Središnjem masivu Cévennes (galski: Cebenna, latinski: Cevenna, okcitanski i španjolski: Cevenas, njemački: Cevennen) je planinsko gorje u francuskom Središnjem masivu.

Novi!!: Latinski jezik i Cévennes · Vidi više »

Cecelj

Cecelj (kiselica, lat. Oxalis), veliki biljni rod dvosupnica iz porodice ceceljevki (Oxalidaceae), red ceceljolike (Oxalidales).

Novi!!: Latinski jezik i Cecelj · Vidi više »

Ceceljevke

Ceceljevke (lat. Oxalidaceae nom. cons.), biljna porodica koja je dobila ime po rodu cecelja.

Novi!!: Latinski jezik i Ceceljevke · Vidi više »

Ceceljolike

Ceceljolike (lat. Oxalidales), biljni red cvjetnica koji se sastoji od sedam porodica, a svoje ime nosi po rodu cecelj (Oxalis) koji pripada porodici ceceljevki Oxalidaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ceceljolike · Vidi više »

Cedar

Cedar (lat. Cedrus) je rod crnogoričnih stabala u obitelji biljka Pinaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Cedar · Vidi više »

Cefalù

Cefalù (sicilijanski: Cifalù; grčki: Κεφαλοίδιον Kephaloídion ili Κεφαλοιδὶς Kephaloidís; latinski: Cephaloedium ili Cephaloedis) je grad i općina na sjevernoj Sicilijanskoj obali Tirenskog mora, u pokrajini Palermo, oko 70 km istočno od grada Palerma.

Novi!!: Latinski jezik i Cefalù · Vidi više »

Cefej (zviježđe)

Cefej ili Kefej (grč. Kepheús, lat. Cepheus) je zviježđe sjeverne polutke, nazvano po Kefeju, liku iz grčke mitologije.

Novi!!: Latinski jezik i Cefej (zviježđe) · Vidi više »

Celer

Celer (stariji naziv je sunčanica; lat. Apium), rod trajnica iz porodsice štitarki smješten u tribus Apieae, dio potporodice Apioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Celer · Vidi više »

Celerolike

Apium nodiflorum ili Helosciadium nodiflorum Celerolike (lat. Apiales), biljni red iz razreda Magnoliopsida (Dvosupnice) koji obuhvaća 7 porodica, od kojih je najvažnija Apiaceae ili štitarke.

Novi!!: Latinski jezik i Celerolike · Vidi više »

Celibat

Svećenici u Rimu Celibat (od latinske riječi coelibatus za "samca" ili "neženju") ili, rjeđe, bezbračnost, je izraz koji se koristi za stanje osobe koja nije u braku, usprkos toga što je dovoljno zrela i ima fizičke, materijalne i druge uvjete za njegovo sklapanje.

Novi!!: Latinski jezik i Celibat · Vidi više »

Celij

Celij (lat. Collis Caelius) jedan je od sedam rimskih brežuljaka, na kojima je izgrađen Rim.

Novi!!: Latinski jezik i Celij · Vidi više »

Celinščica

Celinščica (grkljanka, lat. Prunella), rod poluzimzelenih trajnica iz porodice usnača (Lamiaceae) raširen Europom, Azijom.

Novi!!: Latinski jezik i Celinščica · Vidi više »

Celjska biskupija

Celjska biskupija (lat.: Dioecesis Celeiensis; slov.: Škofija Celje) je biskupija koja se nalazi u Celju, a podložna je Mariborskoj nadbiskupiji.

Novi!!: Latinski jezik i Celjska biskupija · Vidi više »

Celofisoidi

Celofisoidi (lat. Coelophysoidea) su bili česti dinosauri iz perioda kasnog trijasa i rane jure.

Novi!!: Latinski jezik i Celofisoidi · Vidi više »

Celuloza

biljaka. Udio je celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. vodikove veze (isprekidane linije) unutar i između molekula celuloze. Celuloza (lat. cellula: mala ćelija) je u prirodi najrasprostranjeniji ugljikov spoj na Zemlji.

Novi!!: Latinski jezik i Celuloza · Vidi više »

Celuridi

Celuridi (lat. Coeluridae) su porodica malenih dinosaura mesoždera iz perioda kasne jure, koja je prije bila polifiletična (neprirodno oblikovana).

Novi!!: Latinski jezik i Celuridi · Vidi više »

Celzo

Celzo (stgrč.: Κέλσος, lat.: Celsus; također Kels, Cels ili Kélsos), grčki platonistički filozof iz 2. stoljeća i najozbiljniji kritičar kršćanstva u ranom razdoblju.

Novi!!: Latinski jezik i Celzo · Vidi više »

Cent

1 cent američkog dolara Cent, centavo, centésimo, cêntimo, céntimo, centime su različiti nazivi za stoti dio brojnih svjetskih valuta.

Novi!!: Latinski jezik i Cent · Vidi više »

Centaur (zviježđe)

Centaur ili Kentaur (lat. Centaurus, oznaka: Cen) je veliko zviježđe južnoga neba koje se nalazi između zviježđa Jedro, Kobilice, Križa, Muhe, Sisaljke, Šestara, Vodene zmije (ženske) i Vuka.

Novi!!: Latinski jezik i Centaur (zviježđe) · Vidi više »

Centesimus Annus

Centesimus Annus (hrv. Stota godina) je enciklika pape Ivana Pavla II. proglašena 1. svibnja 1991. godine u povodu stote obljetnice enciklike Rerum Novarum, odatle i njezino ime na latinskom jeziku, koje znači "stota godina" od te enciklike.

Novi!!: Latinski jezik i Centesimus Annus · Vidi više »

Centralno grijanje

Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. rimskoj vili u mjestu Vieux-la-Romaine, blizu Caena, Francuska. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. Radijator centralnog grijanja. kotlovima. parne lokomotive. Primjer ekspanzijske posude za centralno grijanje. sivoga lijeva. Centralno grijanje je vrsta grijanja kojemu je svojstveno da se toplina proizvodi centralno u zajedničkom uređaju ili postrojenju (kotlovnici) te pomoću nekog prijenosnika topline (topla voda, para ili zrak) dovodi u pojedine prostorije, a kod daljinskoga grijanja i skupine zgrada ili cijelih gradskih blokova.

Novi!!: Latinski jezik i Centralno grijanje · Vidi više »

Centule III. de Béarn

Centule III.

Novi!!: Latinski jezik i Centule III. de Béarn · Vidi više »

Centurija

Centurija (lat. centuria od centum – sto) je osnovna postrojba rimske vojske, broji 70 do 100 vojnika.

Novi!!: Latinski jezik i Centurija · Vidi više »

Centurion

Rekonstrukcija: Centurion iz 1. stoljeća Rekonstrukcija: Centurion. Na slici je prikazan centurion sa štitom, iako ga u stvarnosti najčešće nisu nosili. Centurion (od lat. centurio) je bio zapovjednik jedne centurije u Rimskoj vojsci.

Novi!!: Latinski jezik i Centurion · Vidi više »

Ceratopsi

Ceratopsi (lat. Ceratopsia ili Ceratopia - grč. "rogata lica") su skupinu dinosaura biljoždera koji su imali kljun i nastanjivali današnju Sjevernu Ameriku, Evropu i Aziju tijekom razdoblja krede, iako su se njihovi preci pojavili daleko ranije, tijekom jure.Najraniji poznati ceratops, Yinlong downsi, živio je prije između 161,2 i 155,7 milijuna godina.

Novi!!: Latinski jezik i Ceratopsi · Vidi više »

Ceratoteka

Sesamum trilobum, sin. Ceratotheca triloba Ceratoteka (lat. Ceratotheca), nekadašnji manji biljni rod mirisnog dvogodišnjeg raslinja iz porodice sezamovki (Pedaliaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ceratoteka · Vidi više »

Ceratozamija

Ceratozamija (lat. Ceratozamia), rod cikada iz porodice Zamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ceratozamija · Vidi više »

Ceremonijalna magija

Ilustracija iz Barretovog ''Magusa'' Ceremonijalna magija ili ritualna magija, poznata još i kao visoka magija, za razliku od nižeg stupnja magije koja se bavi vradžbinama i proricanjem, je vrsta magija koja se u svojim magičnim postupcima služi složenim i detaljno razrađenim ritualima, simbolima i znanjima s područja astrologije, kabale, magije, anđeologije, demonologije i drugih okultnih znanja i vještina, a također uključuje i druga napredna znanja poput astronomije i znanja hebrejskog i latinskog jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Ceremonijalna magija · Vidi više »

Cerera (patuljasti planet)

Cerera (lat. Cerēs), službene oznake 1 Ceres i simbol, je patuljasti planet, najveći asteroid asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.

Novi!!: Latinski jezik i Cerera (patuljasti planet) · Vidi više »

Cerezin

Voštani papir. Parafinska svijeća. Cerezin (od lat. cera: vosak; istoznačnica: ceresin; parafin; Paraffinum solidum) je smjesa uglavnom viših izoalkana s 35 do 55 ugljikovih atoma i s talištem od 65 do 88 °C.

Novi!!: Latinski jezik i Cerezin · Vidi više »

Certifikat

Certifikat (lat.) znači općenito potvrdu, svjedodžbu.

Novi!!: Latinski jezik i Certifikat · Vidi više »

Cestovni rotor

Cestovni rotor Cestovni rotor (lat. rotatio: okretanje, obrtanje, rota: kotač), kružni tok ili raskružje, kružno je raskrižje koje ima kružnu sabirno-raspodjelnu cestu, s jednosmjernim prometom i kretanjem suprotnim smjeru kazaljka na satu (kružni tok).

Novi!!: Latinski jezik i Cestovni rotor · Vidi više »

Cetingradska povelja

Cetingradska povelja, dokument hrvatske državnosti, kojom plemstvo Kraljevine Hrvatske potvrđuje izbor nadvojvode Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskog kralja dana 1.

Novi!!: Latinski jezik i Cetingradska povelja · Vidi više »

Cetinska ukliva

Cetinska ukliva (latinski: Telestes ukliva) endemska je vrsta šaranke.

Novi!!: Latinski jezik i Cetinska ukliva · Vidi više »

Cetinski vijun

Cetinski vijun (latinski: Cobitis dalmatina), u narodu je još poznat kao dalmatinski vijun, lizibaka, lizibaba i lezibaka, slatkovodna je riba koja pripada rodu Cobitis.

Novi!!: Latinski jezik i Cetinski vijun · Vidi više »

Cezij

Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.

Novi!!: Latinski jezik i Cezij · Vidi više »

Cezura

Cezura (latinski: caesura: rez, usjek) je metrički pojam za prekid u stihu, osobito dužem, unutar stope na granici dviju riječi.

Novi!!: Latinski jezik i Cezura · Vidi više »

Champagne (pokrajina)

Champagne je povijesna pokrajina na sjeveroistoku Francuske, najpoznatija po proizvodnji pjenušavog bijelog vina koje nosi ime po ovoj pokrajini.

Novi!!: Latinski jezik i Champagne (pokrajina) · Vidi više »

Champagne-Ardenne

Champagne-Ardenne je bivša (1982. – 2015.) francuska regija koja se sastojala od četiri departmana: Aube, Ardennes, Haute-Marne i Marne.

Novi!!: Latinski jezik i Champagne-Ardenne · Vidi više »

Cheat

Cheat je 126km duga rijeka u SAD-u, pritoka rijeke Monongahela, koja protječe kroz američku saveznu državu Zapadna Virginia i jugozapadni dio države Pennsylvania.

Novi!!: Latinski jezik i Cheat · Vidi više »

Chicago

Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi!!: Latinski jezik i Chicago · Vidi više »

Chioggia

Panorama Chioggie iz zraka Chioggia (venecijanski: Cióxa, latinski: Clodia) je ribarski gradić pored Venecije (oko 25 - 50 km), u Venetu.

Novi!!: Latinski jezik i Chioggia · Vidi više »

Chou

Dinastija Chou ili Dinastija Zhou (kineski: 周朝, pinyin: Zhōu Cháo) je kineska dinastija koja je vladala istočnom središnjom Kinom od 1027. pr. Kr. do 256. pr. Kr., što je najduža vladavina od ijedna druge dinastije u kineskoj povijesti.

Novi!!: Latinski jezik i Chou · Vidi više »

Chris Martin

Chris Martin, (punim imenom Christopher Anthony John Martin, Exeter, Engleska, 2. ožujka 1977.), je glazbenik te pjevač engleskog alternativnog rock sastava Coldplay.

Novi!!: Latinski jezik i Chris Martin · Vidi više »

Christine Lagarde

Christine Madeleine Odette Lagarde (rođena Lallouette, Pariz, 1. siječnja 1956.) je francuska političarka, poduzetnica i pravnica, trenutna predsjednica Europske središnje banke na funkciji od 1. studenoga 2019. Od srpnja 2011.

Novi!!: Latinski jezik i Christine Lagarde · Vidi više »

Christoph Schönborn

Christoph Schönborn (dvorac Skalka, Češka, 22. siječnja 1945.), je austrijski rimokatolički kardinal i teolog, nadbiskup Beča i predsjednik Austrijske biskupske konferencije.

Novi!!: Latinski jezik i Christoph Schönborn · Vidi više »

Christopher Marlowe

'''Christopher Marlowe''' Christopher Marlowe (Canterbury, 26. veljače 1564. – Deptford, danas dio Londona, 30. svibnja 1593.), engleski lirski i dramski pjesnik.

Novi!!: Latinski jezik i Christopher Marlowe · Vidi više »

Chromobotia macracanthus

Chromobotia macracanthus (botia), vrsta slatkovodne ribe porodice Cobitidae, red Cypriniformes.

Novi!!: Latinski jezik i Chromobotia macracanthus · Vidi više »

Chrysophylloideae

Chrysophylloideae (lat. Sapotaceae), potporodica sapotovki Sastoji se od dva tribusa sa 28 rodova.

Novi!!: Latinski jezik i Chrysophylloideae · Vidi više »

Chur

Chur (njemački: Chur, francuski: Coire, talijanski: Coira, retoromanski: Cuira ili latinski: Curia Raetorum) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Graubündena.

Novi!!: Latinski jezik i Chur · Vidi više »

Ciao

Ciao je neformalni pozdrav podrijetlom iz venecijanskog jezika, u kojem znači sluga (s'ciavo).

Novi!!: Latinski jezik i Ciao · Vidi više »

Ciceron

Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.

Novi!!: Latinski jezik i Ciceron · Vidi više »

Cifostema

Cifostema (lat. Cyphostemma), rod sukulentmih trajnica iz porodice lozovki.

Novi!!: Latinski jezik i Cifostema · Vidi više »

Cigansko perje

Cigansko perje (svilenica, lat. Asclepias), biljni rod koji je nekada bio dio samostalne porodice svileničevke (Asclepiadaceae), danas potporodica Asclepiadoideae, dio porodice zimzelenovki (Apocynaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Cigansko perje · Vidi više »

Cigareta cvijet

Cigareta cvijet (lat. Cuphea ignea), biljna vrsta najpoznatija je u rodu kufeja, koja svoje ime zahvaljuje cvijetu cjevastog oblika jarkocrvene boje koji je na vrhu obojen ljubičastim i bijelim, i podsjeća na cigaretu s pepelom na vrhu.

Novi!!: Latinski jezik i Cigareta cvijet · Vidi više »

Cihora mala

Cihora mala (žutenica, mala žutenica, žutinica, zvečka; lat. Chondrilla), biljni rod iz porodice glavočika, dio podtribusa Chondrillinae.

Novi!!: Latinski jezik i Cihora mala · Vidi više »

Cijate

Cijate (lat. Cyathea), rod drvenastih vazdazelenih papratnica u porodici Cyatheaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Cijate · Vidi više »

Cikade

Cikade (lat. Cycadophyta), divizija golosjemenjača.

Novi!!: Latinski jezik i Cikade · Vidi više »

Cikadolike

Cikadolike (lat. Cycadales), biljni red u razredu Cycadopsida (cikadovnice; Cycadatae) koji se sastoji od najmanje dvije porodice vazdazelenog grmlja i drveća, cikasovke s rodom cikas (Cycas)(Cycadaceae) i kijakovke (Zamiaceae) s rodovima ceratozamija (Ceratozamia), dion (Dioon), Encefalartos (Encephalartos), lepidozamija (Lepidozamia), makrozamija (Macrozamia), mikrocikas (Microcycas) i zamija (Zamia).

Novi!!: Latinski jezik i Cikadolike · Vidi više »

Cikadovnice

Cikadovnice (lat. Cycadopsida), razred golosjemenjača u diviziji cikade (Cycadophyta).

Novi!!: Latinski jezik i Cikadovnice · Vidi više »

Cikla

Cikla (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva) povrće je zadebljanog korijena crvene boje koje se koristi u kulinarstvu i prehrani.

Novi!!: Latinski jezik i Cikla · Vidi više »

Ciklama

Ciklama (klobučac, skrižalina, križalina, križan, lat. Cyclamen) rod je s 23 vrste cvjetnica, tradicionalno klasificiran u porodicu Primulaceae i potporodicu Myrsinoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Ciklama · Vidi više »

Ciklantus

Ciklantus (lat. Cyclanthus), rod vazdazelenih trajnica iz porodice Cyclanthoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Ciklantus · Vidi više »

Ciklospermum

Ciklospermum (lat. Cyclospermum), biljni rod iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Ciklospermum · Vidi više »

Cilicija

Cilicija (lat. Cilicia) ili Kilikija (grč. Κιλικία - Kilikía; arm. Կիլիկիա; perz. klkyʾy; part. kylkyʾ, tur. Kilikya), starovjekovna regija, povremeno i politička jedinica, koja se nalazila najugoistočnom dijelu Male Azije, u današnjoj Turskoj, sjeverno od Cipra.

Novi!!: Latinski jezik i Cilicija · Vidi više »

Cimbalarija

Cimbalarija (klobučić; lat. Cymbalaria), biljni rod iz porodice trpučevki.

Novi!!: Latinski jezik i Cimbalarija · Vidi više »

Cimbidijum

Cimbidijum (cimbidij; lat. Cymbidium), rod trajnica iz porodice orhideja.

Novi!!: Latinski jezik i Cimbidijum · Vidi više »

Cinabarit

Cinabarit ili rumenica (lat. cinnabari od grč. ϰıννάβαρı od arap. zinjafar) je heksagonski mineral crvene boje i najvažnija ruda žive, živin(II) sulfid, HgS.

Novi!!: Latinski jezik i Cinabarit · Vidi više »

Cincari

Makedonski pjevač Toše Proeski s pravim imenom Todor Proja bio je Cincarin po narodnosti Cincari (sami sebe nazivaju Armânji odnosno Makedonarmânji), jedna od najpoznatijih skupina Vlaha ili Aromuna nastanjena na području Srbije, Makedonije i Grčke.

Novi!!: Latinski jezik i Cincari · Vidi više »

Cincinnati, Ohio

Cincinnati je grad u američkoj saveznoj državi Ohio.

Novi!!: Latinski jezik i Cincinnati, Ohio · Vidi više »

Cindro

Grb obitelji Cindro Cindro (Cindre, Cindri, de Cindris, Cindrić), splitska patricijska obitelj, podrijetlom iz Poljica čiji su članovi obavljali različite službe u Splitu te sudjelovali u javnom životu grada.

Novi!!: Latinski jezik i Cindro · Vidi više »

Ciparska ciklama

Ciparska ciklama (lat. Cyclamen cyprium) je vrsta biljke iz roda ciklama rasprostranjena u šumovitim i planinskim područjima Cipra na nadmorskoj visini 300 – 1200 metara.

Novi!!: Latinski jezik i Ciparska ciklama · Vidi više »

Ciparsko Kraljevstvo

Ciparsko Kraljevstvo ili Kraljevina Cipar (lat. Royaume de Chypre; lat. Regnum Cypr), bila je križarska država koju je 1192. godine utemeljila francuska velikaška obitelj Lizinjan.

Novi!!: Latinski jezik i Ciparsko Kraljevstvo · Vidi više »

Cipela (biljni rod)

Cipela (lat. Cypella), rod od tridesdetak vrsta trajnica iz porodice Iridaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Cipela (biljni rod) · Vidi više »

Circus Maximus

Circus Maximus 1978. god. (današnje stanje) Circus Maximus (lat. za "Veliki krug") je bivši hipodrom koji je bio najveća građevina u Starom Rimu; smještena u dolini između brežuljaka Palatina i Aventina.

Novi!!: Latinski jezik i Circus Maximus · Vidi više »

Cirka

Cirka (latinski circa: oko, otprilike) je izraz koji označuje približnu vrijednost neke veličine, cijene ili svote.

Novi!!: Latinski jezik i Cirka · Vidi više »

Cirkulacija

Cirkulacija (lat. circulatio: kruženje) može biti.

Novi!!: Latinski jezik i Cirkulacija · Vidi više »

Cirkus (antika)

Circusa Maximusa Cirkus (lat. circus - "krug") izvorno je naziv za pozornicu ili arenu kružnog ili ovalnog oblika u kojoj su se izvodile primjerice za utrke konja, utrke dvokolica, borbe gladijatora ili druge predstave.

Novi!!: Latinski jezik i Cirkus (antika) · Vidi više »

Cirkvena

Cirkvena je naselje u općini Sveti Ivan Žabno u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Cirkvena · Vidi više »

Cirostratus

Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. Prema morfološkoj klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. halo. Cirostratus (međunarodna kratica Cs) je visoki mliječnobijeli oblak koji potpuno ili djelomično pokriva nebo.

Novi!!: Latinski jezik i Cirostratus · Vidi više »

Ciroza

alkoholizma. Ciroza (lat. cirrhosis od grč. epos »žut«) skvrčavanje je nekog parenhimatoznog organa kao posljedica bujanja i fibroznog pretvaranja njegova veziva.

Novi!!: Latinski jezik i Ciroza · Vidi više »

Cirtantus

Cirtantus (lat. Cyrtanthus), biljni rod trajnica iz porodice zvanikovki, smješten u vlastiti tribus Cyrtantheae, dio potporodice Amaryllidoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Cirtantus · Vidi više »

Cirtopodium

Cirtopodium (lat. Cyrtopodium), rod kaćunovki smješten u vlastiti podtribus Cyrtopodiinae, dio tribusa Cymbidieae.

Novi!!: Latinski jezik i Cirtopodium · Vidi više »

Cirus

Nebo prekriveno oblacima cirusima (gore u sredini i gore desno se vide cirokumulusi). Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Prema morfološkoj klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Cirus (lat. cirrus: kovrčica, međunarodna kratica Ci) je visoki oblak u obliku bijelih vlakana, bjeličastih pločica ili koprena.

Novi!!: Latinski jezik i Cirus · Vidi više »

Cisalpinska Galija

Zemljovid Cisalpinske Galije Cisalpinska ili Cisalpska Galija (latinski Gallia Cisalpina), doslovno: "Prialpska Galija") je starorimski naziv za zemljopisno područje, kasnije rimsku provinciju čije se područje nalazilo u dolini rijeke Po, u sjevernom dijelu današnje Italije. Rimljani su je nazvali tako jer se nalazila s ove strane Alpa, nasuprot Transalpskoj Galiji (s one strane Alpa). Njen teritorij otprilike odgovara teritoriju koje čine današnju Sjevernu Italiju. Granice su bile na zapadu Alpe, na sjeveru Alpi i jezera u njihovom podnožju, na istoku teritorija Trsta, na jugu Rubikon i Arno i ligurski Apenini. Sjedište provincije bio je grad Mutina (današnja Modena). Godine 42. pr. Kr. car Oktavijan August je za vrijeme tzv. italizacije za Drugog trijumvirata administrativno pripojio Italiji. Cisalpinska Galija s prikazom smještaja domorodačkih plemena. Kategorija:Stari Rim es:Galia#Galia Cisalpina.

Novi!!: Latinski jezik i Cisalpinska Galija · Vidi više »

Cisterciti

Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.

Novi!!: Latinski jezik i Cisterciti · Vidi više »

Cistercitski samostan Stična

Cistercitski samostan Stična Cistercitski samostan Stična najstariji je samostan na današnjem slovenskom teritoriju i jedini cistercitski samostan koji još uvijek djeluje (drugi je bio samostan Kostanjevica na Krki).

Novi!!: Latinski jezik i Cistercitski samostan Stična · Vidi više »

Cistozira

Cistozira (lat. Cystoseira) je jedna od najučestalijih alga koje se nalaze u Jadranskom moru iz porodice Cystoseiraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Cistozira · Vidi više »

Cithara octochorda

Cithara octochorda, zagrebačko izdanje 1757. Cithara octochorda je tiskani zbornik crkvenih napjeva na kajkavskom narječju hrvatskog jezika i na latinskom jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Cithara octochorda · Vidi više »

Cives

Cives su bili punopravni građani Staroga Rima.

Novi!!: Latinski jezik i Cives · Vidi više »

Civitas

Car Karakala dodijelio je status '''civitas''' svim rimskim građanima Civitas (plural: Civitates) je latinska riječ koja je značila građanstvo - državljanstvo, to je bio i pravni termin koji se odnosio na stanovnike ali i čitava naselja i političke zajednice i određivao njihov pravni status.

Novi!!: Latinski jezik i Civitas · Vidi više »

Cjeloglavke

Cjeloglavke (lat. Holocephali), razred riba koji obuhvaća jedan živi red Chimaeriformes i dva izumrla reda, Iniopterygia i Helodontida unutar pakoljena hrskavičnjača ili Chondrichthyes.

Novi!!: Latinski jezik i Cjeloglavke · Vidi više »

Cjelolisna ivica

Cjelolisna ivica (vibica, vivica, crljena ivica, lat. Ajuga iva), trajnica iz porodice medićevki raširena po čitavom Mediteranu, na europskoj, afričkoj i azijskoj strani.

Novi!!: Latinski jezik i Cjelolisna ivica · Vidi više »

Cjevonosnice

Cjevonosnice (Bubnjavke; lat. Procellariiformes) su red iz razreda ptica.

Novi!!: Latinski jezik i Cjevonosnice · Vidi više »

Cjevozupci

Cjevozupci (lat. Tubulidentata), red sisavaca iz podrazreda viših sisavaca danas zastupljen od samo jedne žive vrste, to je afrički mravojed, Orycteropus afer.

Novi!!: Latinski jezik i Cjevozupci · Vidi više »

Claustra Alpium Iuliarum

Kras) Claustra Alpium Iuliarum (lat. Prepreka, zatvarač Julijskih Alpa), Julijski ili Alpski zid bio je obrambeni sustav limesa izgrađen od II.

Novi!!: Latinski jezik i Claustra Alpium Iuliarum · Vidi više »

Clement

Clement ili Clément je englesko, odnosno francusko ime koje potječe od latinske riječi/imena Clemens.

Novi!!: Latinski jezik i Clement · Vidi više »

Clinton Joseph Davisson

Clinton Joseph Davison (22. listopada 1881. -, 1. veljače 1958.), američki fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i Clinton Joseph Davisson · Vidi više »

Cloaca Maxima

Cloaca Maxima je glavni kanalizacijski sustav antičkog grada Rima i jedan je od najstarijih kanalizacijskih sustava općenito.

Novi!!: Latinski jezik i Cloaca Maxima · Vidi više »

Cluj-Napoca

Cluj-Napoca (mađ. Kolozsvár, njem. Klausenburg, srednjovj. lat. Claudiopolis i Castrum Clus) je treći najveći grad Rumunjske, povijesno središte i najvažniji grad Transilvanije te središte županije Cluj.

Novi!!: Latinski jezik i Cluj-Napoca · Vidi više »

Code Napoléon

Code Napoléon (hrvatski: Napoleonov zakonik; izvorno: Code civil des Français), francuski je građanski zakonik, uspostavljen za vrijeme vladavine Napoleona I. 1804. Zakonik zabranjuje privilegije s obzirom na mjesto rođenja, dopušta slobodu vjere, i ističe da vladini poslovi pripadaju samo kvalificiranima.

Novi!!: Latinski jezik i Code Napoléon · Vidi više »

Codex Alimentarius

Codex Alimentarius (lat. "knjiga zakona o hrani") je zbroj međunarodno priznatih standarda, pravila postupanja, smjernica i drugih preporuka vezanih za hranu, proizvodnju hrane i sigurnost hrane za uporabu.

Novi!!: Latinski jezik i Codex Alimentarius · Vidi više »

Cognomen

Cognomen (latinski "epitet",pl. Cognomina) je bio trećim dijelom imena redovnog starorimskog imenovanja.

Novi!!: Latinski jezik i Cognomen · Vidi više »

Columnea

Kolumneja (lat. Columnea), rod vazdazelenih polugrmova ili grmova puzavih ili padačica iz porodice Gesneriaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Columnea · Vidi više »

Commedia dell'arte

Commedia dell'arte je teatarski stil nastao po gradovima Apeninskog poluotoka sredinom 16.

Novi!!: Latinski jezik i Commedia dell'arte · Vidi više »

Como (jezero)

Jezero Como (Lago di Como) je jezero ledenjačkog podrijetla u Lombardiji u Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Como (jezero) · Vidi više »

Compagnonnage

Compagnonnage (francuski za „drugovanje”, „kumpanijanje”, iz latinskog companionem, što znači „dijeliti kruh s nekime”) je francuski sustav jedinstvenog stjecanja znanja i vještina povezanih s obrtima koji obrađuju kamen, drvo, metal, kožu, tkanine i hranu UNESCO-ovim službenim stranicama Preuzeto 2.

Novi!!: Latinski jezik i Compagnonnage · Vidi više »

Conductus

Conductus (latinski: vođen) je u glazbi jednoglasna ili višeglasna pjesma na latinskome jeziku u 12. i 13. stoljeću, osobito u francuskim školama gdje su bili razvijeni organum (Samostan svetog Marcijala u Limogesu) i ars antiqua (Notre-Dame u Parizu).

Novi!!: Latinski jezik i Conductus · Vidi više »

Connie Francis

Concetta Rosa Maria Franconero (Newark, New Jersey, 12. prosinca 1938.), poznata po svom umjetničkom imenu Connie Francis, je američka pop pjevačica, poznata po svojim hitovima: Who's Sorry Now?, Lipstick on Your Collar, Where the Boys Are, Stupid Cupid, Everybody's Somebody's Fool, My Heart Has a Mind of Its Own i Don't Break the Heart That Loves You.

Novi!!: Latinski jezik i Connie Francis · Vidi više »

Corpus Christi, Teksas

Corpus Christi je grad u SAD-u, u saveznoj državi Teksas.

Novi!!: Latinski jezik i Corpus Christi, Teksas · Vidi više »

Corpus separatum

Corpus separatum (lat.: zasebno tijelo), formalno Grad i Kotar Rijeka, povijesni je naziv za pravni položaj Rijeke uspostavljen od strane carice Marije Terezije 1779.

Novi!!: Latinski jezik i Corpus separatum · Vidi više »

Corvus

Corvus na latinskom znači "gavran", pa može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Corvus · Vidi više »

Cosenza

Cosenza (lat. Cosentia) je grad na jugu Italije, u talijanskoj regiji Kalabriji (bivši Brutium), glavni grad istoimene pokrajine Cosenza, koji se nalazi na ušću rijeke Busento u rijeku Crati (Crathis).

Novi!!: Latinski jezik i Cosenza · Vidi više »

Creska špiljska pipa

Creska špiljska pipa (lat. Otiorhynchus (Aleutinops) crepsensis), vrsta kukca iz porodice pipa.

Novi!!: Latinski jezik i Creska špiljska pipa · Vidi više »

Cretna mahovina

Cretna mahovina (bijela mahovina, lat. Sphagnum), rod mahovnjača s tritostotinjak vrsta koje čine samostalnu porodicu.

Novi!!: Latinski jezik i Cretna mahovina · Vidi više »

Crimen sollicitationis (dokument)

Crimen sollicitationis (hrv. zločin solicitacije), naslov je dokumenta iz 1962.

Novi!!: Latinski jezik i Crimen sollicitationis (dokument) · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Latinski jezik i Crkva · Vidi više »

Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu

Današnja župna crkva Blažene Djevice Marije na Otoku izgrađena na temeljima starohrvatske crkve. Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu ili kako ju je narod zvao Gospa u Bristima, na mjestu današnje župne crkve Gospe od Otoka, je jedna od dvije (druga je Crkva sv. Stjepana od Otoka) starohrvatske crkve koje je dala podići hrvatska kraljica Jelena Slavna u Solinu 976. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu · Vidi više »

Crkva bosanska

Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.

Novi!!: Latinski jezik i Crkva bosanska · Vidi više »

Crkva Majke Božje Koruške u Križevcima

proštenjarska crkva Majke Božje Koruške u Križevcima, 1702. – 1726. Crkva Majke Božje Koruške je župna crkva u Križevcima.

Novi!!: Latinski jezik i Crkva Majke Božje Koruške u Križevcima · Vidi više »

Crkva sv. Jakova Apostola u Dicmu

Crkva svetog Jakova Apostola u Dicmu je župna crkva župe Dicmo Donje.

Novi!!: Latinski jezik i Crkva sv. Jakova Apostola u Dicmu · Vidi više »

Crkva sv. Terezije Avilske u Ravnoj Gori

Crkva svete Terezije Avilske u Ravnoj Gori Unutrašnjost Crkve svete Terezije Avilske u Ravnoj Gori Crkva sv.

Novi!!: Latinski jezik i Crkva sv. Terezije Avilske u Ravnoj Gori · Vidi više »

Crkva Svetog Martina u Canterburyju

Crkva sv.

Novi!!: Latinski jezik i Crkva Svetog Martina u Canterburyju · Vidi više »

Crkveni naučitelj

Crkveni naučitelj (latinski "Doctor Ecclesiae"; eng. "Doctor of the Church") je naslov, koju su dobili sveci, koji su u velikoj mjeri pridonijeli teologiji i učenju.

Novi!!: Latinski jezik i Crkveni naučitelj · Vidi više »

Crkveni Oci

Svjatoslavovom zborniku'' iz 1073. Crkveni Oci su ugledni kršćanski pisci i teolozi iz prvih stoljeća kršćanstva.

Novi!!: Latinski jezik i Crkveni Oci · Vidi više »

Crkveni raskol

Dana, 16. srpnja 1054. kulminirao je raskol između istočne i zapadne Crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Crkveni raskol · Vidi više »

Crljena semprica

Crljena semprica (gomfrena, kuglasta semprica, kuglasti amarant, kuglasti šćir, bijelo smilje, semprica crljena; lat. Gomphrena globosa), jednogodišnja raslinja iz porodice štirovki, jedina u rodu semprica, koja danas raste u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Crljena semprica · Vidi više »

Crna čemerika

Crna čemerika (lat. Veratrum nigrum), zeljasta trajnica iz porodice čemerikovki, rasprostranjena po dijelovima Europe (uključujući Hrvatsku) i Azije (Rusija, Mongolija Kina).

Novi!!: Latinski jezik i Crna čemerika · Vidi više »

Crna bazga

Crna bazga (lat. Sambucus nigra) jest grm iz porodice Adoxaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Crna bazga · Vidi više »

Crna bunika

Crna bunika (lat. Hyoscyamus niger) otrovna je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka iz porodice Solanaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Crna bunika · Vidi više »

Crna kopriva (Ballota)

Crna kopriva (crnoglavac, lat. Ballota), rod trajnica i vazdazelenih i listopadnih polugrmova iz porodice usnača s 19 priznatih vrsta U Hrvatskoj raste vrsta crnoglavac (B. nigra), dok kamenjarska crna kopriva pripada rodu Pseudodictamnus, a latinski joj je naziv P. hispanicus.

Novi!!: Latinski jezik i Crna kopriva (Ballota) · Vidi više »

Crna magija

Levijeve knjige ''Transcendentalna magija'' Crna magija (lat. magia malefica) je oblik magije kojoj je cilj ubiti, ozlijediti nekoga, unesrećiti ili na natprirodan način postići nekakvu korist.

Novi!!: Latinski jezik i Crna magija · Vidi više »

Crna misa

Prikaz crne mise, ilustracija iz knjige ''Le Satanisme et la Magie'', 1903. Crna misa (lat. Missa niger) je naziv za rituale koje su u srednjem vijeku i kasnije navodno obavljale vještice na svojim okupljanjima.

Novi!!: Latinski jezik i Crna misa · Vidi više »

Crna murva

Crna murva, (lat. Morus nigra), cvatuća je biljka iz porodice Moraceae, porijeklom iz sjeverozapadne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Crna murva · Vidi više »

Crna pčela drvarica

Crna pčela drvarica (latinski: Xylocopa violacea) je vrsta kukca iz porodice pčela (Apidae).

Novi!!: Latinski jezik i Crna pčela drvarica · Vidi više »

Crna pomoćnica

Crna pomoćnica (pasje zelje, lat. Solanum nigrum) је jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Solanceae.

Novi!!: Latinski jezik i Crna pomoćnica · Vidi više »

Crna roda

'' Ciconia nigra'' Crna roda (lat. Ciconia nigra) je pored bijele rode (Ciconia ciconia) jedina vrsta iz porodice roda (Ciconiidae) koja se gnijezdi u Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Crna roda · Vidi više »

Crna topola

Crna topola (lat. Populus nigra) - listopadna vrsta drveća.

Novi!!: Latinski jezik i Crna topola · Vidi više »

Crna trubača

Crna trubača Crna trubača (lat. Craterellus cornucopioides), ukusna je i jestiva gljiva,iz porodice Cantharellaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Crna trubača · Vidi više »

Crna udovica

Mladi mužjak crne udovice. Crna udovica u kamenjaru Crna udovica spada u porodicu Theridiidae.

Novi!!: Latinski jezik i Crna udovica · Vidi više »

Crna vrana

Crna vrana (lat. Corvus corone corone) jedna je od dvije podvrste vrste vrana.

Novi!!: Latinski jezik i Crna vrana · Vidi više »

Crnački papar

Crnački papar (lat. Xylopia aromatica), korisno vazdazeleno drvo iz roda ksilopija, porodica Annonaceae, rašireno po dijelovima Antila i Srednje i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Crnački papar · Vidi više »

Crni bor

Crni bor (lat. Pinus nigra) je crnogorično drvo iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Crni bor · Vidi više »

Crni dupin

Crni dupin (lat. Pseudorca crassidens) je morski sisavac iz porodice Delphinidae, jedini je predstavnik roda Pseudorca.

Novi!!: Latinski jezik i Crni dupin · Vidi više »

Crni grab

Crni grab (lat. Ostrya), biljni rod iz porodice brezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Crni grab · Vidi više »

Crni grab (biljna vrsta)

Crni grab (lat. Ostrya carpinifolia) je stablo iz roda Ostrya (crni grab), u porodici brezovki (Betulaceae), porijeklom iz Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Crni grab (biljna vrsta) · Vidi više »

Crni hoko

Crni hoko (lat. Crax alector) je vrsta ptice iz roda Crax, porodice Cracidae.

Novi!!: Latinski jezik i Crni hoko · Vidi više »

Crni ribiz

Crni ribiz (lat. Ribes nigrum) vrsta je bobičastog voća koja pripada rodu Ribes.

Novi!!: Latinski jezik i Crni ribiz · Vidi više »

Crni sljez

Crni sljez (šumski sljez, guščja trava, lat. Malva sylvestris) dvogodišnja je ili višegodišnja biljka iz porodice sljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Crni sljez · Vidi više »

Crnica (biljni rod)

Crnica (lat. Odontites), biljni rod iz porodice volovotkovki rasprostranjen po Euroaziji i sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Crnica (biljni rod) · Vidi više »

Crnjika

Crnjika (crnika, prdibukarica, lat. Nigella), rod uresnog, jednogodi šnjeg raslinja iz porodice Ranunculaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Crnjika · Vidi više »

Crnkasta sasa

Crnkasta sasa (Košunded, tamnocvjeta sasa; lat. Pulsatilla pratensis subsp. nigricans) je biljka iz porodice Ranunculaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Crnkasta sasa · Vidi više »

Crno pasje grožđe

Crno pasje grožđe (crna kozja krv, crna kozokrvina, lat. Lonicera nigra), listopadni grm iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae) koji raste po srednjoj Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Crno pasje grožđe · Vidi više »

Crno-bijeli gvereza

Crno-bijeli gvereza (lat. Colobus guereza) je crno-bijeli majmun Starog svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Crno-bijeli gvereza · Vidi više »

Crnocrveni kukurijek

Crnocrveni kukurijek (tamnocrveni kukurijek, kukurik trešnjevasti, lat. Helleborus dumetorum subsp. atrorubens, sin. Helleborus atrorubens), biljna vrsta iz porodice Ranunculaceae, hrvatski strogo zaštićeni stenoendem, koji se ponekad smatra i podvrstom vrste H. dumetorum.

Novi!!: Latinski jezik i Crnocrveni kukurijek · Vidi više »

Crnoglava papiga

Crnoglava papiga (lat. Agapornis personata) potječe iz Tanzanije i Kenije gdje boravi uzduž riječnih korita, a može ju se naći i pod imenom personata papiga.

Novi!!: Latinski jezik i Crnoglava papiga · Vidi više »

Crnoglava strnadica

Crnoglava strnadica (lat. Emberiza melanocephala) je vrsta ptice iz porodice Strnadica (lat. Emberizidae).

Novi!!: Latinski jezik i Crnoglava strnadica · Vidi više »

Crnogorska književnost

Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Crnogorska književnost · Vidi više »

Crnogorska povijest

'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Crnogorska povijest · Vidi više »

Crnogorska srednjovjekovna književnost

Crnogorska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje crnogorske književnosti od početka pismenosti pa do konca 15. st. i propasti Crnojevića države.

Novi!!: Latinski jezik i Crnogorska srednjovjekovna književnost · Vidi više »

Crnogorski državni grbovi do 1921.

Povijest crnogorski državnih grbova, koji su u srednjem vijeku bili i grbovi vladajućih dinastija, seže u 9. stoljeće za doba Dukljanskoga kraljevstva, te preko perioda zetske i starocrnogorske države Balšića i Crnojevića, dinastije Petrović Njegoš, sve do nasilnoga nestanka Kraljevine Crne Gore 1918. godine s povijesne mape svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Crnogorski državni grbovi do 1921. · Vidi više »

Crnogorski komiti

Komiti (crnogor. ćiril.: Комити, latinski: comes, u prijevodu neregularni bojovnik, pripadnik neregularne vojne formacije) naziv je za crnogorske domoljube koji su se od 1916. do 1929. oružano borili za slobodu Crne Gore, najprije u Prvom svjetskom ratu protiv Austro-Ugarske, a od 1918. godine pod krilaticom Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore za nezavisnost Crne Gore od kraljevine SHS.

Novi!!: Latinski jezik i Crnogorski komiti · Vidi više »

Crnogrli gnjurac

Crnogrli gnjurac (lat. Podiceps nigricollis) je vrsta ptica iz porodice gnjuraca i ptica vodarica.

Novi!!: Latinski jezik i Crnogrli gnjurac · Vidi više »

Crnokapi zovoj

Crnokapi zovoj (ranije Procellaria gravis) je vrsta morske ptice iz porodice zovoja.

Novi!!: Latinski jezik i Crnokapi zovoj · Vidi više »

Crnokljuni galeb

Crnokljuni galeb (latinski: Chroicocephalus bulleri, maorski: tarāpuka) je ugrožena vrsta galeba iz porodice Laridae.

Novi!!: Latinski jezik i Crnokljuni galeb · Vidi više »

Crnokrila bluna

Crnokrila bluna (lat. Papasula abbotti), vrsta ptice veslonoške iz porodice blunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Crnokrila bluna · Vidi više »

Crnoleđi čagalj

Crnoleđi čagalj (latinski: Canis mesomelas) je vrsta čaglja koja obitava na dva područja afričkog kontinenta odvojenih oko 900 km.

Novi!!: Latinski jezik i Crnoleđi čagalj · Vidi više »

Crnooka deverika

Crnooka deverika (Ballerus sapa; sinonim: Abramis sapa) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (latinski Cyprinidae), roda deverike (latinski Abramis), reda šaranki (latinski Cypriniformes).

Novi!!: Latinski jezik i Crnooka deverika · Vidi više »

Crnoplodna aronija

Crnoplodna aronija (lat. Aronia melanocarpa), jedna od četiri priznatih vrsta roda Aronije.

Novi!!: Latinski jezik i Crnoplodna aronija · Vidi više »

Crnorepa gazela

Crnorepa gazela (latinski: Gazella subgutturosa) je vrsta gazele koja živi u Gruziji, Azerbajdžanu, Iranu, dijelovima Iraka, Pakistanu, Afganistanu, Tadžikistanu, Kirgistanu, Uzbekistanu, Kazahstanu, sjeverozapadnoj NR Kini i Mongoliji.

Novi!!: Latinski jezik i Crnorepa gazela · Vidi više »

Crnorepi prerijski pas

Crnorepi prerijski pas (lat. Cynomys ludovicianus) je glodavac iz porodice Sciuridae.

Novi!!: Latinski jezik i Crnorepi prerijski pas · Vidi više »

Crnoresa zečina

Crnoresa zečina (lat. Centaurea nigra), biljna vrsta iz roda zečina, porodica glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Crnoresa zečina · Vidi više »

Crvena bazga

Crvena bazga (crvena zova, lat. Sambucus racemosa), listopadni grm ili manje stablo iz porodice moškovičevki (Adoxaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Crvena bazga · Vidi više »

Crvena Hrvatska

Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.

Novi!!: Latinski jezik i Crvena Hrvatska · Vidi više »

Crvena hudika

Cvjetovi i plodovi Plodovi Plodovi Crvena hudika (Šibikovina, žganci, snježne grude, kalina, bekovina, lat. Viburnum opulus) je biljna vrsta iz porodice Adoxaceae (moškovičevke).

Novi!!: Latinski jezik i Crvena hudika · Vidi više »

Crvena iglica

Crvena iglica (ždralica jednocvjetna, lat. Geranium sanguineum) je vrsta biljke iz roda Geranium, porodice Geraniaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Crvena iglica · Vidi više »

Crvena lisica

Crvena lisica (lat. Vulpes vulpes) je u srednjoj Europi jedini predstavnik ove grupe životinja i stoga najčešće poznata samo kao "lisica".

Novi!!: Latinski jezik i Crvena lisica · Vidi više »

Crvena vjeverica

Crvena vjeverica (latinski: Sciurus vulgaris) je jedina europska autohtona vrsta iz porodica Sciuridae, a kroz mnoga stoljeća je bila i jedina vrsta na starom kontinentu.

Novi!!: Latinski jezik i Crvena vjeverica · Vidi više »

Crveni bljuštac

Crveni bljuštac (lat. Bryonia cretica), otrovna penjačica trajnica iz porodice tikvovki, raširena po istočnom Mediteranu.

Novi!!: Latinski jezik i Crveni bljuštac · Vidi više »

Crveni drijen

Crveni drijen (tvrdi drijen, drijenak, lat. Cornus mas) listopadni je grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom.

Novi!!: Latinski jezik i Crveni drijen · Vidi više »

Crveni golesak

Crveni golesak (rumena pušina, rumeni golesak, lat. Silene dioica), biljna vrsta dvosupnica iz porodice klinčićevki, raširena po čitavoj Europi (uključujući Hrvatsku) i dijelovima Azije, Australije, Sjeverne Amerike i Novog Zelanda.

Novi!!: Latinski jezik i Crveni golesak · Vidi više »

Crveni javor

Crveni javor (lat. Acer rubrum), vrsta listopadnog drveta iz Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Crveni javor · Vidi više »

Crveni luk

Allium cepa Allium cepa Crveni luk Mrtva priroda s lukom, Paul Cézanne, 1896. – 1898. Crveni luk (obični luk, pravi luk, kapula, lat. Allium cepa) biljka je iz porodice Amaryllidaceae, nekada u porodici Alliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Crveni luk · Vidi više »

Crveni mač

Crveni mač (štipavac, lat. Scorpiurus), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice Leguminosae.

Novi!!: Latinski jezik i Crveni mač · Vidi više »

Crveni naprstak

Crveni naprstak (naprstak crveni, pustikara crvena, grimizni naprstak, lat. Digitalis purpurea) je biljka cvjetnica iz roda Digitalis i porodice Plantaginaceae ili trpučevki, udomaćena i raširena u cijeloj Europi, a naturalizirana je i u nekim dijelovima Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Crveni naprstak · Vidi više »

Crveni panda

Crveni ili mali panda (Ailurus fulgens), sisavac biljožder, neznatno veći od domaće mačke, dužine oko 56 centimetara.

Novi!!: Latinski jezik i Crveni panda · Vidi više »

Crveni pasji zub

Crveni pasji zub (crvena košutica; lat. Erythronium dens-canis), zeljasta je trajnica iz porodice ljiljanovki ili Liliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Crveni pasji zub · Vidi više »

Crveni patuljak

Umjetničko viđenje izgleda crvenog patuljka. Dojam jednog umjetnika: planet koji kruži oko crvenog patuljka. Svemirskog teleskopa Hubble. Barnardovu zvijezdu. Crveni patuljak je zvijezda 2 do 10 puta manje mase od Sunca, površinske temperature od 2 500 do 3 800 K.

Novi!!: Latinski jezik i Crveni patuljak · Vidi više »

Crveni pauk

Crveni pauk (ili crveni voćni pauk - lat. Panonychus ulmi) je napasnik na biljkama (vinovoj lozi, jabuci, kruški kao i drugom voću) koji se golim okom gotovo ne može uočiti.

Novi!!: Latinski jezik i Crveni pauk · Vidi više »

Crveni ribiz

Crveni ribiz (lat. Ribes rubrum) vrsta je iz roda ribiza.

Novi!!: Latinski jezik i Crveni ribiz · Vidi više »

Crvenjača

Crvenjača (lat. Cortinarius orellanus) smrtno je otrovna gljiva iz porodice Cortinarius.

Novi!!: Latinski jezik i Crvenjača · Vidi više »

Crvenkasta panjevčica

Crvenkasta panjevčica (lat. Hypholoma lateritium) je nejestiva gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Crvenkasta panjevčica · Vidi više »

Crveno vodeno drvo

Crveno vodeno drvo (lat. Erythrophleum suaveolens), vrsta korisnog drveta iz tropske Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Crveno vodeno drvo · Vidi više »

Crvenokapi američki djetlić

Crvenokapi američki djetlić (lat. Melanerpes formicivorus), vrsta djetlića iz potporodice Picinae (djetlići).

Novi!!: Latinski jezik i Crvenokapi američki djetlić · Vidi više »

Crvenokljuni hoko

Crvenokljuni hoko (lat. Crax globulosa) je vrsta ptice iz roda Crax, porodice Cracidae.

Novi!!: Latinski jezik i Crvenokljuni hoko · Vidi više »

Crvenolisna šljiva

Okrugli plodovi šljive Crvenolisna šljiva (mirobalana, trešnjina šljiva, dženerika, džanarika, amula, lat. Prunus cerasifera), ponekad poznata i pod imenom okruglica ranka ili ringlo, okruglica, trnošljiva je stablo iz roda Prunus potporodice Prunoideae čiji plod predstavlja voće.

Novi!!: Latinski jezik i Crvenolisna šljiva · Vidi više »

Crvenoruba guba

Crvenoruba guba (lat. Fomitopsis pinicola) gljiva je koja raste na crnogoričnom i rjeđe bjelogoričnom drveću.

Novi!!: Latinski jezik i Crvenoruba guba · Vidi više »

Crvenouha kornjača

Crvenouha kornjača (lat.: Trachemys scripta, Trachemys scripta elegans) je poluvodena kornjača porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Latinski jezik i Crvenouha kornjača · Vidi više »

Crvenperka

Crvenperka (Scardinius erythrophthalmus) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda crvenperke (lat. Scardinius) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Latinski jezik i Crvenperka · Vidi više »

Crvotočina (biljni rod)

Crvotočina (prečica, lat. Lycopodium), biljni rod paprati u porodici Lycopodiaceae kojem pripada sedam vrsta trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Crvotočina (biljni rod) · Vidi više »

Crvotočine

Crvotočine (lat. Lycopodiaceae), porodica izospornih papratnjača, jedina u redu Lycopodiales u razredu crvotočnica (Lycopodiopsida).

Novi!!: Latinski jezik i Crvotočine · Vidi više »

Crvotočinka

Crvotočinka (lat. Lycopodiella), biljni rod paprati u porodici Lycopodiaceae s dvanaest vrsta i 4 hibrida u holarktiku i tropskoj Americi trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Crvotočinka · Vidi više »

Crvotočnica

Difazijastrum (crvotočnica; lat. Diphasiastrum), monotipski rod paprati u porodici Lycopodiaceae smješten u potporodicu Lycopodioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Crvotočnica · Vidi više »

Crvotočnice

Crvotočnice (crvotočine, likofiti; lat. Lycopodiopsida), jedan od razreda papratnjača u koje su tradicionalno svrstavane s pravim papratima (Polypodiopsida, Filicatae), preslicama (Equisetatae) i izumrlim razredom psilofite (Psilophytatae), s kojima čine odjeljak nižih vaskularnih stablašica.

Novi!!: Latinski jezik i Crvotočnice · Vidi više »

Crypta Napolitana

Ulaz u Crypta Napolitanu s napuljske strane. Zapadni, kraj Fuorigrotta Ulaz u akvadukt Serino Crypta Neapolitana (latinski za "napuljska kripta") je drevni rimski cestovni tunel u blizini Napulja, južna Italija.

Novi!!: Latinski jezik i Crypta Napolitana · Vidi više »

Cuenca (Španjolska)

Cuenca je glavni grad istoimene španjolske pokrajine u Kastilja-La Manchi, koja je svojom veličinom (17.061 km2) jednaka nekim europskim zemljama, poput Slovenije ili Crne Gore.

Novi!!: Latinski jezik i Cuenca (Španjolska) · Vidi više »

Cui bono

Cui bono je latinska poslovica, odnosno izraz koji doslovno znači "u čiju korist" ili "kome u prilog", a koja se rabi kako bi se kroz mogući motiv moglo špekulirati o počinitelju nekog zločina ili poticatelju nekog događaja.

Novi!!: Latinski jezik i Cui bono · Vidi više »

Cum ex venerabilis

Cum ex venerabilis (lat.) jest isprava kojom je papa Pio XII. proglasio Svetu godinu hrvatskog naroda u trajanju od 29. lipnja 1940. do 29. lipnja 1941. U prijevodu s latinskog znači 's časnim', 's časti'.

Novi!!: Latinski jezik i Cum ex venerabilis · Vidi više »

Cunjica

Cunjica ili cimjica, (lat. Hypecoum), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice makovki (Papaveraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Cunjica · Vidi više »

Cushingova bolest

Cushingova bolest (pituitarni Cushingov sindrom, lat. Morbus Cushing) ili pituitarna ACTH hipersekrecija je oblik hiperpituitarizma kojeg karakteriziraju povećano stvaranje hormona u prednjem režnju hipofize ACTH i najčešći je uzrok endogenog Cushingova sindroma.

Novi!!: Latinski jezik i Cushingova bolest · Vidi više »

Cvijet

Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.

Novi!!: Latinski jezik i Cvijet · Vidi više »

Cvijet lešina

Cvijet lešina (lat. Rafflesia arnoldii), jedna od 31 priznate vrste iz porodice Rafflesiaceae, red malpigijolike.

Novi!!: Latinski jezik i Cvijet lešina · Vidi više »

Cvijet sa raskršća

Cvijet s raskršća je novela Antuna Gustava Matoša.

Novi!!: Latinski jezik i Cvijet sa raskršća · Vidi više »

Cvjetne ptice

Cvjetne ptice (lat. Dicaeidae) su porodica ptica pjevica.

Novi!!: Latinski jezik i Cvjetne ptice · Vidi više »

Cvjetnica

Grégoire Huret: Isusov svečani ulazak u Jeruzalem Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Nedjelja od palmi, Palmana nedjelja (oko Dubrovnika), Neđeja od pome (Župa Dubrovačka) glas-koncila.hr.

Novi!!: Latinski jezik i Cvjetnica · Vidi više »

Cvjetno područje rtova

Cvjetno područje rtova (afrikaans: Kaapse floraryk, lat. Capensis) je jedno od šest fitogeografskih cvjetnih carstava na svijetu, a koje se nalazi u blizini rtova Južnoafričkih pokrajina Western Cape i Eastern Cape (Rt dobre nade i Agulhaški rt).

Novi!!: Latinski jezik i Cvjetno područje rtova · Vidi više »

Cvolika

Cvolika (lat. Conioselinum), rod trajnica iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Cvolika · Vidi više »

Cyanobacteria

Cijanobakterije (modrozelene alge, lat. Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji, i dio su carstva prokariota.

Novi!!: Latinski jezik i Cyanobacteria · Vidi više »

Cyclanthaceae

Ciklantusovke (lat. Cyclanthaceae), biljna porodica iz reda pandanolike (Pandanales).

Novi!!: Latinski jezik i Cyclanthaceae · Vidi više »

Cygnus (svemirska letjelica)

Cygus Cygnus je potrošna američka teretna svemirska letjelica koju je razvila tvrtka Orbital Sciences Corporation, a danas je proizvodi i lansira Northrop Grumman Space Systems kao dio NASA -inog programa Commercial Resupply Services (CRS).

Novi!!: Latinski jezik i Cygnus (svemirska letjelica) · Vidi više »

Cypella discolor

Cypella discolor (lat. Cypella), zeljasta biljka iz porodice perunikovki rasprostranjena u jugozapadnom dijelu države Rio Grande do Sul u Brazilu,te susjednom Urugvaju.

Novi!!: Latinski jezik i Cypella discolor · Vidi više »

Cypripedium

Gospina papučica (lat. Cypripedium), rod trajnica iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Cypripedium · Vidi više »

Dačani

Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci) su Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjske i Moldavije.

Novi!!: Latinski jezik i Dačani · Vidi više »

Dabarska gaovica

Dabarska gaovica (latinski: Telestes dabar) bosanskohercegovačka je endemska vrsta šaranke.

Novi!!: Latinski jezik i Dabarska gaovica · Vidi više »

Dacija

Zemljovid Dacije s rasporedom naseljenih plemena iz 82. pr. Kr. Dacija (lat. Dacia) je europska povijesna pokrajina, prvotno područje pod upravom Dačana, a od 107. do 271. godine jedna od provincija Rimskoga Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Dacija · Vidi više »

Dafnifilum

Dafnifilum (lat. Daphniphyllum), rod od blizu 30 vrsta vazdazelenog grmlja do drveća smještenih u vlastitu porodicu Daphniphyllaceae, dio je reda kamenikolike (Saxifragales).

Novi!!: Latinski jezik i Dafnifilum · Vidi više »

Dahi

Dahi (lat. Dahae, perz. داها, lat. i grč. Δάοι: „Daoi“ i Δάαι: „Daai“), naziv je konfederacije tri drevna iranska plemena koja su živjela uz središte istočne obale Kaspijskog jezera, a govorili su istočnoiranskim jezicima.

Novi!!: Latinski jezik i Dahi · Vidi više »

Daktiloskopija

Površina prsta Daktiloskopija (grčki: dactilo - prst + latinski: scopein - gledati) je disciplina kriminalističke tehnike, koja se bavi proučavanjem papilarnih linija, formiranih u raznim oblicima na jagodicama i člancima prstiju, dlanovima i stopalima u cilju identifikacije, dokazivanja identiteta, živih i mrtvih osoba, kao i počinitelja kaznenih djela na temelju ostavljenih tragova papilarnih linija.

Novi!!: Latinski jezik i Daktiloskopija · Vidi više »

Dalija

Dalija (georgina, gjurinka; lat. Dahlia), biljni rod iz porodice glavočika smješten u tribus Coreopsideae, dio potporodice Asteroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Dalija · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmacija · Vidi više »

Dalmacija pod mletačkom upravom

Mletačka Dalmacija počinje s vladavinom dužda Petra II. Orseola koji je vladao Venecijom od 991. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmacija pod mletačkom upravom · Vidi više »

Dalmatinska žutilovka

Dalmatinska žutilovka (dalmatinska košeničica, dračica, žutica dalmatinska, lat. Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica), podvrsta je uskolisne žutilovke G. sylvestris, hrvatski je endem iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatinska žutilovka · Vidi više »

Dalmatinska iglica

Dalmatinska iglica (dalmatinska krvomočnica, dalmatinski zdravac, lat. Geranium dalmaticum) je endemska biljka iz porodice Geraniaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatinska iglica · Vidi više »

Dalmatinska kokoš

Dalmatinska kokoš (latinski: Gallus dalmaticus) hrvatska je izvorna pasmina kokoši.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatinska kokoš · Vidi više »

Dalmatinska oštrika

Dalmatinska oštrika (dalmatinski oštrolist, lat. Onosma echioides subsp. dalmatica), podvrsta je vrste O. echioides, trajnice u rodu oštrika koja raste po Dalmciji, Hrvatska, osobito po vapnenačkoj podlogi na suhim i osunčanim mjestima.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatinska oštrika · Vidi više »

Dalmatinska perunika

Dalmatinska perunika (hrvatski naziv: dalmatinska perunika; narodni naziv: jadranska perunika, ilirska perunika; lat. Iris pallida subsp. illyrica; sin. Iris pseudopallida), mirisna trajnica iz porodice perunikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatinska perunika · Vidi više »

Dalmatinska pijurica

Dalmatinska pijurica ili dalmatinska gaovica (latinski: Phoxinellus dalmaticus) vrsta je slatkovodne ribe iz porodice Cyprinidae.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatinska pijurica · Vidi više »

Dalmatinski šafran

Dalmatinski šafran (dalmatinski podlesak, lat. Crocus dalmaticus), vrsta jednosupnice iz porodice perunikovki raširene uz dalmatinsku obalu u Hrvatskoj, gdje se smatra endemom, ali postoje podaci da raste i na području Albanije.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatinski šafran · Vidi više »

Dalmatinski gradovi-države

Dalmatinski gradovi-države bili su dalmatinski lokaliteti gdje su prevladavali lokalni romanski jezici među stanovništvom koji su preživjeli Seobu naroda nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva od kraja 3. do sredine 6. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatinski gradovi-države · Vidi više »

Dalmatinski okaš

Dalmatinski okaš (lat. Proterebia afra dalmata), leptir iz porodice Nymphalidae čija su staništa jedino travnjaci središnje Dalmacije, od Gračaca do sjevernih obronaka Biokova, i na otoku Pagu.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatinski okaš · Vidi više »

Dalmatinski vražemil

Dalmatinski vražemil (lat. Goniolimon dalmaticum) je endemska biljka iz porodice Plumbaginaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatinski vražemil · Vidi više »

Dalmatinski zumbulčić

Dalmatinski zumbulčić (lat. Hyacinthella dalmatica), strogo zaštićena biljna vrsta iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatinski zumbulčić · Vidi više »

Dalmatinsko zvonce

Dalmatinsko zvonce (dalmatinska vrčica, repasta kreštalica, lat. Edraianthus dalmaticus) je endemska biljka iz porodice Zvončika (Campanulaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatinsko zvonce · Vidi više »

Dalmatski jezik

Dalmatski jezik (ISO 639-3: dlm) danas je izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.

Novi!!: Latinski jezik i Dalmatski jezik · Vidi više »

Damaščanska crnjika

Damaščanska crnjika (mačkov brk, čupava kata, crnika modrasta, lat. Nigella damascena), biljna vrsta u rodu crnjika, porodica žabnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Damaščanska crnjika · Vidi više »

Damaskije

Damaskije ili Damaskios (grč. Δαμάσκιος, lat. Damascius) (Damask, o. 470. – Atena, o. 550.), grčki neoplatoničarski filozof i posljednji upravitelj platonske akademije u Ateni, koju je 529. godine ukinuo bizantski car Justinijan.

Novi!!: Latinski jezik i Damaskije · Vidi više »

Damaz I.

Damaz I. (Rim, oko 304. – Rim, 11. prosinca 384.), papa od 1. listopada 366. do smrtiLZMK / Hrvatska enciklopedija:, pristupljeno 11.

Novi!!: Latinski jezik i Damaz I. · Vidi više »

Damjan Beneša

Damjan Beneša (Dubrovnik, 1477. – Rim, prosinca 1539.), hrvatski latinist, prevoditelj, pisac i pjesnik.

Novi!!: Latinski jezik i Damjan Beneša · Vidi više »

Damnatio memoriae

Damnatio memoriae (latinski za "osude sjećanja") je izraz je koji označava postupak zabrane sjećanja ili "protjerivanja iz javne uspomene".

Novi!!: Latinski jezik i Damnatio memoriae · Vidi više »

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Latinski jezik i Dan · Vidi više »

Danak

Danak (lat. tributum) označava svaku materijalnu obavezu koju je kroz povijest neko naselje, grad ili država bilo dužno ispuniti u korist neke druge države.

Novi!!: Latinski jezik i Danak · Vidi više »

Daniel Elmer Salmon

Daniel Elmer Salmon Daniel Elmer Salmon (23. srpnja 1850. -, 30. kolovoza 1914.), američki veterinar.

Novi!!: Latinski jezik i Daniel Elmer Salmon · Vidi više »

Daniel Istranin

Daniel Istranin (Daniele di Bernardo del Pozzo da Capodistria) (Istra, poč. 15. stoljeća), učitelj i alkemičar.

Novi!!: Latinski jezik i Daniel Istranin · Vidi više »

Daniel P. Walker

Daniel Pickering Walker (London, 30. lipnja 1914. - ?, 10. ožujka 1985.), engleski povjesničar i autor nekoliko zapaženih radova o okultizmu u zapadnoeuropskoj povijesti.

Novi!!: Latinski jezik i Daniel P. Walker · Vidi više »

Daniel Sturla

Daniel Fernando Sturla Berhouet, S.D.B. (Montevideo, 4. srpnja 1959.), je urugvajski rimokatolički kardinal i nadbiskup Montevidea.

Novi!!: Latinski jezik i Daniel Sturla · Vidi više »

Danska-Norveška

Danska-Norveška je naziv za bivši politički entitet, uniju, koja se sastojala od kraljevina Danske i Norveške, uključujući norveške teritorije Island, Grenland i Farske otoke.

Novi!!: Latinski jezik i Danska-Norveška · Vidi više »

Darica

Darica (darika, lat. Hierochloe), biljni rod iz porodice trava iz umjerene i tople Euroazije (uključujući europski dio Rusije, sjeverni Kavkaz, Sibir, osim sjevernog područja, planinska Srednja Azija), sjeverna Afrika.

Novi!!: Latinski jezik i Darica · Vidi više »

Darlingtonija

Darlingtonija (lat. Darlingtonia), monotipski rod sjeveroameričkog bilja iz porodice saracenijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Darlingtonija · Vidi više »

Daruvar

Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: Latinski jezik i Daruvar · Vidi više »

Daruvarske toplice

Julijev park u sklopu Daruvarskih toplica. Daruvarske toplice – hrvatske toplice u gradu Daruvaru u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Daruvarske toplice · Vidi više »

Datiska

Datiska (lat. Datisca), biljni rod od dvije vrste trajnica iz porodice Datiscaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Datiska · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Novi!!: Latinski jezik i Dativ · Vidi više »

Datula

Datula (feniks, Lat.: Phoenix), rod palmi iz porodice Arecaceae i potporodice Coryphoideae raširenih po oazama sjeverne Afrike (uključujući Kanarske otoke) i nekim otocima i državama Mediterana (Kreta, Turska) i nekim zemljama južne Azije, obalnom području u Indiji, poluotoku Malaja, Mjanmaru, Bangladešu, Tajlandu, Kambodži, Vijetnamu i otoku Sumatra.

Novi!!: Latinski jezik i Datula · Vidi više »

Datulja

Datulja (lat. Phoenix dactilyfera) je jedina vrsta roda Phoenix čiji plodovi imaju komercijalnu upotrebu.

Novi!!: Latinski jezik i Datulja · Vidi više »

Daurska lastavica

Daurska lastavica (lat. Cecropis daurica; sin.: Hirundo daurica) je vrsta ptice koja pripada porodici Lastavica (lat. Hirundinidae).

Novi!!: Latinski jezik i Daurska lastavica · Vidi više »

Davalija

Davalija (stopala paprati, pauk biljka, zečja šapa, lat. Davallia), biljni rod od četrdesetak vrsta zimzelenih i poluzimzelenih trajnica iz porodice davalijevki (Davalliaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Davalija · Vidi više »

Davalijevke

Davalijevke (lat. Davalliaceae), porodica papratnjača u redu osladolike.

Novi!!: Latinski jezik i Davalijevke · Vidi više »

David s Golijatovom glavom

David s Golijatovom glavom je slavno ulje na platnu talijanskog baroknog slikara Caravaggia iz oko 1610. godine.

Novi!!: Latinski jezik i David s Golijatovom glavom · Vidi više »

Dazimetar

Povijesni crtež dazimetra (baroskopa) kojim se dokazuje postojanje uzgona zraka. Dazimetar (grč. δασύς: gust) je uređaj ili mjerni instrument koji pokazuje promjenu gustoće zraka.

Novi!!: Latinski jezik i Dazimetar · Vidi više »

Džono Restić

Džono Restić /Junije Rastić/ (Dubrovnik, 11. siječnja 1755. – Dubrovnik, 31. ožujka 1814.), hrvatski pjesnik, pripadnik dubrovačke plemićke obitelji Restić (Rastić).

Novi!!: Latinski jezik i Džono Restić · Vidi više »

Džore Držić

Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. – Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.

Novi!!: Latinski jezik i Džore Držić · Vidi više »

De civitate Dei

Naslovna stranica francuskog rukopisa iz 1485. De civitate Dei (puni naslov: De Civitate Dei contra Paganos; doslovno: "O Državi Božjoj protiv pagana") je knjiga na latinskom jeziku koju je 420-ih objavio znameniti kršćanski teolog Aurelije Augustin u kojoj iznosi temelje kršćanske filozofije.

Novi!!: Latinski jezik i De civitate Dei · Vidi više »

De delictis gravioribus

De delictis gravioribus (latinski "o težim kažnjivim djelima"), naslov je pisma koje je 18.

Novi!!: Latinski jezik i De delictis gravioribus · Vidi više »

De excidio et conquestu Britanniae

De Excidio et Conquestu Britanniae (latinski za "O rušenju i osvajanju Britanije"), također De excidio Britanniae, De excidio et conquestu Britanniae liber querulus, dokument iz 6.

Novi!!: Latinski jezik i De excidio et conquestu Britanniae · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Latinski jezik i De facto · Vidi više »

De jure

De jure (klasični latinski: de iure) latinski je izraz koji znači »zasnovan na zakonu«.

Novi!!: Latinski jezik i De jure · Vidi više »

De Mysteriis Dom Sathanas

De Mysteriis Dom Sathanas debitantski je studijski album norveškog black metal-sastava Mayhem.

Novi!!: Latinski jezik i De Mysteriis Dom Sathanas · Vidi više »

Deambulatorij

Tlocrt crkve s označenim deambulatorijem. Bazilike Saint-Sernina u Toulouseu. Deambulatorij je u romanici čest dio samostana, crkava i građevina.

Novi!!: Latinski jezik i Deambulatorij · Vidi više »

Debeli žednjak

Debeli žednjak (lat. Hylotelephium telephium, sin. Sedum telephium) višegodišnja je biljka iz roda Hylotelephium, porodice Crassulaceae, nekada uključivana u rod žednjaka, pa joj otuda i ime.

Novi!!: Latinski jezik i Debeli žednjak · Vidi više »

Debelo crijevo

200px Debelo crijevo (lat. intestinum crassum) je dio probavnog sustava koji se nastavlja na tanko crijevo (lat. intestinum tenue).

Novi!!: Latinski jezik i Debelo crijevo · Vidi više »

Debelo crijevo (kolon)

1. uzlazno debelo crijevo (colon ascendens) 2. poprečno debelo crijevo (colon transversum) 3. silazno debelo crijevo (colon descendens) 4. sigmoidno debelo crijevo (colon sigmoideum) 5. ravno/zadnje crijevo - nije dio kolona, ali je dio debelog crijeva (lat. ''intestinum crassum'') Debelo crijevo (lat. intestinum colon), ponekad se naziva kolon, dio je debelog crijeva (lat. intestinum crassum) koji se nastavlja na slijepo crijevo (lat. intestinum cecum), a prelazi u ravno crijevo (lat. intestinum rectum, koristi se i naziv zadnje crijevo).

Novi!!: Latinski jezik i Debelo crijevo (kolon) · Vidi više »

Debeloglavci

Debeloglavci (lat. Hesperiidae) porodica su sitnih danjih leptira krila promjera 2 do 3 cm, kojima tako brzo mašu u letu da se čuje zujanje.

Novi!!: Latinski jezik i Debeloglavci · Vidi više »

Decidua

Decidua (lat. decidere.

Novi!!: Latinski jezik i Decidua · Vidi više »

Decumanus

Damaska, bila je gradski dekumanus, izgrađen od strane Rimljana. U rimskom urbanom planiranju, decumanus je bila cesta usmjerena istok-zapad u rimskom gradu ili kastrumu (vojnom logoru).

Novi!!: Latinski jezik i Decumanus · Vidi više »

Defenestracija

Praška defenestracija (1618.) Defenestracija označava nasilni čin izbacivanja jedne ili više osoba kroz prozor, koji je u povijesti često učinjen iz političkih razloga.

Novi!!: Latinski jezik i Defenestracija · Vidi više »

Deformacija

Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.

Novi!!: Latinski jezik i Deformacija · Vidi više »

Degeneracija (fizika)

materije koja ne sadrži elektrone u sebi. Degeneracija (kasnolat. degeneratio, od lat. degenerare: izroditi se, izopačiti se), u fizici i kemiji, se povezuje s kvantnomehaničkim sustavima kada jednoj svojstvenoj vrijednosti danoga kvantnoga broja odgovaraju dvije ili više svojstvenih funkcija (vektora stanja).

Novi!!: Latinski jezik i Degeneracija (fizika) · Vidi više »

Degradacija

Degradacija (kasnolat. degradatio, prema lat. gradus: stupanj) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Degradacija · Vidi više »

Dei Verbum

Dei Verbum (službeni naziv: Dogmatska konstitucija o Božanskoj objavi - Dei Verbum) jedan je od najvažnijih tekstova Drugog vatikanskog sabora.

Novi!!: Latinski jezik i Dei Verbum · Vidi više »

Deinonihosauri

Deinonihosauri (lat. Deinonychosauria, "gušteri s užasnom pandžom") su bili uspješan kladus teropoda iz perioda kasne jure i krede.

Novi!!: Latinski jezik i Deinonihosauri · Vidi više »

Deinonychus

Deinonychus (lat. "Užasna pandža") je bio dinosaur mesožder iz perioda rane krede.

Novi!!: Latinski jezik i Deinonychus · Vidi više »

Dekadencija

Dekadencija (iz francuskoga jezika: décadence; (Latinski jezik: de- „od“, cadere „pasti“) opisuje stanje opadanja kulture. Pojam podrazumijeva postojanje objektivno boljega ili poželjnijega stanja u društvu ili kulturi. Dekadencija je društveno i kulturno stanje koje karakterizira propadanje, truljenje, iza koga najčešće slijedi rađanje nove društveno-ekonomske formacije. Mnoge teorije o društvu smatraju da samo društvo nosi u sebi određene strukturalne činioce koji djeluju na njegov razvoj i rast, ali istovremeno i mogućnost njegovog propadanja poslije perioda uspona i zrelosti. Dekadencija se kao pojam uvijek promatra kroz povijest, a zatim kroz jezičku upotrebu. Ona se različito tumači i definira. To se odnosi na vrijeme i mjesto u kojem se dekadencija manifestira kao pojava. Kao pojam, dekadencija zahtjeva duboko promišljanje i stavljanje u jedan kontekst iz kojeg se izdvaja kao proces ili stanje. Dekadenciju karakterizira odstupanje od već usvojenih normativa načina života, a kao takvu susrećemo je u filozofiji, književnosti, sociologiji i umjetnosti. Ona ima svoje pozitivne i negativne karakteristike koje je neophodno determinirati. Pozitivne karakteristike dekadencije.

Novi!!: Latinski jezik i Dekadencija · Vidi više »

Dekajsne

Dekajsne (lat. Decaisnea), rod uresnog grmlja iz porodice Lardizabalaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Dekajsne · Vidi više »

Deklaracija

Deklaracija (lat. declaratio izjava, proglas) može značiti: U gospodarstvu.

Novi!!: Latinski jezik i Deklaracija · Vidi više »

Deklinacija

Deklinacija (lat. declinatio - nagib, svijanje, otklon) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Deklinacija · Vidi više »

Deklinacija (astronomija)

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.

Novi!!: Latinski jezik i Deklinacija (astronomija) · Vidi više »

Dekoracija

Rokoko štuko reljef na svodu ''Crkve sv. Petra i Pavla'' u Krakovu, Poljska. Dekoracija (francuski: décoration, latinski: decoratio.

Novi!!: Latinski jezik i Dekoracija · Vidi više »

Dekstrani

Dekstrani (lat. dexter:desni), polimeri glukoze, proizvode se iz saharoze uz pomoć mliječnih bakterija Leuconostoc mesenteroides i Leuconostoc dextranicum.

Novi!!: Latinski jezik i Dekstrani · Vidi više »

Dekubitus

Dekubitus (lat. decumbere.

Novi!!: Latinski jezik i Dekubitus · Vidi više »

Deleatur

Znak deleatur Varijanta deleatura bazirana na malom gotičkom slovu d Deleatur je znak koji se koristi u korekturi za označavanje teksta koji treba ukloniti.

Novi!!: Latinski jezik i Deleatur · Vidi više »

Delmati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.

Novi!!: Latinski jezik i Delmati · Vidi više »

Delosperma

Delosperma (lat. Delosperma), biljni rod iz porodice čupavica.

Novi!!: Latinski jezik i Delosperma · Vidi više »

Demagnetizacija

Demagnetizacija broda naziva se '''degausacija'''. Demagnetizacija je uklanjanje magnetizma.

Novi!!: Latinski jezik i Demagnetizacija · Vidi više »

Democid

Democid (iz starogrčkog δήμος, démos – narod ili stanovništvo i latinskog caedere – ubijati) je izraz kojeg je skovao politolog Rudolph J. Rummel s namjerom označavanja šireg područja masovnih ubojstava pod zapovjedništvom vlasti nego što označava pojam genocid.

Novi!!: Latinski jezik i Democid · Vidi više »

Demografija

Demografija je znanost o stanovništvu.

Novi!!: Latinski jezik i Demografija · Vidi više »

Denis

Denis je muško ime i prezime.

Novi!!: Latinski jezik i Denis · Vidi više »

Denis Papin

Denis Papin (Chitnenay kod Bloisa, 22. kolovoza 1647. – London, 17. lipnja 1712.), francuski istraživač i izumitelj.

Novi!!: Latinski jezik i Denis Papin · Vidi više »

Denstetija

Denstetija (lat. Dennstaedtia), rod su trajnica, papratnjača iz porodice Dennstaedtiaceae, koja čini dio reda osladolike.

Novi!!: Latinski jezik i Denstetija · Vidi više »

Denstetijevke

Denstetijevke (lat. Dennstaedtiaceae), porodica papratnjača u redu osladolike.

Novi!!: Latinski jezik i Denstetijevke · Vidi više »

Deportacija

Deportacija židova, 1940. Deportacija Nijemaca iz Šleske Deportacija (iz lat. deportare "ukloniti") označava primjerice prisilnu deložaciju, premještanje, preseljenje ili nasilni prijevozu jedne ili više osoba.

Novi!!: Latinski jezik i Deportacija · Vidi više »

Depresija (astronomija)

Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). Depresija (lat. depressio, od deprimere: pritisnuti, utisnuti, tištati), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela ispod neke vodoravne ravnine, a posebno depresija obzora ili horizonta.

Novi!!: Latinski jezik i Depresija (astronomija) · Vidi više »

Deskriptor

Deskriptor (lat. descriptor – koji opisuje), natuknica, lema u enciklopedistici i terminografiji označava riječ ili skup riječi koji opisuje osnovni sadržaj onoga o čemu se govori u enciklopedijskom, odnosno terminografijskom, članku.

Novi!!: Latinski jezik i Deskriptor · Vidi više »

Deskriptor (informacijske znanosti)

Deskriptor (lat. descriptor – koji opisuje), opisnica, opisnik je normirana riječ ili skup riječi indeksnog jezika koji opisuje osnovni sadržaj nekog dokumenta, teksta, zapisa.

Novi!!: Latinski jezik i Deskriptor (informacijske znanosti) · Vidi više »

Destilacija

Naprava za destilaciju Destilacija (iz latinskog destillare „kapati“, odnosi se na kapanje kondenzata) je razdvajanje homogene smjese dviju ili više kapljevina različitih vrelišta na pojedine sastavnice.

Novi!!: Latinski jezik i Destilacija · Vidi više »

Destilirana voda

Aqua Distillata (Real Farmacia Madrid). Destilirana voda (latinski aqua destillata) je voda bez iona, elemenata u tragovima i nečistoća, koje su prisutne u izvorskoj ili vodi iz vodovoda.

Novi!!: Latinski jezik i Destilirana voda · Vidi više »

Detekcija

Geigerov brojač. klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. Detekcija (lat. detectio: razotkrivanje) je pronalaženje, otkrivanje (na primjer elektromagnetskih valova), osobito štetnih i otrovnih sastojaka (bojnih otrova, radioaktivnog zračenja) ili neprijateljskih objekata (minâ, zrakoplova, podmornica).

Novi!!: Latinski jezik i Detekcija · Vidi više »

Detektor

Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).

Novi!!: Latinski jezik i Detektor · Vidi više »

Deterdženti

Deterdženti Deterdženti (detergent) (lat.: detergens, particip prezenta od detergere: brisati, skidati) su sve tvari ili smjese koje sadrže sapune i/ili druge površinski aktivne tvari namijenjene za procese pranja i čišćenja.

Novi!!: Latinski jezik i Deterdženti · Vidi više »

Determinizam

Determinizam (lat. determinare ograničiti, odrediti) ili predodredba je metafizička teza da postoji samo jedna budućnost s obzirom na događaje iz prošlosti i zakone prirode.

Novi!!: Latinski jezik i Determinizam · Vidi više »

Detoksikacija

Detoksikacija (de- + lat. toxicus natuknica: detoksikacija, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 11. rujna 2017.).

Novi!!: Latinski jezik i Detoksikacija · Vidi više »

Detroit, Michigan

Detroit je najveći grad u američkoj saveznoj državi Michigan, a ujedno je i sjedište okruga Wayne.

Novi!!: Latinski jezik i Detroit, Michigan · Vidi više »

Deus ex machina

Deus ex machina - je latinski izraz koji znači: "Bog izašao iz stroja"; prijevod grčkog izraza «απò μηχανῆς θεóς» (apò mēchanḗs theós).

Novi!!: Latinski jezik i Deus ex machina · Vidi više »

Deus Ex Machina (Izgubljeni)

Deus Ex Machina (latinski izraz koji znači "bog iz stroja") je devetnaesta epizoda prve sezone televizijske serije Izgubljeni.

Novi!!: Latinski jezik i Deus Ex Machina (Izgubljeni) · Vidi više »

Deuterokonija

Deuterokonija (lat. Deuterocohnia), rod vazdazelenih i listopadnih trajnica iz porodice tamjanikovki (Bromeliaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Deuterokonija · Vidi više »

Deve

Vikunje su najmanje živuće deve Jednogrba deva Deve (lat. Camelidae) su porodica sisavaca iz reda parnoprstaša (Artiodactyla), i jedina su danas još živuća porodica podreda Tylopoda.

Novi!!: Latinski jezik i Deve · Vidi više »

Deve starog svijeta

Dvogrba deva mijenja krzno Deve starog svijeta (lat. Camelus) su rod iz porodice deva s dvjema vrstama, jednogrbom često zvanom i dromedar i dvogrbom devom, često baktrijska deva.

Novi!!: Latinski jezik i Deve starog svijeta · Vidi više »

Devedeset pet teza

Devedeset pet teza ili Rasprava o moći i djelotvornosti indulgencija popis je prijedloga za akademsku raspravu koji je 1517. godine sastavio Martin Luther, profesor moralne teologije na Sveučilištu u Wittenbergu u Njemačkoj.

Novi!!: Latinski jezik i Devedeset pet teza · Vidi više »

Deverika

Deverika (Abramis brama) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (latinski) Cyprinidae, najpoznatiji je predstavnik roda deverike (latinski Abramis), reda šaranki (latinski Cypriniformes).

Novi!!: Latinski jezik i Deverika · Vidi više »

Deverike

Deverike (Abramis) su rod od jedne i istoimene vrste slatkovodnih riba porodice šarana (latinski Cyprinidae), reda šaranki (latinski Cypriniformes), rasprostranjene u rijekama srednje Europe od Pireneja do Kaspijskog mora u Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Deverike · Vidi više »

Devet

Devet je deveti broj u skupini prirodnih brojeva N. Označava se brojkom 9.

Novi!!: Latinski jezik i Devet · Vidi više »

Deveternik

Deveternik (sunčanica, lat. Helianthemum), biljni rod iz porodice bušinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Deveternik · Vidi više »

Devetopojasni armadil

Devetopojasni armadil (lat. Dasypus novemcinctus) je sisavac iz reda Cingulata.

Novi!!: Latinski jezik i Devetopojasni armadil · Vidi više »

Devijacija

* devijacija (kasnolat. deviatio: skretanje s puta) je otklon, odstupanje, skretanje, zastrana, zastranjenje.

Novi!!: Latinski jezik i Devijacija · Vidi više »

Devin trn

Devin trn (mana drvo, lat. Alhagi maurorum), polugrm iz porodice mahunarki smješten u podtribus Hedysarinae.

Novi!!: Latinski jezik i Devin trn · Vidi više »

Dezitijati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dezitijati, Desitijati, ili Desidijati (latinski: Daesitiates) Ilirsko su pleme koje je u antičko doba naseljavalo dijelove Središnje Bosne.

Novi!!: Latinski jezik i Dezitijati · Vidi više »

Diakonikon

Diakonikon Diakonikon, (grč. Διακονικόν; diakonikón, lat.; diaconicum), prvotni je oblik sakristije u ranokršćanskim i bizantskim crkvama.

Novi!!: Latinski jezik i Diakonikon · Vidi više »

Dicentra

Srdašce (dicentra; lat. Dicentra), biljni rod iz porodice makovki raširen po istočoj Aziji i Sjevernoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Dicentra · Vidi više »

Dicmo

Dicmo je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Dicmo · Vidi više »

Didahe

Didahe (grčki: Διδαχή, Didakhḗ, "Nauk"; punim imenom: Διδαχὴ Κυρίουδιὰ τῶν δώδεκα ἀποστόλων, Didakhḕ Kyríou dià tōn dṓdeka apostólōn, latinski: Doctrina duodecim apostolorum, "Nauk Gospodnji dvanaestorice apostola") ranokršćanski je spis.

Novi!!: Latinski jezik i Didahe · Vidi više »

Didak Dubravica-Arboscelli

Didak Dubravica-Arboscelli (Dubrovnik, 26. ožujka 1727. Đuro Körbler: Dubrovčanin Petar Bianchi i nećak mu Didak Dubravica-Arboscelli, Prilog za povijest hrvatskoga latinizma u XVIII. vijeku, Dionička tiskara, Zagreb, 1913. (pristupljeno 13. siječnja 2016.) - Dubrovnik, 26. rujna 1788.), hrvatski i latinski pjesnik i lokalni političar.

Novi!!: Latinski jezik i Didak Dubravica-Arboscelli · Vidi više »

Didijera

Didijera (lat. Didierea), biljni rod iz porodice didijerovki kojemu pripadaju dvije vrste trnovitih sukulntnih trajnica, grmova ili drveća s Madagaskara.

Novi!!: Latinski jezik i Didijera · Vidi više »

Didijerovke

Didijerovke (lat. Didiereaceae, nom. cons.), biljna porodica u redu klinčićolike.

Novi!!: Latinski jezik i Didijerovke · Vidi više »

Didona

Eneja prepričava Trojanski rat Didoni. Slika Pierre-Narcisse Guerina. U grčkim i rimskim izvorima Didona se spominje kao osnivačica i prva kraljica Kartage (u suvremenom Tunisu).

Novi!!: Latinski jezik i Didona · Vidi više »

Diervila

Diervila (zanica, vajgelija, lat. Diervilla), rod listopadnog grmlja iz porodice Caprifoliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Diervila · Vidi više »

Dies Domini (2020.)

Dies Domini (lat. Dan Gospodnji), drugi je studijski album popularne duhovne i liturgijske glazbe zagrebačkoga Zbora mladih Maranatha, objavljen 2020.

Novi!!: Latinski jezik i Dies Domini (2020.) · Vidi više »

Difenbahija

Difenbahija (lat. Dieffenbachia), rod otrovnih trajnica iz porodice Araceae.

Novi!!: Latinski jezik i Difenbahija · Vidi više »

Diferencijal

Automobilski diferencijal: pogonski zupčanik 2. je ugrađen na nosaču 5. koji podržava planetarni konični zupčanik 4. koji zahvaća gonjene zupčaste prijenosnike 3. koji su pričvršćeni na poluosovini 1. Škode 422. Presjek diferencijala. Diferencijal (njem. Differential, prema Differenz: razlika od lat. differentia) ili mehanizam za izjednačivanje, u strojarstvu, je mehanizam koji omogućuje rastavljanje i mehanički prijenos torzijskoga momenta sile (momenta uvijanja) s jednog vratila na druga dva pod kutom od 90°, pri čemu broj okretaja na obje poluosovine (sekundarne osovine) može biti međusobno jednak ili različit, ali uvijek takav da zbroj tih okretaja bude konstantan, ako je konstantan broj okretaja pogonske osovine.

Novi!!: Latinski jezik i Diferencijal · Vidi više »

Difuzija

vodi. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. bojila u vodi. membranom. Difuzija kroz propusne ili polupropusne membrane (stijenke) naziva se osmoza. Difuzija (lat. diffusio: širenje, rasprostiranje, raspršenje) je prijenos kemijskih tvari u plinovima, kapljevinama i čvrstim tvarima.

Novi!!: Latinski jezik i Difuzija · Vidi više »

Difuzor

Sapnicu čini strujni kanal, koji se u smjeru strujanja najprije suzuje (konfuzorski dio), a zatim proširuje (difuzorski dio). Difuzor (njem. Diffusor difuzor, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Difuzor (eng. diffuser), u kontekstu automobilske industrije, aerodinamički je dodatak čija je namjena poboljšanje performansi bolida, točnije downforcea. On uvlači zrak u sebe koji prolazi ispod bolida i da pritišće bolid prema podlozi. Difuzor, radi razlike u tlaku zraka ispod bolida i na njegovom izlazu usisava zrak koji se nalazi pod samim bolidom. To je jedan od najvažnijih dijelova bolida na kojem se moze dobiti mnogo desetinki vremena optimiziranjem rada difuzora i protoka zraka.

Novi!!: Latinski jezik i Difuzor · Vidi više »

Digitalni displej

Četrnaestsegmentni displej Digitalni displej je izlazni elektronički uređaj za prikaz ili približnu prezentaciju informacije.

Novi!!: Latinski jezik i Digitalni displej · Vidi više »

Digraf (fonetika)

Dvoslov, dvostruki znak, digram ili digraf (di- + -gram ili -graf) kombinacija je dvaju slova (grafema) kojima je namjena označiti jedan, suglasnički ili samoglasnički glas (fonem).

Novi!!: Latinski jezik i Digraf (fonetika) · Vidi više »

Dihelostema

Dihelostema (lat. Dichelostemma), biljni trod u porodici šparogovki (Asparagaceae) i redu šparogolike (Asparagales), dio je potporodice Brodiaeoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Dihelostema · Vidi više »

Dijabetička retinopatija

Dijabetička retinopatija (lat. Retinopathia diabetica) je retinopatija uzrokovana komplikacijom dijabetesa melitusa, koja na kraju može završiti sljepoćom.

Novi!!: Latinski jezik i Dijabetička retinopatija · Vidi više »

Dijagnostika

Dijagnostika (dijagnoza, διαγνοσισ, grč.) postupak je kojim se definira bolest ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti.

Novi!!: Latinski jezik i Dijagnostika · Vidi više »

Dijalektika

Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.

Novi!!: Latinski jezik i Dijalektika · Vidi više »

Dijamagnetizam

zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetika (μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). precesije za negativno nabijenu česticu (elektron). Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. Uz izvod Larmorova teorema. Dijamagnetizam je svojstvo mnogih kemijskih elemenata (na primjer zlata, srebra, cinka, silicija, fosfora, vodika, plemenitih plinova) i većine organskih spojeva, koje obilježava slaba magnetska permeabilnost.

Novi!!: Latinski jezik i Dijamagnetizam · Vidi više »

Dijanela

Dijanela (lat. Dianella), rod trajnica ili polugrmova iz porodice čepljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Dijanela · Vidi više »

Dikasterij za biskupe

Kongregacija za biskupe (lat. Congregatio pro Episcopis) jedna je od devet kongregacija Rimske kurije koja je zadužena za rješavanje svih problema biskupa i biskupija, osim onih koje ovise o kongregacijama za Istočne Crkve i za evangelizaciju naroda.

Novi!!: Latinski jezik i Dikasterij za biskupe · Vidi više »

Dikasterij za bogoštovlje i stegu sakramenata

Dikasterij za bogoštovlje i stegu sakramenata (tal. Dicastero per il Culto Divino e la Disciplina dei Sacramenti) dio je Rimske kurije koji promiče svetu liturgiju prema obnovi koju je poduzeo Drugi vatikanski sabor.

Novi!!: Latinski jezik i Dikasterij za bogoštovlje i stegu sakramenata · Vidi više »

Dikasterij za evangelizaciju

Dikasterij za evangelizaciju (tal. Dicastero per l'Evangelizzazione) dio je Rimske kurije i u službi je djela evangelizacije da Krist, svjetlo naroda, bude poznat i posvjedočen riječju i djelom i da se izgrađuje njegovo otajstveno Tijelo, a to je Crkva.

Novi!!: Latinski jezik i Dikasterij za evangelizaciju · Vidi više »

Dikasterij za Istočne Crkve

Dikasterij za Istočne Crkve (tal. Dicastero per le Chiese orientali) dio je Rimske kurije, odgovoran je za za kontakt s Istočnim katoličkim Crkvama, pomoć u njihovom razvoju te zaštitu njihovih prava.

Novi!!: Latinski jezik i Dikasterij za Istočne Crkve · Vidi više »

Dikasterij za kauze svetaca

Dikasterij za kauze svetaca (tal. Dicastero delle Cause dei Santi) dio je Rimske kurije koji se bavi se, prema propisanom postupku, svime što se tiče kauza za proglašenje blaženim i svetim.

Novi!!: Latinski jezik i Dikasterij za kauze svetaca · Vidi više »

Dikasterij za komunikaciju

Dikasterij za komunikaciju (lat. Dicasterium pro communicatione) je dikasterij Rimske kurije koji je osnovao papa Franjo 27.

Novi!!: Latinski jezik i Dikasterij za komunikaciju · Vidi više »

Dikasterij za laike, obitelj i život

Dikasterij za laike, obitelj i život (lat. Dicasterium pro laicis, familia et vita) je dikasterij Rimske kurije koji je 2016.

Novi!!: Latinski jezik i Dikasterij za laike, obitelj i život · Vidi više »

Dikasterij za međureligijski dijalog

Dikasterij za međureligijski dijalog (lat. Dicasterium pro dialogue inter religiones) je jedan od dikasterija Rimske kurije.

Novi!!: Latinski jezik i Dikasterij za međureligijski dijalog · Vidi više »

Dikasterij za nauk vjere

Dikasterij za nauk vjere (tal. Dicastero per la Dottrina della Fede, D.D.F.) dio je Rimske kurije i ima zadaću pomagati rimskom prvosvećeniku i biskupima u naviještanju evanđelja diljem svijeta, promicati i štititi cjelovitost katoličkog nauka o vjeri i moralu, oslanjajući se na polog vjere.

Novi!!: Latinski jezik i Dikasterij za nauk vjere · Vidi više »

Dikica

Dikica (mali čičak, lat. Xanthium), manji rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice glavočika, dio je podtribusa Ambrosiinae, kojega čine svega nekoliko priznatih vrsta iz Sjeverne i Južne Amerike, te Hrvatske.

Novi!!: Latinski jezik i Dikica · Vidi više »

Diksonija

Diksonija (lat. Dicksonia), rod papratnica iz porodice diksonijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Diksonija · Vidi više »

Diksonijevke

Diksonijevke (lat. Dicksoniaceae nom. cons.), porodica papratnica koja je dobila ime po rodu listopadnog i vazdazelenog drveća, diksonija (Dicksonia).

Novi!!: Latinski jezik i Diksonijevke · Vidi više »

Diktatura

Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.

Novi!!: Latinski jezik i Diktatura · Vidi više »

Dilatacija (razdvojba)

* dilatacija (lat. dilatatio: proširenje) je dio građevine ili konstrukcije odijeljene dilatacijskom reškom ili razdjelnicom radi sprječavanja nepravilnog i proizvoljnog pucanja zbog rastezanja i utezanja pod utjecajem temperaturnih razlika, nejednolikog slijeganja i drugih uzroka.

Novi!!: Latinski jezik i Dilatacija (razdvojba) · Vidi više »

Dilatometar

čvrstih tvari. Dilatacijska reška ili razdjelnica na mostu se postavlja radi sprječavanja nepravilnog i proizvoljnog pucanja zbog rastezanja i utezanja pod utjecajem temperaturnih razlika, nejednolikog slijeganja i drugih uzroka. Sunčevim zrakama. Dilatometar (lat. dilatare: rastezati) je mjerni instrument za mjerenje promjene volumena tvari zbog zagrijavanja ili nekih drugih fizičkih ili kemijskih procesa.

Novi!!: Latinski jezik i Dilatometar · Vidi više »

Diletant

Diletant (iz talijanskoga jezika dilettare iz latinskoga delectare „ uživati “) je ne-stručnjak, amater ili laik.

Novi!!: Latinski jezik i Diletant · Vidi više »

Dillenijeva čestoslavica

Dillenijeva čestoslavica (Dilenova čestoslavica; lat. Veronica dillenii) je zeljasta biljka iz porodice Plantaginaceae rasprostranjena od Kazahstana na zapad do Francuske i Španjolske, uključujući i Hrvatsku i Kavkaz; uvezena u Sjevernu Ameriku.

Novi!!: Latinski jezik i Dillenijeva čestoslavica · Vidi više »

Dimak

Dimak (lat. Crepis) rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice glavočika,dio je portporodice Cichorioideae, i tribusa Cichorieae.

Novi!!: Latinski jezik i Dimak · Vidi više »

Dimenzija (razdvojba)

Dimenzija (lat. dimensio: izmjera) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Dimenzija (razdvojba) · Vidi više »

Dimitrie Cantemir

Poštanska marka SSSR, Dimitrie Cantemir, 1973. (Michel 4175, Scott 4132) Dimitrie Cantemir (Falciu, Moldavija, 5. studenog 1673. – Dimitrovka, Rusija, 1. rujna 1723.) je bio rumunjski političar i povjesničar, moldavski knez, književnik, povjesničar, geograf, muzikolog, etnograf, kartograf i enciklopedist.

Novi!!: Latinski jezik i Dimitrie Cantemir · Vidi više »

Dimnjača

Dimnjača (dimarka; lat. Fumaria), biljni rod iz porodice makovki.

Novi!!: Latinski jezik i Dimnjača · Vidi više »

Dimnjače

Dimnjače ili dimarice (lat. Fumarioideae), potporodica makovki.

Novi!!: Latinski jezik i Dimnjače · Vidi više »

Dimorfoteka

Dimorfoteka (lat. Dimorphotheca), biljni rod iz porodice glavočika (Asteraceae) raširen po tropskoj i Južnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Dimorfoteka · Vidi više »

Dimorphodontidae

Dimorfodontidi (lat. Dimorphodontidae) bili su porodica ranih "ramforinkoidnih" pterosaura, nazvana po Dimorphodonu, koji je živio u razdoblju od kasnog trijasa do rane jure.

Novi!!: Latinski jezik i Dimorphodontidae · Vidi više »

Dinar

Dinar je naziv valute u nekim, uglavnom arapskim, državama.

Novi!!: Latinski jezik i Dinar · Vidi više »

Dinarsko zvonce

Dinarsko zvonce (mosorsko zvonce, lat. Edraianthus dinaricus) je endemska biljka iz porodice Campanulaceae (zvončikovke).

Novi!!: Latinski jezik i Dinarsko zvonce · Vidi više »

Dinastija Anjou-Plantagenet

Anjou-Plantagenet (ili samo Plantagenet) je ogranak starije francuske dinastije Anžuvinaca (Anjou) koja je u Engleskoj vladala od 1154. do 1485. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Dinastija Anjou-Plantagenet · Vidi više »

Dinja

Dinja (lat. Cucumis melo) je jednogodišnja biljka koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Dinja · Vidi više »

Diocletian

Diocletian je novozelandski black/death metal-sastav iz Aucklanda.

Novi!!: Latinski jezik i Diocletian · Vidi više »

Dioklecijan

Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).

Novi!!: Latinski jezik i Dioklecijan · Vidi više »

Dion

Dion (lat. Dioon), rod cikada iz porodice Zamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Dion · Vidi više »

Dion Fortune

Dion Fortune, pravim imenom Violet Mary Firth Evans (Llandudno, 6. prosinca 1890. – London, 8. siječnja 1946.), velška književnica, medij i okultistkinja.

Novi!!: Latinski jezik i Dion Fortune · Vidi više »

Dioptrijska ploha

ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Dioptrijska ploha ili dioptar je granična ploha između dvaju optičkih sredstava, na primjer zraka i stakla, na kojoj se događaju refleksija ili refrakcija svjetlosti.

Novi!!: Latinski jezik i Dioptrijska ploha · Vidi više »

Dipelta

Dipelta (lat. Dipelta), biljni rod iz porodice kozokrvnica koji obuhvaćao 4 priznate vrste grmlja ili drveća i jednu vrstu iz Turkestana D. turkestanica Regel & Schmalh.

Novi!!: Latinski jezik i Dipelta · Vidi više »

Diplaziopsidaceae

Diplaziopsidaceae (lat. Dennstaedtiaceae), porodica papratnjača u redu osladolike.

Novi!!: Latinski jezik i Diplaziopsidaceae · Vidi više »

Diplazium

Diplazium (lat. Diplazium), veliki rod papratnica iz porodice Athyriaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Diplazium · Vidi više »

Dipterokarpovke

Dipterokarpovke (lat. Dipterocarpaceae), biljna porodica u redu sljezolike, koja je ime dobila po rodu dipterokarp (Dipterocarpus) kojemu pripada šezdesetak vrsta zimzelenog drveća, među kojima je poznatije drvo yang (Dipterocarpus turbinatus) iz Burme.

Novi!!: Latinski jezik i Dipterokarpovke · Vidi više »

Dir En Grey

Dir En Grey (ディル・アン・グレイ) je japanski heavy metal sastav, osnovan 1997. Do sada su snimili deset studijskih albuma, a iako od osnutka sviraju u istoj postavi, često su mijenjali glazbeni žanr, te ga je teško odrediti.

Novi!!: Latinski jezik i Dir En Grey · Vidi više »

Disident

Disident je pojam koji potječe iz latinskog disidenti (“ne slaganje”, “odvojeni”, “proturječiti") označava čovjeka koji se “ne slaže s postojećim uvjetima” ili “koji razmišlja drugačije”.

Novi!!: Latinski jezik i Disident · Vidi više »

Disipativni sustavi

Primjer disipativnog sustava: granule na površini Sunca (fotosfera). Udaljenost na slici predstavlja oko 35 000 kilometara. Disipativni sustavi (prema lat. dissipare: razasuti, razbacati, rasipati) su mehanički, termodinamički, električni ili elektromagnetski izolirani sustavi u kojima se povećava temperatura ili pojačava nepravilno kaotično gibanje čestica koje tvore sustav.

Novi!!: Latinski jezik i Disipativni sustavi · Vidi više »

Diskontna stopa

Diskontna stopa ili eskontna stopa (od tal. disconto, lat. discomputare za obračunati) je kamatna stopa po kojoj središnja banka odobrava kredite poslovnim bankama i koju središnja banka obračunava pri otkupu mjenica.

Novi!!: Latinski jezik i Diskontna stopa · Vidi više »

Diskreditiranje

Diskreditiranje (iz latinskog jezika:' dis.

Novi!!: Latinski jezik i Diskreditiranje · Vidi više »

Diskretan

Diskretan (franc. discret: razlučan od srednjovj. lat. discretus: odvojen, različit) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Diskretan · Vidi više »

Diskriminacija

Diskriminacija (lat. discriminare) znači odvajati, praviti razliku po socijalnim, imovinskim, obrazovnim, rasnim, etničnim, vjerskim, individualnim, spolnim, seksualnim, jezičnim, starosnim ili drugima osobinama.

Novi!!: Latinski jezik i Diskriminacija · Vidi više »

Diskurs

Diskurs (lat. discursus) je imenica koja znači govor, razgovor, odnosno raščlanjivanje, analizu.

Novi!!: Latinski jezik i Diskurs · Vidi više »

Dislokacija (razdvojba)

Izraz dislokacija je višeznačan.

Novi!!: Latinski jezik i Dislokacija (razdvojba) · Vidi više »

Disocijacija

Disocijacija (latinski disassociare "odvojiti, rastaviti") može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Disocijacija · Vidi više »

Disocijativ

Disocijativi (latinski disassociare "odvojiti, rastaviti") su vrsta halucinogenih tvari.

Novi!!: Latinski jezik i Disocijativ · Vidi više »

Disperzija

Diperzija čestica.

Novi!!: Latinski jezik i Disperzija · Vidi više »

Disperzija (optika)

dugine boje. vode. Disperzija (lat. dispersio: rasap, raspršenje, rasipanje), disperzija svjetlosti ili optička disperzija, u optici, je razlaganje složene (na primjer bijele) svjetlosti na boje zbog ovisnosti indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti koje nastaje prilikom loma svjetlosti (refrakcije), ogiba (interferencije), totalne refleksije i drugo.

Novi!!: Latinski jezik i Disperzija (optika) · Vidi više »

Distorzija

Distorzija (lat. distorsio) može značiti iskretanje, izvijanje, iskrivljenje, izopačenje, izobličenje.

Novi!!: Latinski jezik i Distorzija · Vidi više »

Dittrichia

Bušak (lat. Dittrichia), maleni biljni rod iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Dittrichia · Vidi više »

Diverzija

Diverzija (iz latinskog jezika diversus.

Novi!!: Latinski jezik i Diverzija · Vidi više »

Divide et impera

Julije Cezar autor je te metode Divide et impera (hrvatski Podijeli pa vladaj) jedna je od najpoznatijih latinskih izreka koja se pripisuje Juliju Cezaru.

Novi!!: Latinski jezik i Divide et impera · Vidi više »

Divisio

Divisio ili fragmentacija (lat. divisio – podjela, dioba) u enciklopedičkoj organizaciji znanja označava logički postupak podjele znanja, odnosno sadržaja, prema nekom unaprijed određenom kriteriju na: skupine (tehničke, društvene i humanističke znanosti, geografija, umjetnost i šport i sl.), struke (ekonomija, bibliotekarstvo, građevina, vojništvo i sl.) i članke.

Novi!!: Latinski jezik i Divisio · Vidi više »

Diviza

Diviza (divuza, lat. Styrax), rod listopadnih i vazdazelenih grmova i drveća iz porodice storaćevki (Styracaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Diviza · Vidi više »

Divizma

Divizma (lat. Verbascum), veliki biljni rod listopadnog i zimzelenog dvogodišnjeg raslinja, trajnica i grmova iz porodice Scrophulariaceae (strupnikovke).

Novi!!: Latinski jezik i Divizma · Vidi više »

Divlja guska

Divlja guska (lat. Anser anser) je ptica, koja je rasprostranjena na Starom kontinentu.

Novi!!: Latinski jezik i Divlja guska · Vidi više »

Divlja jabuka

Divlja jabuka (šumska jabuka, lat. Malus sylvestris), jedna od četrdesetak vrsta jabuka, porodica ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Divlja jabuka · Vidi više »

Divlja kokoš

Divlja kokoš (lat. Gallus gallus) iz reda kokoški je izvorni predak odomaćene domaće kokoši (Gallus gallus domesticus), koja je prvi put uzgojena u zatočeništvu prije najmanje 5.000 godina.

Novi!!: Latinski jezik i Divlja kokoš · Vidi više »

Divlja koza

Divlja koza (bezoar; lat. Capra hircus aegagrus, Capra aegagrus) je vrsta sisavaca iz porodice šupljorožaca (lat. Bovidae).

Novi!!: Latinski jezik i Divlja koza · Vidi više »

Divlja mačka

Divlja mačka (lat. Felis silvestris) je vrsta unutar porodice mačaka.

Novi!!: Latinski jezik i Divlja mačka · Vidi više »

Divlja mrkva

Divlja mrkva (lat. Daucus carota) je dvogodišnja biljka iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Divlja mrkva · Vidi više »

Divlja patka

Divlja patka (lat. Anas platyrhynchos), poznata i kao gluhara, vrsta je patke koja nastanjuje umjerena i subtropska područja Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Divlja patka · Vidi više »

Divlja riža

Divlja riža (lat. Zizania), biljni rod iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Divlja riža · Vidi više »

Divlja salata

Divlja salata (lat. Lactuca virosa) otrovna je biljka iz roda Lactuca, porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Divlja salata · Vidi više »

Divlja svinja

Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.

Novi!!: Latinski jezik i Divlja svinja · Vidi više »

Divlji duhan

Divlji duhan (seoski duhan, seljački duhan, tabak divlji, divlji duhan, perdusia, prdosija, žutozelenkasti duhan; lat. Nicotiana rustica), jedna od sedamdesetak vrsta u rodu duhana.

Novi!!: Latinski jezik i Divlji duhan · Vidi više »

Divlji kesten

Divlji kesten (lat. Aesculus), biljni rod korisnog i ljekovitog grmlja i drveća iz porodice sapindovki kojemu pripada oko 20 priznatih vrsta, među kojima je najpoznatiji obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum).

Novi!!: Latinski jezik i Divlji kesten · Vidi više »

Divlji konj

Divlji konj (lat. Equus (Equus) ferus; Equus ferus) je vrsta roda Equus, čija je podvrsta i domaći konj (Equus ferus caballus), kao i tarpan (Equus ferus ferus) i Prševalskijev konj (Equus ferus przewalskii).

Novi!!: Latinski jezik i Divlji konj · Vidi više »

Divlji konj Przewalskoga

Divlji konj Przewalskoga (prševalskijev konj; lat. Equus (Equus) przewalskii; sin. Equus caballus przewalskii, Equus ferus przewalskii), poznat i kao Takhi ili Džungarski konj (ali i Azijski divlji konj, Mongolski divlji konj, te povijesno zastarjeli naziv Mongolski tarpan), je rijetka podvrsta divljeg konja ili posebna vrsta koji obitava jedino u stepama Središnje Azije (Kina i Mongolija).

Novi!!: Latinski jezik i Divlji konj Przewalskoga · Vidi više »

Divlji koromač

Divlji koromač (razgranjena portenšlagija, granovita nevesika lat. Portenschlagiella ramosissima, ili Athamanta ramosissima), ili razgranati koromačinac, je trajnica iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Divlji koromač · Vidi više »

Divlji mažuran

List mravinca. Cvijet mravinca. Cvijet mravinca. Mravinac. Mravinac. Ocat s mravincem. Divlji mažuran (mravinac, obični mravinac, divlji mažuran, origano, mekulica, vranilova trava), lat.

Novi!!: Latinski jezik i Divlji mažuran · Vidi više »

Divlji pelin

Divlji pelin (obični pelin, lat. Artemisia vulgaris) je biljka iz roda Artemisia, porodica Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Divlji pelin · Vidi više »

Divlji peršin

Divlji peršin (etuza, mala kukuta, lat. Aethusa), jednogodišnji biljni rod iz porodice štitarki koji čini jedna jedina vrsta, divlji peršin (Aethusa cynapium), poznata i kao mala kukuta.

Novi!!: Latinski jezik i Divlji peršin · Vidi više »

Divna čehavka

Divna čehavka ili divna plamenka (lat. Gymnopilus junonius) je nejestiva gljiva iz porodice Cortinariaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Divna čehavka · Vidi više »

Divokozjak

Divokozjak (lat. Doronicum), biljni rod iz porodice glavočika raširen po Europi, Aziji i dijelovima sjeverne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Divokozjak · Vidi više »

Divovska veta

Divovska veta (latinski: Deinacrida heteracantha) vrsta je golemog neletećeg cvrčka s Novog Zelanda.

Novi!!: Latinski jezik i Divovska veta · Vidi više »

Divovski amazonski lopoč

Divovski amazonski lopoč (lat. Victoria amazonica), biljna vrsta u rodu viktorija (Victoria) iz porodice lopočevki (Nymphaeaceae), najveći je lopoč na svijetu čija je domovina bazen Amazone, Brazil, Peru, Bolivija, Kolumbija i Gvajana, a također je introducirana na Javu, Indiju, Vijetnam i Trinidad i Tobago.

Novi!!: Latinski jezik i Divovski amazonski lopoč · Vidi više »

Divovski mravojed

Divovski mravojed (lat. Myrmecophaga tridactyla) je najveći od četiri vrste mravojeda i jedini je pripadnik roda Myrmecophaga (od grčkog murmekos što znači mrav i phagein, jesti).

Novi!!: Latinski jezik i Divovski mravojed · Vidi više »

Dječja glista

Dječja glista (lat. Ascaris lumbricoides) je parazit koji živi u tijelu djece.

Novi!!: Latinski jezik i Dječja glista · Vidi više »

Djetelina

Djetelina (lat. Trifolium) je rod biljaka s 245 vrste.

Novi!!: Latinski jezik i Djetelina · Vidi više »

Djetelina s četiri lista

Djetelina s četiri lista Djetelina s četiri lista, rjeđi pojavni oblik djeteline (lat. Trifolium), koji tradicionalno simbolizira sreću te se stoga koristio kao talisman, ali i kao grb gradova, plemićkih obitelji i država.

Novi!!: Latinski jezik i Djetelina s četiri lista · Vidi više »

Djetlići

Djetlići su porodica ptica iz reda djetlovki (lat. Piciformes).

Novi!!: Latinski jezik i Djetlići · Vidi više »

Djetlovke

Djetlovke (lat. Piciformes) su red u razredu ptica koji se najčešće dijeli na dva podreda i šest porodica.

Novi!!: Latinski jezik i Djetlovke · Vidi više »

Djevica (zviježđe)

Djevica (lat. Virgo) je jedno od zviježđa zodijaka.

Novi!!: Latinski jezik i Djevica (zviježđe) · Vidi više »

Djevojačko oko

Djevojačko oko (zlatovijenac, carsko oko; lat. Coreopsis), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica smještenog u tribus Coreopsideae, porodica glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Djevojačko oko · Vidi više »

Djevojčica

naočalama. breskvu. Djevojčica je osoba ženskoga spola od rođenja kroz djetinjstvo do adolescencije, kada postaje djevojka i do odrastanja, kada postaje žena.

Novi!!: Latinski jezik i Djevojčica · Vidi više »

Dlakava češljugovina

Dlakava češljugovina (kosmata češljiga, lat. Dipsacus pilosus), biljna vrsta iz porodice kozokrvnica, rod češljugovina.

Novi!!: Latinski jezik i Dlakava češljugovina · Vidi više »

Dlakava prosolika

Dlakava prosolika (dlakavo proso; lat. Moorochloa eruciformis, sin. Brachiaria eruciformis), vrsta grmolike trave iz Europe, Azije i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Dlakava prosolika · Vidi više »

Dlakavi krastavac

Dlakavi krastavac (sicijos, mlunić, lat. Sicyos), biljni rod jednogodišnjeg raslinja i penjačica iz porodice tikvovki (Cucurbitaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Dlakavi krastavac · Vidi više »

Dlakavi sleč

Dlakavi sleč (dlakavi pjenišnik, čupavi sleč, lat. Rhododendron hirsutum), vazdazeleni grm iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Latinski jezik i Dlakavi sleč · Vidi više »

Dlakorepci

Dlakorepci (Kudravci; lat. Thysanura), beskrilni kukci nekada nazivani i Zygentoma, ali danas je ovaj stari red podijeljen na dva reda, to su Zygentoma (četinaši) i Microcoryphia.

Novi!!: Latinski jezik i Dlakorepci · Vidi više »

Dlijeto (zviježđe)

Dlijeto (lat. Caelum) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Dlijeto (zviježđe) · Vidi više »

Dmitar Zvonimir

Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.

Novi!!: Latinski jezik i Dmitar Zvonimir · Vidi više »

Dnevni leptiri

Dnevni leptiri (danji leptiri; lat. Rhopalocera) su podred leptira koji se prema aktivnosti razlikuju od noćnih leptira Heterocera (moljaca), po tome što su aktivni danju.

Novi!!: Latinski jezik i Dnevni leptiri · Vidi više »

Došašće

Adventski vijenac u prvoj nedjelji došašća Adventska zvijezda Došašće ili latinizam advent (lat. adventus.

Novi!!: Latinski jezik i Došašće · Vidi više »

Doštitna žlijezda

250px Doštitne žlijezde (doštitaste žlijezde) ili paratiroidna žlijezda (paratireoidne žlijezde) ili epitelna tjelešca, lat. glandulae parathyroideae je naziv za male endokrine žlijezde u vratu čovjeka koje izlučuju paratiroidni hormon ili parathormon (PTH).

Novi!!: Latinski jezik i Doštitna žlijezda · Vidi više »

Dobit

Dobit ili profit označava razliku između prihoda i troškova (rashoda).

Novi!!: Latinski jezik i Dobit · Vidi više »

Dobra

Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra. Dobra kod Ogulina Dobra je hrvatska rijeka ponornica.

Novi!!: Latinski jezik i Dobra · Vidi više »

Dobri dupin

Dobri dupin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je dupina koja živi i u Jadranu.

Novi!!: Latinski jezik i Dobri dupin · Vidi više »

Dobrota (vrlina)

William-Adolphe Bouguereau, ''Dobrota'', 1859. William-Adolphe Bouguereau, ''Dobrota'', 1878. Dobrota (latinski: humanitas, charitatis, engleski: kindness) je ljudska vrlina i etička kategorija koja se opisuje kao djelo ili mentalno stanje blagonaklonog ili milosrdnog ponašanja prema drugim ljudima.

Novi!!: Latinski jezik i Dobrota (vrlina) · Vidi više »

Dojcija

Dojcija (deucija, lat. Deutzia), biljni rod iz porodice hortenzijevki raširen u Aziji, od Himalaja do Pacifika, te u Meksiku.

Novi!!: Latinski jezik i Dojcija · Vidi više »

Dokleati

Rimska provincija Ilirik s istaknutim narodima. Dokleati (latinski: Docleates) su bili pripadnici ilirskog plemena koje je živjelo u susjedstvu Labeata, ali se ne zna točno razgraničenje, osim da je to bilo u području između grada Duklje (orig. Doclea) i Meduna (Meteon), neznatno udaljenih mjesta u današnjoj Crnoj Gori.

Novi!!: Latinski jezik i Dokleati · Vidi više »

Doktor

Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.

Novi!!: Latinski jezik i Doktor · Vidi više »

Doktor obaju prava

Doktor obaju prava (lat. doctor utriusque juris ili juris utriusque doctor ili doctor juris utriusque) je naziv za znanstvenika koji je doktorirao civilno i crkveno pravo.

Novi!!: Latinski jezik i Doktor obaju prava · Vidi više »

Doktorand

Doktorand (lat. doctorandus dosl. onaj koji se sprema postati učitelj), naziv je studenta poslijediplomskog doktorskog studija u pojedinim zemljama.

Novi!!: Latinski jezik i Doktorand · Vidi više »

Dolazak Hrvata

Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen.

Novi!!: Latinski jezik i Dolazak Hrvata · Vidi više »

Dolnji kraji

Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.

Novi!!: Latinski jezik i Dolnji kraji · Vidi više »

Domaća oskoruša

Domaća oskoruša (domaća jarebika, lat. Cormus domestica; sin. Sorbus domestica) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Domaća oskoruša · Vidi više »

Domaća ovca

Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.

Novi!!: Latinski jezik i Domaća ovca · Vidi više »

Domaća patka

Domaća patka, se uzgaja radi mesa, jaja i perja.

Novi!!: Latinski jezik i Domaća patka · Vidi više »

Domaći konj

Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.

Novi!!: Latinski jezik i Domaći konj · Vidi više »

Domaći magarac

Domaći magarci (lat. Equus (Asinus) asinus), domaće su životinje rasprostranjene cijelim svijetom.

Novi!!: Latinski jezik i Domaći magarac · Vidi više »

Domaći puran

Domaći puran pasmine ‚Bourbon Red‘ Domaći puran (lat.Meleagris gallopavo Linnaeus f. domestica) velika je ptica iz reda kokoški (lat. Galliformes).

Novi!!: Latinski jezik i Domaći puran · Vidi više »

Domaći zamorčić

Domaći zamorčić (Cavia porcellus), također znan kao morsko prase, vrsta glodavaca iz roda zamorčića (Cavia) i porodice prasenaca (Caviidae).

Novi!!: Latinski jezik i Domaći zamorčić · Vidi više »

Domagoj

website.

Novi!!: Latinski jezik i Domagoj · Vidi više »

Domagoj Grečl

Domagoj Grečl (Vukovar, 1. kolovoza 1945. – Zagreb, 14. prosinca 2021.), bio je hrvatski filolog.

Novi!!: Latinski jezik i Domagoj Grečl · Vidi više »

Domaljevac

Domaljevac je mjesto i središte općine Domaljevac-Šamac nastale nakon Daytonskog sporazuma kada je dio prijeratne općine Bosanski Šamac ušao u sastav Federacije BIH.

Novi!!: Latinski jezik i Domaljevac · Vidi više »

Domena

Naziv Domena (od lat. dominium preko fran. domaine u značenju vladavina, područje vladanja) može imati različita značenja, koja se u većini slučajeva mogu povezati najbliže d državnim, vladarskim ili krunskim dobrom; područje, djelokrug, prostor znanstvene, umjetničke, političke, sudske djelatnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Domena · Vidi više »

Domicijan

Domicijan Domicijan, lat. Titus Flavius Domitianus (Rim, 24. listopada 51. – Rim, 18. rujna 96.), bio je rimski car, brat i nasljednik Titov, sin Vespazijanov i posljednji car dinastije Flavijevaca.

Novi!!: Latinski jezik i Domicijan · Vidi više »

Dominikanci

Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.

Novi!!: Latinski jezik i Dominikanci · Vidi više »

Dominko Zlatarić

'''Dominko Zlatarić''' Dominko Zlatarić (isto Dinko, Dubrovnik, 1558. – Dubrovnik, 1613.), bio je hrvatski renesansni pjesnik i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Dominko Zlatarić · Vidi više »

Domoljublje

Domoljublje u nogometu Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svome narodu.

Novi!!: Latinski jezik i Domoljublje · Vidi više »

Domus Galilaeae

Skulptura Isusa i dvanaest apostola iznad tabernakula u Domus Galilaeae Domus Galilaeae (hebrejski בית הגליל) nalazi se na Brdu Blaženstava ponad Kafarnauma i Galilejskog jezera, suvremeno je kršćansko mjesto susreta, u kojem se održavaju prvenstveno kršćanski seminari i konvivencije.

Novi!!: Latinski jezik i Domus Galilaeae · Vidi više »

Domus Mundi

Domus Mundi (stilizirano Domvs Mvndi) debitantski je studijski album austrijskog simfonijskog death metal-sastava Hollenthon.

Novi!!: Latinski jezik i Domus Mundi · Vidi više »

Don Juan Manuel

Don Juan Manuel Don Juan Manuel (1282. – 1348.) jedan je od najvažnijih srednjovjekovnih španjolskih pisaca.

Novi!!: Latinski jezik i Don Juan Manuel · Vidi više »

Donatizam

Donatizam je bio pokret u ranokršćanskoj afričkoj Crkvi 4. i 5. stoljeća koji je osuđen kao raskolnički.

Novi!!: Latinski jezik i Donatizam · Vidi više »

Donja Šleska

Huga Gerarda Ströhla. Donja Šleska ili Šlezija (češki: Dolní Slezsko, donjošleski: Niederschläsing, latinski: Silesia Inferior, njemački: Niederschlesien, poljski: Dolny Śląsk, šleski: Dolny Ślůnsk) sjeverozapadni je dio povijesne i zemljopisne regije Šleske, dok je jugoistočni dio Gornja Šleska.

Novi!!: Latinski jezik i Donja Šleska · Vidi više »

Donja Panonija

2. stoljeću (žuto) Donja Panonija (lat. Pannonia Inferior), provincija Rimskog Carstva nastala u 2. stoljeću.

Novi!!: Latinski jezik i Donja Panonija · Vidi više »

Donji Muć

Donji Muć je naselje u općini Muć, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Donji Muć · Vidi više »

Donphan

Donphan je Pokémon nalik slonu, uveden u drugoj generaciji Pokémon franšize.

Novi!!: Latinski jezik i Donphan · Vidi više »

Dora Baltea

Dora Baltea ili Doire Baltée (lat.: Duria maior ili Duria Bautica), je rijeka na sjeveru Italije, lijeva pritoka najveće talijanske rijeke Pad.

Novi!!: Latinski jezik i Dora Baltea · Vidi više »

Dora Ruždjak Podolski

Dora Ruždjak Podolski (Zagreb, 24. kolovoza 1971.), kazališna redateljica Završila je Školu za ritmiku i ples te Klasičnu gimnaziju u Zagrebu.

Novi!!: Latinski jezik i Dora Ruždjak Podolski · Vidi više »

Dorkas gazela

Dorkas gazela (lat. Gazella dorcas) je gazela iz aridnih područja sjeverne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Dorkas gazela · Vidi više »

Dorpatska biskupija

Dorpatska biskupija (latinski: Ecclesia Tarbatensis, donjonjemački: Bisdom Dorpat) bila je biskupija katoličke Crkve i teokratska kneževina na teritoriju Konfederacije Terre Mariane, koja je postojala od 1224. do 1558. Prostirala se na teritoriju današnjih estonskih okruga Tartu, Põlva, Võru i Jõgeva.

Novi!!: Latinski jezik i Dorpatska biskupija · Vidi više »

Dorstenia

Dorstenija (lat. Dorstenia), biljni rod iz porodice dudovki kojemu pripada 120 vrsta trajnica iz tropske Amerike, Afrike, Arapskog poluotoka i Indije, dio je tribusa Dorstenieae.

Novi!!: Latinski jezik i Dorstenia · Vidi više »

Dosjelost

Dosjelost (latinski: usucapio), u stvarnom pravu označuje stjecanje prava neprekidnim vršenjem njihova sadržaja kroz određeno, zakonom propisano vrijeme.

Novi!!: Latinski jezik i Dosjelost · Vidi više »

Dostojanstvo

Cesare Ripe. Dostojanstvo (latinski Dignitas) je izraz koji se rabi na području morala, etike i političkih rasprava i označava pravo na poštovanje i etički odnos od rođenja.

Novi!!: Latinski jezik i Dostojanstvo · Vidi više »

Dougga

Dougga (ar.: دقة‎) ili Thugga (lat.) je naselje u sjevernom Tunisu, koje je u Rimskom Carstvu bilo malim gradom rimske provincije Afrika.

Novi!!: Latinski jezik i Dougga · Vidi više »

Dover (Kent)

Dover (/ˈdoʊvər /) je grad i glavna trajektna luka u Kentu u jugoistočnoj Engleskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Dover (Kent) · Vidi više »

Drača (biljni rod)

Drača (žestica, lat. Paliurus), manji biljni rod iz porodice pasjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Drača (biljni rod) · Vidi više »

Dragoljub

Dragoljub (lat. Tropaeolum), biljni rod iz porodice dragoljubovki (Tropaeolaceae) čiji je dom Srednja i Južna Amerika, a pripadaju mu i nekoliko popularnih biljaka koje se uzgajaju i po vrtovima, među kojima je najpoznatiji dragoljub ili kapucinka (T. majus).

Novi!!: Latinski jezik i Dragoljub · Vidi više »

Dragoljubovke

Dragoljubovke (lat. Tropaeolaceae), biljna porodica u redu Brassicales, kojoj pripada najmanje jedan rod, Dragoljub (Tropaeolum).

Novi!!: Latinski jezik i Dragoljubovke · Vidi više »

Dragoman

Dragoman označava službeni naziv osobe koja je djelovala kao prevoditelj, tumač i službeni vodič između zemalja turskog, arapskog i perzijskog govornog područja i administrativnih jedinica Srednjeg Istoka i u europskih diplomatskih (veleposlanstava, konzulata, vicekonzulata) i trgovačkih predstavništava na Bliskom Istoku.

Novi!!: Latinski jezik i Dragoman · Vidi više »

Dragušica

Dragušica (Lat. Scolymus), biljni rod od tri vrste korisnog dvogodišnjeg raslinja iz porodice glavočika (Asteraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Dragušica · Vidi više »

Dragun (biljni rod)

Dragun (lat. Diospyros), veliki kozmopolitski biljni rod iz porodice dragunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Dragun (biljni rod) · Vidi više »

Dragunovke

Dragunovke (ebanovke; lat. Ebenaceae), biljna porodica u redu Ericales (vrjesolike).

Novi!!: Latinski jezik i Dragunovke · Vidi više »

Dragutin Antun Parčić

Dragutin Antun Parčić (Vrbnik na Krku, 26. svibnja 1832. – Rim, 25. prosinca 1902.), bio je hrvatski filolog, glagoljaš i fotograf.

Novi!!: Latinski jezik i Dragutin Antun Parčić · Vidi više »

Drakoncijum

Drakoncijum (lat. Dracontium), rod kozlačevki, dio je potporodice Lasioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Drakoncijum · Vidi više »

Drakula

Naslovna stranica prvog izdanja romana Drakula (eng. Dracula) je roman koji je napisao irski književnik Bram Stoker 1897.

Novi!!: Latinski jezik i Drakula · Vidi više »

Drakula (1992.)

Drakula (eng. Bram Stoker's Dracula), američki gotički, romantični horor film kojeg je 1992. godine režirao i producirao Francis Ford Coppola, a temelji se na romanu Drakula Brama Stokera.

Novi!!: Latinski jezik i Drakula (1992.) · Vidi više »

Dramalj

Dramalj je naselje sjeverno od Crikvenice, kojoj administrativno pripada.

Novi!!: Latinski jezik i Dramalj · Vidi više »

Državljanstvo

Državljanstvo je poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji između države i pojedinca (odnosno njezinog državljanina).

Novi!!: Latinski jezik i Državljanstvo · Vidi više »

Državna matura

Učenici na državnoj maturi. Državna matura (lat. maturitas, maturus) je obvezni završni pismeni ispit koji učenici gimnazija polažu nakon završetka četvrtog razreda tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja.

Novi!!: Latinski jezik i Državna matura · Vidi više »

Državni arhiv u Rijeci

Državni arhiv u Rijeci Državni arhiv u Rijeci u svojim spremištima čuva pisano povijesno gradivo Kvarnerskoga kraja, Gorskoga kotara i dijela Istre, krajeve koji su imali burnu i bogatu prošlost koja je ostavila obilje pisanih tragova.

Novi!!: Latinski jezik i Državni arhiv u Rijeci · Vidi više »

Državni arhiv u Splitu

Državni arhiv u Splitu (DAS) osnovan je 1952. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Državni arhiv u Splitu · Vidi više »

Državno sveučilište u Sankt-Peterburgu

Državno sveučilište u Sankt-Peterburgu Pogled na Državno sveučilište u Sankt-Peterburgu Državno sveučilište u Sankt-Peterburgu (rus. Санкт-Петербургский государственный университет; lat. Universitas Publica Petropolitana) je rusko federalno javno sveučilište u Sankt Peterburgu.

Novi!!: Latinski jezik i Državno sveučilište u Sankt-Peterburgu · Vidi više »

Dream Theater

Dream Theater američki je progresivni metal sastav koji su 1985. godine pod imenom Majesty osnovali John Petrucci, John Myung i Mike Portnoy, studenti bostonske glazbene akademije Berklee College of Music.

Novi!!: Latinski jezik i Dream Theater · Vidi više »

Dregoviči

Položaj Dregoviča među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Dregoviči ili Drigaviči (bje. Дрыгавічы); istočnoslavensko pleme, preci bjeloruske nacije.

Novi!!: Latinski jezik i Dregoviči · Vidi više »

Drekavac (mitologija)

Drekavac je biće iz mitologije Južnih Slavena.

Novi!!: Latinski jezik i Drekavac (mitologija) · Vidi više »

Drevni jezici

Drevni jezici, u lingvistici naziv za jezike koji su se govorili u drevno (antičko) doba, prije naprimjer jednog milenija.

Novi!!: Latinski jezik i Drevni jezici · Vidi više »

Drijemovac

Drijemovac (lat. Leucojum), rod lukovačastih trajnica iz porodice Amaryllidaceae, dio je tribusa Galantheae.

Novi!!: Latinski jezik i Drijemovac · Vidi više »

Drijen

Drijen (drin, dren, drienak, drinja, drenić, drenovina, drinina, drinika, drenjak, drenjina, drenić, drnak, drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenjula, drinovina, rumeni dren, šupaljkahttps://www.agroklub.com/hortikultura/stablo-drijena-zavaralo-je-i-samog-vraga/49212/ lat. Cornus), rod polugrmova i drveća iz porodice drjenovki.

Novi!!: Latinski jezik i Drijen · Vidi više »

Drimis

Drimis (lat. Drimys), rod vazdazelenih grmova do drveća iz porodice Winteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Drimis · Vidi više »

Drivastska biskupija

Biskupija Drivast (lat. Dioecesis Drivastensis) je bila rimokatolička biskupija u Albaniji.

Novi!!: Latinski jezik i Drivastska biskupija · Vidi više »

Drjenolike

Drjenolike (lat. Cornales), biljni red iz razreda dvosupnica kojemu ime dolazi po rodu pulugrmova i drveća, Cornus (drijen) (četiri vrste rastu u Hrvatskoj), koje svoje ime daje i porodici drjenovki, nazivana i svibovine ili svibovače (Cornaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Drjenolike · Vidi više »

Drjenovke

Drjenovke (lat. Cornaceae), porodica dvosupnica iz reda drjenolike (Cornales), koja ime dobiva po rodu drijen (Cornus), kojemu pripada pedesetak priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Drjenovke · Vidi više »

Drniški pršut

Drniški pršut (tal. prosciutto prosušen, od lat. prae exsuctus, vulg. lat. perexsuctus vrlo isušen), izvorni drniški trajni suhomesnati proizvod, od svinjskog buta bez zdjeličnih kost koji se ubraja u hrvatske autohtone proizvode.

Novi!!: Latinski jezik i Drniški pršut · Vidi više »

Drnjanska pjesmarica

Drnjanska ili Ščrbačićeva pjesmarica, pjesmarica je koju je sastavio Juraj Ščrbačić ili Juraj Ščrbašić 1687. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Drnjanska pjesmarica · Vidi više »

Dromeosaurini

Dromeosaurini (lat. Dromaeosaurinae) su potporodica dromeosaurida.

Novi!!: Latinski jezik i Dromeosaurini · Vidi više »

Drozd

Drozdovi (lat. Turdidae) su porodica ptica koja pripada redu vrapčarki (Passeriformes).

Novi!!: Latinski jezik i Drozd · Vidi više »

Drozdovci

Drozdovci (lat. Mesitornithidae), porodica ptica smještena u vlastiti red Mesitornithiformes.

Novi!!: Latinski jezik i Drozdovci · Vidi više »

Društvene znanosti

Društvene znanosti čine znanstvene discipline koje se bave proučavanjem društvenog života grupa ljudi i pojedinaca.

Novi!!: Latinski jezik i Društvene znanosti · Vidi više »

Društveno veleučilište u Zagrebu

Društveno veleučilište u Zagrebu (lat. Academia Zagrabiensis) bilo je javno visoko učilište osnovano 27. svibnja 1998. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Društveno veleučilište u Zagrebu · Vidi više »

Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"

Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.

Novi!!: Latinski jezik i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »

Družba Božje Riječi

Misije Verbita u svijetu Družba Božje Riječi (lat. Societas Verbi Divini ili SVD) je katolička redovnička zajednica čiji se članovi se nazivaju verbiti.

Novi!!: Latinski jezik i Družba Božje Riječi · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Novi!!: Latinski jezik i Družba Isusova · Vidi više »

Družba Misionara Krvi Kristove

Družba Misionara (Predragocjene) Krvi Kristove (lat. Congregatio Presbyterorum a Pretiosissimo Sanguine, skr. CPPS, tal. La Congregazione dei Missionari del Preziosissimo Sangue) je muška katolička redovnička družba.

Novi!!: Latinski jezik i Družba Misionara Krvi Kristove · Vidi više »

Družba sestara Presvetog Srca Isusova

Družba sestara Presvetog Srca Isusova (pokrata: SCJ, prema lat. Societas sororum Sanctissimi Cordis Jesu), katolički je ženski karitativno-odgojni crkveni red koji je 1899. utemeljila Marija Krucifiksa Kozulić u suradnji s fra Arkanđelom iz Camerina, na Pomeriju u Rijeci.

Novi!!: Latinski jezik i Družba sestara Presvetog Srca Isusova · Vidi više »

Druga knjiga o Kraljevima

Druga knjiga o Kraljevima (hebr. מלכים ב, grč. Βαζιλεων, lat. Regum II) naslov je dvanaeste knjige Staroga zavjeta prema kanonu biblijskih knjiga Katoličke Crkve, koji ovu knjigu ubraja među Povijesne knjige.

Novi!!: Latinski jezik i Druga knjiga o Kraljevima · Vidi više »

Druga palatalizacija

Druga (regresivna) palatalizacija (poznatija pod nazivom sibilarizacija) naziv je za glasovnu promjenu koja se dogodila u općeslavenskom razdoblju praslavenskog jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Druga palatalizacija · Vidi više »

Druga Panonija

Druga Panonija ili Panonija Sekunda (lat. Pannonia Secunda, Pannonia Inferior ili Pannonia Sirmiensis), provincija kasnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Druga Panonija · Vidi više »

Drugi trijumvirat

Rimski aureus s likom Marka Antonija(lijevo) i Oktavijana (desno). Drugi trijumvirat je naziv za politički savez između Oktavijana (kasnije poznatog kao "August"), Marka Antonija i Marka Emilija Lepida, koji je sklopljen 26. studenog 43.

Novi!!: Latinski jezik i Drugi trijumvirat · Vidi više »

Druidi

knjige "The Costume of the Original Inhabitants of the British Islands" S.R. Meyricka i C.H. Smitha (1815.) Druidi (lat. druidae, iz galskoga; kelt. deru.

Novi!!: Latinski jezik i Druidi · Vidi više »

Drvenasta blitva

Drvenast blitva (lat. Beta trigyna), biljna vrsta iz prodice štirovki, jedna od nekoliko vrsta u rodu blitvi (Beta).

Novi!!: Latinski jezik i Drvenasta blitva · Vidi više »

Drvenasta mlječika

Drvenasta mlječika (drvolika mlječika, lat. Euphorbia dendroides), mediteranski grm iz porodice mlječikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Drvenasta mlječika · Vidi više »

Drveni ugljen

Drveni ugljen. Gorenje drvenog ugljena. Aktivni ugljen. Presjek kroz ''karbunicu''. Slaganje drva u krug u dvije ili tri razine prije pokrivanja s lišćem i travom, i samog paljenja. (oko 1890.) Stara napustena peć za dobivanje drvenog ugljena (u blizini Walkera, Arizona, SAD). slikarskog ugljena. Drveni ugljen dobiven od piljevine. Zrnca bezdimnog baruta imaju oko 15 % drvenog ugljena. MW. drvnim plinom. Vuglenica Drveni ugljen je gorivo koje nastaje pri termičkoj razgradnji suhog drva (13 do 18 % vlage) bez kisika pri zagrijavanju iznad 275 °C (piroliza).

Novi!!: Latinski jezik i Drveni ugljen · Vidi više »

Drvo života (biljka)

Drvo života (lat. Arborvitae), lisnata dekorativna biljka porijeklom iz Afrike i Male Azije, pa joj zato i ljeti i zimi treba sobna temperatura.

Novi!!: Latinski jezik i Drvo života (biljka) · Vidi više »

Drvo krastavac

Drvo krastavac (Averhoa, drvo–krastavac, drvokrastavac, lat. Averrhoa), biljni rod iz porodice ceceljevki s četiri priznate vrste.

Novi!!: Latinski jezik i Drvo krastavac · Vidi više »

Drvo majmunskog kruha

Drvo majmunskog kruha (majmunski kruh, baobab, lat. Adansonia digitata), vrsta korisnog bjelogoričnog drveta iz Afrike, poznato i kao drvo majmunskog kruha.

Novi!!: Latinski jezik i Drvo majmunskog kruha · Vidi više »

Drvoliki eonijum

Drvoliki eonijum (lat. Aeonium arboreum), vrsta suptropske sukulentne biljke iz porodice tustikovki, domorodna na Kanarskim otocima i Madeiri.

Novi!!: Latinski jezik i Drvoliki eonijum · Vidi više »

Dualizam

Dualizam (latinski dualis dvojan, dvostruk), općenito označava neku dvojnost, dvojstvo.

Novi!!: Latinski jezik i Dualizam · Vidi više »

Dualizam (fizika)

čestice i kao valovi (dualizam). Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Dualizam (novolatinski dualismus, prema latinskom dualis: dvojan, dvostruk), u fizici, je svojstvo elektromagnetskog zračenja (foton) i osnovnih čestica tvari da pokazuju i valna i čestična svojstva, ovisno o okolnostima opažanja.

Novi!!: Latinski jezik i Dualizam (fizika) · Vidi više »

Duša svijeta

Duša svijeta (grč. ψυχή κόσμου, lat. Anima mundi), u filozofiji, pojam za sveprožimajuću duhovnu silu koja oživljava svijet.

Novi!!: Latinski jezik i Duša svijeta · Vidi više »

Dušnik

Dušnik (lat. trachea) cijev je unutarnjeg promjera od 20 do 25 mm i dužine 10 – 16 cm te je dio dišnog sustava.

Novi!!: Latinski jezik i Dušnik · Vidi više »

Dušo Kristova

Isus na Evanđelistaru iz Speyera. Dušo Kristova (lat. "Anima Christi") katolička je molitva Isusu srednjovjekovnoga podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Dušo Kristova · Vidi više »

Dužd

Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.

Novi!!: Latinski jezik i Dužd · Vidi više »

Dubačac

Dubačac (suhačica, zgriačica, dupčac; lat. Teucrium), biljni rod iz porodice medićevki (usnača (Lamiaceae) kojoj pripada preko 280 priznatih vrsta (bez hibrida) listopadnih i vazdazelenih trajnica, polugrmova i grmova raširenih po svim kontinentima. U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta: Arduinov, grozdasti, obični, žuti, grmoliki, zeleni, pustenasti, lukovičasti i kaduljasti dubačac kao i najpoznatija vrsta trava iva. Močvarni dubačac (T. scordium subsp. scordioides), podvrsta je lukovičastog dubačca.

Novi!!: Latinski jezik i Dubačac · Vidi više »

Duboki kostelji

Duboki kostelji (lat. Centrophoridae) porodica morskih pasa kojoj pripadaju dva roda s ukupno 18 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Duboki kostelji · Vidi više »

Dubravko Škiljan

Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac, semiotičar, filolog i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Dubravko Škiljan · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Latinski jezik i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovačka zečina

Dubrovačka zečina (lat. Centaurea ragusina) je hrvatska endemska biljka iz porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Dubrovačka zečina · Vidi više »

Dubrovački misal

Dubrovački misal (lat. Missale Ragusinum) je katolička misna knjiga nastala u Dubrovniku u 12.

Novi!!: Latinski jezik i Dubrovački misal · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Latinski jezik i Dubrovnik · Vidi više »

Dudleja

Dudleja (lat. Dudleya) je rod od oko 40 vrsta trajnica koje dolaze iz jugozapada SAD-a i Meksika.

Novi!!: Latinski jezik i Dudleja · Vidi više »

Dudov svilac

Dudov svilac (lat. Bombyx mori) je bjelkasti leptir iz porodice pravih prelaca ili svilaca (lat. Bombycidae).

Novi!!: Latinski jezik i Dudov svilac · Vidi više »

Dudovke

Dudovke (lat. Moraceae), biljna porodica dvosupnica u redu ružolike (Rosales) koja je dobila ime po rodu dudova (Morus).

Novi!!: Latinski jezik i Dudovke · Vidi više »

Duduk

Duduk (armenski դուդուկ ili ciranapoh, ծիրանափող) je drveno puhačko glazbalo (aerofon), navodno izvornog armenskog podrijetla, sličan klarinetu ili oboi.

Novi!!: Latinski jezik i Duduk · Vidi više »

Dugin eukaliptus

Dugin eukaliptus (eukaliptus duginih boja, dugino drvo, lat. Eucalyptus deglupta), vrsta je vazdazelenog drveta iz roda eukaliptusa, porodica mirtovki.

Novi!!: Latinski jezik i Dugin eukaliptus · Vidi više »

Duglazija

Duglazija (lat. Pseudotsuga) su rod iz porodice borovki (Pinaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Duglazija · Vidi više »

Dugobrki somovi

Dugobrki somovi (lat. Pimelodidae), porodica somovki iz Srednje i Južne Amerike, rasprostranjena na sjever do najjužnijeg Meksika.

Novi!!: Latinski jezik i Dugobrki somovi · Vidi više »

Dugocvjetna lužarka

Dugocvjetna lužarka (lat. Sternbergia colchiciflora), manja biljčica iz porodice zvanikovki, jedna od dviju vrsta lužarki koje rastu i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Dugocvjetna lužarka · Vidi više »

Dugolisna metvica

Dugolisna metvica (lat. Mentha longifolia), trajnica iz porodice medićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Dugolisna metvica · Vidi više »

Dugong

Dugong (lat. Dugong dugon) - veliki morski sisavac, jedan od četiri živih vrsta iz reda sirena.

Novi!!: Latinski jezik i Dugong · Vidi više »

Dugonoga guska

Dugonoga guska (svrakolika guska, crno-bijela guska, lat. lat. Anseranas semipalmata) je jedina vrsta iz porodice ptica Anseranatidae.

Novi!!: Latinski jezik i Dugonoga guska · Vidi više »

Dugorepe sjenice

Dugorepe sjenice (lat. Aegithalidae) su porodica ptica iz reda vrapčarki.

Novi!!: Latinski jezik i Dugorepe sjenice · Vidi više »

Dugouhi jež

Dugouhi jež (lat. Hemiechinus auritus) je vrsta ježa porijeklom iz srednjoazijskih zemalja i nekih zemljama Bliskog istoka.

Novi!!: Latinski jezik i Dugouhi jež · Vidi više »

Dugovača

Dugovača (romuleja; lat. Romulea), rod jednosupnica, s 112 vrsta trajnica (bez hibrida) raširenih od Velike Britanije, pa preko zapadne Europe i Mediterana do južne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Dugovača · Vidi više »

Duh (razdvojba)

* Duh Sveti, treća božanska osoba u kršćanstvu, a koja zajedno s Ocem i Sinom čini Presveto Trojstvo.

Novi!!: Latinski jezik i Duh (razdvojba) · Vidi više »

Duh (zagrebački biskup)

Biskup Duh prvi je zagrebački biskup, kojega je na tu dužnost oko 1094. imenovao utemeljitelj biskupije, ugarski kralj Ladislav I. Po narodnosti je bio Čeh, dok neki tvrde da je bio Slovak.

Novi!!: Latinski jezik i Duh (zagrebački biskup) · Vidi više »

Duhan

Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.

Novi!!: Latinski jezik i Duhan · Vidi više »

Duhovnost

Duhovnost ili latinizam spiritualnost (lat. spiritus: udah, disanje, duh), stanje je svijesti u kojemu se čovjek predaje razvoju vlastita duha kroz vjersku posvećenost Bogu, odnosno, čovjekovo osobno traganje za odgovorima na pitanja života, smrti, smisla, postojanja i odnosa s nadnaravnim.

Novi!!: Latinski jezik i Duhovnost · Vidi više »

Dujam II. de Judicibus

Dujam II.

Novi!!: Latinski jezik i Dujam II. de Judicibus · Vidi više »

Dukat

Giovannija Dandola (1280. – 1288.) Pietra Gradeniga (1289. – 1310.) Dukat iz 1582. godine Nizozemski dukat iz 1724. godine Franje Josipa I. izdan oko 1910. godine Dukat je zlatnik koji je bio u uporabi u brojnim europskim zemljama do Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Latinski jezik i Dukat · Vidi više »

Duklja (grad)

''Grad Duklja'' Crne Gore'' Duklja (izvorno, latinski Doclea, na crnogor.ćiril. Дукља) je najznačajniji urbani centar za rimskoga razdoblja na području suvremene Crne Gore, u okolici Podgorice, u okviru provincije Prevalis.

Novi!!: Latinski jezik i Duklja (grad) · Vidi više »

Dukljani

Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.

Novi!!: Latinski jezik i Dukljani · Vidi više »

Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti

Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti (crnogorski: Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, latinski: Academia Dioclitiana Scientiarum et Artium; DANU) obrazovna je akademija u Crnoj Gori.

Novi!!: Latinski jezik i Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Dukljanska crkva

Dukljanska crkva (lat. Dioclitana ecclesia), Dukljanska nadbiskupija (lat. Dioecesis Docleensis) ili Arhiepiskopija Dukljanske crkve (Archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae) bila je rimokatolička nadbiskupija u Crnoj Gori.

Novi!!: Latinski jezik i Dukljanska crkva · Vidi više »

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Novi!!: Latinski jezik i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Latinski jezik i Dunav · Vidi više »

Dunavski limes

Dunavski limes (latinski Danuvium limes) je veličanstvena granična crta (limes) utvrda kojom je od 1.

Novi!!: Latinski jezik i Dunavski limes · Vidi više »

Dunjarica

Dunjarica (mušmulica, mušmulja; lat. Cotoneaster) rod grmova i drveća iz porodice Rosaceae, dio je podtribusa Pyrinae.

Novi!!: Latinski jezik i Dunjarica · Vidi više »

Dupin (zviježđe)

Dupin (lat. Delphinus) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Dupin (zviježđe) · Vidi više »

Dur

Dur (od lat. durus.

Novi!!: Latinski jezik i Dur · Vidi više »

Dux (crnogorski vladarski naslov)

Dux lat. gospodar, vladalac, vojvoda, poglavica, dužd, knez, itd.

Novi!!: Latinski jezik i Dux (crnogorski vladarski naslov) · Vidi više »

Dvoštitka

Dvoštitka (mahunka, mohunik; lat. Biscutella), rod trajnica iz porodice krstašica od oko 40 ili više vrsta zeljastog bilja i manjeg grmlja iz Sredozemlja i Srednje Europe, i dalje u dijelovima Azije, od Turske do Irana i Arapskog poluotoka i sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Dvoštitka · Vidi više »

Dvobojnica

Dvobojnica (lat. Dichrocephala), biljni rod iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Dvobojnica · Vidi više »

Dvoglavi bedreni mišić

85px 85px Dvoglavi bedreni mišić (lat. musculus biceps femoris) dugi je mišić stražnje strane natkoljenice.

Novi!!: Latinski jezik i Dvoglavi bedreni mišić · Vidi više »

Dvogodišnji dimak

Dvogodišnji dimak (lat. Crepis biennis) dvogodišnja raslinja iz poodice glavočika raširena po Europi, uključujući Hrvatsku (Velebit).

Novi!!: Latinski jezik i Dvogodišnji dimak · Vidi više »

Dvogrba deva

Dvogrba ili baktrijska deva (lat. Camelus bactrianus) krupni je parnoprstaš iz porodice deva kojemu su prirodno stanište stepe istočne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Dvogrba deva · Vidi više »

Dvojbeni ljubor

Dvojbeni ljubor (lat. Lindernia dubia), američka autohtona vrsta ljubora, biljke iz porodice ljuborovki.

Novi!!: Latinski jezik i Dvojbeni ljubor · Vidi više »

Dvojno nazivlje

Dvojno nazivlje ili binarna nomenklatura u biologiji označava službenu metodu imenovanja vrsta koju je uveo Linnaeus.

Novi!!: Latinski jezik i Dvojno nazivlje · Vidi više »

Dvokrilci

Čišćenje Sarcophaga aurifrons Exoprosopa capucina Geranomyia unicolor Dvokrilci (lat. Diptera; sin. Muscida) su red malih do srednje velikih kukaca slabo hitinizirane kože.

Novi!!: Latinski jezik i Dvokrilci · Vidi više »

Dvoličnjakovke

Dvoličnjakovke (lat. Proteaceae), biljna porodica u redu Proteales.

Novi!!: Latinski jezik i Dvoličnjakovke · Vidi više »

Dvoliska

Dvoliska (lat. Zygophyllum), tipski rod porodice dvoliskovica.

Novi!!: Latinski jezik i Dvoliska · Vidi više »

Dvoliskovice

Dvoliskovice (lat. Zygophyllaceae), biljna porodica iz reda Zygophyllales, koja dobiva ime po rodu Zygophyllum.

Novi!!: Latinski jezik i Dvoliskovice · Vidi više »

Dvolist

Dvolist (vimenjak, šumski zumbul, lat. Platanthera), veliki biljni rod iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Dvolist · Vidi više »

Dvoljušturci

Dvoljušturci (lat. Ostracoda), razred rakova u nadrazredu Oligostraca.

Novi!!: Latinski jezik i Dvoljušturci · Vidi više »

Dvopilka

Dvopilka (lat. Biserrula), biljni rod po nekim autorima sinonim je za Astragalus, ili kozlinac, porodica mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Dvopilka · Vidi više »

Dvoplodnica

Dvoplodnica (dihondra; lat. Dichondra), biljni rod iz porodice slakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Dvoplodnica · Vidi više »

Dvoprstenasta pečurka

Dvoprstenasta pečurka (lat. Agaricus bitorquis) je jestiva gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Dvoprstenasta pečurka · Vidi više »

Dvorac Toompea

Dvorac Toompea (est.: Toompea loss; lat.: Castrum Danorum), dvorac je na brdu Toompea u središnjem dijelu Tallinna, glavnoga grada Estonije.

Novi!!: Latinski jezik i Dvorac Toompea · Vidi više »

Dvorežnjasti ginko

Dvorežnjasti, dvolapi ili dvokrpi ginko ili japanska lijeska (lat. Ginkgo biloba) je jedinstvena vrsta stabla bez živih bliskih srodnika.

Novi!!: Latinski jezik i Dvorežnjasti ginko · Vidi više »

Dvoredac

Dvoredac (lat. Diplotaxis), biljni rod iz porodice krstašica.

Novi!!: Latinski jezik i Dvoredac · Vidi više »

Dvornik

Dvornik (dreslin, norava, lat. Polygonum nom. cons.), najvažniji rod u porodici dvornikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Dvornik · Vidi više »

Dvornikovke

Dvornikovke (dvornjače, dvornici; lat. Polygonaceae), biljna porodica nekad klasificirana vlastitom redu Polygonales (dvornikolike), po novijoj podjeli pripada redu Caryophyllales.

Novi!!: Latinski jezik i Dvornikovke · Vidi više »

Dvostruka herma Sokrata i Seneke

Pogled na Sokrata i herme na nekadašnjoj lokaciji u Pergamonmuseumu Dvostruka Herma Sokrata i Seneke starorimska je statua iz prve polovice trećeg stoljeća nove ere.

Novi!!: Latinski jezik i Dvostruka herma Sokrata i Seneke · Vidi više »

Dvostruki križ

Dvostruki križ Dvostruki križ (lorenski, patrijaršijski, dupli) sastoji se od jedne okomite linije, koja pri vrhu pod pravim kutom siječe dvije kraće vodoravne linije, koje su jedna ispod druge, od kojih je niža obično duža.

Novi!!: Latinski jezik i Dvostruki križ · Vidi više »

Dvosupnice

Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.

Novi!!: Latinski jezik i Dvosupnice · Vidi više »

Dvozub

Dvozub (lat. Bidens), rod jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka i trajnica iz porodice Compositae.

Novi!!: Latinski jezik i Dvozub · Vidi više »

Ečeverija

Ečeverija (lat. Echeveria) rod trajnica, polugrmova i grmova koji pripada porodici Crassulaceae Postrojbina: uglavnom Srednja Amerika.

Novi!!: Latinski jezik i Ečeverija · Vidi više »

Ešinantus

Ešinantus (lat. Aeschynanthus), rod vazdazelenog bilja iz Kine i tropske Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Ešinantus · Vidi više »

Ešinomene

Ešinomene (lat. Aeschynomene), rod uspravnih ili polegnutih polugrmova, grmova i jednogodišnjeg raslinja i trajnica raširrenog najviše po južnoj polutki u Africi, Aziji, Australiji, Srednjoj i Južnoj Americi, te na jugu SAD-a. Pripada porodici mahunarki, i dio je tribusa Dalbergieae.

Novi!!: Latinski jezik i Ešinomene · Vidi više »

Edelweiss (pjesma)

Alpski cvijet planinski runolist Edelweiss je pjesma iz mjuzikla ''Moje pjesme, moji snovi'' (1965.) (engl. Sound of music).

Novi!!: Latinski jezik i Edelweiss (pjesma) · Vidi više »

Edikt

Edikt (lat. edictum) je naziv za dokument kojim se službeno objavljuje zakon ili uredba sa zakonskom snagom.

Novi!!: Latinski jezik i Edikt · Vidi više »

Edil

Edili (lat. aedes, hram) su bili viši činovnici gradske uprave u starom Rimu.

Novi!!: Latinski jezik i Edil · Vidi više »

Edirne

Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).

Novi!!: Latinski jezik i Edirne · Vidi više »

Edmontosaurus

Edmontosaurus je rod dinosaura s pačjim kljunom koji nisu imali krijestu na glavi.

Novi!!: Latinski jezik i Edmontosaurus · Vidi više »

Eduard Douwes Dekker

Eduard Douwes Dekker (Amsterdam, 2. ožujka 1820. – Nieder-Ingelheim, Njemačka, 19. veljače 1887.) bio je nizozemski pisac i slobodni zidar, poznat pod pseudonimom Multatuli (lat. multa tuli, mnogo sam patio) pod kojim piše i svoj najbolji roman - Max Havelaar (1860.), satiru u kojoj je obznanio velika kolonijalna iskorištavanja u Nizozemskoj istočnoj Indiji (današnjoj Indoneziji).

Novi!!: Latinski jezik i Eduard Douwes Dekker · Vidi više »

Eduard VI.

Eduard VI. (Hampton Court Palace, 12. listopada 1537. – Greenwich Palace, 6. srpnja 1553.), engleski kralj te jedini muški nasljednik Henrika VIII. U njega se polagalo velike nade, prvenstveno da će nastaviti dinastiju Tudor.

Novi!!: Latinski jezik i Eduard VI. · Vidi više »

Edward Jenner

Portret Edwarda Jennera Edward Jenner (17. svibnja 1749. – 26. siječnja 1823.) je bio engleski liječnik iz Berkeleyu, u Gloucestershire, poznat po radu kojim je u medicinu uveo cjepivo za velike boginje, mnogi ga smatraju "ocem imunologije", te mnogi smatraju da je njegovo otkriće spasilo više života nego bilo koje drugo otkriće do sada.

Novi!!: Latinski jezik i Edward Jenner · Vidi više »

Egerija (biljni rod)

Egerija (lat. Egeria), nekadašnji rod od 3 vrste vodenih trajnica iz porodice žabogrizovki.

Novi!!: Latinski jezik i Egerija (biljni rod) · Vidi više »

Eginecija

Eginecija (lat. Aeginetia), biljni rod iz porodice volovotkovki raširen po tropskoj i suptropskoj Aziji i Kamerunu.

Novi!!: Latinski jezik i Eginecija · Vidi više »

Egipatska plava

Pigment egipatska plava. nilskog konja, 3800 - 1710 pr. Kr. (Pariz, Louvre). Egipatska plava boja, poznata i kao kalcijev bakreni silikat, CaCuSi4O10 ili CaOCuO(SiO2)4, kalcijev bakreni tetrasilikat ili kuprorivait, pigment je koji se u drevnom Egiptu koristio tisućama godina.

Novi!!: Latinski jezik i Egipatska plava · Vidi više »

Egle

Egle (lat. Aegle), rod korisnog drveća iz porodice rutovki (Rutaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Egle · Vidi više »

Egzantem subitum

Egzantem subitum ili rozeola infantum (lat. roseola infantum) ili trodnevna vrućica je bolest koju karakterizira povišena tjelesna temperatura koja traje tri dana, nakon čega brzo izbija osip.

Novi!!: Latinski jezik i Egzantem subitum · Vidi više »

Egzekvatura

Franklina D. Roosevelta ua francuskog konzula Charlesa de Ferrya de Fontnouvellea iz 1938. Egzekvatura (od latinski exequatur - neka se izvrši), u konzularnim odnosima, predstavlja službeni akt države primateljice kojim ona odobrava obavljanje konzularnih funkcija šefu konzularnog ureda na konzularnom području određenom u patentnom pismu.

Novi!!: Latinski jezik i Egzekvatura · Vidi više »

Egzibicionizam

Egzibicionizam ili Ekshibicionizam (lat. exhĭbēre, pokazati) je težnja za vlastitim pokazivanjem, isticanjem samog/e sebe, ali i seksualno nastrano ponašanje koje se očituje pokazivanjem dijelova tijela ili spolnih organa drugim ljudima pri čemu eksibicionisti postižu spolni užitak i zadovoljavanje, koje u najtežim slučajevima može biti popraćeno masturbacijom.

Novi!!: Latinski jezik i Egzibicionizam · Vidi više »

Egzorcist (1973.)

Egzorcist, poznat i kao Istjerivač đavola (eng. The Exorcist) je američki horor film iz 1973. godine kojeg je režirao William Friedkin prema istoimenoj noveli iz 1971.g. koju je napisao William Peter Blatty.

Novi!!: Latinski jezik i Egzorcist (1973.) · Vidi više »

Egzorcizam Emily Rose

Egzorcizam Emily Rose (eng. The Exorcism of Emily Rose) je američki horor film iz 2005. godine, kojeg je režirao Scott Derrickson.

Novi!!: Latinski jezik i Egzorcizam Emily Rose · Vidi više »

Ehmeja

Ehmeja (lat. Aechmea nom. cons.), rod vazdazelenih epifitnih trajnica iz porodice Bromeliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ehmeja · Vidi više »

Ehokardiografija

brzine i smjera protoka krvi. Trodimenzionalni ehokardiogram srca gledan s vrha. gibanju njihova izvora ili promatrača. Ehokardiografija je skupina neinvazivnih pretraga srca ultrazvukom.

Novi!!: Latinski jezik i Ehokardiografija · Vidi više »

Eisack

Eisack (njemački: Eisack, talijanski: Isarco, latinski: Isarus ili Isarcus) rijeka je u sjevernoj Italiji, druga po veličini rijeka u Južnom Tirolu.

Novi!!: Latinski jezik i Eisack · Vidi više »

Eja

William-Adolphe Bouguereau: Eja, 1881. Eja ili Eos (grč, Êốs) u grčkoj mitologiji boginja je praskozorja i jutarnjeg rumenila neba, kći Titana Hiperiona i njegove žene Tije, božica praskozorja i jutarnjeg rumenila neba.

Novi!!: Latinski jezik i Eja · Vidi više »

Eja livadarka

Eja livadarka (lat.: Circus pygargus) je ptica selica iz porodice eja.

Novi!!: Latinski jezik i Eja livadarka · Vidi više »

Eja močvarica

Eja močvarica (latinski: Circus aeruginosus) velika je eja, ptica grabljivica, koja nastanjuje Paleoarktičku zonu i Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Eja močvarica · Vidi više »

Ejakulat

petrijevoj zdjelici Sperma (od grčke riječi σπέρμα, spérma, što znači sjeme) ili ejakulat (od latinske riječi eiaculari: izbaciti, odnosno eiaculatum: ono što je izbačeno) mutna je mliječnobijela do blijedožuta tekućina koja se pod određenim uvjetima izbacuje iz sjemenih puteva, a sastoji se od spermija, sekreta spolnih žlijezda i sekreta epididimisa.

Novi!!: Latinski jezik i Ejakulat · Vidi više »

Ejante

Ejante (lat. Vanda sanderiana), vrsta orhideje iz roda Vanda, nekada uključivana u vlastiti rod Euanthe.

Novi!!: Latinski jezik i Ejante · Vidi više »

Ejektor

Ejektor kod parnih lokomotiva je služio za izbacivanje pare u atmosferu. Ejektor (prema lat. eiectus, particip prošli od eicere: izbacivati) je naprava za crpenje i usisavanje pare, plina ili tekućine; služi za isisavanje zraka iz kondenzatora parnih postrojenja, za provjetravanje rovova u rudnicima i slično.

Novi!!: Latinski jezik i Ejektor · Vidi više »

Eklipta

Eklipta (lat. Eclipta), biljni rod iz porodice glavočika raširen po suptropskom i tropskom Novom i Starom svijetu, dvije vrste su iz Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Eklipta · Vidi više »

Ekocid

Ekocid je izraz koji označava naglu promjenu prirodnog okoliša na određenom području, te zajedno s njom vezano naglo izumiranje ili migraciju tamošnje flore i faune.

Novi!!: Latinski jezik i Ekocid · Vidi više »

Ekscentar preša

Način rada mehaničke ekscentar preše. Ekscentar preša koja se koristila u automobilskoj industriji. Ekscentar preša se koriste za brzo kovanje predmeta malih izmjera (dimenzija).

Novi!!: Latinski jezik i Ekscentar preša · Vidi više »

Eksekija

atička amfora s crnim figurama, cca. 540-530. pr. Kr., Britanski muzej (B 210) Eksekija (grčki: Εξηκίας, Exekias, latinski: Execias) bio je drevni grčki grnčar i slikar koji je živio oko 550. pr. Kr. - 525. pr. Kr. u Ateni.

Novi!!: Latinski jezik i Eksekija · Vidi više »

Eksklaustracija

Eksklaustracija (lat. ex + claustrum.

Novi!!: Latinski jezik i Eksklaustracija · Vidi više »

Eksohorda

Eksohorda (lat. Exochorda), monotipski rod ružovki čija je jedina vrsta E. racemosa, listopadni uspravni grm iz srednje Azije i jugoistočne Kine Ima duguljaste listove, oko 4-6 cm (1,6-2,4 inča) duge i 1-2 cm (0,39-0,79 inča) široke.

Novi!!: Latinski jezik i Eksohorda · Vidi više »

Eksploziv

Eksploziv (lat. explodere - raspasti se), kemijski spoj ili smjesa spojeva u kojima se djelovanjem vanjskog impulsa u obliku topline, udara, trenja i sl.

Novi!!: Latinski jezik i Eksploziv · Vidi više »

Ekspozicija

Primjer ekspozicije dugačke nekoliko satihttp://www.astrosurf.com/sguisard/Pagim/Paranal_Star_Trails.html astrosurf.com, pristupljeno 25. veljače 2012. - zvijezde na nebu ostavljaju tragove Ekspozicija od 15 sekundi valove "pretvara" u maglu Ekspozicija (lat. expositio - izložba) u svijetu fotografije je izlaganje fotografskog filma, ploče, papira ili senzora svjetlosti.

Novi!!: Latinski jezik i Ekspozicija · Vidi više »

Ekspozicija (razdvojba)

Ekspozicija (lat. expositio) može biti izlaganje, izloženost (na primjer Suncu) ili izložba.

Novi!!: Latinski jezik i Ekspozicija (razdvojba) · Vidi više »

Ekstrakt

Ekstrakt (lat. extractum, particip pasivni od extrahere: izvući) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Ekstrakt · Vidi više »

Ekstremitet

živih bića. Pod ekstremitetima (lat.) se najčešće podrazumijevaju dijelovi ljudskog ili životinjskog tijela koji su ekstremno istureni u odnosu na trup.

Novi!!: Latinski jezik i Ekstremitet · Vidi više »

Ekumenski sabor

Ekumenski sabor (grč. Οικουμενική Σύνοδος; lat. Concilium oecumenicum), nazivan još i Ekumenski koncil naziv je za sastanak biskupa cijele Crkve, koji su se sabrali kako bi razgovarali i odlučivali o crkvenom nauku i djelovanju.

Novi!!: Latinski jezik i Ekumenski sabor · Vidi više »

Ekvatorska montaža

Njemačka ekvatorska montaža. Ekvatorska montaža. Ekvatorska montaža. Ekvatorska montaža ili paralaktička montaža je postavljanje astronomskoga teleskopa na dvije osovine odabrane tako da se prilikom praćenja dnevnoga gibanja nebeskih tijela teleskop okreće samo oko jedne od njih: osovine usporedne sa Zemljinom rotacijskom osi (polarne osovine) okreću se brzinom kojom se okreće nebeska sfera, to jest 360° za jednoga zvjezdanog dana.

Novi!!: Latinski jezik i Ekvatorska montaža · Vidi više »

Ekvivalencija

Ekvivalencija ili ekvivalentnost (kasnolat. aequivalentia) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Ekvivalencija · Vidi više »

Elagabal

Elagabal Marko Aurelije Antonin znan pod imenom Elagabal ili Heliogabal (lat. Elagabalus ili Heliogabalus) rimski car (203. – 11. ožujka 222.). Rođen kao Avit Varije Basijan, bio je podrijetlom Sirijac, sin Julije Simiamire i Seksta Varija Marcela iz dinastije Severa, te je već od najranijih dana služio orijentalnom bogu El-gabalu u svome rodnome gradu Emesi (današnji Homs u Siriji).

Novi!!: Latinski jezik i Elagabal · Vidi više »

Eland

Eland (lat. Taurotragus) je rod antilopa iz porodice goveda (lat. Bovinae) koji obitava na afričkim savanama.

Novi!!: Latinski jezik i Eland · Vidi više »

Eland antilopa

Eland antilopa (lat. Taurotragus oryx) - vrsta antilope iz roda Taurotragus.

Novi!!: Latinski jezik i Eland antilopa · Vidi više »

Elastičnost

Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Latinski jezik i Elastičnost · Vidi više »

Elšolcija

Elšolcija (lat. Elsholtzia), rod jednogodišnjeg raslinja i polugrmova iz porodice medićevki smješten u tribus Elsholtzieae, dio potporodice Nepetoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Elšolcija · Vidi više »

Elegantna ciklama

Elegantna ciklama (lat. Cyclamen coum subsp. elegans; sin. Cyclamen elegans) je podvrsta zimske ciklame, biljke iz roda ciklama koja nastanjuje područje planinskog lanca Alborz u sjevernom Iranu i jugoistočnom Azerbajdžanu.

Novi!!: Latinski jezik i Elegantna ciklama · Vidi više »

Električni kondenzator

Različite vrste električnih kondenzatora: višeslojni keramički, disk-keramički, višeslojni folijski, cjevasti keramički, polistirolski (aksijalni i radijalni), elektrolitski. Prvi opisani električni kondenzator je nazvan Leidenska boca iz 1745. Pločasti električni kondenzator. Kondenzator promjenjivog kapaciteta. Blok kondenzatori su kondenzatori stalnog kapaciteta. tantalom. Elektrokemijski kondenzatori vrlo velikih kapaciteta ili superkondenzatori. Pri paralelnom spajanju spoje se međusobno sve plus obloge pojedinih kondenzatora i sve minus obloge. Pri serijskom spajanju spoji se minus pol jednog kondenzatora s plus polom drugog kondenzatora. Električni kondenzator (njem. Kondensator, prema lat. condensare: zbiti, zgusnuti) je dio (element) električnoga strujnoga kruga kojemu je osnovno svojstvo sposobnost pohrane energije u obliku električnoga naboja razdvojenoga priključenjem električnoga napona između dviju vodljivih ploha (elektrode), međusobno odvojenih nevodljivim slojem (električni izolator ili dielektrik).

Novi!!: Latinski jezik i Električni kondenzator · Vidi više »

Elektricitet

grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité  elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.

Novi!!: Latinski jezik i Elektricitet · Vidi više »

Elektrokemija

Elektrokemija jedna je od grana kemije.

Novi!!: Latinski jezik i Elektrokemija · Vidi više »

Elektrolitska disocijacija

vode. galvanskih članaka. natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. natrijeva klorida. Elektrolitska disocijacija je rastavljanje elektrolita na ione otapanjem ili taljenjem, što je uzrok električnoj vodljivosti njihovih otopina ili talina.

Novi!!: Latinski jezik i Elektrolitska disocijacija · Vidi više »

Elektroplatiranje

bakrenog sulfata (bakrenje). tiskane pločice. hrane). Sinclair ZX Spectrum). Poniklani predmeti. cinkom i upravo završeni izratci. bakar na aluminiju. Stirlingovog motora. Elektroplatiranje ili galvanostegija je nanošenje tankog sloja nekog metala na površinu predmeta izrađenog od drugog metala radi zaštite, uljepšavanja ili postizanja određenih površinskih svojstava.

Novi!!: Latinski jezik i Elektroplatiranje · Vidi više »

Elektrotehnika

Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.

Novi!!: Latinski jezik i Elektrotehnika · Vidi više »

Element

Element (lat. elementum: počelo) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Element · Vidi više »

Elevacija

zenitnom daljinom.

Novi!!: Latinski jezik i Elevacija · Vidi više »

Elevator

Elevatori u luci Hamburg. Elevator za sipki materijal: 1. traka s vedricama, 2. pogonski mehanizam, 3. natezni uređaj, 4. odvodna sipka, 5. kućište elevatora, 6. podnožje elevatora s usipnim lijevkom, 7. poklopac otvora za održavanje, 8. vodilica trake. Pričvršćenje vedrica: a) na traku, b) na dva lanca, c) na jedan lanac. silom težom (slobodno), e) pražnjenje silom teže (koljenčasto). Elevatori za komadnu robu: a) elevator s konzolama, b) elevator s vješalicama; 1. vučni lanac, 2. pogonski lančanik, 3. vješalica, 4. pogonski mehanizam, 5. natezni lančanik, 6. konzola. Elevator (engl., od kasnolat. elevator: podizatelj) je uređaj za prijenos (transport) materijala (prenosilo), najčešće okomiti, rjeđe pod nagibom.

Novi!!: Latinski jezik i Elevator · Vidi više »

Elijan Taktičar

Elijan Taktičar (lat. Aelianus Tacticus) (kraj 1. i početak 2. stoljeća) bio je grčko-rimski vojni pisac, poznat kao autor knjige O taktičkim porecima Grka (Περί Στρατηγικών Τάξεων Ελληνικών) u kojoj je detaljno opisao pješaške taktiku helenističkih država u razdoblju nakon smrti Aleksandra Velikog kao i tada korištene metode drila.

Novi!!: Latinski jezik i Elijan Taktičar · Vidi više »

Elije Donat

Nirnberške kronike Elije Donat (latinski: Aelius Donatus) bio je rimski gramatičar koji je živio u 4. stoljeću.

Novi!!: Latinski jezik i Elije Donat · Vidi više »

Elimljani

Okvirna karta drevnih naroda na Siciliji. Elimljani (grčki Elymoi, latinski Elymi) su bili drevni narod koji je živio na zapadnom dijelu Sicilije u brončanom dobu i klasičnom periodu.

Novi!!: Latinski jezik i Elimljani · Vidi više »

Elita

Studenti elitne institucije École Polytechnique u kojoj se školuju budući generali, znanstvenici, inženjeri, državni službenici, gospodarstvenici i političari u službi francuske države. Elita (lat. eligere.

Novi!!: Latinski jezik i Elita · Vidi više »

Elizabeta I.

Elizabeta I. (Palača Placentia, 7. rujna 1533. – Palača Richmond, 24. ožujka 1603.), engleska kraljica.

Novi!!: Latinski jezik i Elizabeta I. · Vidi više »

Elongacija

kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).

Novi!!: Latinski jezik i Elongacija · Vidi više »

Elongacija (razdvojba)

Elongacija (kasnolat. elongatio) je produljenje, produžetak; udaljenje; rastezanje; odugovlačenje.

Novi!!: Latinski jezik i Elongacija (razdvojba) · Vidi više »

Elysium

Elysium je vulkanska regija na Marsu, druga po veličina iza Tharsisa.

Novi!!: Latinski jezik i Elysium · Vidi više »

Emanacija

Emanacija (lat. emanare, istjecati), u filozofiji proistjecanje nečega nižega iz nečega višega.

Novi!!: Latinski jezik i Emanacija · Vidi više »

Emancipacija

Emancipacija je termin koji se upotrebljava pri opisivanju različitih nastojanja za dobivanje političkih prava ili ravnopravnosti za često obespravljenu skupinu.

Novi!!: Latinski jezik i Emancipacija · Vidi više »

Embolija

Embolija plućne arterije izazvane nakupinama tumoralnih stanica (crvolike tvorbe u središtu slike). Emobolija (lat.: embolia) je prijenos različitih materijalnih čestica (embolusa) krvnim ili limfnim putem s mjesta formiranja ili ulaska u tijelo i njihovo zaglavljivanje u krvnim žilama manjeg promjera ili u limfnim žilama, što za posljedicu ima razvoj poremećaja cirkulacije.

Novi!!: Latinski jezik i Embolija · Vidi više »

Embriogeneza

Embriogeneza (lat. embryogenesis), proces oblikovanja i razvoja zametka.

Novi!!: Latinski jezik i Embriogeneza · Vidi više »

Emerik Derenčin

Grb obitelji Derenčin Emerik (Mirko) Derenčin (lat. Emericus de Derenchen; mađ. Imre Derencsényi) (? – Kara Hisar-i Sahib kraj Burse, 1493.), ugarski plemić te jajački ban (1490. – 1492.), hrvatski ban (1493.) i vojskovođa.

Novi!!: Latinski jezik i Emerik Derenčin · Vidi više »

Emeritus

U Rimskom Carstvu emeritus (u latinskom znači "islužen") bio je veteran rimske vojske koji je časno odslužio vojnu službu.

Novi!!: Latinski jezik i Emeritus · Vidi više »

Emil Čić

Emil Čić (Zagreb, 27. travnja 1958.), hrvatski je muzikolog, publicist, skladatelj, glazbeni kritičar, esejist, nakladnik, slobodni umjetnik i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Emil Čić · Vidi više »

Emisija

Emisija (lat. emissio) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Emisija · Vidi više »

Emisija plinova u atmosferu

Emisija plinova u atmosferu (iz latinskog emittere - slati, poslati) označava ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak.

Novi!!: Latinski jezik i Emisija plinova u atmosferu · Vidi više »

Emlerija

Emlerija (lat. Oemleria), monotipski rod ružovki čija je jedina vrsta O. cerasiformis, To je listopadni grm visok 15 – 20 stopa (4,5-6 m) raširen po zapadnim predjelima Sjeverne Amerike, od Britanske Kolumbije, na jug do Kalifornije.

Novi!!: Latinski jezik i Emlerija · Vidi više »

Encefalartos

Encefalartos (lat. Encephalartos), biljni rod iz porodice Zamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Encefalartos · Vidi više »

Encefalizacija

Encefalizacija (lat. encephalisatio, od grč. ἐγϰέφαλος: mozak), u komparativnoj anatomiji, razlika između stvarne veličine mozga neke životinjske vrste prema teorijskoj veličini izračunatoj s obzirom na veličinu ostatka tijela te fenomen povećanja veličine mozga, navlastito u odnosu na ostatak tijela, motrena u tijeku evolucije.

Novi!!: Latinski jezik i Encefalizacija · Vidi više »

Enchiridion pape Lava III.

Enchiridion pape Lava III. (lat. Enchiridion Leonis Papae) je priručnik kršćanskih molitvi u formi bajalica i čini kojeg tradicija pripisuje papi Lavu III. († 816.), iako se zapravo radi o tekstu iz kasnijeg vremena.

Novi!!: Latinski jezik i Enchiridion pape Lava III. · Vidi više »

Enciklike Pija X.

Papa Pio X. Papa Pio X. je izdao 17 enciklika za vrijeme njegovog pontifikata.

Novi!!: Latinski jezik i Enciklike Pija X. · Vidi više »

Enciklopedijski rječnik Ilije Crijevića

Lexicon, enciklopedijski latinski rječnik koji je sastavio hrvatski latinist Ilija Crijević oko 1480. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Enciklopedijski rječnik Ilije Crijevića · Vidi više »

Endometrioza

Endometrioza je naziv za stanje koje karakterizira nalaz i rast tkiva endometrija (unutarnji sloj maternice) izvan endometrija i miometrija maternice.

Novi!!: Latinski jezik i Endometrioza · Vidi više »

Engleska crkva

260x260px Engleska crkva (eng. Church of England) je službena kršćanska crkva koja je ustanovljena u Engleskoj i središte je svjetski rasprostranjene Anglikanske zajednice te jedan od osnivača Zajednice iz Porvooa.

Novi!!: Latinski jezik i Engleska crkva · Vidi više »

Engleska umjetnost

historicističkom tematikom. Engleska umjetnost je umjetnička produkcija na području današnje Engleske kao dijela Velike Britanije i Engleza od prapovijesti do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Engleska umjetnost · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Latinski jezik i Engleski jezik · Vidi više »

Englezi

Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.

Novi!!: Latinski jezik i Englezi · Vidi više »

Enkijantus

Enkijantus (Enkiantus; lat. Enkianthus), rod listopadnih ili poluzimzelenih grmova i drveća i smješten u vlastitu potporodicu Enkianthoideae dio porodice vrjesovki.

Novi!!: Latinski jezik i Enkijantus · Vidi više »

Enklava

C je enklava od A, odnosno eksklava od B Enklava, odnosno eksklava (grč. en — u, unutra, grč. eks — van, i lat. clavis — ključ) u političkoj geografiji predstavlja neki teritorij, područje, regiju ili pak državu, koja je sa svih strana okružena nekim drugim teritorijem ili državom.

Novi!!: Latinski jezik i Enklava · Vidi više »

Ensiferum

Ensiferum (lat. Ensĭfĕrum) je viking/folk metal sastav iz Helsinkija, Finska.

Novi!!: Latinski jezik i Ensiferum · Vidi više »

Eolantus

Eolantus (lat. Aeollanthus), rod od četrdesetak vrsta sukulentnih polugrmova i zeljastog bilja iz porodice usnača (Lamiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Eolantus · Vidi više »

Eonijum

Eonijum (lat. Aeonium) je rod biljaka iz porodice Crassulaceae dolazi iz sjeverna Afrike i njenih susjednih otoka.

Novi!!: Latinski jezik i Eonijum · Vidi više »

Eoraptor

Eoraptor je bio jedan od prvih dinosaura na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Eoraptor · Vidi više »

Ephemerides Zagrabienses

Ephemerides Zagrabienses bile su novine na latinskom jeziku koje su izlazile u Zagrebu.

Novi!!: Latinski jezik i Ephemerides Zagrabienses · Vidi više »

Epifanije Salaminski

Epifanije. Freska, manastir Gračanica. Epifanije Salaminski (grč. Ἐπιφάνιος) (oko 310./320. – 403.) bio je biskup Salamine na Cipru te je slavljen kao svetac u katoličanstvu i pravoslavlju.

Novi!!: Latinski jezik i Epifanije Salaminski · Vidi više »

Epifiza

Lokacija pinealne žlijezde Epifiza ili pinealna žlijezda (lat. Glandula pinealis) je mala endokrina žlijezda u mozgu, smještena između moždanih hemisfera.

Novi!!: Latinski jezik i Epifiza · Vidi više »

Epigastrična kila

Epigastrična kila (lat. Hernia epigastrica) javlja se u epigastriju.

Novi!!: Latinski jezik i Epigastrična kila · Vidi više »

Epipremnum

Epipremnum (hrv. epipremnum; lat. Epipremnum), rod vazdazelenih penjačica iz porodice kozlačevki raširen po tropskoj i istočnoj Aziji, zapadnom Pacifiku i Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Epipremnum · Vidi više »

Epirski dijalekt

Epirski dijalekt pripadao je sjeverozapadnoj dorskoj skupini dijalekata starogrčkoga.

Novi!!: Latinski jezik i Epirski dijalekt · Vidi više »

Epitalamij

Epitalamij (grč. τὸ ἐπιθαλάμιον μέλος, alt. epithalamium) je svadbena pjesmu kod Starih Grka, pisana u daktilsko-trohejskom ritmu.

Novi!!: Latinski jezik i Epitalamij · Vidi više »

Epiziotomija

Epizitomija (urez međice) je kirurški zahvat kojim se napravi rez od stidnice prema anusu, odnosno zareže se međica (lat. perineum) kako bi se proširio izlazni dio porodnog kanala.

Novi!!: Latinski jezik i Epiziotomija · Vidi više »

Era

Era (lat. aera) ima tri značenja, a sva tri su povezana s protjecanjem vremena.

Novi!!: Latinski jezik i Era · Vidi više »

Erangis

Erangis (lat. Aerangis), rod epifitnih trajnica iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Erangis · Vidi više »

Erazmo Roterdamski

'''Erazmo Roterdamski''' Deziderije Erazmo Roterdamski (latinizirani oblik imena Desiderius Erasmus Roterodamus; Rotterdam, 28. listopada 1465. – Basel, 12. srpnja 1536.), često skraćeno Erazmo (Erasmus), pravim imenom Geert Geerts, nizozemski je humanist, katolički svećenik i teolog, bibličar, književnik, filolog, prevoditelj i filozof.

Novi!!: Latinski jezik i Erazmo Roterdamski · Vidi više »

Erekcija

Erekcija (animirani) Erekcija, (lat.erectio, erigere: uspraviti podići) jest termin koji se odnosi na nabreknuće spolnog uda, a posljedica je naviranja krvi u spužvasta i šupljikasta (kavernozna) tijela uda, a pod nadzorom je parasimpatikusa.

Novi!!: Latinski jezik i Erekcija · Vidi više »

Eremita

Eremita (latinski: "Pustinjak") četvrti je studijski album norveškog progresivnog metal glazbenika Ihsahna.

Novi!!: Latinski jezik i Eremita · Vidi više »

Eremurus

Eremurus (lat. Eremurus), rod trajnice iz porodice čepljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Eremurus · Vidi više »

Erepsija

Erepsija (lat. Erepsia), rod grmova iz južnoafričke Republike pronađenih uglsavnom u provinciji Western Cape.

Novi!!: Latinski jezik i Erepsija · Vidi više »

Eric F. Wieschaus

Eric F. Wieschaus Eric Frank Wieschaus (rođen 8. lipnja, 1947.) je američki biolog koji je 1995.g. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu s Edward B. Lewisom i Christiane Nüsslein-Volhard za njihov rad na otkriću genetičke kontrole embrionalnog razvoja.

Novi!!: Latinski jezik i Eric F. Wieschaus · Vidi više »

Eridan (zviježđe)

Eridan (lat. Eridanus) šesto je najveće od 88 modernih i jedno od 48 Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Eridan (zviježđe) · Vidi više »

Erides

Erides (lat. Aerides), rod epifitnih i ponekad litofitnih trajnica iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Erides · Vidi više »

Eridocentrum

Eridocentrum (lat. × Aeridocentrum), umjetni hibridni rod iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Eridocentrum · Vidi više »

Erijodiktijon

Erijodiktijon (lat. Eriodictyon), rod trajnica iz porodice boražinovki, dio potporodice Namoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Erijodiktijon · Vidi više »

Erijokaulon

Erijokaulon (lat. Eriocaulon), rod jednosupnica trajnica iz porodice Eriocaulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Erijokaulon · Vidi više »

Erijopsis

Erijopsis (lat. Eriopsis), rod kaćunovki smješten u vlastiti podtribus Eriopsidinae, dio tribusa Cymbidieae.

Novi!!: Latinski jezik i Erijopsis · Vidi više »

Erinije

Orestovo grizodušje, Oresta progone Erinije, 1862. Erinije ili Eumenide (grč., Erinúe;, Eumenídes) u grčkoj mitologiji boginje su osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju.

Novi!!: Latinski jezik i Erinije · Vidi više »

Eriogonum

Eriogonum (lat. Eriogonum), biljni rod iz porodice dvornikovki sa 254 vrste trajnica i polugrmova uglavnom sa zapada Sjedinjenih država.

Novi!!: Latinski jezik i Eriogonum · Vidi više »

Eritreja

Eritreja je država u sjeveroistočnoj Africi na obali Crvenog mora.

Novi!!: Latinski jezik i Eritreja · Vidi više »

Eritrihijum

Eritrihijum (lat. Eritrichium), rod trajnica iz porodice Boraginaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Eritrihijum · Vidi više »

Ernest Rutherford

beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i Ernest Rutherford · Vidi više »

Ernst Ruska

Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Ernst Ruska (Heidelberg, 25. prosinca 1906. – Berlin, 27. svibnja 1988.), njemački fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i Ernst Ruska · Vidi više »

Eros

Caravaggio: Eros (Amor), 1600. Eros (grč., Erôs) u grčkoj mitologiji bog je ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav.

Novi!!: Latinski jezik i Eros · Vidi više »

Erukastrum

Rigača (erukastrum; lat. Erucastrum), biljni rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg bilja iz porodice krstašica raširen po po Europi i Africi.Rod je polifiletičan i potrebno ga je dalje cijepati.

Novi!!: Latinski jezik i Erukastrum · Vidi više »

Erupcija

Erupcija (lat. eruptio) je izraz koji se najčešće rabi za.

Novi!!: Latinski jezik i Erupcija · Vidi više »

Țara Bârsei

Țara Bârsei (njemački: Burzenland, mađarski: Barcaság, latinski: Terra Borza) je povijesno i etnografsko područje u jugoistočnoj Transilvaniji u Rumunjskoj s mješovitim rumunjskim, njemačkim i mađarskim stanovništvom.

Novi!!: Latinski jezik i Țara Bârsei · Vidi više »

Eschweiler

Eschweiler (lat. Ascvilare, lok. Aischwiile) grad je u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Novi!!: Latinski jezik i Eschweiler · Vidi više »

Eskimski galeb

Eskimski galeb (lat. Larus glaucoides thayeri) podvrsta je polarnog galeba.

Novi!!: Latinski jezik i Eskimski galeb · Vidi više »

Eskvilin

Eskvilin (lat. Mons Esquilinus) jedan je od sedam rimskih brežuljaka, na kojima je izgrađen Rim.

Novi!!: Latinski jezik i Eskvilin · Vidi više »

Esparto

Magarac s tradicionalnim korpama od esparta. Esparto (španj.) je naziv za biljne vrste Stipa tenacissima i Lygeum spartum iz porodice trava (lat. Poaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Esparto · Vidi više »

Estanislao Esteban Karlic

Estanislao Esteban Karlic (Oliva, 7. veljače 1926.), je argentinski rimokatolički kardinal i nadbiskup u miru nadbiskupije Paraná, hrvatskog podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Estanislao Esteban Karlic · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Latinski jezik i Estonija · Vidi više »

Estuarij

Labe na desnoj strani slike. Estuarij (lat. aestuarium, "nisko riječno ušće") je naziv za riječno ušće oblikovano poput lijevka.

Novi!!: Latinski jezik i Estuarij · Vidi više »

Eter (mitologija)

Eter (grč., Aithếr) ili Akmon (grč., Akmôn) u grčkoj mitologiji (kod Hezioda) primordijalni je bog nebeskoga svjetla, sin boga vječne tame Ereba i božice noći Nikte, a brat i pratilac božice svijetloga dana Hemere.

Novi!!: Latinski jezik i Eter (mitologija) · Vidi više »

Etimologija

Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.

Novi!!: Latinski jezik i Etimologija · Vidi više »

Etna

Etna (latinski: Aetna, sicilijanski: Mongibeddu, talijanski: Etna ili Mongibello) je aktivni stratovulkan u Italiji koji se nalazi na istočnoj obali Sicilije, blizu Messine i Catanije.

Novi!!: Latinski jezik i Etna · Vidi više »

Etruščani

Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda. Etruščani (tal., lat. Etrusci, Tusci) ili Etrurci su drevni narod koji je u starom vijeku živio na dijelu Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Latinski jezik i Etruščani · Vidi više »

Etruščanska kozja krv

Etruščanska kozja krv (orlovi nokti, etruščanska kozokrvina, zapletina, lat. Lonicera etrusca), biljna vrsta iz roda kozokrvina (Lonicera), porodica kozokrvnice (Caprifoliaceae), pripada istom rodu kao i prava kozokrvina (L. caprifolium), također narodno poznata kao orlovi nokti.

Novi!!: Latinski jezik i Etruščanska kozja krv · Vidi više »

Eudokija Komnena, supruga Vilima VIII. od Montpelliera

Eudokija Komnena (grčki Εὐδοκία Κομνηνή, Eudokia Komnēnē; lat. Eudocia Comnena) bila je bizantska plemkinja.

Novi!!: Latinski jezik i Eudokija Komnena, supruga Vilima VIII. od Montpelliera · Vidi više »

Euforija

Euforija (gr. ευφορία, lat. euphoria, euforia) označava subjektivno i privremeno bujno raspoloženje ili sreću.

Novi!!: Latinski jezik i Euforija · Vidi više »

Eugen Kvaternik

Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.

Novi!!: Latinski jezik i Eugen Kvaternik · Vidi više »

Euharistija

Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.

Novi!!: Latinski jezik i Euharistija · Vidi više »

Eukaliptus

Eukaliptus (lat. Eucalyptus), rod vazdazelenog grmlja i drveća porijeklom je iz Tasmanije i Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Eukaliptus · Vidi više »

Eukodonija

Eukodonija (lat. Eucodonia), rod trajnica iz porodice gesnerijevki (Gesneriaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Eukodonija · Vidi više »

Eukomija

Eukomija (lat. Eucommia), monotipski biljni rod korisnog drveća iz porodice Eucommiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Eukomija · Vidi više »

Eurijale

Eurijale (lat. Euryale), monotipski rod vodenog bilja rasprostranjenog po Aziji: Indija, Jammu i Kashmir, Kina, Ruski daleki istok, Japan, Tajvan, Koreja, Burma, Vijetnam, Nepal.

Novi!!: Latinski jezik i Eurijale · Vidi više »

Eurinom (demon)

Collina de Plancyja Eurinom (starogrč. Εὐρύνομος; lat. Eurynomus), duh ili demon iz grčke mitologije koji proždire raspadajuće leševe i obitava u podzemnom svijetu Hadu.

Novi!!: Latinski jezik i Eurinom (demon) · Vidi više »

Eurochart Hot 100 Singles

European Hot 100 Singles je europska lista najboljih singlova koju su osnovali časopis Billboard i Music & Media u ožujku 1984.

Novi!!: Latinski jezik i Eurochart Hot 100 Singles · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Latinski jezik i Europa · Vidi više »

Europska akademija znanosti i umjetnosti

|image.

Novi!!: Latinski jezik i Europska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Europska ječmika

Europska ječmika (lat. Hordelymus europaeus), trajnica iz porodice trava, jedina u rodu 'Hordelymus.

Novi!!: Latinski jezik i Europska ječmika · Vidi više »

Europska lignja

Europska lignja (Loligo vulgaris) vrsta je morskih životinja koja spada u razred glavonožaca iz porodice Loliginidae.

Novi!!: Latinski jezik i Europska lignja · Vidi više »

Europska vidrica

Nerc (lat. Mustela lutreola) je vrsta iz porodice kuna (Mustelidae), porijeklom iz Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Europska vidrica · Vidi više »

Europska vilina kosa

Europska vilina kosa (vražji štrik, čela trava, grinta, poponak, predenica, predence,vrdun zelje; lat. Cuscuta europaea), biljna vrsta iz roda viline kose (Cuscuta), porodica slakovke (Convolvulaceae), rasprostranjena po gotoco cijeloj Euroaziji i u Maroku, a uvezena je i u Alžir, Libiju, američku državu Maine i Novi Zeland.

Novi!!: Latinski jezik i Europska vilina kosa · Vidi više »

Europski ariš

Europski ariš (listopadni ariš, ariš, arež, jelva crljena, lat. Larix decidua) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Europski ariš · Vidi više »

Europski bizon

Europski bizon (lat. Bison bonasus) vrsta iz porodice šupljorožaca (Bovidae).

Novi!!: Latinski jezik i Europski bizon · Vidi više »

Europski dabar

Europski dabar (latinski: Castor fiber) je vrsta dabra koja je nekada bila raširena u Euroaziji.

Novi!!: Latinski jezik i Europski dabar · Vidi više »

Europski hrčak

Europski hrčak (lat. Cricetus cricetus) je jedina vrsta iz roda Cricetus.

Novi!!: Latinski jezik i Europski hrčak · Vidi više »

Europski jež

Zapadnoeuropski jež ili europski jež, tamnoprsi jež (lat. Erinaceus europaeus) vrsta je ježa koja se može naći u zapadnoj Europi i na Skandinavskom poluotoku.

Novi!!: Latinski jezik i Europski jež · Vidi više »

Europski kunić

Europski kunić (Lat. Oryctolagus cuniculus) je vrsta manjega sisavca iz porodice Leporidae.

Novi!!: Latinski jezik i Europski kunić · Vidi više »

Europski stršljen

Europski stršljen (lat. Vespa crabo) jedna su od 148 vrsta stršljenova.

Novi!!: Latinski jezik i Europski stršljen · Vidi više »

Eusocijalnost

Golokrtičasti štakor (''Heterocephalus glaber'') - smatra ih se jedinim eusocijalnim sisavcima Eusocijalnost (od grčkog ευ- dobro i latinskog socialis - drugarstvo, prijateljstvo) je naziv za takav obrazac ponašanja u životinjskom carstvu kad one tvore "zadruge", ili "društva".

Novi!!: Latinski jezik i Eusocijalnost · Vidi više »

Evagrije Pontski

Evagrije Pontski (grč. Εὐάγριος ὁ Ποντικός,, lat. Evagrius Ponticus, gruz. ევაგრე ქართველი; Ibora, oko 345. – Scetis, 399.), ranokršćanski maloazijski đakon, teolog, mislilac, govornik, asket i monah, učenik Bazilija Velikoga, Grgura Nazijanskoga i Makarija Egipatskoga, Paladijev i Kasijanov učitelj i Origenov sljedbenik.

Novi!!: Latinski jezik i Evagrije Pontski · Vidi više »

Evangelista Torricelli

Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Torricellijev zakon istjecanja. Evangelista Torricelli (Rim, 15. listopada 1608. – Firenca, 25. listopada 1647.), talijanski fizičar, matematičar i dobar prijatelj Galilea Galileja.

Novi!!: Latinski jezik i Evangelista Torricelli · Vidi više »

Evokacija

John Dee i Edward Kelley prizivaju duha Evokacija ili prizivanjeRiffard, Pierre A., Rječnik ezoterizma, str.

Novi!!: Latinski jezik i Evokacija · Vidi više »

Evolucija

Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.

Novi!!: Latinski jezik i Evolucija · Vidi više »

Evolucija čovjeka

Evolucija čovjeka podrazumijeva evolutivni proces koji je tijekom vremena doveo do pojave anatomski modernog čovjeka.

Novi!!: Latinski jezik i Evolucija čovjeka · Vidi više »

Ex vivo

Ex vivo (latinski: "izvan živućeg") je oznaka za ono što se odvija izvan nekog organizma.

Novi!!: Latinski jezik i Ex vivo · Vidi više »

Ex-voto

Brod za prijevoz robova ''Le Saphir'' ex-voto,La Rochelle, 1741. Zbirka ex-vota u opatiji St Maria del Monte, Cesena, Italija Ex-voto, latinski je izraz za zavjetnu ponudu nekom svetcu ili božanstvu.

Novi!!: Latinski jezik i Ex-voto · Vidi više »

Exocet

Exocet (hrv. Leteća riba) je protubrodski projektil kojeg su dizajnirale francuske tvrtke Nord Aviation i Aérospatiale dok je njihovim spajanjem započela zajednička proizvodnja.

Novi!!: Latinski jezik i Exocet · Vidi više »

Ezop

Ezop Ezop (grč., Aísōpos, lat. Aesopus; 6. st. pr. Kr.) bio je starogrčki basnopisac čije su jednostavne basne prožete humorom i protkane alegorijama o međuljudskim odnosima i karakterima.

Novi!!: Latinski jezik i Ezop · Vidi više »

Fačelija

Fačelija (nakitnica; lat. Phacelia), biljni rod od kojih 200 vrsta bijelih do plavih ili ljubičastih cvjetova jednogodišnjeg bilja, porijeklom iz Sjeverne Amerike i Andske Južne Amerike; uključuje i nekoliko vrsta vrtnog cvijeća.

Novi!!: Latinski jezik i Fačelija · Vidi više »

Fabula

Fabula (lat. fabula.

Novi!!: Latinski jezik i Fabula · Vidi više »

Faenza

Faenza (latinski: Faventia) je grad u talijanskoj pokrajini Ravenna u regiji Emilia-Romagna od 57 973 stanovnika (2011.). Faenza je u svjetskim relacijama poznata kao prijestolnica keramike.

Novi!!: Latinski jezik i Faenza · Vidi više »

Faksimil

Lewisa Carrolla Faksimil (lat. facere - činiti, similis - sličan) pojam je koji označava reprodukciju istovjetnu s izvornikom u svim pojedinostima.

Novi!!: Latinski jezik i Faksimil · Vidi više »

Fakultet elektrotehnike i računarstva

Zgrade Fakulteta elektrotehnike i računarstva Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) (lat. Facultas electrotechnicae et rei computatoriae) sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Latinski jezik i Fakultet elektrotehnike i računarstva · Vidi više »

Fakultet filozofije i religijskih znanosti

Fakultet filozofije i religijskih znanosti sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Latinski jezik i Fakultet filozofije i religijskih znanosti · Vidi više »

Fakultet hrvatskih studija

Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.

Novi!!: Latinski jezik i Fakultet hrvatskih studija · Vidi više »

Faleristika

Faleristika ili znanost o odlikovanjima je znanstvena disciplina iz grupe pomoćnih povijesnih znanosti, koja proučava odlikovanja (redove, medalje, druge oznake časti) raznih država, njihovu povijest, izgled, namjenu, ali i statute i druge propise kojima se odlikovanja ustanovljuju, pravila o njihovom nošenju, isprave o dodjeli i drugo.

Novi!!: Latinski jezik i Faleristika · Vidi više »

Falkenbach

Falkenbach je njemački folk metal sastav.

Novi!!: Latinski jezik i Falkenbach · Vidi više »

Falklandski vuk

Falklandski vuk (lat. Dusicyon australis) zvan i Falklandska lisica, Falklandski pas, antarktički vuk ili warrah bio je jedini autohtoni sisavac Falklanskog arhipelaga istrijebljen 1876., kad je ubijen posljednji primjerak kod Hill Covea na Zapadnom Falklandu.

Novi!!: Latinski jezik i Falklandski vuk · Vidi više »

Falopija

Falopija (papunac; lat. Fallopia), biljni rod iz porodice dvornikovki sa 12 vrsta jednogodišnjeg raslinja, penjačica i grmastih penjačica iz umjerene sjeverne hemisfere (Euroazija, Sjeverna Amerika, sjeverna Afrika).

Novi!!: Latinski jezik i Falopija · Vidi više »

Falugija

Falugija (lat. Fallugia), monotipski rod korisnih uresnih grmova iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Falugija · Vidi više »

Farsa

Farsa (franc. farce), naziv za lakrdiju, šaljivu scensku igru, odnosno lakomislenu i vulgarnu komediju.

Novi!!: Latinski jezik i Farsa · Vidi više »

Fasada

Fasada (od francuskog: façade, iz talijanskog: facciata, koja je pak derivat od latinskog facies.

Novi!!: Latinski jezik i Fasada · Vidi više »

Fatamorgana

visine od oko 20 metara. Zrake svijetlosti, dok prolaze iz hladnog u topli i obrnuto, se savijaju, dok ih ljudsko oko vidi da dolaze pod ravnom linijom. '''Donji miraž''' je onaj kod kojeg se slika čini da se nalazi ispod objekta. Kod '''gornjeg miraža''' slika se čini kao da se nalaze iznad objetka. Prava '''fatamorgana''' se sastoji od gornjeg i donjeg miraža, kombinira refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. Fatamorgana u geofizici (arap. sarab, serab ili sirab) je optička pojava u Zemljinoj atmosferi, vrsta zrcaljenja u uzduhu, zbog kojega se pričinja kao da se u daljini vide predjeli i predmeti.

Novi!!: Latinski jezik i Fatamorgana · Vidi više »

Fauna

Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.

Novi!!: Latinski jezik i Fauna · Vidi više »

Fauna Estonije

Fauna Estonije tiče se životinjskoga svijeta Estonije, koja je šumovita zemlja smještena na Baltičkom moru.

Novi!!: Latinski jezik i Fauna Estonije · Vidi više »

Faunova kuća

Kopija plešućeg fauna Faunova kuća, izgrađena u 2.

Novi!!: Latinski jezik i Faunova kuća · Vidi više »

Faust Vrančić

Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.

Novi!!: Latinski jezik i Faust Vrančić · Vidi više »

Fazani

Fazani ili gnjetlovi (lat. Phasianinae), potporodica ptica, dio porodice fazanki, red kokoški.

Novi!!: Latinski jezik i Fazani · Vidi više »

Fazanke

Fazanke (lat. Phasianidae) su porodica ptica iz reda kokoški (Galliformes).

Novi!!: Latinski jezik i Fazanke · Vidi više »

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Novi!!: Latinski jezik i Federacija · Vidi više »

Federalizam

federacije Federalizam (francuski fédéralisme, od latinskog foedus – savez) u užem, suvremenom značenju obilježava poseban oblik složene države, njezinu političku i ustavnopravnu strukturu i organizaciju vlasti.

Novi!!: Latinski jezik i Federalizam · Vidi više »

Fedranasa

Fedranasa (lat. Phaedranassa), rod lukovičastih trajnica iz porodice Amaryllidaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Fedranasa · Vidi više »

Felacija

Žena izvodi felaciju nad muškarcem Felacija je vrsta oralnog seksa koja se izvodi stimulacijom muškog spolnog organa.

Novi!!: Latinski jezik i Felacija · Vidi više »

Felicija

Felicija (lat. Felicia), rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica, polugrmova i grmova iz porodice glavočika smješten u podtribus Homochrominae, dio tribusa Astereae.

Novi!!: Latinski jezik i Felicija · Vidi više »

Felix Felicis

Felix Felicis ime je napitka iz knjige Harry Potter i Princ miješane krvi koji onome tko ga popije osigurava sreću na neko vrijeme.

Novi!!: Latinski jezik i Felix Felicis · Vidi više »

Femoralna kila

Bedrena kila ili femoralna hernija (lat. Hernia femoralis) je protruzija sadržaja trbušne šupljine kroz femoralni kanal.

Novi!!: Latinski jezik i Femoralna kila · Vidi više »

Fen

Prikaz kako nastaje fen. Nastajanje oblaka uzrokovanih jakim fenom. Fen (njem. Föhn, od lat. favonius: topli zapadni vjetar) je topli, suhi i većinom mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) vjetar koji se spušta najčešće niz sjeverne obronke Alpa.

Novi!!: Latinski jezik i Fen · Vidi više »

Fendlera

Fendlera (lat. Fendlera), maleni biljni rod grmova iz porodice hortenzijevki raširen po jugozapadu SAD-a i sjeveru Meksika.

Novi!!: Latinski jezik i Fendlera · Vidi više »

Feniks (zviježđe)

Feniks (lat. Phoenix) je manje zviježđe južne polutke.

Novi!!: Latinski jezik i Feniks (zviježđe) · Vidi više »

Fenoskandija

Fenoskandija tijekom ožujka 2002. Položaj Fenoskandije Fenoskandija (finski, norveški i švedski: Fennoskandia, ruski: Фенноскандия) je poluotok u Europi koji obuhvaća poluotoke Skandinaviju i Kolu, Kareliju i kopneni dio Finske.

Novi!!: Latinski jezik i Fenoskandija · Vidi više »

Ferdinand de Saussure

'''Ferdinand de Saussure''' Ferdinand de Saussure (Ženeva, 22. studenog 1857. – Vufflens-le-Château kraj Morgesa, 22. veljače 1913.) švicarski je jezikoslovac koji je svojim postavkama utemeljio modernu lingvistiku (jezikoslovlje) i dao temelje europskom strukturalizmu, lingvističkom pravcu koji se razvio dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Ferdinand de Saussure · Vidi više »

Ferdinand Marija Baccilieri

Ferdinand Marija Baccilieri (Finale Emilia, 14. svibnja 1821. – Crevalcore, 13. srpnja 1893.).

Novi!!: Latinski jezik i Ferdinand Marija Baccilieri · Vidi više »

Ferimagnetizam

magnetskih momenata kod ferimagnetizma. Curiejeve temperature, ferimagnetski materijali gube magnetizam. Ferimagnetizam je pojava kod koje se magnetski momenti susjednih atoma ili iona u ograničenim područjima kristala (domena), koja su feromagnetska, međusobno poništavaju, slično nizu stalnih (permanentnih) magneta nasuprotnih orijentacija.

Novi!!: Latinski jezik i Ferimagnetizam · Vidi više »

Ferit

Krivulja hlađenja čistog željeza. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim je ferit (alfa-željezo) stabilan. Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Brzina hlađenja čelika. Prikaz martenzita kod niskolegiranog čelika 42CrMo4 (AISI 4140). Prikaz bainita kod smirenog (dezoksidiranog) čelika. Ferit (prema lat. ferrum: željezo) je naziv za alfa-željezo, alotropsku modifikaciju željeza stabilnu do 911 °C, također strukturni sastojak tehničkoga željeza i čelika u obliku čvrste otopine malih količina ugljika u alfa-željezu.

Novi!!: Latinski jezik i Ferit · Vidi više »

Ferit (magnet)

Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Curiejeve temperature, ferimagnetski materijali gube magnetizam. Ferit (prema lat. ferrum: željezo) je elektrokeramički tehnički materijal, mješoviti oksid koji se sastoji od spoja željeznog(III) oksida (Fe2O3), s jednim ili dva oksida nekoga najčešće dvovalentnog metala (kobalt, mangan, magnezij, kadmij, olovo, bakar, nikal, cink, barij).

Novi!!: Latinski jezik i Ferit (magnet) · Vidi više »

Fermin od Amiensa

Sveti Fermin od Amiensa (lat. Firminus, španj. Fermin; Pamplona, oko 272. ? - Amiens, oko 303.), biskup Pamplone i kršćanski mučenik pogubljen za vrijeme Dioklecijanovih progona.

Novi!!: Latinski jezik i Fermin od Amiensa · Vidi više »

Fernando Sebastián Aguilar

Fernando Sebastián Aguilar, C.M.F. (Calatayud, 14. prosinca 1929.), je španjolski rimokatolički kardinal i pamplonski i tudelski nadbiskup emeritus.

Novi!!: Latinski jezik i Fernando Sebastián Aguilar · Vidi više »

Ferokaktus

Ferokaktus (bačvasti kaktusi, lat. Ferocactus), biljni rod u porodici kaktusa.

Novi!!: Latinski jezik i Ferokaktus · Vidi više »

Feromagnetizam

Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. dijamagnetika (μd). Histerezisna krivulja: krivulja prvobitne magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. magnetskih momenata. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Feromagnetizam (od lat. ferrum.

Novi!!: Latinski jezik i Feromagnetizam · Vidi više »

Feroslitine

Feroslitine ili ferolegure slitine su željeza i jednog ili više drugih elemenata (osim ugljika), ponajprije metala (mangana, kroma, molibdena, volframa, vanadija), te silicija, fosfora, kalcija i bora.

Novi!!: Latinski jezik i Feroslitine · Vidi više »

Ferragosto

Igre na plaži tijekom '''ferragosta''' Ferragosto (od lat. Feriae Augusti.

Novi!!: Latinski jezik i Ferragosto · Vidi više »

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Novi!!: Latinski jezik i Feudalizam · Vidi više »

Fi

Fi (grčki srednji rod: Φι; veliko slovo Φ; malo slovo φ ili φ) 21.

Novi!!: Latinski jezik i Fi · Vidi više »

Fibroza

Fibroza (Fibrosis; iz latinskog fiber, “vlakno”) je medicinski termin koji se odnosi na stvaranje viška vezivnog tkiva u reaktivnom ili reparacijskom procesu.

Novi!!: Latinski jezik i Fibroza · Vidi više »

Fibula (nakit)

halštatske kulture liburnska fibula, snimljena u Arheološkom muzeju u Zadru Fibula (latinski za "učvrstiti") (spona, kopča) je predmet koji služi za zapinjanje i pričvršćivanje odjeće, drevni oblik broša.

Novi!!: Latinski jezik i Fibula (nakit) · Vidi više »

Fibula Praenestina

Fibula Praenestina je kopča tj.

Novi!!: Latinski jezik i Fibula Praenestina · Vidi više »

Fideikomis

Fideikomis (lat. fideicommissum), u rimskom nasljednom pravu, jest neformalni tip zapisa iz carskog doba koji se sastoji u molbi, odnosno preporuci koju ostavitelj upućuje fiducijaru (nasljedniku ili legetaru) da učini određenu imovinsku namjenu u korist fideikomisara.

Novi!!: Latinski jezik i Fideikomis · Vidi više »

Fidenae

Zemljovid koji pokazuje položaj Fidene Fidena (lat. Fidenae ili Fidenis) je bio antički grad, smješten oko 8 km sjeverno od Rima, na lijevoj obali Tibera.

Novi!!: Latinski jezik i Fidenae · Vidi više »

Fiducijarni novac

Dinastije-Yuan. Fiatov novac (iz lat. riječi fiat ("neka se izvrši! neka bude!) novac je koji nema pokrića svoje vrijednosti ni u kakvom konkretnom dobru poput zlata ili srebra. Služi kao valuta koju vlast određuje kao jedino pravno sredstvo plaćanja a vrijednost jamče institucije koje ga izdaju. Većina papirnog novca je fiat novac, uključujući euro i američki dolar. Njegovu vrijednost jamči državna vlast i nije vezana za zlato i općenito nije osigurana. Ako dovoljno velika organizacija (tj. Zajednica) izda, koristi i prihvati nešto kao plaćanje, to nešto automatski dobiva vrijednost s obzirom na to da mu se vjeruje kao sredstvo za razmjenu dobara.

Novi!!: Latinski jezik i Fiducijarni novac · Vidi više »

Fikcija

Fikcija označava stvaranje zasebnog svijeta kroz književnost, film, slikarstvo i druge oblike.

Novi!!: Latinski jezik i Fikcija · Vidi više »

Fikobilini

Fikobilini (grčko: (phykos) u prijevodu "alga", od latinskog: bilis što znači "žuč") su bilini koji primaju svjetlost, nalaze se u cijanobakterijama i u kloroplastima crvenih algi, glaukofita i nekih kriptomonada (ali ne u zelenim algama i biljkama). Većina molekula sastoji se od kromofora koji ih karakteristično boja.

Novi!!: Latinski jezik i Fikobilini · Vidi više »

Fiksacija

Fiksacija ili fiksiranje (lat. fixatio: ustaljivanje) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Fiksacija · Vidi više »

Filagerija

Filagerija (lat. × Philageria), Dvo genetski hibridni monotipski zimzeleni rod iz porodice filezijevki (Philesiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Filagerija · Vidi više »

Filantus

Filantus (lat. Phyllanthus), rod vazdazelenih grmova i drveća iz porodice filantusovki.

Novi!!: Latinski jezik i Filantus · Vidi više »

Filantusovke

Filantusovke (lat. Phyllanthaceae), biljna porodica u redu malpigijolike (Malpighiales) čiji su predstavnici rasprostranjeni po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Filantusovke · Vidi više »

Filezijevke

Filezijevke (lat. Philesiaceae), malena porodica jednosupnica kojoj pripadaju dva roda, svaka s po jednom vrstom, te jedan hibridni rod, × Philageria.

Novi!!: Latinski jezik i Filezijevke · Vidi više »

Filioque

Filioque (lat. „i Sina“) dio je kršćanskog vjerovanja poznatog kao Nicejsko-carigradsko vjerovanje, u obliku kako se ono izgovara u Rimokatoličkoj Crkvi.

Novi!!: Latinski jezik i Filioque · Vidi više »

Filip Arapin

'''Filip Arapin''' Marko Julije Filip (lat. Marcus Julius Philippus; oko 204. u Shahbi - 249. kod Verone), poznat kao Philippus Arabus, Philipp Arapin i kao Filip I., od 244. do svoje smrti Rimski car.

Novi!!: Latinski jezik i Filip Arapin · Vidi više »

Filip Cezar

Marko Julije Sever Filip Cezar (lat. Marcus Iulius Severus Philippus Caesar; 237. – Rim, 249.), isto poznat kao Filip II., sin Rimskog cara Filipa Arapina i njegove žene Otacilija Severa.

Novi!!: Latinski jezik i Filip Cezar · Vidi više »

Filip Lastrić

Filip Lastrić Fra Filip Lastrić (Oćevija kod Vareša, 1700. – Kraljeva Sutjeska 1783.), bio je bosanski franjevac, hrvatski povjesničar i teološki pisac, putopisac, "otac" bosanskohercegovačke historiografije.

Novi!!: Latinski jezik i Filip Lastrić · Vidi više »

Filip Vezdin

Ivan Filip Vezdin (O. Paulin od sv. Bartolomeja, OCD; Hof am Leithaberge, Gradišće, 25. travnja 1748. – Rim, 7. siječnja 1806.) bio je gradišćanskohrvatski katolički svećenik, misionar i jezikoslovac.

Novi!!: Latinski jezik i Filip Vezdin · Vidi više »

Filipi

Filipi (grčki: Φίλιπποι, tj. Philippoi; latinski: Philippi) bio je starogrčki grad u istočnoj Makedoniji, Prefektura Kavala, na drevnom putu koji povezuje Europu i Aziju, Via Egnatia.

Novi!!: Latinski jezik i Filipi · Vidi više »

Filipinska konoplja

Filipinska konoplja (abaka, lat. Musa textilis) biljna vrsta iz porodice bananovki, nije u nikakvom srodstvu s konopljom (Cannabis) koja pripada porodici konopljovke.

Novi!!: Latinski jezik i Filipinska konoplja · Vidi više »

Filipinski orao

Filipinski orao (lat. Pithecophaga jefferyi) orao iz porodice Accipitridae.

Novi!!: Latinski jezik i Filipinski orao · Vidi više »

Filir

Austro-ugarski filir iz 1899. Filir je naziv više novčanih jedinica.

Novi!!: Latinski jezik i Filir · Vidi više »

Filodendron

Filodendron (lat. Philodendron), rod otrovnog bilja iz porodice kozlačevki smješten u tribus Philodendreae, dio je potporodice Aroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Filodendron · Vidi više »

Filon Aleksandrijski

'''Filon Aleksandrijski''' Filon Aleksandrijski (Filon Židov, latinizirano Philo Iudaeus ili Philo Alexandrinus; Aleksandrija, oko 25. pr. Kr. - oko 40.), židovski helenistički filozof.

Novi!!: Latinski jezik i Filon Aleksandrijski · Vidi više »

Filostahis

Filostahis (bambus, lat. Phyllostachys), rod od šezdesetak vrsta biljaka iz porodice trava autohton u Aziji (južna Kina, sjeverna Indokina, Himalaja), ali introduciran po mnogim zemljama na svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Filostahis · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Latinski jezik i Filozofija · Vidi više »

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Zgrada Filozofskoga fakulteta u Mostaru Filozofski fakultet u Mostaru sastavnica je Sveučilišta u Mostaru.

Novi!!: Latinski jezik i Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru · Vidi više »

Filozofski fakultet u Puli

Filozofski fakultet u Puli osnovan je 1961. kao Pedagoška akademija, od 2006. kao sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli djeluje pod nazivom Odjel za humanističke znanosti, a od 2015. pod nazivom Filozofski fakultet u Puli.

Novi!!: Latinski jezik i Filozofski fakultet u Puli · Vidi više »

Filozofsko-teološka visoka škola Benedikt XVI.

opatiju Heiligenkreuz. Filozofsko-teološka visoka škola Benedikt XVI. (njem. Philosophisch-Theologische Hochschule Benedikt XVI., često kolokvijalno i Hochschule Heiligenkreuz) privatno je rimokatoličko papinsko veleučilište sa sjedištem u Heiligenkreuzu u Donjoj Austriji.

Novi!!: Latinski jezik i Filozofsko-teološka visoka škola Benedikt XVI. · Vidi više »

Filtar

Filtar (srednjovjekovni lat. filtrum: cjedilo filtar, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Latinski jezik i Filtar · Vidi više »

Finitizam (filozofija)

Pojam Finitizam (od latinskog finire: ograničiti, omeđiti, odatle finitus: određen, ograničen) koristi se ponekad u filozofiji, odnosno filozofskoj antropologiji, za označavanje onih koncepcija koje ističu načelnu i neizbježnu konačnost ljudskog bića, kojem ono beskonačno (transcendentno, metafizičko, Bitak, ono što pripada Bogu ili bogovima isl.) uvijek izmiče.

Novi!!: Latinski jezik i Finitizam (filozofija) · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Firenca · Vidi više »

Firmicutes

Firmicutes (latinski: firmus.

Novi!!: Latinski jezik i Firmicutes · Vidi više »

Firula

Firula (štapasto zelje, devesilja, velestika, smilika; lat. Ferula), rod trajnica iz porodice štitarki raširen po umjerenoj Euroaziji i Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Firula · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Latinski jezik i Fizika · Vidi više »

Fizika čvrstog stanja

kubičnog kristalnog sustava. čvrstoću. fotonaponski članak. Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. elektronskim mikroskopom. m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. kada su američki istraživači John Bardeen, Walter Houser Brattain i William Bradford Shockley konstruirali prvi germanijski bipolarni tranzistor. kovalentne. kovalentnoj vezi sa susjedna tri silicijeva atoma, a veza s četvrtim silicijevim atomom ostaje nepopunjena. Nju popunjava elektron susjednog atoma, čime nastaje '''šupljina'''. Takvi trovalentni atomi koji primaju elektrone nazivaju se '''akceptori'''. fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija. Elektroporculan kao izolator za visoke napone. fotoelektričnog učinka. Svjetleće diode. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Fizika čvrstog stanja je grana fizike koja proučava strukturu tvari u čvrstome stanju (krutine) te s pomoću kvantne fizike istražuje svojstva i procese u kristalnome i amorfnome obliku tvari, svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene fizikalnih veličina (primjerice temperature, tlaka, dimenzija i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u kristalnoj rešetki i drugo).

Novi!!: Latinski jezik i Fizika čvrstog stanja · Vidi više »

Fjodor III., ruski car

Fjodor III. Fjodor III.

Novi!!: Latinski jezik i Fjodor III., ruski car · Vidi više »

Flagelanti

Flagelanti (od latinskog: flagellare.

Novi!!: Latinski jezik i Flagelanti · Vidi više »

Flavije Aecije

Flavije Aecije, lat. Flavius Aetius (396. – 454.) je bio vojskovođa i de facto gospodar Zapadnorimskog Carstva između 433. godine i svoje nasilne smrti.

Novi!!: Latinski jezik i Flavije Aecije · Vidi više »

Flavon

Kod nekih jaglaca flavoni čine svijetle brašnaste prevlake na stabljikama i listovima. Flavon (prema lat. flavus: žut) je žuti biljni pigment osjetljiv na svjetlo koji pripada skupini flavonoida.

Novi!!: Latinski jezik i Flavon · Vidi više »

Flora

Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Flora · Vidi više »

Floridska biskupija

Floridska biskupija (lat. Dioecesis Floridensis) je biskupija rimskog (zapadnog) obreda Katoličke Crkve u Urugvaju.

Novi!!: Latinski jezik i Floridska biskupija · Vidi više »

Florina

Flórina (grčki: Φλώρινα, makedonski: Лерин, Lerin) je grad na sjeverozapadu grčke periferije Zapadna Makedonija, Florina je i sjedište istoimene prefekture, kao i sjedište mitropolije.

Novi!!: Latinski jezik i Florina · Vidi više »

Floruit

Floruit (eng. izgovor: ˈflɔərjʉ.ɪt, IPA-en: ˈflɒrʉ.ɪt), kratica fl. (ponekad flor.), latinski je glagol koji znači "cvao", "cvjetao".

Novi!!: Latinski jezik i Floruit · Vidi više »

Floskula

Floskula (iz latinskoga flosculus - cvjetić) označavalo je u drevnoj retorici jednu misao ili sažetak misli, a kasnije jedino čisto formalan izraz.

Novi!!: Latinski jezik i Floskula · Vidi više »

Fluid

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).

Novi!!: Latinski jezik i Fluid · Vidi više »

Fluxus

''Fluxus Manifesto'', 1963. Fluxus (od latinske riječi flux – tok) je ime međunarodnog neoavangardističkog umjetničkog pokreta osnovanog 1962., čiji je cilj povezivanje pripadnika ekstremne avangarde u Europi i SAD.

Novi!!: Latinski jezik i Fluxus · Vidi više »

Foggia

Foggia je grad u Italiji i općina u regiji Apulija, središte istoimene pokrajine Foggia.

Novi!!: Latinski jezik i Foggia · Vidi više »

Foja divlja

Foja divlja (divlja foja, gorska foja, gorska borovica; Foja gorčljiva; lat. Juniperus excelsa) je biljka iz porodice Cupressaceae, rod borovica (Juniperus).

Novi!!: Latinski jezik i Foja divlja · Vidi više »

Fojnički grbovnik

Kombinacija grbova na prvoj stranici "Ilirskog carstva". Grbovi su označeni slovima: (A) Makedonija, (B) Slavonija, (C) Bosna, (D) Bugarska, (E) Dalmacija, (F) Srbija, (G) Hrvatska, (H) Raška, (I) "Primordia", s dodanim carskom dvoglavim orlom (s oznakom J). Fojnički grbovnik predstavlja jedan od najpoznatijih grbovnika u seriji Ilirske heraldike.

Novi!!: Latinski jezik i Fojnički grbovnik · Vidi više »

Foka, bizantski car

Foka, bizantski car Foka (lat. Flavius Phocas Augustus, grč. Φωκᾶς, Phokas) (?, 547. - ?, 5. listopada 610.), istočnorimski (bizantski) car između 602. – 610. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Foka, bizantski car · Vidi više »

Folija

mm. Folija (njem. Folie od lat. folia, množina od folium: list) je vrlo tanak i gladak list koji može biti izrađen od različitih materijala.

Novi!!: Latinski jezik i Folija · Vidi više »

Fontana

Za rijeku pogledaj: Česma (rijeka). Fontana Trevi u Rimu. Rijeke. Ivan Meštrović: Zdenac života. Fontana Jet d'Eau, Ženeva, Švicarska. Fontana "Vila Velebita" u Gospiću. Čakovca Fontana (tal., prema lat. fons: izvor) ili vodoskok, je arhitektonski oblikovana, često kiparski obrađena, građevina namjenske (voda za piće) i estetske (ukrašavanje gradskih trgova, parkova i vrtova) funkcije u koji pritječe voda iz prirodnih izvora ili iz rezervoara i vodovodnih instalacija.

Novi!!: Latinski jezik i Fontana · Vidi više »

Fontanezija

Fontanezija (lat. Fontanesia), biljni rod iz porodice maslinovki smješten u vlastiti tribus Fontanesieae.

Novi!!: Latinski jezik i Fontanezija · Vidi više »

Forenzika

Forenzika je naziv za primjenu širokog spektra znanstvenih grana za utvrđivanje činjenica u sudskim ili upravnim postupcima.

Novi!!: Latinski jezik i Forenzika · Vidi više »

Forlì

Forlì (lat. Forum Livii) je općina i grad u Italiji, u administrativnoj regiji Emilia-Romagna.

Novi!!: Latinski jezik i Forlì · Vidi više »

Formalni čin otpada od Katoličke Crkve

Formalni čin otpada od Katoličke Crkve (lat. actus formalis defectionis ab Ecclesia catholica) bio je izvana potvrđeni pravni čin istupa iz Katoličke Crkve, koji je bio priznat između 1983.

Novi!!: Latinski jezik i Formalni čin otpada od Katoličke Crkve · Vidi više »

Format

(njem. Format, prema lat. formatus: oblikovan), može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Format · Vidi više »

Formula

Pitagorinog poučka za pravokutne trokute. Formula (lat. formula - deminutiv od forma, oblik) svaki je simbolični zapis (algebarski izraz, a također i jednakost), koji sadrži neku tvrdnju (teorem, zaključak).

Novi!!: Latinski jezik i Formula · Vidi više »

Forum (trg u antičkim gradovima)

'''Forum u antičkom gradu PompejiForum (doslovno prevedeno sa latinskog mjesto na otvorenom) je trg koji je regularno predstavljao središte društvenog i gospodarskog života u antičkim starorimskim gradovima.

Novi!!: Latinski jezik i Forum (trg u antičkim gradovima) · Vidi više »

Forzicija

Forzicija (Lat. Forsythia) ime je za rod biljaka iz porodice maslinovki (Oleaceae), rod maslina, s 8 vrsta, uglavnom iz istočne Azije; jedna pripada jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Forzicija · Vidi više »

Fosa

Fosa (lat. Cryptoprocta ferox) je vrsta zvijeri, endemična za Madagaskar.

Novi!!: Latinski jezik i Fosa · Vidi više »

Fosil

Trilobit Fosil (lat. fondere - kopati, fossus - iskopan) je ostatak života iz geološke prošlosti.

Novi!!: Latinski jezik i Fosil · Vidi više »

Fot

Fotometar. Fot (prema grč. φῶς, genitiv φωτός: svjetlost; oznaka ph) je zastarjela mjerna jedinica osvjetljenja (iluminancije), vrijednosti.

Novi!!: Latinski jezik i Fot · Vidi više »

Fotoaparat

Fotoaparat ''Leica I'' iz 1927. Osnovni dijelovi digitalnog fotoparata Fotoaparat, fotografski aparat ili fotografska kamera uređaj je za snimanje fotografija kojim se pod kontroliranim uvjetima slika predmeta projicira na fotoosjetljivu podlogu.

Novi!!: Latinski jezik i Fotoaparat · Vidi više »

Fotografija

osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.

Novi!!: Latinski jezik i Fotografija · Vidi više »

Fraileja

Fraileja (lat. Frailea), rod kaktusa smješten u vlastiti tribus Fraileeae, dio potporodice Cactoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Fraileja · Vidi više »

Framta

Framta, Framtan ili Framtane (kastiljanski: Frantán, galicijski: Franta, latinski: Framtanus ili Frantan, portugalski: Frantano; ? -457.) je bio jedan od svevskih kraljeva Galicije 457.

Novi!!: Latinski jezik i Framta · Vidi više »

Fran Binički

Fran Binički (Malo selo, Mušaluk kraj Gospića, 11. srpnja 1875. – Gospić, 1. svibnja 1945.) bio je hrvatski katolički svećenik, pisac, filozof, novinar, esejist, povjesničar i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Fran Binički · Vidi više »

Franačka

Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.

Novi!!: Latinski jezik i Franačka · Vidi više »

Franak

1 francuski franak iz 1960. godine 1 švicarski franak iz 1980. godine Franak je povijesno ime novčane jedinice nekoliko država.

Novi!!: Latinski jezik i Franak · Vidi više »

François Rabelais

'''François Rabelais''' François Rabelais (Poitou, oko 1494. – Pariz, 9. travnja 1553.), francuski književnik, liječnik i svećenik.

Novi!!: Latinski jezik i François Rabelais · Vidi više »

Franc Rode

Franc Rode, C.M. (Rodica, 23. rujna 1934.), je slovenski rimokatolički kardinal, nadbiskup i metropolit ljubljanski u miru te nekadašnji pročelnik Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života.

Novi!!: Latinski jezik i Franc Rode · Vidi više »

Francesco Squarcione

Francesco Squarcione (* 1397. - † Padova, 1468.), je padovanski slikar na prijelazu iz gotike u renesansu, pasionirani zaljubljenik u antiku i veliki kolekcionar antiknih umjetnina.

Novi!!: Latinski jezik i Francesco Squarcione · Vidi više »

Francis Drake

'''''Francis Drake'''''(Jodocus Hondius, 1580-ih),Britanski muzej, London Sir Francis Drake (Crowndale, oko 1540. – Portobello, Panama, 28. siječnja 1596.), engleski gusar, admiral i istraživač.

Novi!!: Latinski jezik i Francis Drake · Vidi više »

Franciszek Macharski

Franciszek Macharski (Kraków, 20. svibnja 1927. – Kraków, 2. kolovoza 2016.) bio je poljski kardinal Katoličke crkve i krakovski nadbiskup od 1978. do 2005.

Novi!!: Latinski jezik i Franciszek Macharski · Vidi više »

Francuska književnost

Francuska književnost smatra se jednom od najbogatijih i najraznolikijih književnosti, najznačajnija zbog svog istraživanja ljudskog društva i pozicija individualca u društvu.

Novi!!: Latinski jezik i Francuska književnost · Vidi više »

Francuska livra

Asignat od 400 livri iz 1792. Livra (fran. livre, od lat. libra) je bila francuska valuta do 1795., koja se temeljila na vrijednosti srebra.

Novi!!: Latinski jezik i Francuska livra · Vidi više »

Francuska nacionalna knjižnica

Čitaonica Nacionalne knjižnice Francuske. Francuska nacionalna knjižnica ili izvorno Bibliothèque nationale de France (skr. BNF) je nacionalna knjižnica Republike Francuske sa sjedištem u Parizu.

Novi!!: Latinski jezik i Francuska nacionalna knjižnica · Vidi više »

Francuski ljulj

Francuski ljulj (visoka ovsenica, visoka pahovka, lat. Arrhenatherum elatius), trajnica iz porodice travovki klasificirana subtribusu Aveninae i rodu ovsenica ili pahovka.

Novi!!: Latinski jezik i Francuski ljulj · Vidi više »

Francuski republikanski kalendar

Francuski republikanski kalendar (franc. calendrier républicain français) ili francuski revolucionarni kalendar (franc. calendrier révolutionnaire français), kalendar predložen tijekom Francuske revolucije.

Novi!!: Latinski jezik i Francuski republikanski kalendar · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Francuzi · Vidi više »

Frane Franić

Frane Franić (Kaštel Kambelovac, 29. prosinca 1912. – Split, 17. ožujka 2007.), hrvatski svećenik, splitski i makarski biskup (1954. – 1969.) i splitsko-makarski nadbiskup i metropolit (1969. – 1988.), aktivni sudionik Drugog vatikanskog koncila (1962. – 1965.) i član službenih saborskih komisija.

Novi!!: Latinski jezik i Frane Franić · Vidi više »

Frane Petrić

Marije Ujević-Galetović Frane Petrić (također u varijantama Franjo Petrić, Petriš, Petris, Petričević, Petrišević; lat. Franciscus Patricius, tal. Francesco Patrizi da Cherso), (Cres, 25. travnja 1529. – Rim, 6. veljače 1597.), hrvatski filozof, polihistor, humanist i učenjak.

Novi!!: Latinski jezik i Frane Petrić · Vidi više »

Franjevačka crkva i samostan sv. Ante na Poljudu

Franjevačka crkva i samostan sv.

Novi!!: Latinski jezik i Franjevačka crkva i samostan sv. Ante na Poljudu · Vidi više »

Franjevačka klasična gimnazija u Sinju

Franjevačka klasična gimnazija u Sinju Franjevačka klasična gimnazija u Sinju jedna je od nastarijih srednjoškolskih obrazovnih ustanova u Dalmaciji i prva u Dalmaciji s hrvatskim nastavnim jezikom.

Novi!!: Latinski jezik i Franjevačka klasična gimnazija u Sinju · Vidi više »

Franjevačka provincija Bosna Srebrena

Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.

Novi!!: Latinski jezik i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Vidi više »

Franjo

Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.

Novi!!: Latinski jezik i Franjo · Vidi više »

Franjo Asiški

»Franjo Asiški u meditaciji«, Francisco de Zurbarán, Španjolska oko 1658.; Alte Pinakothek, München Franjo Asiški (Asiz, 1181. – Porcijunkula kod Asiza, 3. listopada 1226.) pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.

Novi!!: Latinski jezik i Franjo Asiški · Vidi više »

Franjo Frankapan

Franjo Frankopan, pravim imenom Ivan X. (lat. Francisci Frangepanibus, mađ. Ferenc Frangepán) (? — Požun, 1543.), hrvatski knez, kaločko-bački nadbiskup i diplomat.

Novi!!: Latinski jezik i Franjo Frankapan · Vidi više »

Franjo I. Frankapan Slunjski

Franjo I. Frankopan Slunjski (lat. Franciscus de Frangepanibus) (Slunj, 1536. — Varaždin, 2. prosinca 1572.), hrvatski knez, hrvatski ban i protuturski vojskovođa iz velikaške obitelji Frankapan.

Novi!!: Latinski jezik i Franjo I. Frankapan Slunjski · Vidi više »

Franjo Jeronim Bunić

Franjo Jeronim Bunić (tal. Francesco Girolamo Bona; Dubrovnik, 8. studenog 1687. – Dubrovnik, 28. prosinca 1749.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup trebinjsko-mrkanski od 1727. do 1731. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Franjo Jeronim Bunić · Vidi više »

Franjo Paulski

Sveti Franjo Paulski (lat. Franciscus de Paula, tal. Francesco di Paola; Paola, Kalabrija, 27. ožujka 1416. – Plessis-lès-Tours, 2. travnja 1507.), talijanski pustinjak, redovnik prosjak i katolički svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Franjo Paulski · Vidi više »

Franjo Thauszy

Franjo Baltazar Thauszy (Lipnik, 23. ožujka 1698. – Zagreb, 11. siječnja 1769.), je bio đakovačko-bosanski i zagrebački biskup te banski namjesnik.

Novi!!: Latinski jezik i Franjo Thauszy · Vidi više »

Frankenija

Frankenija (lat. Frankenia), rod od sedamdesetak vrsta trajnica i polugrmova smještenih u vlastitu porodicu Frankeniaceae, dio reda klinčićolike.

Novi!!: Latinski jezik i Frankenija · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: Latinski jezik i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Fraserov dupin

Fraserov dupin (latinski: Lagenodelphis hosei) ili Sarawak dupin je kit iz porodice Oceanskih dupina koji se može naći u dubokim vodama Tihog oceana, te u manjoj mjeri Indijskog i Atlantskog oceana.

Novi!!: Latinski jezik i Fraserov dupin · Vidi više »

Frederik de Wit

lat icon ''Nova Orbis Tabula'' (1670.) Frederik de Wit (Gouda, 1629./1630. − Amsterdam, 1706.), nizozemski izdavač, graver i kartograf koji je živio i djelovao u Amsterdamu tijekom 17. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Frederik de Wit · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Latinski jezik i Frekvencija · Vidi više »

Frezija

Frezija (lat. Freesia), biljni rod iz porodice perunikovki (lat. Iridaceae), smješten u tribus Ixieae, dio potporodice Crocoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Frezija · Vidi više »

Fričova zečina

Fričova zečina (hrv. Fritschova zečina, Fričova zečina, lat. Centaurea scabiosa subsp. fritschii), podvrsta je velike zečine (Centaurea scabiosa), biljke iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Fričova zečina · Vidi više »

Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva

Fridrik II. Fridrik II. (26. prosinca 1194. – 13. prosinca 1250. iz dinastije Hohenstaufen bio je od 1212. godine pretendent na naslov kralja Rimljana (lat. rex Romanorum), a taj je naslov bez suparnika nosio od 1215. godine. Istovremeno, on je bio Švapski vojvoda (kao Fridrik VII.) kralj Italije i Burgundije, a po majčinom nasljednom pravu i kralj Sicilija gdje je vladao kao Fridrik I. Nakon što ga je papa 1220. godine okrunio, nosio je do svoje smrti i naslov cara Svetog Rimskog Carstva. Ovim naslovima valja pribrojiti i naslove kralja Cipra i Jeruzalema, što ih je dobio ženidbom i sudjelovanjem u križarskim ratovima. Veći dio svoga života Fridrik je proveo na Siciliji, jer je njegova majka Konstanca Sicilska bila kći tamošnjega kralja Rogera II. Često je bio u ratu s Papinskom državom, te je dvaput bio ekskomuniciran. Papa Grgur IX. čak ga je nazvao i antikristom. Nakon njegove smrti proširila se legenda da će se vratiti i vladati tisućljetnim kraljevstvom. Za Fridrika se govorilo da je poznavao devet jezika, a pismeno se mogao izražavati na sedam jezika. Prema tadašnjim prilikama, Fridrik je kao vladar bio daleko ispred svoga vremena kao zaštitnik znanosti i umjetnosti. Kategorija:Carevi Svetog Rimskog Carstva Kategorija:Hohenstaufovci Kategorija:Švapski vojvode Kategorija:Jeruzalemski kraljevi Kategorija:Križari.

Novi!!: Latinski jezik i Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Friedrich Olbricht

Friedrich Olbricht (4. listopada 1888. – 21. srpnja 1944.) je bio njemački general i jedan od urotnika u pokušaju atentata na Hitlera u Vučjoj jazbini u Poljskoj 20. srpnja 1944. tzv. Srpanjska urota.

Novi!!: Latinski jezik i Friedrich Olbricht · Vidi više »

Fritigern

Fritigern (got. Frithugarnis) je bio vizigotski kralj između 369. i 380. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Fritigern · Vidi više »

Fruška gora

Fruška gora (srp. Фрушка гора, mađ. Tarcal, lat. Alma Mons) planina je u sjevernom Srijemu.

Novi!!: Latinski jezik i Fruška gora · Vidi više »

Frustracija

Frustracija (lat. frustratio: zavaravanje; onemogućivanje) je psihofizičko stanje povezano s iskustvom prisilnoga odricanja čovjeka od ispunjenja želja koje su po subjektivnoj ili objektivnoj ocjeni vrlo važne za neku osobu ili ličnost; doživljaj slabije ili jače neugode, nemira, strepnje (anksioznosti) ili srdžbe u situacijama kada smo nekim fizikalnim (npr. zaključana vrata), društvenim (npr. zakoni, vjerski propisi, društveni običaji) ili osobnim barijerama (npr. nedovoljna sposobnost) onemogućeni u postizanju nekoga željenog cilja.

Novi!!: Latinski jezik i Frustracija · Vidi više »

Fujitsu

Fujitsu Limited (jap. 富士通株式会社 Fujitsū Kabushiki-gaisha) je japanski multinacionalni koncern koji se bavi proizvodnjom računalnog hardvera te uslugama na području informacijskih tehnologija.

Novi!!: Latinski jezik i Fujitsu · Vidi više »

Fuksija

Fuksija (lat. Fuchsia), rod od stotinjak vrsta grmlja i drveća iz porodice vrbolikovki (Onagraceae), rasprostranjenog po Srednjoj i Južnoj Americi i Novom Zelandu.

Novi!!: Latinski jezik i Fuksija · Vidi više »

Fukujerija

Fukujerija (kod Karavle hrvatsko ime roda napisano je u obliku fukurijerija, lat. Fouquieria), rod i samostalna biljna porodica u redu vrjesolike koju čini nekoliko vrsta grmova i drveća u pustinjskim krajevima na jugozapadu Sjedinjenih država i susjednog Meksika.

Novi!!: Latinski jezik i Fukujerija · Vidi više »

Fungicid

peronospore. Fungicid (lat. fungus: gljiva) je kemijsko sredstvo za zaštitu bilja (pesticid) koje u određenoj koncentraciji sprječava rast ili uništava gljivice uzročnike gljivičnih bolesti (mikoza).

Novi!!: Latinski jezik i Fungicid · Vidi više »

Funkcija (matematika)

Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje članova jednog skupa (domena) u drugi (kodomena).

Novi!!: Latinski jezik i Funkcija (matematika) · Vidi više »

Funkcija (razdvojba)

Funkcija, prema latinskom functio: izvedba, izvršenje, može imati sljedeća značenja.

Novi!!: Latinski jezik i Funkcija (razdvojba) · Vidi više »

Funkija

Funkija (hosta, bogiša, lat. Hosta nom. cons.), rod trajnica iz porodice šparogovki, dio je potporodice saburovki.

Novi!!: Latinski jezik i Funkija · Vidi više »

Funta

Funt ili funta označuje više jedinica za mjerenje mase.

Novi!!: Latinski jezik i Funta · Vidi više »

Furnari (ptice)

Furnari su podred ptica reda vrapčarki (lat. Passeriformes) koji obuhvaća porodice Conopophagidae (komaraši), Formicariidae (pozemni mravari), Furnariidae (pećari), Rhinocryptidae (strmorepke) i Thamnophilidae (mravarice).

Novi!!: Latinski jezik i Furnari (ptice) · Vidi više »

Furor Teutonicus

Furor Teutonicus (teutonski bijes) je latinski izraz koji se odnosi na poslovičnu svirepost Teutonaca, ili općenito, germanskih plemena, u razdoblju rimskog carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Furor Teutonicus · Vidi više »

Futur prvi

Futur prvi (lat. futurus.

Novi!!: Latinski jezik i Futur prvi · Vidi više »

Fuzija

Fuzija (lat. fusio: izljev, istjecanje) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Fuzija · Vidi više »

Gačac

Gačac (lat. Corvus frugilegus) je ptica iz porodice vrana, roda gavrana.

Novi!!: Latinski jezik i Gačac · Vidi više »

Gašpar Gusić Turanjski

Grb Gusića Turanjskih Gašpar Gusić Turanjski (lat. Caspar Gwzych de Turan) (?, početak 16. st. – ?, iza 1562.), hrvatski plemić, banovac i župan Zagrebačke županije od 1543. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Gašpar Gusić Turanjski · Vidi više »

Gabonska ljutica

Gabonska ljutica (lat. Bitis gabonica) je zmija otrovnica 2 m duga i preko 8 kg teška. Živi u šumama ekvatorijalne Afrike. Glava gabonske ljutice Ova zmija ima šare ružičaste, sive, smeđe i crne boje pa je gotovo nevidljiva u otpalom lišću. Ima preko 5 cm duge očnjake, koji sadrže vrlo jak hemotoksin, tako da je više od 90% ugriza fatalno. Ljude obično ne napada, kreće se polako i spava većinu dana. Ima iznimno spor metabolizam, tako može izdržati do osamnaest mjeseci bez hranjenja. U zapadnom dijelu rasprostranjenosti, postoji podvrsta Bitis gabonica rhinoceros, koja na glavi ima izbočinu slično kao nosorog. Kategorija:Ljutice Kategorija:Gabon André Marie Constant Duméril prvi put je opisao gabonsku ljuticu 1854. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Gabonska ljutica · Vidi više »

Gabriel

Arkanđeo Gabrijel pred Djevicom Marijom Gabrijel ili Gabriel (heb. Gavriʼel; lat. Gabriel; grč. Γαβριήλ; arap. جبريل Jibrīl, Džibril, a znači "moja je moć Bog", "moj je ratnik Bog"), u judeo-kršćanskoj i islamskoj tradiciji, ime je jednoga od arkanđela.

Novi!!: Latinski jezik i Gabriel · Vidi više »

Gacka (župa)

Gacka je jedna od najstarijih hrvatskih pokrajina (obično se naziva „župom“).

Novi!!: Latinski jezik i Gacka (župa) · Vidi više »

Gaelski jezici

Gaelski jezici (ili goidelski jezici) otočna su grana keltskih jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Gaelski jezici · Vidi više »

Gaj Julije Cezar

Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Gaj Julije Cezar · Vidi više »

Gaj Kalpurnije Pizon

Gaj Kalpurnije Pizon, latinski Gāius Calpurnius Piso (– Rim, 19. travnja 65.), rimski političar i konzul.

Novi!!: Latinski jezik i Gaj Kalpurnije Pizon · Vidi više »

Gaj Mecena

'''Mecenina vila u Tivoliju''', slika Jakob Filip Hakerta (Jacob Philipp Hackert) iz 1783. godine Gaj Kilnije Mecena (lat. Gaius Cilnius Maecenas, 13. travnja 70. pr. Kr. – listopada 8. pr. Kr.) je bio rimski političar, pjesnik i pokrovitelj pjesnika.

Novi!!: Latinski jezik i Gaj Mecena · Vidi više »

Galaćanski jezik

Geografski položaj Galacije Galaćanski (ISO 639-3: xga) je drevni keltski jezik koji se govorio u Galaciji na području Male Azije (današnja Turska) od 3.st.

Novi!!: Latinski jezik i Galaćanski jezik · Vidi više »

Galaksija (biljna vrsta)

Galaksija (lat. Moraea galaxia, sin. Galaxia ovata), trajnica iz porodice perunikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Galaksija (biljna vrsta) · Vidi više »

Galaktika

Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.

Novi!!: Latinski jezik i Galaktika · Vidi više »

Galeb

Galeb (lat. Larus) je veliki rod galebova sa svjetskom rasprostranjenošću (s daleko najvećom raznolikošću vrsta na sjevernoj polutci).

Novi!!: Latinski jezik i Galeb · Vidi više »

Galeb klaukavac

Galeb klaukavac (latinski: Larus michahellis), vrsta je velikog galeba Europe, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, koja je tek nedavno postigla široko priznanje kao posebna vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Galeb klaukavac · Vidi više »

Galebi

Galebi, često i galebovi, (lat. Laridae) su porodica ptica iz reda močvarica.

Novi!!: Latinski jezik i Galebi · Vidi više »

Galerije

Galerije (lat. Gaius Galerius Valerius Maximianus; Gaj Galerije Valerije Maksimijan), (kraj Serdike, o. 250. – Nikomedija, svibanj 311.), rimski car od 305. do svoje smrti 311. Za vrijeme rimske tetrarhije, bio je jedan od četvorice careva Rimskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Galerije · Vidi više »

Galičko-Volinjsko Kraljevstvo

Galičko-Volinjsko Kraljevstvo (staroruski: Галицко-Волинскоє Королѣвство, latinski: Regnum Galiciæ et Lodomeriæ, ukrajinski: Галицько-Волинське князівство) predstavlja srednjovjekovnu ukrajinsku državu nastalu nakon napada Mongola na Kijevsku Rus'.

Novi!!: Latinski jezik i Galičko-Volinjsko Kraljevstvo · Vidi više »

Galižana

Galižana (tal. Gallesano) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Vodnjana, Istarska županija.

Novi!!: Latinski jezik i Galižana · Vidi više »

Galija

* Galija (brod), (grčki γαλέα - galea), antički brod kojeg su u potpunosti pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.

Novi!!: Latinski jezik i Galija · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Novi!!: Latinski jezik i Galileo Galilei · Vidi više »

Galsko Carstvo

Galorimsko carstvo (označeno zelenom bojom) oko 270. godine. Galsko Carstvo ili Galorimsko Carstvo (lat: Imperium Galliarum) je moderan naziv za sjeverozapadni dio Rimskog Carstva (Galija, Britanija i Hispanija) koji je od 260. do 273. godine uživao nezavisnost od središnje vlasti.

Novi!!: Latinski jezik i Galsko Carstvo · Vidi više »

Galvanizacija

vrućeg cinčanja. bakrenog sulfata (bakrenje). tiskane pločice. hrane). Sinclair ZX Spectrum). Poniklani predmeti. cinkom i upravo završeni izratci. bakar na aluminiju. Stirlingovog motora. željeza i cinka. Galvanizacija je primjena istosmjerne električne struje stalne jakosti, ili takozvane galvanske struje.

Novi!!: Latinski jezik i Galvanizacija · Vidi više »

Gambuzija

Gambuzija (latinski: Gambusia) rod je malih slatkovodnih riba porodice Poeciliidae. Vrste koje pripadaju ovom rodu su invazivne vrste u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Gambuzija · Vidi više »

Gamzigrad

Gamzigrad (srpski: Гамзиград; latinski: Felix Romuliana) je odmaralište u Srbiji koje se nalazi južno od rijeke Dunav, u blizini grada Zaječara.

Novi!!: Latinski jezik i Gamzigrad · Vidi više »

Gangrena

Gangrena (lat. gangraena) nekroza je tkiva ili organa na koju se najčešće nadovezuje raspadanje tkiva i djelovanje truležnih bakterija.

Novi!!: Latinski jezik i Gangrena · Vidi više »

Ganimed (mitologija)

Peter Paul Rubens: Otmica Ganimeda, 1611. Ganimed (grč., Ganymếdês) u grčkoj mitologiji bio je sin Trosa, ustanovitelja Troje i Kaliroje; najljepši smrtnik u kojeg se i sam Zeus zaljubio.

Novi!!: Latinski jezik i Ganimed (mitologija) · Vidi više »

Garamanti

Garamanti (latinski: Garamantes) su bili drevni narod koji je u antici obitavao u Sahari, a za koji povjesničari vjeruju da je bio berberskog podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Garamanti · Vidi više »

Garcilaso de la Vega

Garcilaso de la Vega (Toledo, 1501. – Nica, Francuska, 14. listopada 1536.), španjolski vojnik i pjesnik.

Novi!!: Latinski jezik i Garcilaso de la Vega · Vidi više »

Garcinija

Garcinija (lat. Garcinia), biljni rod iz porodice kluzijevki kojemu pripada blizu 400 vrsta zimzelenog drveća i grmova u tropskoj Africi, Amrerici, Aziji i Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Garcinija · Vidi više »

Garija (biljni rod)

Garija (lat. Garrya), biljni rod iz porodice garijevki, rasprostranjen na zapadu Sjeverne Amerike, od Washingtona na sjeveru, do Paname na jugu Garije se ističu 20 do 30 centimetara dugim macama, a kako su zimzelena često se koriste kao ukrasno bilje koje se sadi uz južne i zapadne zidove kuća.

Novi!!: Latinski jezik i Garija (biljni rod) · Vidi više »

Garijevke

Garijevke (lat. Garryaceae), malena biljna porodica od dvadesetak vrsta zimzelenih grmova i drveća.

Novi!!: Latinski jezik i Garijevke · Vidi više »

Gasterija

Gasterija (lat. Gasteria) sadrži oko 20 vrsta sukulenata koji potječu iz južne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Gasterija · Vidi više »

Gaston II.

Francuski plemić Gaston II. (na francuskom: Gaston II de Béarn; na latinskom: Gastoni de Bearno) († 1012.) bio je vikont (fr.: vicomte) Béarna 1004. – 1012. Njegov je otac bio vikont Centule III. de Béarn, čija je žena, Gastonova majka, nepoznata.

Novi!!: Latinski jezik i Gaston II. · Vidi više »

Gatačka gaovica

Gatačka gaovica (latinski: Telestes metohiensis) endemska je vrsta šaranke.

Novi!!: Latinski jezik i Gatačka gaovica · Vidi više »

Gaude Mater Polonia

Gaude Mater Polonia (hrv. Raduj se, majko Poljsko; polj. Raduj się, matko Polsko) bila je jedna od najznačajnijih srednjovjekovnih poljskih himni.

Novi!!: Latinski jezik i Gaude Mater Polonia · Vidi više »

Gaudeamus igitur

Razglednica s početnim stihovima himne (''Gaudeamus igitur''). De Brevitate Vitae (lat. za O kratkoći života), poznatija po svojemu prvom stihu kao Gaudeamus igitur (lat. za U veselju živimo), ili samo Gaudeamus, pjesma je na latinskom jeziku proglašena za studentsku himnu u mnogim europskim zemljama.

Novi!!: Latinski jezik i Gaudeamus igitur · Vidi više »

Gaudije (splitski nadbiskup)

Gaudije (lat. Gaudinus, Gaudius) (Split, oko 1100. – Split, iza 1161.), splitski nadbiskup i metropolit (1136. – 1158.). Podrijetlom je iz ugledne splitske obitelji.

Novi!!: Latinski jezik i Gaudije (splitski nadbiskup) · Vidi više »

Gavez

Gavez (lat. Symphytum) je rod trajnica iz porodice boražinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Gavez · Vidi više »

Gavez obični

Gavez obični (lat. Symphytum officinale), poznat i kao ljubičasti gavez ili veliki gavez, višegodišnja je biljka s ljubičastim ili ružičastim cvjetovima.

Novi!!: Latinski jezik i Gavez obični · Vidi više »

Gavijal

Gavijal (lat. Gavialis gangeticus), poznat i pod imenom indijski gavijal je jedina danas živuća vrsta porodice Gavialidae, grupe gmazova nalik krokodilima s dugom, suženom čeljusti.

Novi!!: Latinski jezik i Gavijal · Vidi više »

Gavran

Gavran (obični gavran, lat. Corvus corax) je vrsta ptica iz porodice vrana.

Novi!!: Latinski jezik i Gavran · Vidi više »

Gavran (zviježđe)

Gavran (lat. Corvus) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Gavran (zviježđe) · Vidi više »

Gavrani

Gavrani (lat. Corvus) su rod velikih ptica.

Novi!!: Latinski jezik i Gavrani · Vidi više »

Gazella

Gazela (lat. Gazella) su predstavnici antilopskih vrsta iz roda Gazella.

Novi!!: Latinski jezik i Gazella · Vidi više »

Götaland

Zemljovid Götalanda u Švedskoj. Tamno zelena boja pokazuje proširenja od 1645. do 1719. Pokrajine koje ulaze u Götaland Götaland (latinski: Gothia) je najjužnija od tri švedske regije i sastoji se od pokrajina: Blekinge, Bohuslän, Dalsland, Halland, Skåne, Småland, Västergötland, Östergötland, Gotland i Öland.

Novi!!: Latinski jezik i Götaland · Vidi više »

Güntherov dik-dik

Güntherov dik-dik (lat. Madoqua guentheri) je mala vrsta antilope koja se nalazi u istočnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Güntherov dik-dik · Vidi više »

Geber

Europski portret Gebera iz 15. stoljeća Geber (perz. جابر بن حيان; Džābir ibn Hayyān‎) (Tus, 721. – Kufa, 815.), perzijski liječnik, sufijski filozof i alkemičar.

Novi!!: Latinski jezik i Geber · Vidi više »

Gebizon

Gebizon (lat. Gebizzo, Gebizzone, Gepizon, Gepizone) (?, prva polovica 11. stoljeća – ?, iza ožujka 1097.), papinski izaslanik u Hrvatskoj u 11.

Novi!!: Latinski jezik i Gebizon · Vidi više »

Gediminas

Gediminas Gediminas (1275. — 1341.), litavski vladar od 1316. do 1341. Njegov unuk Jagelo, bio je prvi vladar iz dinastije Jagelovića, koji su vladali i Hrvatskom.

Novi!!: Latinski jezik i Gediminas · Vidi više »

Gel

Gel za kosu Gel (latinski: gelu "smrzavanje, led" ili gelatus "smrznuto, nepokretljivo") je hidrofilni koloid, koji se tipično sastoji od 99% vode.

Novi!!: Latinski jezik i Gel · Vidi više »

Gelada

Gelada (lat. Theropithecus gelada) - je vrsta majmuna starog svijeta, jedina članica roda Theropithecus.

Novi!!: Latinski jezik i Gelada · Vidi više »

Gelazija

Gelazija (lat. Gelasia), biljni rod iz porodice glavočika, dio je podtribusa Scorzonerinae.

Novi!!: Latinski jezik i Gelazija · Vidi više »

Gelsemijum

Gelsemijum (lat. Gelsemium), biljni rod iz porodice Gelsemiaceae kojemu pripadaju tri priznate vrste vazdazelenih grmova iz južne Azije i Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Gelsemijum · Vidi više »

Gencije

Gencije (lat. Gentius) bio je sin ilirskog kralja Pleurata III. iz plemena Labeata.

Novi!!: Latinski jezik i Gencije · Vidi više »

Genealogija Julijevsko-klaudijevske dinastije

Julijevci (lat.: Iulii) je stara rimska patricijska porodica, koja dolazi iz Alba Longa.

Novi!!: Latinski jezik i Genealogija Julijevsko-klaudijevske dinastije · Vidi više »

General

General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.

Novi!!: Latinski jezik i General · Vidi više »

Generalissimus

Generalissimus (lat. generalissimus - najglavniji) je vojni čin najvišega stupnja.

Novi!!: Latinski jezik i Generalissimus · Vidi više »

Genesis

* Knjiga Postanka (lat. Genesis).

Novi!!: Latinski jezik i Genesis · Vidi više »

Genij

Albert Einstein - arhetip genija Genij (lat. genius, "duh, zaštitničko božanstvo") je čovjek s visokim kvocijentom inteligencije (IQ).

Novi!!: Latinski jezik i Genij · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Novi!!: Latinski jezik i Genitiv · Vidi više »

Geocentrični sustav

Prikaz geocentričnog sustava koji je izradio portugalski kartograf Bartolomeu Velho 1568. (''Bibliothèque Nationale'', Pariz). Osnovni dijelovi Ptolemejeva sustava: deferent je kružnica kojom se giba središte druge, manje kružnice epicikla. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Geocentrični sustav ili Ptolemejev sustav je model Sunčeva sustava i cijeloga svijeta po kojem se Zemlja nalazi u njegovu središtu, i sva se nebeska tijela okrenu oko nje jedanput na dan, usto Mjesec jedanput na mjesec, a Sunce još i jedanput godišnje.

Novi!!: Latinski jezik i Geocentrični sustav · Vidi više »

Geoffroyeva mačka

Geoffroyeva mačka (čita se: Žofrojeva) (lat. Leopardus geoffroyi) je divlja mala mačka s juga Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Geoffroyeva mačka · Vidi više »

Geografija (Ptolomej)

Geografija ili Priručnik geografije (starogrč. Γεωγραφικὴ Ὑφήγησις Geographike Hyphegesis; lat. Geographia ili stariji naziv Cosmographia), najvažnije Ptolomejevo djelo izuzevši Almagest.

Novi!!: Latinski jezik i Geografija (Ptolomej) · Vidi više »

Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu

kartografskim konvencijama. Islamska geografija obuhvaća razvoj geografije, kartografije i geoznanosti u različitim islamskim zemljama.

Novi!!: Latinski jezik i Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu · Vidi više »

Geografija u Hrvatskoj

Zemljopisni atlas za pučke i osnovne škole Geografija u Hrvatskoj ima značajnu odgojnu i znanstveno-istraživačku ulogu.

Novi!!: Latinski jezik i Geografija u Hrvatskoj · Vidi više »

Geografski leksikon

željeznice Santa Fe u "Grain Dealers and Shippers Gazetteer" iz 1891. godine. Geografski leksikon je rječnik geografskih imena, važna referencija za informacije o mjestima i mjesnim imenima (Vidi: Toponomastika), te se obično koristi skupa s kartom ili atlasom.

Novi!!: Latinski jezik i Geografski leksikon · Vidi više »

Geografski odsjek PMF-a

Znak Odsjeka Geografski odsjek (lat. Sectio geographica Facultatis scientiarum naturalium et mathematicae) jedan je od 7 odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Latinski jezik i Geografski odsjek PMF-a · Vidi više »

Geographica

Stranica iz ''Geographike'' u izdanju Isaaca Casaubona iz 1620. godine. Brojevi stranica s prefiksom C trenutačno se koriste kao standardne tekstualne referencije. Ukupno postoji 840 stranica. Geographica ili Geografija (starogrčki Γεωγραφικά, Geōgraphiká), enciklopedija geografskog znanja u 17 svezaka koju je na grčkom napisao Strabon, obrazovani građanin Rimskog Carstva grčko-gruzijskog podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Geographica · Vidi više »

Geomancija

Detalj geomancijskog uređaja, Egipat, 13. stoljeće Geomancija ili geomantija (grč. γεωμαντεία) je drevna vještina proricanja budućnosti pomoću znakova iscrtanih u zemlji ili pijesku.

Novi!!: Latinski jezik i Geomancija · Vidi više »

Georg Joseph Kamel

Georg Joseph Kamel (češ. Jiří Josef Kamel, lat. Georgius Josephus Camellus, šp. Jorge Camel), češki isusovački misionar, ljekarnik i prirodoslovac, prvi popisivač filipinske flore i faune u čiju je čast Carl von Linné nazvao biljni rod kamelije.

Novi!!: Latinski jezik i Georg Joseph Kamel · Vidi više »

Georg Meissner

Georg Meissner (19. studenoga 1829. – 30. ožujka 1905.) bio je njemački anatom i fiziolog.

Novi!!: Latinski jezik i Georg Meissner · Vidi više »

George

George može se odnositi na.

Novi!!: Latinski jezik i George · Vidi više »

George Hevesy

Hafnij. limu. George Hevesy, pravo ime György Hevesi (Budimpešta, Mađarska, 1. kolovoza 1885. – Freiburg im Breisgau, Njemačka, 5. srpnja 1966.), mađarski kemičar.

Novi!!: Latinski jezik i George Hevesy · Vidi više »

Georgius Agricola

Georgius Agricola (Glauchau, 24. ožujka 1494. – Chemnitz, 21. studenoga 1555.), čije je pravo ime George Bauer (Petrus Mosellanus, profesor iz Leipziga savjetovao mu je polatinizirati njegovo ime), bio je njemački znanstvenik, prirodoslovac (nazvan "otac mineralogije") i humanist.

Novi!!: Latinski jezik i Georgius Agricola · Vidi više »

Geostacionarni satelit

putanji. Meteorološki satelit (geostacionarni satelit) METEOSAT 8, poznat i kao MSG 1. Geostacionarni satelit (grč. γη (Gea): Zemlja + kasnolat. stationarius: koji miruje) je umjetni Zemljin satelit koji se giba geosinkrono (istodobno s okretanjem Zemlje oko svoje osi), i pod inklinacijom orbite od 0° pa se čini da miruje iznad određene točke na ekvatoru.

Novi!!: Latinski jezik i Geostacionarni satelit · Vidi više »

Gepard

Gepard (lat. Acinonyx jubatus) je mačka koja je najčešća još uglavnom u Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Gepard · Vidi više »

Gepidi

Gepidi su bili germansko pleme, poznato po tome što su porazili Hune nakon smrti Atile.

Novi!!: Latinski jezik i Gepidi · Vidi više »

Geraint

Geraint, sa svojom suprugom Enid, u ilustraciji teksta ''The Idylls of the King'' Geraint je lik iz velškog folklora i legendi o kralju Arthuru koje ga opisuju kao kralja Dumnonije i hrabrog ratnika.

Novi!!: Latinski jezik i Geraint · Vidi više »

Gerardo Veronski

Gerard (lat. Gerardus, Girardus) (Verona, poč. 12. st. – Sipont, 1175.), talijanski svećenik, splitski nadbiskup i metropolit (1167. – 1175.) i doživotni legat Apostolske stolice (legatus apostolicae sedis).

Novi!!: Latinski jezik i Gerardo Veronski · Vidi više »

Gerbera

Gerbera (lat. Gerbera), biljni rod iz porodice glavočika, kojemu pripada 23 ili 24 priznatih vrsta trajnica, poglavito raširenih na području južne Afrike i Madagaskara.

Novi!!: Latinski jezik i Gerbera · Vidi više »

Gerhard Ludwig Müller

Gerhard Ludwig Müller (Mainz, 31. prosinca 1947.), njemački rimokatolički kardinal i nekadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere.

Novi!!: Latinski jezik i Gerhard Ludwig Müller · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Latinski jezik i Germani · Vidi više »

Germanizam

Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Germanizam · Vidi više »

Gevujina

Gevujina (lat. Gevuina), maleni biljni rod drveća iz porodice dvoličnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Gevujina · Vidi više »

Giacomo Cantelli da Vignola

ita icon ''Tartaria d'Europa ouero Piccola Tartaria'' (1684.) Giacomo Cantelli (Vignola, 22. veljače 1643. − Modena, 30. studenog 1695.), talijanski kartograf i graver koji je djelovao u Modeni tijekom 17. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Giacomo Cantelli da Vignola · Vidi više »

Giambattista Vico

Giambattista Vico (Napulj, 23. lipnja 1668. – Napulj, 23. siječnja 1744.), je bio talijanski filozof, govornik, estetičar, sociolog, povjesničar i pravnik.

Novi!!: Latinski jezik i Giambattista Vico · Vidi više »

Gibraltar

Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka. Gibraltarci su mješavina Španjolaca, Portugalaca, Maltežana, Britanaca i Židova. Gibraltar.

Novi!!: Latinski jezik i Gibraltar · Vidi više »

Giganti

Gigant, fontana u Versaillesu Giganti (grč., Gigantos) u grčkoj mitologiji rasa je divova koja se borila protiv olimpskih bogova.

Novi!!: Latinski jezik i Giganti · Vidi više »

Giht

Giht. Karikatura Jamesa Gillraya iz 1799. godine Giht (ponekad se koristi naziv "podagra" kada uključuje nožni palac) je bolest ili zdravstveno stanje kojeg obično obilježavaju ponavljajući napadi upalnog artritisa.

Novi!!: Latinski jezik i Giht · Vidi više »

Gilenija

Gilenija (lat. Gillenia), maleni rod trajnica iz porodice ružovki smješten u vlastiti tribus Gillenieae.

Novi!!: Latinski jezik i Gilenija · Vidi više »

Gimnazij

Gimnazij, lat.; gymnasium, predstavlja prvotno sportsku instituciju na području antičke Grčke.

Novi!!: Latinski jezik i Gimnazij · Vidi više »

Gimnazija

Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.

Novi!!: Latinski jezik i Gimnazija · Vidi više »

Gimnazija Matije Antuna Reljkovića

Vinkovačka gimnazija Gimnazija 1907. godine Gimnazija Matije Antuna Reljkovića je gimnazija u Vinkovcima u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Gimnazija Matije Antuna Reljkovića · Vidi više »

Gimnokladus

Gimnokladus (lat. Gymnocladus), biljni rod iz porodice mahunarki smješten u tribus Caesalpinieae.

Novi!!: Latinski jezik i Gimnokladus · Vidi više »

Ginko (biljni rod)

Ginko (lat. Ginkgo), rod listopadnog crnogoričnog korisnog drveća čiji je jedini živi predstavnik Ginkgo biloba ili dvorežnjasti ginko.

Novi!!: Latinski jezik i Ginko (biljni rod) · Vidi više »

Ginkovke

Ginkovke (lat. Ginkgoaceae), porodica golosjemenjača u redu Ginkgoales.

Novi!!: Latinski jezik i Ginkovke · Vidi više »

Ginkovnice

Ginkovnice (lat. Ginkgoales), biljni razred čiji je danas jedini živi predstavnik G. biloba, porodica ginkovke (Ginkgoaceae), dok su sve ostale porodice zastupljene od fosilnih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Ginkovnice · Vidi više »

Giovanni Battista Fonta

Giovanni Battista Fonta (druga pol. 17. st.) bio je mletački graditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Giovanni Battista Fonta · Vidi više »

Girolamo Cardano

Kardanski ili križni zglob: osi srednjeg dijela sijeku se. Girolamo Cardano (također Gerolamo i Geronimo, latinizirano ime Hieronymus Cardanus; Pavia, 24. rujna 1501. - Rim, 21. rujna 1576.), talijanski fizičar, matematičar, astronom, liječnik, polihistor i filozof.

Novi!!: Latinski jezik i Girolamo Cardano · Vidi više »

Girolamo Cornaro

Girolamo Cornaro (pohrv. Jeronim Korner ''lat.'' Hieronymus Cornelius) (Mleci, 25. lipnja 1632. – Valona, 1. listopada 1690.) bio je mletački patricij, političar i vojni zapovjednik.

Novi!!: Latinski jezik i Girolamo Cornaro · Vidi više »

Gitara

Gitara je glazbalo sa žicama kod kojega se zvuk proizvodi okidanjem žica desnom rukom, dok se pritiskanjem žica uz vrat gitare lijevom rukom mijenja visina tona.

Novi!!: Latinski jezik i Gitara · Vidi više »

Giudecca

Giudecca je otok u Venecijanskoj laguni.

Novi!!: Latinski jezik i Giudecca · Vidi više »

Giuseppe Gasparo Mezzofanti

Kardinal Mezzofanti Giuseppe Gasparo Mezzofanti (19. rujna 1774. – 15. ožujka 1849.) bio je talijanski kardinal te čuveni jezikoslovac i hiperpoliglot.

Novi!!: Latinski jezik i Giuseppe Gasparo Mezzofanti · Vidi više »

Giuseppe Praga

Giuseppe Praga (Sutomišćica (Ugljan), 19. ožujka 1893. – Venecija, 19. veljače 1958.) bio je talijanski povjesničar i arhivist iz Dalmacije, autor Povijesti Dalmacije s italocentričnih pozicija.

Novi!!: Latinski jezik i Giuseppe Praga · Vidi više »

Glaciologija

Lateralna ili bočna morena na ledenjaku koji se spaja s ledenjakom Gornerom, Zermatt, Švicarska. Morena je visoki obronak nanosa prikazan na slici u gornjem lijevom kutu. Za više objašnjenja kliknuti na sliku. Glaciologija je znanost o ledenjacima ili općenitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led.

Novi!!: Latinski jezik i Glaciologija · Vidi više »

Gladac

Gladac (lat. Laserpitium), rod dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice štitarki, dio podtribusa Daucinae.

Novi!!: Latinski jezik i Gladac · Vidi više »

Gladica

Gladica (bataljak, barica; lat. Corynephorus), biljni rod iz porodice trava rašireni po Europi, Sredozemlju, jugozapadnoj Aziji i Kavkazu.

Novi!!: Latinski jezik i Gladica · Vidi više »

Gladijatori

Jean-Léona Gérômea koja prikazuje borbu gladijatora Gladijatori (lat. gladiatores), borci u starom Rimu koji su, radi zabave gledatelja izvodili borbe s mačevima, kopljima, koristeći tadašnje vojne i borilačke vještine.

Novi!!: Latinski jezik i Gladijatori · Vidi više »

Gladijus

Gladius (lat.: glădĭus) je latinska riječ za mač i korištena je da predstavlja primarni mač vojske antičkog Rima.

Novi!!: Latinski jezik i Gladijus · Vidi više »

Gladiola

Gladiola (mačić, mečika, lat. Gladiolus), rod lukovičastih trajnica iz porodice Iridaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Gladiola · Vidi više »

Gladuš

Gladuš (lat. Draba), biljni rod iz porodice krstašica raširen po Europi, Aziji, Sjevernoj Americi i dijelovima sjeverne Afrike i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Gladuš · Vidi više »

Glagoljaši

Glagoljaši su bili svećenici, koji su se u bogoslužju koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom.

Novi!!: Latinski jezik i Glagoljaši · Vidi više »

Glarus

Glarus (Njemački: Glarus, Francuski: Glaris, ili Latinski: Claruna) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Glarusa.

Novi!!: Latinski jezik i Glarus · Vidi više »

Glarus (kanton)

Kanton Glarus je kanton na istoku Švicarske, glavni grad glaruškog kantona je Glarus.

Novi!!: Latinski jezik i Glarus (kanton) · Vidi više »

Glasnoća

uha. longitudinalnih valova u zraku. Glasnoća je subjektivna veličina kojom se opisuje fiziološki osjet zvuka.

Novi!!: Latinski jezik i Glasnoća · Vidi više »

Glatki kitovi

Glatki kitovi (lat. Balaenidae) ili, kako ih neki još zovu, pravi kitovi su jedna od porodica kitova usana.

Novi!!: Latinski jezik i Glatki kitovi · Vidi više »

Glaucidijum

Glaucidijum (lat. Glaucidium), monotipski biljni rod smješten u vlastitu potporodicu Glaucidioideae, dio porodice žabnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Glaucidijum · Vidi više »

Glavatac

Glavatac (kefalantus, lat. Cephalanthus), rod grmlja, drveća i drvenastih puzavica iz porodice broćevki.

Novi!!: Latinski jezik i Glavatac · Vidi više »

Glavatka

Glavatka (lat. Cephalaria), rod jed.god.raslinja trajnica i polugrmova iz porodice kozokrvnica, nekada uključivan u porodicu češljugovke (Dipsacaceae), današnja potporodica Dipsacoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Glavatka · Vidi više »

Glavni žučovod

desno Glavni žučovod (lat. ductus choledochus) je vod koji odvodi žuč u dvanaesnik, a nastaje spajanjem voda žučnog mjehura (lat. ductus cysticus) sa zajedničkim jetrenim vodom (lat. ductus hepaticus communis).

Novi!!: Latinski jezik i Glavni žučovod · Vidi više »

Glavočike cjevnjače

Glavočike cjevnjače ili cjevastocvjetne glavočike (lat. Asteroideae), potporodica glavočika koje u glavicama imaju samo cjevaste cvjetove ili se na obodu nalaze i jezičasti cvjetovi.

Novi!!: Latinski jezik i Glavočike cjevnjače · Vidi više »

Glavočike jezičnjače

Glavočike jezičnjače (jezičastocvjetne glavočike, radičevke, jezičnjače, lat. Cichorioideae), potporodica glavočika koja je nekada sama činila samostalnu porodicu Cichoriaceae Juss.

Novi!!: Latinski jezik i Glavočike jezičnjače · Vidi više »

Glavulja

Glavulja (mačja capica, mračnica; lat. Globularia), biljni rod vazdazelenih trajnica i grmova iz porodice trpučevki, rasprostranjen po Africi, Europi i Aziji Na popisu je 27 vrsta i tri hibrida, od čega pet vrsta, u Hrvatskoj: grmasta glavulja (Globularia alypum), srcolika glavulja (G. cordifolia), bezlistna glavulja (G. nudicaulis), točkasta glavulja (Globularia bisnagarica; sin G. punctata) i obična glavulja (G. vulgaris).

Novi!!: Latinski jezik i Glavulja · Vidi više »

Glavuljače

Glavuljače (mračnice; lat. Globularioideae), biljna potporodica, dio porodice trpučevki.

Novi!!: Latinski jezik i Glavuljače · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Latinski jezik i Glazba · Vidi više »

Gležanjska kost

desno Gležanjska kost (lat. talus) je kost u stopalu čovjeka, kockasta oblika, smještena iznad petne kosti.

Novi!!: Latinski jezik i Gležanjska kost · Vidi više »

Gledičija

Gledičija (trnovac; lat. Gleditsia), biljni rod iz porodice mahunarki smješten u tribus Caesalpinieae.

Novi!!: Latinski jezik i Gledičija · Vidi više »

Gleihenijevke

Gleihenijevke (lat. Gleicheniaceae), porodica papratnica iz reda Gleicheniales.

Novi!!: Latinski jezik i Gleihenijevke · Vidi više »

Gleihenijolike

Gleihenijolike (lat. Gleicheniales), red pravih paprati koji je dobio ime po rodu gleihenija i porodici gleihenijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Gleihenijolike · Vidi više »

Glicerije

Glicerije (lat. Glycerius) (o. 420. – iza 480.), zapadnorimski car (473. – 474.) i biskup u Saloni (473. – 480.). Vojska pod zapovjedništvom burgundskog kraljevića Gundobada, izabrala je zapovjednika dvorske straže (comes domesticorum) Glicerija za zapadnorimskog cara 473. godine, međutim taj izbor istočnorimski car Leon nije priznao.

Novi!!: Latinski jezik i Glicerije · Vidi više »

Glicinija

Glicinija (plava kiša, visterija, lat. Wisteria), biljni rod iz porodice mahunarki raširen po Kini, Koreji i Japanu.

Novi!!: Latinski jezik i Glicinija · Vidi više »

Glog

Glog (lat. Crataegus), velik i brojni rod iz porodice ružovki koji obuhvaća 380 priznatih vrsta grmova i niskih stablašica, koji narastu najviše do 15 metara.

Novi!!: Latinski jezik i Glog · Vidi više »

Glosar

Glosar (lat. glossarium, grč. γλωσσάριο, od γλῶσσα, glosa – jezik, nepoznata riječ) je mali rječnik, popis pojmova iz određenih područja s objašnjenjima.

Novi!!: Latinski jezik i Glosar · Vidi više »

Gluhač

Gluhač (primorska somina, gluhaćuša, fenička borovica, lat. Juniperus phoenicea) grm ili stablo porodice Cupressaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Gluhač · Vidi više »

Gluon

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Gluon (eng. gluon, od glue: ljepilo koje dolazi od fran. glu: ljepak i kasnolat. glus, genitiv glutis, za klas. lat. gluten; oznaka g) je elementarna čestica bez mase, koja prenosi temeljno jako međudjelovanje (jaka nuklearna sila) i veže kvarkove u hadronima, bozon spina 1.

Novi!!: Latinski jezik i Gluon · Vidi više »

Gmazovi

Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.

Novi!!: Latinski jezik i Gmazovi · Vidi više »

Gnjidača

Gnjidača (gnjidasta trava; lat. Gastridium), biljni rod iz porodice trava rasprostranjen od kanarskih otoka na istok do Kavkaza i Irana, te po dijelovima Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Gnjidača · Vidi više »

Gnu

Gnu (lat. Connochaetes; afrikaans: wildebeest, tj. „divlja stoka”) je rod velikih antilopa koji uključuje dvije vrste koje obje žive u Africi: crni gnu (Connochaetes gnou) i plavi gnu (Connochaetes taurinus).

Novi!!: Latinski jezik i Gnu · Vidi više »

Gobrias (elamski satrap)

Gobrias (perz. Gaubaruva; „onaj koji jede govedinu“, akad. Gubaru, elam. Kambarma, grč. Gobryes, lat. Gobryas) je bio perzijski plemić i jedan od sedmorice urotnika koji su 522. pr. Kr. ubili uzurpatora Gaumatu, odnosno pomogli Dariju Velikom da postane vladarem Perzijskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Gobrias (elamski satrap) · Vidi više »

Gobrias I.

Gobrias I. (perz. Gaubaruva; „onaj koji jede govedinu“, akad. Gubaru, elam. Kambarma, grč. Gobryes, lat. Gobryas) je bio perzijski plemić, jedan od generala perzijske vojske tijekom vladavine Kira Velikog, te prvi satrap (pokrajinski namjesnik) Babilonije.

Novi!!: Latinski jezik i Gobrias I. · Vidi više »

Gobrias II.

Gobrias II. (perz. Gaubaruva; „onaj koji jede govedinu“, akad. Gubaru, elam. Kambarma, grč. Gobryes, lat. Gobryas) je bio perzijski plemić i satrap Babilonije u službi Ahemenidskog Perzijskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Gobrias II. · Vidi više »

Gola guštarka

Gola guštarka (gola gušarka, plemenita vlas, svilene kose, visonja gladka lat. Turritis glabra, sin. Arabis glabra), jednogodišnja ili dvogodišnja biljka iz porodice kupusovki, nekada uključivana u rod Arabis (gušarka), danas u Turritis,.

Novi!!: Latinski jezik i Gola guštarka · Vidi više »

Golema školjkača

Golema školjkača (lat. Tridacna gigas) koja se još naziva i medvjeđa šapa i divovska kapica je školjka koja je dobila naziv po svojim impresivnim dimenzijama; može biti šira od 1,2 metra i teška do 254 kg.

Novi!!: Latinski jezik i Golema školjkača · Vidi više »

Golema želva

Golema želva (Chelonia mydas) je morska kornjača i jedna je od najpoznatijih vrsta u ovoj porodici.

Novi!!: Latinski jezik i Golema želva · Vidi više »

Golema dvoprstenka

Golema dvoprstenka (lat. Catathelasma imperiale) je jestiva gljiva iz porodice Tricholomataceae.

Novi!!: Latinski jezik i Golema dvoprstenka · Vidi više »

Golema pečurka

Golema pečurka (lat. Agaricus augustus) je jestiva gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Golema pečurka · Vidi više »

Golema psina

Golema psina (lat. Cetorhinus maximus) je druga najveća vrsta riba, nakon kitopsine. To je kozmopolitska migratorna vrsta, koje se nalazi u svim svjetskim oceanima s umjerenom temperaturom.

Novi!!: Latinski jezik i Golema psina · Vidi više »

Golema tuja

Golema tuja (lat. Thuja plicata) vrsta je drveća iz porodice Cupressaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Golema tuja · Vidi više »

Golemi mamutovac

Golemi mamutovac (lat. Sequoiadendron giganteum) jedina je vrsta iz roda Sequoiadendron porodice Cupressaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Golemi mamutovac · Vidi više »

Goliš

Goliš (lat. Anogramma), rod papratnjača iz porodice bujadovki (Pteridaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Goliš · Vidi više »

Golijardski stih

Golijardi su bili grupa klerika u Zapadnoj Europi koji su pisali satiričnu poeziju na latinskom jeziku tijekom 12.

Novi!!: Latinski jezik i Golijardski stih · Vidi više »

Golub (zviježđe)

Golub (lat. Columba) je manje zviježđe južno od Velikog Psa i Zeca.

Novi!!: Latinski jezik i Golub (zviježđe) · Vidi više »

Golub ćukan

Golub ćukan (lat. Aetomylaeus bovinus, sin. Pteromylaeus bovinus) riba je iz reda golubovki (Myliobatiformes), porodice morskih golubova (lat. Myliobatidae).

Novi!!: Latinski jezik i Golub ćukan · Vidi više »

Golub dupljaš

Golub dupljaš (lat. Columba oenas) je vrsta ptica iz porodice golubova, reda golupčarki.

Novi!!: Latinski jezik i Golub dupljaš · Vidi više »

Golub grivnjaš

Golub grivnjaš (lat. Columba palumbus) je ptica iz porodice golubova, reda golupčarki.

Novi!!: Latinski jezik i Golub grivnjaš · Vidi više »

Golubača

Golubača (lat. Russula virescens) je jestiva gljiva iz porodice Russulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Golubača · Vidi više »

Golubinje drvo

Golubinje drvo (davidija, davidovac, golublje stablo, drvo maramica, kineska davidija, lat. Davidia), monotipski biljni rod iz porodice tupelovki, čiji je jedini predstavnik D. involucrata ili golubinje drvo koje raste jedino u Kini, odakle je uvezena u Europu i Sjevernu Ameriku.

Novi!!: Latinski jezik i Golubinje drvo · Vidi više »

Golubovi

Golubovi pasmine Međimurska lastavica na jednoj izložbi malih životinja Golubovi (lat. Columbidae) su porodica ptica iz reda golupčarki (Columbiformes).

Novi!!: Latinski jezik i Golubovi · Vidi više »

Golubovke (ribe)

Golubovke (lat. Myliobatiformes), red riba hrskavičnjača iz razreda Elasmobranchii unutar kojega čine prve rođake morskim psima (Selachii).

Novi!!: Latinski jezik i Golubovke (ribe) · Vidi više »

Gomoljasti dvornik

Gomoljasti dvornik (gomoljičasti dvornik, lat. Bistorta vivipara), višegodišnja zeljasta cvjetnica uključivana u rodove dvornika (Polygonum) i Persicaria, a danas u Bistorta.

Novi!!: Latinski jezik i Gomoljasti dvornik · Vidi više »

Gomoljastonoga šumarica

Gomoljastonoga šumarica, anis pečurka ili nasječena pečurka (lat. Agaricus abruptibulbus) je jestiva gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Gomoljastonoga šumarica · Vidi više »

Gonfalonijer

Zastava Gvelfa Gonfalonijer (tal. gonfaloniere) (od talijanske riječi gonfalone.

Novi!!: Latinski jezik i Gonfalonijer · Vidi više »

Goračevke

Goračevke (pljuskavičevke, kantarionovke; lat. Hypericaceae nom. cons.), biljna porodica koja se sastoji od devet priznatih rodova.

Novi!!: Latinski jezik i Goračevke · Vidi više »

Goran

Goran je slavensko muško ime, u značenju brđanin, planinac, rasprostranjeno na govornom području Južnih Slavena.

Novi!!: Latinski jezik i Goran · Vidi više »

Gorana

Gorana je žensko ime, koje u Hrvatskoj češće nalazimo među Hrvatima te rjeđe među Srbima.

Novi!!: Latinski jezik i Gorana · Vidi više »

Gorana Stepanić

Gorana Stepanić (Zagreb, 1973.), hrvatska dječja glumica, proslavljena po ulozi Melite u TV mini seriji Lažeš, Melita (1984).

Novi!!: Latinski jezik i Gorana Stepanić · Vidi više »

Gorčica

Gorčica (lat. Cicendia), monotipski rod korisnih jednogodišnjeg raslinja iz porodice Sirištarki.

Novi!!: Latinski jezik i Gorčica · Vidi više »

Gorčika

Gorčika (dušica, lat. Prenanthes), rod glavočika jezičnjaća iz podtribusa Lactucinae, dio tribusa Cichorieae.

Novi!!: Latinski jezik i Gorčika · Vidi više »

Gordan

Gordan je muško ime, a ženska inačica imena je Gordana.

Novi!!: Latinski jezik i Gordan · Vidi više »

Gorgonopsi

Gorgonopsi (lat. Gorgonopsia, "gorgonsko lice") bio je podred terapsida.

Novi!!: Latinski jezik i Gorgonopsi · Vidi više »

Gorjanski

Gorjanski (lat. de Gara, mađ. Garai), hrvatska velikaška obitelj podrijetlom iz mađarskog roda Dorozsma (Duružmić), de genere Drusma.

Novi!!: Latinski jezik i Gorjanski · Vidi više »

Gorka naranča

Gorka naranča (kisela naranča, seviljska naranča, lat. Citrus ×aurantium), biljna vrsta iz roda agruma (Citrus).

Novi!!: Latinski jezik i Gorka naranča · Vidi više »

Gorko drvo

Gorko drvo (lat. Picrasma), rod listopadnog drveća iz porodice gorkuničevki.

Novi!!: Latinski jezik i Gorko drvo · Vidi više »

Gorkoslad

Gorkoslad (paskvica, gorka pomoćnica; lat. Solanum dulcamara, od lat. dulcis.

Novi!!: Latinski jezik i Gorkoslad · Vidi više »

Gorkosladolike

Gorkosladolike (lat. Solanales), red biljaka dvosupnica.

Novi!!: Latinski jezik i Gorkosladolike · Vidi više »

Gorkuničevke

Gorkuničevke (lat. Simaroubaceae), malena biljna porodica od 19 rodova koja pripada redu redu Sapindales.

Novi!!: Latinski jezik i Gorkuničevke · Vidi više »

Gornja arterija štitaste žlijezde

Gornja arterija štitaste žlijezde (lat. arteria thyroidea superior) je krvna žila, ogranak vanjske arterije glave (lat. arteria carotis externa), koja opskrbljuje arterijskom krvlju štitnu žlijezdu, te okolne strukture.

Novi!!: Latinski jezik i Gornja arterija štitaste žlijezde · Vidi više »

Gornja Austrija (vojvodstvo)

Podjela austrijskih zemalja na Gornju, Unutrašnju i Donju Austriju Gornja Austrija (nje: Oberösterreich, lat: Austria Superior) poznata i kao Tirol i Vorlande je bio naziv za područje koje je nastalo nasljednim podjelama Habsburgovaca te je postojalo od 1406.

Novi!!: Latinski jezik i Gornja Austrija (vojvodstvo) · Vidi više »

Gornja čeljust

Gornja čeljust, pogled sa strane Gornja čeljust (lat. maxilla) je velika parna kost u središnjem dijelu lica.

Novi!!: Latinski jezik i Gornja čeljust · Vidi više »

Gornja Šleska

Huga Gerarda Ströhla. Gornja Šleska ili Šlezija (češki: Horní Slezsko, donjošleski: Oberschläsing, latinski: Silesia Superior, njemački: Oberschlesien, poljski: Górny Śląsk, šleski: Gōrny Ślōnsk) jugoistočni je dio povijesne i zemljopisne regije Šleske, dok je sjeverozapadni dio Donja Šleska.

Novi!!: Latinski jezik i Gornja Šleska · Vidi više »

Gornja Germanija

Područje Gornje Germanije označeno je crvenom Gornja Germanija (lat. Germania Superior) bila je provincija Rimskog Carstva čije je područje okvirno obuhvaćalo lijevu obalu gornjeg toka rijeke Rajne (uzvodno od Donje Germanije).

Novi!!: Latinski jezik i Gornja Germanija · Vidi više »

Gornja Panonija

Gornja Panonija (lat. Pannonia Superior), provincija Rimskog Carstva nastala u 2. stoljeću.

Novi!!: Latinski jezik i Gornja Panonija · Vidi više »

Gorocvijet

Gorocvijet (plamenčić, komoljika, lat. Adonis), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice žabnjajkovki (Ranunculaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Gorocvijet · Vidi više »

Gorska ivančica

Gorska ivančica (voluje oko, lat. Leucanthemum adustum), vrsta glavočike iz roda ivančica.

Novi!!: Latinski jezik i Gorska ivančica · Vidi više »

Gorska juričica

Gorska juričica (lat. Carduelis flavirostris, u nekoj literaturi i Acanthis flavirostris), vrsta u porodici zeba, obično živi u velikim jatima, kojima se pridružuju i pripadnici njoj srodnih vrsta obične i sjeverne juričice, od kojih se razlikuje samo u nijansama.

Novi!!: Latinski jezik i Gorska juričica · Vidi više »

Gorska lupina

Gorska lupina (gorska božika, nemopantus, lat. Ilex mucronata), močvarni grm iz porodice Aquifoliaceae, nekada uključivan u vlastiti rod Nemopanthus, a danas rodu Ilex, odnosno božikovinama.

Novi!!: Latinski jezik i Gorska lupina · Vidi više »

Gorska moravka

Arnika Gorska moravka (Brđanka, planinska arnika, veprina, žvetuljina; lat. Arnica montana) poznata i kao moravka, veprovka, njemačka arnika, savojski duhan i veprovac.

Novi!!: Latinski jezik i Gorska moravka · Vidi više »

Gorska sasa

Gorska sasa (brdska sasa, alpska sasa, trešnjava kučika; lat. Pulsatilla montana; sin. Anemone montana) je biljka iz porodice Ranunculaceae, u Hrvatskoj raste po kamenjarskim travnjacima.

Novi!!: Latinski jezik i Gorska sasa · Vidi više »

Gorski žabnjak

Gorski žabnjak (žabnjak jadićolistni, babica, lat. Ranunculus aconitifolius), biljna vrsta iz roda žabnjaka, porodica žabnjakovke.

Novi!!: Latinski jezik i Gorski žabnjak · Vidi više »

Gorski brijest

Gorski brijest (glatki brijest, lat. Ulmus glabra) je do 40 m visoko stablo ravnog debla i široke krošnje, raste obično u području šuma bukve.

Novi!!: Latinski jezik i Gorski brijest · Vidi više »

Gorski javor

Gorski javor zimi Ilustracija Gorski javor (latinski: Acer pseudoplatanus) vrsta je javora.

Novi!!: Latinski jezik i Gorski javor · Vidi više »

Gorski lovor

Gorski lovor (širokolisna kalmija, lat. Kalmia latifolia), ljekoviti vazdazeleni grm iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Latinski jezik i Gorski lovor · Vidi više »

Gorski očist

Gorski očist (planinska očist, lat. Sideritis montana), ljekovita biljka iz porodice medićevki, a koja raste i kod nas.

Novi!!: Latinski jezik i Gorski očist · Vidi više »

Gorsko velebilje

Gorsko velebilje (crna bunika, crni bun, velika bunika, veliki bun, velebilje, lat. Atropa belladonna) otrovna je biljka iz porodice Solanaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Gorsko velebilje · Vidi više »

Gorušičina plavulja

Gorušičina plavulja ili rotkvičava tupavica (lat. Hebeloma sinapizans) je nejestiva gljiva (ili čak lagano otrovna) iz porodice Hymenogastraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Gorušičina plavulja · Vidi više »

Gorušica (biljni rod)

Gorušica (lat. Sinapis), maleni biljni rod iz porodice kupusovki ili krstašica (Brassicaceae) kojemu pripada četiri vrsta jednogodišnjeg raslinja.

Novi!!: Latinski jezik i Gorušica (biljni rod) · Vidi više »

Gorušika

Gorušika (lat. Calepina), monotipski rod jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg raslinja iz porodice krstašica, rasprostranjen po Europi i sjeverozapadnoj Africi, od Sredozemlja na istok do Irana i Kavkaza.

Novi!!: Latinski jezik i Gorušika · Vidi više »

Gospa Žalosna

Bartolomé Esteban Murillo, ''Žalosna'' (Dolorosa), 1665. ''Gospa koja omekšava okorjela srca'', ruska ikona, XIX. st. srce zabijenim sedmerim mačevima, Salamanca Gospa Žalosna (lat. Mater Dolorosa), Blažena Djevica Marija Žalosna ili Marija od sedam žalosti je kršćanska marijanska svetkovina koja se slavi 15. rujna, tjedan dana nakon svetkovine Male Gospe i dan nakon Uzvišenja sv.

Novi!!: Latinski jezik i Gospa Žalosna · Vidi više »

Gospe od Prizidnica

Crkva Gospe od Prizidnica Gospe od Prizidnica je svetište Majke Božje kod Slatina na otoku Čiovu.

Novi!!: Latinski jezik i Gospe od Prizidnica · Vidi više »

Gospin plašt

Gospin plašt (vrkuta, noga lava, noga oroslanova, lat. Alchemilla), brojan i raširen biljni rod koji obuhvaća 714 priznatih vrsta koje se mogu naći u Europi, Aziji, te neke i u Africi i Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Gospin plašt · Vidi više »

Gospin vlasak

Gospin vlasak (lat. Adiantum), biljni rod iz porodice bujadovki (Pteridaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Gospin vlasak · Vidi više »

Gospina papučica (biljna vrsta)

Gospina papučica (prosmic tičji, lat. Cypripedium calceolus L.) europska vrsta orhideja, red Asparagales.

Novi!!: Latinski jezik i Gospina papučica (biljna vrsta) · Vidi više »

Gospodar (crnogorska vladarska titula)

Gospodar (latinski Dominius) je crnogorski vladarski naslov, najprije je koristio Đurađ I. Balšić (crnogorska dinastija Balšići) krajem 14. stoljeća kada se potpisivao kao Jure de Balsa, Dominius, a potom i drugi vladari iz ove dinastije.

Novi!!: Latinski jezik i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · Vidi više »

Gotfrid Bujonski

Gotfrid Bujonski (francuski: Godefroy de Bouillon), u nekim izvorima i kao Gotfrid Bouillonski (Baisy, Brabant ili Boulogne-sur-Mer, oko 1060. - Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, 18. srpnja 1100.), francuski plemić, jedan od vođa križara u Prvom križarskom ratu (1096.-1099.). Bio je prvi vladar Jeruzalemskog Kraljevstva, ali nije htio uzeti kraljevski naslov, već se okitio počasnim naslovom "Zaštitinka Svetog Groba" (lat. Advocatus Sancti Sepulchri).

Novi!!: Latinski jezik i Gotfrid Bujonski · Vidi više »

Gotika

bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.

Novi!!: Latinski jezik i Gotika · Vidi više »

Gotski rat (376. – 382.)

Gotski rat 377.

Novi!!: Latinski jezik i Gotski rat (376. – 382.) · Vidi više »

Gotski zakonik

Naslovna stranica Gotskog zakonika iz 1600. godine Gotski zakonik (El Liber Iudiciorum ili Lex Visigothorum) je bio skup vizigotskih zakona teritorijalnog karaktera, koji je sastavio kralj Hindasvint u svojoj drugoj godini vladavine, a objavljen je oko 654. godine nakon revizije i dopune koju je uradio njegov sin Rekesvint.

Novi!!: Latinski jezik i Gotski zakonik · Vidi više »

Graškolika grahorica

Graškolika grahorica (žućkastobijela grahorica, grahor grašoliki; lat. Vicia pisiformis), trajnica iz porodice mahunarki raširena po Europi, zapadnom Sibiru i Kavkazu; raste i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Graškolika grahorica · Vidi više »

Grašolika

Grašolika (karagana; lat. Caragana), rod listopdnog grmlja iz porodice mahunarki, čiji su izvorni areali istočna Europa i Azija Postoji 88 vrsta, od kojih dvije rastu i u Hrvatskoj, to je drvenasta grašolika, C. arborescens i primorska slatnica koja je bila uključivana u rod slatnica ili Halimodendron, sinonim za Caragana.

Novi!!: Latinski jezik i Grašolika · Vidi više »

Građa bakterija

Bacil s bičevima Veličina stanica pojedinih bakterijskih vrsta je različita i nije stalna (ovisi o djelovanju različitih čimbenika).

Novi!!: Latinski jezik i Građa bakterija · Vidi više »

Grab

Grab (lat. Carpinus), rod korisnog, uresnog drveća iz porodice Betulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Grab · Vidi više »

Grabežnice

Grabežnice (muhe grabljivice; lat. Asilidae), porodica kukaca dvokrilca iz podreda kratkoticalaca.

Novi!!: Latinski jezik i Grabežnice · Vidi više »

Grabljivice

Ptice grabljivice (lat. Raptatores) je po zastarjeloj klasifikaciji bio zajednički naziv za dva podreda, dnevne grabljivice i noćne grabljivice.

Novi!!: Latinski jezik i Grabljivice · Vidi više »

Grabov djed

Grabov djed u košari (Ukrajina). Grabov djed (lat. Leccinum pseudoscabrum), dedek, grabov dedek, grabov vrganj, gabrovček ili vrgajica je česta gljiva sjeverne i središnje Europe, a česta je i u našim krajevima.

Novi!!: Latinski jezik i Grabov djed · Vidi više »

Gracchi

Grakhi (lat. Gracchi) ili braća Grah - Tiberije i Gaj - su bili dva mlada rimska političara izabrani za tribune u 2.

Novi!!: Latinski jezik i Gracchi · Vidi više »

Gracijan

Gracijan (lat. Flavius Gratianus) (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica, 18. travnja 359. – Lugdunum, danas Lyon, 25. kolovoza 383.), rimski car na Zapadu Rimskog Carstva od 375. do 383.

Novi!!: Latinski jezik i Gracijan · Vidi više »

Gradacija (figura)

Stupnjevanje ili gradacija (lat. gradatio.

Novi!!: Latinski jezik i Gradacija (figura) · Vidi više »

Gradijent

Gradijent (lat. gradiens: koji korača) obično znači smjer i veličinu najbržeg prirasta neke veličine ili funkcije u prostoru.

Novi!!: Latinski jezik i Gradijent · Vidi više »

Grado

Grado (venecijanski: Gravo, slovenski: Gradež, furlanski: Grau) je grad u Pokrajini Gorizia u okviru autonomne regije Furlanija-Julijska krajina u Sjevernoj Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Grado · Vidi više »

Gradonačelnici Novog Sada

Od trenutka kada je Novi Sad dobio status slobodnog kraljevskog grada od carice Svetog rimskog carstva Marije Terezije do današnjih dana, na čelu grada su se smjenjivali mnogi Novosađani pod različitim titulama.

Novi!!: Latinski jezik i Gradonačelnici Novog Sada · Vidi više »

Gradsko kazalište Požega

Gradsko kazalište Požega je kazalište u Požegi, Hrvatska.

Novi!!: Latinski jezik i Gradsko kazalište Požega · Vidi više »

Graduirati

Graduirati (njem. graduieren, od lat. gradus: korak, stupanj) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Graduirati · Vidi više »

Graholika

Graholika (graholik, kukavičica, lat. Lathyrus), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica većinom penjačica iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Graholika · Vidi više »

Grahorica

Grahorica (lat. Vicia, sin. Faba), veliki biljni rod dvosupnica, najvažniji u porodici mahunarki, koji je svoje sinonimno ime Faba, dao i porodici i redu.

Novi!!: Latinski jezik i Grahorica · Vidi više »

Grahorka

Grahorka (magareći grah, esparzeta, grašica; lat. Onobrychis), biljni rod iz porodice mahunarki rasprostranjen po velikim dijelovima Euroazije i sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Grahorka · Vidi više »

Gramatički rod

Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu.

Novi!!: Latinski jezik i Gramatički rod · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Gramatika · Vidi više »

Gramatika latinskog jezika

Ovaj članak pruža podatke o gramatici i morfologiji latinskog jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Gramatika latinskog jezika · Vidi više »

Gramatika litavskog jezika

Gramatika litavskog jezika obuhvaća morfologiju i sintaksu litavskoga jezika koji zadržava mnoge arhaične značajke iz baltoslavenskog prajezika koje su izgubljene u drugim baltoslavenskim jezicima.

Novi!!: Latinski jezik i Gramatika litavskog jezika · Vidi više »

Gramatika starogrčkog jezika

Gramatika starogrčkog jezika obuhvaća njegovu morfologiju i sintaksu.

Novi!!: Latinski jezik i Gramatika starogrčkog jezika · Vidi više »

Gramatofilum

divovska orhideja ''G. speciosum'' Gramatofilum (lat. Grammatophyllum), biljni rod iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Gramatofilum · Vidi više »

Gramatura

List papira. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Različite vrste kartona. Gramatura, površinska masa ili masa jedinične površine je masa jednog kvadratnog metra papira, kartona ili ljepenke izražena u gramima.

Novi!!: Latinski jezik i Gramatura · Vidi više »

Granati

Granati su skupina minerala koju ljudi rabe još od Brončanog doba, kao drago kamenje i kao abraziv.

Novi!!: Latinski jezik i Granati · Vidi više »

Grančika

Grančika (lat. Hornungia), biljni rod iz porodice kupusovki s tri priznate vrste i nekoliko podvrsta koje su nekada bile uključivane u rodove Pritzelago i Hutchinsia.

Novi!!: Latinski jezik i Grančika · Vidi više »

Graničica

Graničica (Hemerokalis, ljiljan dolinski, granica, lat. Hemerocallis), ukrasna je biljka iz porodice čepljezovki podrijetlom iz Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Graničica · Vidi više »

Granit

rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.

Novi!!: Latinski jezik i Granit · Vidi više »

Granulacija (razdvojba)

Granulacija (lat. granulatio) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Granulacija (razdvojba) · Vidi više »

Granulometrijski sastav

masenog udjela pojedinih frakcija. Granulometrijski sastav (kasnolat. granulum: zrnce + grč. μέτρον: mjera), u graditeljstvu, je pokazatelj masenog udjela pojedinih frakcija (dio neke smjese) zrna u tlu ili kakvom zrnatom materijalu, a koje obuhvaćaju sva zrna određenog promjera.

Novi!!: Latinski jezik i Granulometrijski sastav · Vidi više »

Graptopetalum

Graptopetalum (lat. Graptopetalum) je mali rod biljaka iz reda Saxifragales i sadrži 12 vrsta iz Meksika te s jugozapada SAD.

Novi!!: Latinski jezik i Graptopetalum · Vidi više »

Gravimetrija

* gravimetrija (fizika) je određivanje polja sile teže mjerenjem njezina ubrzanja u različitim točkama na Zemlji.

Novi!!: Latinski jezik i Gravimetrija · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Latinski jezik i Gravitacija · Vidi više »

Gravitacijski valovi

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. dualizam). Sunčeve mase. Washington), u usporedbi s teoretski predviđenim vrijednostima. Gravitacijski valovi ili gravitacijsko zračenje je poremećaj gravitacijskog polja, širi se poput valova.

Novi!!: Latinski jezik i Gravitacijski valovi · Vidi više »

Grčka žaba

Grčka žaba (lat. Rana graeca) je vrsta žabe iz porodice Ranidae.

Novi!!: Latinski jezik i Grčka žaba · Vidi više »

Grčka ciklama

Grčka ciklama (lat. Cyclamen graecum) je vrsta višegodišnje biljke iz roda ciklama.

Novi!!: Latinski jezik i Grčka ciklama · Vidi više »

Grčka komedija

Grčka komedija bila je, uz tragediju i satirsku igru, jedan od tri glavna žanra starogrčkog kazališta i obuhvaćala je niz scenskih vrsta, uključujući pučku improvizaciju, mim i flijačku farsu.

Novi!!: Latinski jezik i Grčka komedija · Vidi više »

Grčka mitologija

Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.

Novi!!: Latinski jezik i Grčka mitologija · Vidi više »

Grčka retorika

Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.

Novi!!: Latinski jezik i Grčka retorika · Vidi više »

Grčke riječi za ljubav

Grčki jezik u filozofiji je razlikovao više riječi za ljubav od hrvatskog, glavnima se smatraju: agápē, érōs, philía, philautía, storgē i xenía.

Novi!!: Latinski jezik i Grčke riječi za ljubav · Vidi više »

Grb Španjolske

Španjolski grb Grb Španjolske današnji izgled je dobio stupanjem na snagu Zakona o grbu od 5. listopada 1981. Španjolski grb sastoji se od šest grbova.

Novi!!: Latinski jezik i Grb Španjolske · Vidi više »

Grb Bermuda

Grb Bermuda Grb Bermuda prikazuje crvenog lava koji drži štit, na kojem je prikazana havarija jedrenjaka.

Novi!!: Latinski jezik i Grb Bermuda · Vidi više »

Grb Britanskih Djevičanskih otoka

Grb Britanskih Djevičanskih otoka Grb Britanskih Djevičanskih otoka prikazuje Svetu Ursulu, englesku sveticu koja je, prema predaji, putovala Europom s 11 tisuća djevica i tragično stradala blizu Kölna.

Novi!!: Latinski jezik i Grb Britanskih Djevičanskih otoka · Vidi više »

Grb Gabona

200px Grb Gabona je dizajnirao švicarski heraldist i veksilologist Louis Mühlemann, koji je ujedno i jedan od osnivača Međunarodne federacije veksiloloških udruga (FIAV), kao i dizajer prijašnjeg grba Konga.

Novi!!: Latinski jezik i Grb Gabona · Vidi više »

Grb Melille

Grb Melille je grb španjolske enklave Melille, smještene na obali Sredozemnog mora na sjeveru Afrike i okružene Marokom.

Novi!!: Latinski jezik i Grb Melille · Vidi više »

Grb Nizozemskih Antila

Grb Nizozemskih Antila (1986-2010) Grb Nizozemskih Antila (1964-1986) Grb Nizozemskih Antila se u današnjem obliku primjenjuje od 1986. godine, nakon što se Aruba odvojila od Nizozemskih Antila.

Novi!!: Latinski jezik i Grb Nizozemskih Antila · Vidi više »

Grb Portorika

Grb Portorika Grb Portorika postoji od 1511. godine, te se drži za najstariji grb Novoga svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Grb Portorika · Vidi više »

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Novi!!: Latinski jezik i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »

Grb Sejšela

Grb Sejšela sastoji se od dvije sabljarke koje pridržavaju štit.

Novi!!: Latinski jezik i Grb Sejšela · Vidi više »

Grb Slavonije

Grb Slavonije Fojničkom grbovniku. Grb Slavonije, povijesni hrvatski grb koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja heraldički simbol regije Slavonije.

Novi!!: Latinski jezik i Grb Slavonije · Vidi više »

Grb Svetog Petra i Mikelona

Grb Svetog Petra i Mikelona Grb Svetog Petra i Mikelona je sličan neslužbenoj zastavi Svetog Petra i Mikelona.

Novi!!: Latinski jezik i Grb Svetog Petra i Mikelona · Vidi više »

Grb Svetog Vincenta i Grenadina

Grb Svetog Vincenta i Grenadina Grb Svetog Vincenta i Grenadina zasniva se na kolonijalnom grbu otočja, a kao državni grb upotrebljava se od 1979. godine, nakon proglašenja neovisnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Grb Svetog Vincenta i Grenadina · Vidi više »

Grbasta ebalia

Grbasta ebalia (lat. Ebalia cranchii), vrsta sičušnog račića iz porodice Leucosiidae.

Novi!!: Latinski jezik i Grbasta ebalia · Vidi više »

Grbasta vodena leća

Grbasta vodena leća (lat. Lemna gibba), vrsta jednosupnice (hidroterofit) iz porodice kozlačevki.

Novi!!: Latinski jezik i Grbasta vodena leća · Vidi više »

Grbava sunčanica

Grbava sunčanica (lat. Macrolepiota mastoidea) je jestiva gljiva iz obitelji Agaricaceae (pečurke), s klobukom koji ima u sredini oštro ispupčenje.

Novi!!: Latinski jezik i Grbava sunčanica · Vidi više »

Grbavi kit

Grbavi kit (lat. Megaptera novaeangliae) je vrsta kita koja pripada u porodicu brazdenih kitova.

Novi!!: Latinski jezik i Grbavi kit · Vidi više »

Grbica

Grbica (grbać, ognjivac, lat. Lepidium), veliki biljni rod iz porodice krstašica (Brassicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Grbica · Vidi više »

Grbovnica

Grbovnica Kraljevine Slavonije iz zbirke Hrvatskog državnog arhiva Grbovnica ili armal je vladarska povelja kojom se nekomu podjeljuje plemićki grb.

Novi!!: Latinski jezik i Grbovnica · Vidi više »

Grdobina žutka

Grdobina žutka (lat. Lophius budegassa) je riba iz porodice grdobina (lat. lophiidae).

Novi!!: Latinski jezik i Grdobina žutka · Vidi više »

Grešun

Grešun (hrenak, lat. Sium), rod vodenastih trajnica iz porodice štitarke raširen po Europi, Aziji, Sjevernoj Americi i Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Grešun · Vidi više »

Gregorij III. Laham

Gregorij III.

Novi!!: Latinski jezik i Gregorij III. Laham · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: Latinski jezik i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Gregorijanski napjev

Gradual ''Tu es Deus'' iz 922.g Gregorijanski napjev označava jednoglasno srednjovjekovno liturgijsko pjevanje Katoličke Crkve na latinskom jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Gregorijanski napjev · Vidi više »

Gregoryjev teleskop

Put svjetla kroz Gregoryjev teleskop. Gregoryjev teleskop ili Gregorian teleskop je vrsta reflektorskog teleskopa, koji je konstruirao škotski matematičar i astronom James Gregory u 17.

Novi!!: Latinski jezik i Gregoryjev teleskop · Vidi više »

Grenlandski morski pas

Grenlandski morski pas (lat. Somniosus microcephalus) također je poznat i kao "pas spavač" zbog svoje letargične pojave i tromog kretanja.

Novi!!: Latinski jezik i Grenlandski morski pas · Vidi više »

Grenovija

Aeonium dodrentale (sin. ''Greenovia dodrantalis'') Grenovija (lat. Greenovia) je danas nepriznati mali biljni rod iz porodice Crassulaceae čiji su dvije vrste Greenovia dodrentalis i Greenovia gracilis sinonim za Aeonium dodrentale Biljke pripisivane ovom rodu potječu s Kanara gdje raste u brdima na visini od 150-2300 metara nadmorske visine.

Novi!!: Latinski jezik i Grenovija · Vidi više »

Grezulja

Grezulja (lat. Scheuchzeria), višegodišnji rod jednosupnica čija jedina vrsta, Scheuchzeria palustris, čini porodicu Scheuchzeriaceae i pripada redu Alismatales.

Novi!!: Latinski jezik i Grezulja · Vidi više »

Grgeč

Grgeč (Perca fluviatilis) — vrsta je slatkovodne ribe porodice (lat. Percidae).

Novi!!: Latinski jezik i Grgeč · Vidi više »

Grgur I.

Grgur I. Veliki, papa od 3. rujna 590. do 12. ožujka 604., crkveni naučitelj i svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Grgur I. · Vidi više »

Grgur XIII.

Grgur XIII., lat. Gregorius PP.

Novi!!: Latinski jezik i Grgur XIII. · Vidi više »

Grgur XIV.

Grgur XIV., lat. Gregorius PP.

Novi!!: Latinski jezik i Grgur XIV. · Vidi više »

Grgur XV.

Grgur XV., lat. Gregorius PP.

Novi!!: Latinski jezik i Grgur XV. · Vidi više »

Grifon

Grifon Kip grifona u Kasteel de Haaru Grifon, još Grifin ili Grifen (grč. γρύφων ili γρύπων; lat. gryphus), legendarna zvijer s tijelom lava i glavom orla.

Novi!!: Latinski jezik i Grifon · Vidi više »

Grijanje

Ateni. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Prenosivi kalorifer. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. centralnog grijanja. Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.

Novi!!: Latinski jezik i Grijanje · Vidi više »

Griko

Dva područja gdje se ''griko'' govori i danas (Salento, gdje se i zove ''griko'', te Kalabrija, gdje se zove ''greko''). Griko je jedan od dva narječja talijanskoga grčkoga (drugi je greko ili kalabrijski grčki) koji se smatraju novogrčkim južnotalijanskim narječjima (grčki: Κατωιταλιώτικα, 'južnotalijanska') koji su potomci srednjovjekovnoga grčkog pod utjecajem dorskog po jednoj teoriji, a po drugoj, starijoj, potomci su starogrčkih govora Magne Graecije.

Novi!!: Latinski jezik i Griko · Vidi više »

Grimizna jela

Grimizna jela (lat. Abies amabilis), vrsta drveta, jela iz porodice borovki.

Novi!!: Latinski jezik i Grimizna jela · Vidi više »

Grimizni očist

Grimizni očist (grimizna očist, rumeni očist, lat. Sideritis romana subsp.

Novi!!: Latinski jezik i Grimizni očist · Vidi više »

Grimorij pape Honorija

Naslovnica ''Grimorija pape Honorija'' (1760.) Grimorij pape Honorija (lat. Grimorium Honorii Magni, fr. Le Grimoire du Pape Honorius) je grimorij iz 18. ili 19. stoljeća čije je navodno autorstvo pripisano srednjovjekovnom papi Honoriju III. (1148. – 1227.). Knjiga opisuje rituale crne magije, daje katalog palih anđela i upute kako ih prizvati te spominje neke od važnijih demona iz judeo-kršćanske tradicije, poput Lucifera i Astarota.

Novi!!: Latinski jezik i Grimorij pape Honorija · Vidi više »

Grimorium Verum

Grimorium Verum (od lat. za Istiniti grimorij) je grimorij koji je prema zapisu na početku samog teksta izdao Alibeck Egipćanin u Memfisu 1517. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Grimorium Verum · Vidi više »

Gripa

Gripa je zarazna bolest primarno dišnog sustava uzrokovana virusom koji se prenosi kapljicama u zraku nastalim kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe.

Novi!!: Latinski jezik i Gripa · Vidi više »

Grisogono

Obitelj Grisogono smatra se najstarijom živućom obitelji u Dalmaciji i vjeruje se da potječe još iz ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Latinski jezik i Grisogono · Vidi više »

Griva

islandskog ponija Griva (lat. Juba) je dlaka koja prekriva lice i, kod nekih životinja, manji dio tijela.

Novi!!: Latinski jezik i Griva · Vidi više »

Grivasti jelen

Grivasti jelen (lat.:Rusa timorensis) je jelen porijeklom iz Indonezije i Istočnog Timora.

Novi!!: Latinski jezik i Grivasti jelen · Vidi više »

Grivasti vuk

Grivasti vuk (lat. Chrysocyon brachyurus) - vrsta zvijeri iz porodice Canidae.

Novi!!: Latinski jezik i Grivasti vuk · Vidi više »

Grizelinija

Grizelinija (lat. Griselinia), maleni biljni rod koji čini samostalnu porodicu unutar reda Apiales.

Novi!!: Latinski jezik i Grizelinija · Vidi više »

Grkljan

Prerez kroz grkljan konja 1.hioidna kost 2.epiglotis 3.vestibularni nabor 4.vokalni nabor 5.ventikularni mišić 6.ventrikl larinksa 7.vokalni mišić 8.Adamova jabučica 9.prstenovi hrskavice 10.infraglotička šupljina 11.prsten prve hrskavice bronhalne cijevi 12.bronhalna cijeva Shematski prikaz mekog tkiva, u sredini su glasnice Grkljan (lat. larynx) organ je dišnoga sustava koji je smješten u prednjem dijelu vrata.

Novi!!: Latinski jezik i Grkljan · Vidi više »

Grlo

Grlo Grlo (lat. gula) je organ koji spada pod dišni sustav.

Novi!!: Latinski jezik i Grlo · Vidi više »

Grlobolja

Grlobolja (lat. pharyng-, pharynx: ždrijelo, -itis: upala) je bol različitog intenziteta u stražnjoj stijenci ždrijela, do koje dolazi prilikom gutanja ili bez njega.

Novi!!: Latinski jezik i Grlobolja · Vidi više »

Grmača

Grmača, grmica, grmovača ili grmačica (lat. Armillaria tabescens) je jestiva i vrlo ukusna gljiva iz roda Armillaria.

Novi!!: Latinski jezik i Grmača · Vidi više »

Grmasta glavulja

Grmasta glavulja (pokus, subotica, lat. Globularia alypum), vazdazelena trajnica iz porodice trpučevki, raširena na području Mediterana, uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Grmasta glavulja · Vidi više »

Grmolika caklenjača

| boja.

Novi!!: Latinski jezik i Grmolika caklenjača · Vidi više »

Grmoliki grašar

Grmoliki grašar (šibika žuta, lat. Hippocrepis emerus subsp. emeroides, sin.: Coronilla emeroides) je grm iz porodice mahunarki koju često nalazimo u listopadnim šumama, šikarama, makiji, a također i na kamenjarskim pašnjacima.

Novi!!: Latinski jezik i Grmoliki grašar · Vidi više »

Grmoliki ranjenik

Grmoliki ranjenik (jupiterova brada, jupiterov ranjenik; lat. Anthyllis barba-jovis), zimzelena trajnica iz roda ranjenika (Anthyllis), porodica Mahunarki (Fabaceae), poznata je i kao jupiterova brada.

Novi!!: Latinski jezik i Grmoliki ranjenik · Vidi više »

Grof

Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.

Novi!!: Latinski jezik i Grof · Vidi više »

Grofovija Barcelona

Grofovija Barcelona (lat. Comitatus Barcinonensis, kat. Comtat de Barcelona, špa. Condado de Barcelona) bila je grofovija na sjeveroistoku Pirenejskog poluotoka, izvorno smještena u južnom pograničnom području Karolinškog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Grofovija Barcelona · Vidi više »

Grofovija Edesa

Grofovija Edesa (lat. Comitatus Edessanus) bila je križarska država na području Gornje Mezopotamije, sa sjedištem u Edesi, današnjem gradu Şanlıurfa (do 1984. Urfa).

Novi!!: Latinski jezik i Grofovija Edesa · Vidi više »

Grofovija Tripoli

Grofovija Tripoli (lat. Comitatus Tripolitanus), bila je križarska država na Levantu, sa sjedištem u današnjem gradu Tripoli i teritorijom koja odgovara polovici današnjeg sjevernog Libanona i dijelovima zapadne Sirije.

Novi!!: Latinski jezik i Grofovija Tripoli · Vidi više »

Groma

rekonstrukcija grome Groma je bila glavni instrument rimskih mjernika.

Novi!!: Latinski jezik i Groma · Vidi više »

Gromotulja

Gromotulja (turica lat. Alyssum), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja, trajnica ili polugrmova iz porodice Brassicaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Gromotulja · Vidi više »

Gromotuljka

Gromotuljka (mjehurica, lat. Alyssoides), monotipski rod vazdazelenih trajnica iz porodice Brassicaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Gromotuljka · Vidi više »

Grote Reber

Wheatonu, Illinois, 1937. Grote Reber (Wheaton, 22. prosinca 1911. – Tasmanija, 20. prosinca 2002.), američki elektroinženjer i samouki radioastronom.

Novi!!: Latinski jezik i Grote Reber · Vidi više »

Grozdasta piskavica

Grozdasta piskavica (lat. Trigonella corniculata), vrsta piskavice, porodica mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Grozdasta piskavica · Vidi više »

Grozničavi grm

Grozničavi grm (lat. Lindera), rod listopadnih i vazdazelenih grmova i drveća iz porodice lovorovki (Lauraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Grozničavi grm · Vidi više »

Grozničavi korijen

Grozničavi korijen (lat. Triosteum), biljni rod listopadnih grmova iz porodice kozokrvnica, dio potporodice Caprifolioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Grozničavi korijen · Vidi više »

Grus

* Grus (rod), rod ptica iz porodice Ždralova.

Novi!!: Latinski jezik i Grus · Vidi više »

Gryposaurus

Gryposaurus ("gušter kukastog nosa"; ponekada se netočno prevodi u "gušter-grifon") bio je rod dinosaura hadrosaurida koji su nastanjivali Sjevernu Ameriku prije 83 do 75,5 milijuna godina, tijekom kasne krede (kasni santonij - kasni kampanij). Sve poznate vrste roda Gryposaurus poznate su iz formacije Dinosaur Park u Alberti (Kanada), donje formacije Two Medicine u Montanii formacije Kaiparowits u Utahu (SAD). Gryposaurus je sličan rodu Kritosaurus, pa su se zbog toga godinama smatrali jednim te istim rodom. Rod Gryposaurus poznat je iz brojnih lubanja, nekoliko kostura i još više otisaka kože koji pokazuju da je imao piramidalne ljuske duž srednje linije leđa. Ipak, najlakše se raspoznaje od ostalih hadrosaurida po tome što je imao usku kvrgu na nosu, u obliku luka, koja se često opisuje kao "rimski nos", i koja je možda služila za spolnu identifikaciju ili identifikaciju vrste, a možda inu sukobima među jedinkama te vrste. Budući da je bio velik dvonožan/četveronožan biljojed, dug oko 9 metara, vjerojatno je preferirao staništa blizu rijeka.

Novi!!: Latinski jezik i Gryposaurus · Vidi više »

Guadalajarska nadbiskupija

Guadalajarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Guadalaiarensis, šp. Arquidiócesis de Guadalajara), meksička je nadbiskupija i metropolija sa sjedištem u Guadalajari.

Novi!!: Latinski jezik i Guadalajarska nadbiskupija · Vidi više »

Guanako

Guanako (lat. Lama guanicoe) elegantna je, skladno građena životinja nalik devi koja nastanjuje predjele Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Guanako · Vidi više »

Guarana

Guarana (lat. Paullinia cupana), južnoamerička tropska biljna vrsta, višegodišnji je drvenasti grm iz porodice sapindovke (Sapindaceae), poznta vernakularno pod imenom guarana, što dolazi iz jezika Maué Indijanaca koji su je nazivali warana i od nje proivodili tzv.

Novi!!: Latinski jezik i Guarana · Vidi više »

Guava

Guava (kujava, gvajava, lat. Psidium) – rod biljaka iz porodice mirtovki (lat. Myrtaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Guava · Vidi više »

Gušarka

Gušarka (toranjka, guštarka, vrizak, lat. Arabis), biljni rod iz porodice krstašica kojemu pripada stotinjak vrsta trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Gušarka · Vidi više »

Guščarice

Patkarice ili guščarice (lat. Anseriformes) tvore red ptica koji se svrstava u podrazred Neognathae.

Novi!!: Latinski jezik i Guščarice · Vidi više »

Guščarski petoprst

Guščarski petoprst (lat. Argentina anserina, sin. i bazionim Potentilla anserina) biljka je iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Guščarski petoprst · Vidi više »

Gušićolike

Gušićolike (lat. Celastrales), biljni red dvosupnica u podrazredu Rosidae raširen u tropskim i suptropskim područjima.

Novi!!: Latinski jezik i Gušićolike · Vidi više »

Gušterov korijen

Gušterov korijen (lat. Sauromatum), biljni rod od deset vrsta gomoljastih geofita, trajnice iz porodice kozlačevki.

Novi!!: Latinski jezik i Gušterov korijen · Vidi više »

Gubar glavonja

Gubar glavonja ili hrastov gubar (lat. Lymantria dispar) vrsta je leptira iz porodice ''Lymantriidae''.

Novi!!: Latinski jezik i Gubar glavonja · Vidi više »

Gubbio

Gubbio je grad u središnjoj Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Gubbio · Vidi više »

Gugutka

Gugutka (lat. Streptopelia decaocto), vrsta ptica iz porodice golubova, reda golupčarki, koja je rasprostranjena u sjeveroistočnoj Africi, južnoj Arabiji, Indiji, Maloj Aziji, istočnoj i srednjoj Europi sve do Sjevernog mora.

Novi!!: Latinski jezik i Gugutka · Vidi više »

Guido Del Mestri

Guido Del Mestri (Banja Luka, 13. siječnja 1911. – Nürnberg, 2. kolovoza 1993.) je bio talijanski kardinal, trostruki doktor znanosti i apostolski nuncij Svete Stolice.

Novi!!: Latinski jezik i Guido Del Mestri · Vidi više »

Gumijevac

Gumijevac (Indijska smokva gumovača, lat. Ficus elastica) jest korisno, vazdazeleno drvo iz porodice dudovki porijeklom iz Indije i susjednih država, Nepal, Butan, Burma, Kina, Malezija i Indonezija, danas naturalizirana na Šri Lanki, Antilima i Floridi.

Novi!!: Latinski jezik i Gumijevac · Vidi više »

Gupi

Gupi (lat.: Poecilia reticulata, engl: Guppy), slatkovodna je riba iz porodice živorotki.

Novi!!: Latinski jezik i Gupi · Vidi više »

Gusići (plemstvo)

Gusići, prema nekim izvorima Gušići (lat. de generatione Gussichorum, de genere Gusich, de genere Gussich, de genere Gussichorum, de genere Gussithorum, Gusich, Gussich, Gwzych, natione Gussikiorum) su jedno od dvanaest starohrvatskih plemena, čiji su starješine imali značajnu ulogu u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi, spadajući među one povlaštene koji su imali pravo birati kralja.

Novi!!: Latinski jezik i Gusići (plemstvo) · Vidi više »

Guske

Guske (lat. Anserinae), potporodica ptica, pripada porodici pataka, Anatidae, redu Anseriformes, za koje se ravnopravno koriste, ovisno o literaturi, hrvatski nazivi patkarice ili guščarice.

Novi!!: Latinski jezik i Guske · Vidi više »

Gutenbergova Biblija

Fotografija jednog od primjeraka Gutenbergove Biblije u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu Detalj ručnog crtanja u bibliji Gutenbergova Biblija je tisak prvog prijevoda Biblije na latinski jezik tzv.

Novi!!: Latinski jezik i Gutenbergova Biblija · Vidi više »

Gympie-Gympie

Gympie-Gympie (gimpi-gimpi, ubadajuće drvo, biljka samoubojica; lat. Dendrocnide moroides), drvo ili grm iz porodice koprivovki, autohtono u australskim državama Queensland (na istoku) i Novi Južni Wales, te na Malim sundskim otocima i Vanuatuu.

Novi!!: Latinski jezik i Gympie-Gympie · Vidi više »

Haastov orao

Haastov orao (lat. Harpagornis moorei) je izumrla vrsta orla koja je nekoć živjela na Južnom otoku na Novom Zelandu.

Novi!!: Latinski jezik i Haastov orao · Vidi više »

Habanero paprika

Habanero paprika (lat. Capsicum chinense) varijetet paprike Capsicum chinense, jedna je od najljućih na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Habanero paprika · Vidi više »

Habemus Papam

Habemus papam! 1415. Habemus Papam! (Imamo papu!) objava je na latinskom jeziku koju izriče kardinal protođakon pri odabiru novoga pape, poglavara Katoličke crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Habemus Papam · Vidi više »

Habilitacija

Habilitacija (latinski: habilis - sposoban, pogodan) najviši je postdoktorski akademski ispit, s kojim se dokazaju sposobnosti za poziv sveučilišnog docenta (facultas docendi), i u brojnim europskim zemljama je uvjet za poziv sveučilišnog profesora.

Novi!!: Latinski jezik i Habilitacija · Vidi više »

Habitus (razdvojba)

Habitus je latinska riječ i znači "držanje tijela", ali se može prevesti i kao "ponašanje".

Novi!!: Latinski jezik i Habitus (razdvojba) · Vidi više »

Habrantus

Habrantus (lat. Habranthus), rod trajnica, lukovičastih geofita iz potporodice Amaryllidoideae, dio tribusa Hippeastrinae, donedavno uključivan u podtribus Zephyranthinae.

Novi!!: Latinski jezik i Habrantus · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Latinski jezik i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Habulica

Habulica (naliep, lat. Actaea), biljni rod iz porodice Ranunculaceae s oko 30 vrsta uresnih trajnica, neke su ljekovite.

Novi!!: Latinski jezik i Habulica · Vidi više »

Hagaj

Hagaj (hebr. Haggay, lat. Aggaeus), starozavjetni mali prorok.

Novi!!: Latinski jezik i Hagaj · Vidi više »

Haghpat

Haghpat (armenski: Հաղպատ, latinski: Akhpat ili Hakhpat) je selo u sjevernoj armenskoj pokrajini Lori, 10 km grada Alaverdija i granice s Gruzijom.

Novi!!: Latinski jezik i Haghpat · Vidi više »

Hajdinski vrganj

Hajdinski vrganj (lat. Boletus aereus) gljiva je koja raste ljeti i ujesen u bjelogoričnim šumama i uz rubove šuma — pokraj hrastova, pitomih kestena i bukava.

Novi!!: Latinski jezik i Hajdinski vrganj · Vidi više »

Hajnaldija

Hajnaldija (hajnaldia, laćenica; lat. Dasypyrum), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Hajnaldija · Vidi više »

Hakija Hadžić

Hakija Hadžić (Bileća, 1. siječnja 1883. – Damask, 1. siječnja 1953.), bio je hrvatski političar, publicist, diplomat, kulturni i politički djelatnik iz BiH.

Novi!!: Latinski jezik i Hakija Hadžić · Vidi više »

Halid Hadžimulić

Hfz. mesnevihân Halid ef.

Novi!!: Latinski jezik i Halid Hadžimulić · Vidi više »

Halifax

Halifax je grad u Kanadi.

Novi!!: Latinski jezik i Halifax · Vidi više »

Halikan

Zemljovid dijela južne Europe u 2-3. stoljeću gdje se na području Panonije Superior nalazi Halikan (''Halicanum'') Halikan (lat. Halicanum, Halycanum, Alicanum), starorimsko naselje tipa municipij koje se nalazilo na mjestu današnjeg Svetog Martina na Muri u Međimurskoj županiji, Hrvatska.

Novi!!: Latinski jezik i Halikan · Vidi više »

Halo (optička pojava)

lažnim Suncima i gornjim tangencijalnim lukom. Halo oko Sunca snimljen u Sibiru 11. travnja 2017. Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Sunčev stup (Finistère, Bretanja, Francuska. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni lukovi. Najobičniji haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.

Novi!!: Latinski jezik i Halo (optička pojava) · Vidi više »

Halogeni elementi

Halogeni elementi (lat. hals - sol i genao - stvaram) su kemijska skupina elemenata.

Novi!!: Latinski jezik i Halogeni elementi · Vidi više »

Hambejronija

Hambejronija (lat. Chambeyronia), maleni biljni rod iz porodice Arecaceae kojem pripadaju 9 vrsta, sve endemi iz Nove Kaledonije.

Novi!!: Latinski jezik i Hambejronija · Vidi više »

Hamekrista

Hamekrista (lat. Chamaecrista), rod mahunarki dio podtribusa Cassiinae.

Novi!!: Latinski jezik i Hamekrista · Vidi više »

Hamelirijum

Hamelirijum (lat. Chamaelirium), rod trajnica raširenih po Kini (Guandong) i Sjevernoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Hamelirijum · Vidi više »

Hamemelum

Hamemelum (lat. Chamaemelum), rod glavočika, dio podtribusa Santolininae.

Novi!!: Latinski jezik i Hamemelum · Vidi više »

Hanibal

Hanibal (punski za „dar Baalov” ili „milost Baalova”), kartažanski vojskovođa (247. pr. Kr. – 182. pr. Kr.). Prema mnogima najsposobniji vojskovođa svih vremena.

Novi!!: Latinski jezik i Hanibal · Vidi više »

Hanibal Gisco

Hanibal Gisco (otprilike 300. – 290. pr. Kr. – 260 pr. Kr.) bio je kartažški vojni zapovjednik koji je zapovjedao kopnenom vojskom i morskom flotom tijekom prvog punskog rata.

Novi!!: Latinski jezik i Hanibal Gisco · Vidi više »

Hans Küng

Hans Küng (2009.) Helmutom Schmidtom Hans Küng (Sursee, Luzern, 19. ožujka 1928. - Tübingen, 6. travnja 2021.), rimokatolički svećenik i teolog, profesor ekumenske teologije u Tübingenu.

Novi!!: Latinski jezik i Hans Küng · Vidi više »

Haptofiti

Haptofiti (lat. Haptophyta), koljeno kromista podijeljeno na 3 imenovana razreda sa 1 509 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Haptofiti · Vidi više »

Hari

Hari ili Harirud (perz. هریرود; Harī-rūd), rijeka duljine 1124 km koja protječe kroz Afganistan, Iran i Turkmenistan.

Novi!!: Latinski jezik i Hari · Vidi više »

Haringača

Haringača (lat. Lepiota cristata), poznata i kao smrdljiva suncobranka ili sleđevica, je otrovna gljiva iz porodice Agaricaceae (pečurke).

Novi!!: Latinski jezik i Haringača · Vidi više »

Harpagofitum

Harpagofitum (lat. Harpagophytum), biljni rod iz porodice sezamovki.

Novi!!: Latinski jezik i Harpagofitum · Vidi više »

Harpefilum

Harpefilum (lat. Harpephyllum), monotipski biljni rod vazdazelenog drveća iz porodice rujevki, čiji jer jedini predtavnik Harpephyllum caffrum.

Novi!!: Latinski jezik i Harpefilum · Vidi više »

Harry Potter u prijevodu

Harry Potter i Kamen mudraca - hrvatski prijevod prve knjige u seriji Knjige o Harryju Potteru čine seriju fantastičnih romana autorice J. K. Rowling koji opisuju pustolovine malog čarobnjaka koji je kao beba postao siroče i kojeg su odgojili nemagični ljudi.

Novi!!: Latinski jezik i Harry Potter u prijevodu · Vidi više »

Harvardovo sveučilište

Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana".

Novi!!: Latinski jezik i Harvardovo sveučilište · Vidi više »

Havajska morska medvjedica

Havajska morska medvjedica (lat. Monachus schauinslandi) je kritično ugrožena vrsta perajara, ali i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu, koja je endemična i živi samo na Havajskom otočju, gdje je i jedina vrsta tuljana, te zapadno od njega u morskom području Papahānaumokuākea.

Novi!!: Latinski jezik i Havajska morska medvjedica · Vidi više »

Havorcija

Havorcija (lat. Haworthia) je veliki rod sukulenata iz porodice čepljezovki koji dolaze iz južne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Havorcija · Vidi više »

Hehcija

Hehcija (lat. Hechtia), rod od blizu 90 vrsta trajnica iz porodice Bromeliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Hehcija · Vidi više »

Heideggerovska terminologija

Martin Heidegger, njemački filozof 20. stoljeća, proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer filozofije.

Novi!!: Latinski jezik i Heideggerovska terminologija · Vidi više »

Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim

Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim (lat. Henricus Cornelius Agrippa ab/de Nettesheym/Nettesheim) (Köln, 14. rujna 1486. – Grenoble, 18. veljače 1535.), njemački liječnik, filozof, diplomat, teolog, kabalist, okultist, astrolog i alkemičar.

Novi!!: Latinski jezik i Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim · Vidi više »

Heinrich Kiepert

Heinrich Kiepert lat icon ''Imperium Romanum''(reizdanje iz 1903.) Heinrich Kiepert (Berlin, 31. srpnja 1818. − Berlin, 21. travnja 1899.), njemački zemljopisac i kartograf koji je djelovao tijekom 19. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Heinrich Kiepert · Vidi više »

Heinrich Kramer

Heinrich Kramer (lat. Henricus Institoris) (Sélestat, Alzas, 1430. – Kroměříž, 1505.), njemački dominikanac, inkvizitor i autor opskurnog djela o vješticama, Malleus maleficarum.

Novi!!: Latinski jezik i Heinrich Kramer · Vidi više »

Heinrich Lenz

Heinrich Lenz (rusizirano: Emilij Hristijanovič Lenc ili Эмилий Христианович Ленц) ili punim imenom Heinrich Friedrich Emil Lenz (Dorpat, danas Tartu, 12. veljače 1804. – Rim, 10. veljače 1865.), ruski fizičar njemačkoga podrijetla rođen u Estoniji.

Novi!!: Latinski jezik i Heinrich Lenz · Vidi više »

Hekata

Hekata (grč. Hekate, Ἑκάτη, lat. Hecate) je misteriozna božica podzemnog svijeta s tri glave i tri tijela; vladarica čudovišnih bića i čarobnica.

Novi!!: Latinski jezik i Hekata · Vidi više »

Hekatonhiri

Briarej, jedan od Hekatonhira Hekatonhiri ili Storuki (grč., Hekatógkheires) u grčkoj mitologiji golemi su storuki divovi, Uranovi i Gejini (stvoriteljica zemlje) sinovi.

Novi!!: Latinski jezik i Hekatonhiri · Vidi više »

Heksapodi

Heksapodi (Šesteronošci, šestonošci; lat.: Hexapoda), Potkoljeno Heksapoda (šesteronošci; grč. šest nogu) najveća je (prema broju vrsta) skupina člankonožaca te obuhvaća mnogobrojan razred kukaca (insecta) i razred Entognatha koji sadrži tri mnogo manje skupine beskrilnih člankonožaca: skokune (Collembola), bezrepce (Protura), i dvorepce (Diplura).

Novi!!: Latinski jezik i Heksapodi · Vidi više »

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Novi!!: Latinski jezik i Helenizam · Vidi više »

Helidrom Vatikan

Vatikanski helidrom (lat. Portus Helicopterorum) helidrom je koji se nalazi na državnom području Vatikana.

Novi!!: Latinski jezik i Helidrom Vatikan · Vidi više »

Helijamfora

Helijamfora (lat. Heliamphora), rod južnoameričkog bilje iz porodice saracenijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Helijamfora · Vidi više »

Helije

Helije, Rim, 3. stoljeće Helije (grč., Hếlios) u grčkoj mitologiji bio je izvorni bog Sunca; Tejin i Hiperionov sin, Selenin i Ejin brat te muž nimfe Rode.

Novi!!: Latinski jezik i Helije · Vidi više »

Helikonija

Helikonijevke (lat. Heliconiaceae), velika biljna porodica iz reda đumbirolike.

Novi!!: Latinski jezik i Helikonija · Vidi više »

Heliocentrični sustav

Andreasa Cellariusa, 1660. geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Heliocentrični sustav ili Kopernikov sustav je model Sunčeva sustava koji, nasuprot geocentričnom sustavu, postavlja Sunce u središte svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Heliocentrični sustav · Vidi više »

Heliostat

Heliostat napravljen oko 1850. (Beč, Johann Michael Ekling). azimutskoj montaži. Ogledalo se okreće i prati Sunce tako da bude stalno okomito na Sunčevo zračenje. Sunčev toranj PS10. Heliostat je optička sprava koja s jednim, najčešće ravnim zrcalom prati gibanje Sunca i Sunčevu svjetlost odbija (reflektira) na odabrano mjesto.

Novi!!: Latinski jezik i Heliostat · Vidi više »

Heljda (biljni rod)

Heljda (lat. Fagopyrum), rod jednogodišnjeg bilja iz porodice dvornikovki raširen po umjerenoj Euroaziji.

Novi!!: Latinski jezik i Heljda (biljni rod) · Vidi više »

Helmand (rijeka)

Rijeka Helmand ili Helmend, Helmund, Hirmand (paštunski:, latinski) je najduža rijeka u Afganistanu koji predstavlja glavni izvor vode za endoreički Sistanski slijev.

Novi!!: Latinski jezik i Helmand (rijeka) · Vidi više »

Helonijas

Helonijas (Helonijopsis, lat. Helonias, sin. Heloniopsis), rod vazdazelenih trajnica raširenih po Aziji od otoka Sahalina na sjeveru, pa preko Japana i otočja Nansei-shoto ili Ryukyu do Tajvana, te jedna vrsta u Sjevernoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Helonijas · Vidi više »

Helvingija

Helvingija (lat. Helwingia), biljni rod, jedini u porodici kojoj je dao ime Helwingiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Helvingija · Vidi više »

Hematein

Hematein je prirodno bojilo, C16H1206 (C.I. 75290), tvori crvene iglice koje se raspadaju na temperaturi višoj od 200 °C.

Novi!!: Latinski jezik i Hematein · Vidi više »

Hematoksilin

Hematoksilin je organsko prirodno bojilo koje u biologiji i medicini ima osobitu važnost za bojenje preparata jer boji samo određene dijelove stanica.

Novi!!: Latinski jezik i Hematoksilin · Vidi više »

Hematoksilin-eozin bojilo

Mrežnica (dio oka) obojena hematoksilinom i eozinom, stanične jezgre obojene plavo-ljubičastom, a izvanstanični materijal ružičastim. Hematoksilin-eozin bojilo ili HE bojilo je najčešće primjenjivana metoda bojenja u histologiji.

Novi!!: Latinski jezik i Hematoksilin-eozin bojilo · Vidi više »

Hemijonitis

Hemijonitis (lat. Hemionitis), rod papratnjača iz porodice bujadovki (Pteridaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Hemijonitis · Vidi više »

Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

Žutogrli miš Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (lat. febris haemorrhagica cum syndroma renale), poznata i kao "mišja groznica", akutna je virusna bolest koja se manifestira vrućicom, krvarenjima i oštećenjem rada bubrega, a nerijetko zahtijeva i bolničko liječenje.

Novi!!: Latinski jezik i Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom · Vidi više »

Hemoroidi

Hemoroidi su vaskularne strukture u analnom kanalu koje pomažu u upravljanju defekacijom.

Novi!!: Latinski jezik i Hemoroidi · Vidi više »

Henri Stierlin

Henri Stierlin je švicarski povjesničar umjetnosti i arhitekture, novinar i fotograf.

Novi!!: Latinski jezik i Henri Stierlin · Vidi više »

Henrik Suzo

200px Blaženi Henrik Suzo (Suzon) (lat. Henricus Suso, njem. Heinrich Suso ili Heinrich Seuse, eng. Henry Suso, slov. Hénrik Súzon Splošni religijski leksikon: A-Ž, Ljubljana: Modrijan, 2007.; Konstanz, 21. ožujka 1295. – Ulm, 25. siječnja 1366.), pridjevka »slatki« (zbog sklonosti pjesničkomu izrazu) ccel.org.

Novi!!: Latinski jezik i Henrik Suzo · Vidi više »

Henry Stuart, lord Darnley

Henry Stuart (ili Stewart), vojvoda od Albanyja (7. prosinca 1545. – 10. veljače 1567.), oslovljavan kao lord Darnley do 1565., bio je škotski kralj-supružnik, od 1565.

Novi!!: Latinski jezik i Henry Stuart, lord Darnley · Vidi više »

Heptakodijum

Heptakodijum (lat. Heptacodium), monotipski rod mirisnih grmova ili drveća iz porodice Caprifoliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Heptakodijum · Vidi više »

Heptameron

Pentakl iz ''Heptamerona'' (izdanje 1565.) Heptameron (lat. Heptameron seu Elementa magica, heptameron - sedam dana) je grimorij kojeg tradicija pripisuje Pietru d'Abanu iz (1250. – 1316.). Međutim, malo je vjerojatno da je on doista autor, premda mu je prilično rano pripisana magijska reputacija.

Novi!!: Latinski jezik i Heptameron · Vidi više »

Heraklona

Konstantinom III i Heraklonom. Heraklona, pravim imenom Konstantin Heraklije(grč. Κωνσταντῖνος Ἡράκλειος, lat. Flavius Constantinus Heraclius Augustus) (* 626.; † 641.), bizantski car nekoliko mjeseci tijekom 641.

Novi!!: Latinski jezik i Heraklona · Vidi više »

Heraklovi stupovi

Fotografija na kojoj se Gibraltarska stijena nalazi u prednjem planu, a u pozadini Jebel Musa i ostatak sjevernoafričke obale. Heraklovi stupovi (arapski: أعمدة هرقل, Aʿmidat Hiraql, grčki: Ἡράκλειαι Στῆλαι, (H)Erákleiai Stílai, engleski: Pillars of Hercules, latinski: Columnae Herculis, španjolski: Columnas de Hércules) antički je naziv za ispupčenja koje se nalaze na boku istočnog ulaza Gibraltarskih vrata.

Novi!!: Latinski jezik i Heraklovi stupovi · Vidi više »

Hererasauridi

Hererasauridi (lat. Herrerasauridae) spadaju među najstarije poznate dinosaure.

Novi!!: Latinski jezik i Hererasauridi · Vidi više »

Herkul (zviježđe)

Herkul (lat: Hercules) je peto najveće od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Herkul (zviježđe) · Vidi više »

Herkulanej

Herkulanej (latinski: Herculaneum) je antički grad u Napuljskome zaljevu koji je stradao kad i Pompeji, Stabiae i Oplontis, od erupcije Vezuva 79. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Herkulanej · Vidi više »

Herkulov toranj

Tlocrt i presjek svjetionika iz djela Josepha Cornidea ''Investigaciones sobre la fundación y fábrica de la torre llamada de Hércules'' iz 1792. god. Herkulov toranj (galicijski i španjolski: Torre de Hércules) je starorimski svjetionik na otoku koji je oko 2,4 km udaljen od središta grada A Coruña, Galicija, Španjolska.

Novi!!: Latinski jezik i Herkulov toranj · Vidi više »

Herman Frasch

Herman Frasch (25. prosinca 1851. (Oberrot bei Gaildorfu Württemberg) - 1. svibnja 1914. (Pariz) bio je kemičar, rudarski inženjer i izumitelj poznat po svom radu s naftom i sumporom.

Novi!!: Latinski jezik i Herman Frasch · Vidi više »

Hermann od Reichenaua

Blaženi Hermann od Reichenaua (Vöhringen, 18. srpnja 1013. – samostan Reichenau, 24. rujna 1054.) bio je njemački benediktinski redovnik i učenjak iz 11.

Novi!!: Latinski jezik i Hermann od Reichenaua · Vidi više »

Hermelin

Hermelin ili zerdav (lat. Mustela erminea) je mali sisavac iz roda lasica, porodice kuna.

Novi!!: Latinski jezik i Hermelin · Vidi više »

Hermes Trismegistos

Hermes Trismegistos (grč. Ἑρμῆς ὁ Τρισμέγιστος, lat. Hermes Trismegistus, odnosno Mercurius Termaximus, "triput najveći"), sinkretističko božanstvo nastalo sjedinjenjem obilježja grčkog boga Hermesa i egipatskog boga Thotha.

Novi!!: Latinski jezik i Hermes Trismegistos · Vidi više »

Hermetizam

Hermetizam (lat. hermeticus, od grč. naziva za boga Hermesa), filozofski i religijski nauk o tajnim stvarima i učenjima.

Novi!!: Latinski jezik i Hermetizam · Vidi više »

Hersones

Hersones (grčki: Χερσόνησος; latinski: Chersonesus; bizantski: Χερσών; staroslavenski: Корсунь - Korsun; ukrajinski/ruski: Херсонес - Hersones) grad je na poluotoku Krimu; bivša grčka kolonija stara više od 2500 godina.

Novi!!: Latinski jezik i Hersones · Vidi više »

Heta

Heta je konvencionalno ime grčkog slova eta i nekoliko njegovih inačica kada se upotrebljavaju sa svojom originalnom funkcijom označavanja glasa /h/.

Novi!!: Latinski jezik i Heta · Vidi više »

Heterantemis

Heterantemis (lat. Heteranthemis) monotipski biljni rod iz porodice glavočika čija je jedina vrsta H. viscidehirta (H. viscidi-hirta), jednogodišnja raslinja iz zapadnog Mediterana, točnije južna Španjolska i Portugal, Maroko i Alžir.

Novi!!: Latinski jezik i Heterantemis · Vidi više »

Heteranthera

Heterantera (lat. Heteranthera), rod trajnica iz porodice pontederijevki, dio reda komelinolike (Commelinales).

Novi!!: Latinski jezik i Heteranthera · Vidi više »

Hetitski jezik

Hetitski jezik (nešili; ISO 639-3: hit) je jezik drevnih Hetita, najstariji zapisani indo-europski jezik.

Novi!!: Latinski jezik i Hetitski jezik · Vidi više »

Hezihij

Hezihij, Hezihije ili Esihij (lat. Hesychius) († o. 426.), salonitanski nadbiskup (405. – 426.), nećak i nasljednik biskupa Simferija.

Novi!!: Latinski jezik i Hezihij · Vidi više »

Hiba

Hiba (lat. Thujopsis nom. cons.), monotipski rod crnogoričnog drveta ili grma iz porodice čempresovki.

Novi!!: Latinski jezik i Hiba · Vidi više »

Hibercija

Hibercija (lat. Hibbertia), rod vazdazelenog grmlja i penjačica iz porodice dilenijevki (Dilleniaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Hibercija · Vidi više »

Hibernian F.C.

Hibernian Football Club škotski je nogometni klub iz Edinburgha.

Novi!!: Latinski jezik i Hibernian F.C. · Vidi više »

Hidarn (armenski satrap)

Hidarn (perz. Vidarna; „Rezač“, elam. Mitarna, akad. Umidarna, lic. Widrñna, aram. Wdrn, grč. Ὑδάρνης; Hydarnes, lat. Idarnes) je bio perzijski plemić i satrap Armenije (prema povjesničaru KtezijuKtezije: „Persica“). Hidarn od Armenije je najvjerojatnije bio unuk Hidarna Mlađeg, te otac Teritučma (koji ga je naslijedio na mjestu armenskog satrapa) i Stateire koja se udala za perzijskog vladara Artakserksa II. Ktezije također navodi kako se Artakserksova kći Amestris udala za Teritučma.

Novi!!: Latinski jezik i Hidarn (armenski satrap) · Vidi više »

Hidarn Mlađi

Hidarn Mlađi (perz. Vidarna; „Rezač“, elam. Mitarna, akad. Umidarna, lic. Widrñna, aram. Wdrn, grč. Ὑδάρνης; Hydarnes, lat. Idarnes) je bio perzijski plemić i jedan od Kserksovih generala prilikom ekspedicije protiv Grčke (480. pr. Kr.).

Novi!!: Latinski jezik i Hidarn Mlađi · Vidi više »

Hidarn Stariji

Hidarn Stariji (perz. Vidarna; „Rezač“, elam. Mitarna, akad. Umidarna, lic. Widrñna, aram. Wdrn, grč. Ὑδάρνης; Hydarnes, lat. Idarnes) je bio sin Bagabigne, perzijski plemić i satrap Medije.

Novi!!: Latinski jezik i Hidarn Stariji · Vidi više »

Hidatiformna mola

Hidatiformna mola (lat. mola hydatiformis), mola hidatidoza, grozdasta mola i grozdasta potajnica su nazivi za gestacijsko trofoblastični poremećaj koji nastaje abnormalnom oplodnjom, što dovodi do kromsomskih poremećaja, koji sprečavaju normalan razvoj ploda, a posteljicu pretvaraju u grozdastu tvorbu.

Novi!!: Latinski jezik i Hidatiformna mola · Vidi više »

Hidrocera

Hidrocera (lat. Hydrocera), monotipskki biljni rod iz tropske južne i jugoistočne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Hidrocera · Vidi više »

Hijacintna ara

Hijacintna ara (lat. Anodorhynchus hyacinthinus) je vrsta papige pokrivena plavim perjem.

Novi!!: Latinski jezik i Hijacintna ara · Vidi više »

Hijatalna kila

Hijatalna kila (lat. hernia hiatalis je protruzija ili hernijacija gornjeg dijela želuca u prsni koš (thorax) kroz ošit (diaphragma). Naziva se i hijatalna hernija.

Novi!!: Latinski jezik i Hijatalna kila · Vidi više »

Hijenski vuk

Hijenski vuk (lat. Proteles cristata), sisavac iz porodice hijena.

Novi!!: Latinski jezik i Hijenski vuk · Vidi više »

Hildegarda iz Bingena

Hildegarda iz Bingena (Bermersheim vor der Höhe, 16. rujna 1098. – Bingen am Rhein, 17. rujna 1179.) bila je njemačka časna sestra, katolička mističarka, književnica i skladateljica.

Novi!!: Latinski jezik i Hildegarda iz Bingena · Vidi više »

Himalajski cedar

Himalajski cedar (indijski cedar; lat. Cedrus deodara), zimzeleno stablo iz roda cedrova, porodica borovki.

Novi!!: Latinski jezik i Himalajski cedar · Vidi više »

Himalajski jorgovan

Himalajski jorgovan (lat. Syringa emodi), mirisni grm iz porodice maslinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Himalajski jorgovan · Vidi više »

Himenokalis

Himenokalis (lat. Hymenocallis), rod listopadnih i vazdazelenih trajnica iz porodice zvanikovki (Amaryllidaceae), dio je tribusa Hymenocallideae.

Novi!!: Latinski jezik i Himenokalis · Vidi više »

Himenosporum

Himenosporum (domaći australski mirisavac, lat. Hymenosporum flavum), Monotipski rod vazdazelenog grmlja ili drveća iz porodice Pittosporaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Himenosporum · Vidi više »

Himna Južne Osetije

Himna Južne Osetije (Osetski: Республикæ Хуссар Ирыстоны Паддзахадон Гимн, Respublikæ husar Irystony Paddzahadon Gimn) je himna djelomično priznate Republike Južna Osetija.

Novi!!: Latinski jezik i Himna Južne Osetije · Vidi više »

Hindasvint

Hindasvint Hindasvint (lat. Chintasvintus) je bio vizigotski kralj u Hispaniji od 642. godine do svoje smrti, 653. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Hindasvint · Vidi više »

Hinoscil

Hinoscil (lat. Scilla × allenii), hibridna biljka iz porodice Asparagaceae, križanac formule S. bifolia × S. forbesii.

Novi!!: Latinski jezik i Hinoscil · Vidi više »

Hiparh

Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.

Novi!!: Latinski jezik i Hiparh · Vidi više »

Hiperborejci

Karta iz 1597. godineU gornjem desnom kutu stoji natpis "'''Hyper Borei'''" Hiperborejci (grč.: Hyperboreioi, lat.: Hyperborei) su mitski narod iz grčke i rimske mitologije koji obitavaju daleki sjever, gdje sunce nikada ne zalazi.

Novi!!: Latinski jezik i Hiperborejci · Vidi više »

Hiperion (mitologija)

Hiperion (grč., Hyperíôn) u grčkoj mitologiji bog je Sunca u Homerovoj Ilijadi i Odiseji - Helos Hyperion.

Novi!!: Latinski jezik i Hiperion (mitologija) · Vidi više »

Hipokaust

rimskoj vili u mjestu Vieux-la-Romaine, blizu Caena, Francuska. Hipokaust (lat. hypocaustum, grč. ὑπόϰαυστον, od ὑπό: ispod i ϰαυστός: zagrijan, zapaljen), u antičkom Rimu, je uređaj za grijanje prostorija ispod poda s pomoću vreloga zraka.

Novi!!: Latinski jezik i Hipokaust · Vidi više »

Hipoksija

Efekti hipoksije na različitim nadmorskim visinama uvjetovani su smanjenjem parcijalnog tlaka kisika u udahnutom zraku Hipoksija (lat. hypoxia) je stanje smanjene količine kisika u stanicama i tkivu što uzrokuje poremećaj u funkcioniranju organa, sustava i stanica.

Novi!!: Latinski jezik i Hipoksija · Vidi više »

Hipolit Rimski

Hipolit Rimski (Rim, 170. – Sardinija, 235.), kršćanski pisac i svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Hipolit Rimski · Vidi više »

Hipotireoidizam

Hipotireoidizam (lat. Hypothyreosis) ili hipotireoza je naziv za smanjenu funkciju štitne žlijezde, koja može biti posljedica nedovoljnog lučenja hormona štitne žlijezde ili izostanka učinka hormona štitne žlijezde na tkivima.

Novi!!: Latinski jezik i Hipotireoidizam · Vidi više »

Hirkanija

'''Hirkanija''' označena preko modernih granica Irana i Turkmenistana Hirkanija je naziv drevne satrapije koja danas obuvhaća područje modernih iranskih pokrajina Golestana, Mazandarana i Gilana, te dijelove Turkmenistana.

Novi!!: Latinski jezik i Hirkanija · Vidi više »

Hironska korenica

Hironska korenica (korenica perasta, zlatocvita, koromač divji, lat. Opopanax chironium), biljna vrsta iz roda korenica.

Novi!!: Latinski jezik i Hironska korenica · Vidi više »

Hirschsprungova bolest

Hirschsprungova bolest ili kongenitalni aganglionarni megakolon je prirođena bolest probavnog sustava, koju karakterizira dio crijeva u čijoj stijenci se ne razviju submukozni (lat. plexus submucosus, Meissnerov splet) i mienterički (lat. plexus myentericus, Aurebachov splet) ganglijski splet - aganglionarni dio crijeva.

Novi!!: Latinski jezik i Hirschsprungova bolest · Vidi više »

Hispanija

Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.

Novi!!: Latinski jezik i Hispanija · Vidi više »

Historia ecclesiastica gentis Anglorum

Petrogradskog Bede. Historia ecclesiastica gentis Anglorum (prevedeno na hrvatski: Crkvena povijest naroda Angla) je poznato povijesno djelo crkvenog naučitelja sv. Bede Časnog.

Novi!!: Latinski jezik i Historia ecclesiastica gentis Anglorum · Vidi više »

Historija

Historija (ili povijesna znanost)Anić, Vladimir (2002.): Historija je znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno povijest.

Novi!!: Latinski jezik i Historija · Vidi više »

Historiografija

Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.

Novi!!: Latinski jezik i Historiografija · Vidi više »

Hitoni

Hitoni ili mnogoljušturaši (lat. Polyplacophora, ranije Amphineura) su razred morskih mekušaca plosnatog i jajolikog oblika.

Novi!!: Latinski jezik i Hitoni · Vidi više »

Hiziz

Hiziz (hizis; lat. Chysis), rod kaćunovki smješten u vlastiti podtribus Chysidinae (ili Chysinae), dio tribusa Epidendreae.

Novi!!: Latinski jezik i Hiziz · Vidi više »

Hlapinika

Hlapinika (kapinika, lat. Calicotome), rod veoma trnovitih sredozemnih grmova iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Hlapinika · Vidi više »

Hlidantus

Hlidantus (lat. Chlidanthus), rod lukovićastih geofita, mirisnih trajnica iz prodice zvanikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Hlidantus · Vidi više »

Hlorantus

Hlorantus (lat. Chloranthus), biljni rod iz porodice hlorantusovki.

Novi!!: Latinski jezik i Hlorantus · Vidi više »

Hloris

Hloris (lat. Chloris), biljni rod iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Hloris · Vidi više »

Hlorofora

Hlorofora (lat. Chlorophora), nekadašnji rod drveća koji je bio klasificiran u porodicu dudovki (Moraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Hlorofora · Vidi više »

Hmelj

Hmelj (lat. Humulus) maleni biljni rod iz porodice konopljovki raširen po Euroaziji i Sjevernoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Hmelj · Vidi više »

Hmelj (biljna vrsta)

Hmelj (obični hmelj, divlji hmelj, lat. Humulus lupulus) je biljka penjačica iz porodice Cannabaceae, red Rosales, koja svakog proljeća niče ponovo iz na hladnoću otpornog rizoma.

Novi!!: Latinski jezik i Hmelj (biljna vrsta) · Vidi više »

HMS Hood (51)

HMS Hood (broj plamenca 51) bio je britanski bojni krstaš izgrađen 1918. u brodogradlištu John Brown & Company u Clydebanku u Škotskoj.

Novi!!: Latinski jezik i HMS Hood (51) · Vidi više »

Hodočasnička bazilika Maria Taferl

Hodočasnička bazilika Maria Taferl (njem. Wallfahrtskirche Maria Taferl) katoličko je marijansko svetište Gospe Žalosne koje se nalazi u istoimenoj donjoaustrijskoj općini.

Novi!!: Latinski jezik i Hodočasnička bazilika Maria Taferl · Vidi više »

Hohštapler

Hohštapler (germanizam Hochstapler) su osobe koje žele izgledati više ili povoljnije nego što su, predstavljajući viši društveni status, bolje profesionalne pozicije ili veći posjed često s namjerom prijevare.

Novi!!: Latinski jezik i Hohštapler · Vidi više »

Hoherija

Hoherija (lat. Hoheria), rod listopadnih i vazdazelenih grmova i drveća iz porodice Malvaceae, dio tribusa Malveae.

Novi!!: Latinski jezik i Hoherija · Vidi više »

Hojfelova runjika

Hojfelova runjika (lat. Pilosella petraea, sin. Hieracium banaticola Sudre), biljna vrsta iz porodice glavočika, raširena između Crnog i Jadranskog mora, uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Hojfelova runjika · Vidi više »

Hola

Hola (lat. Cylindropuntia), biljni rod iz porodice kaktusovki.

Novi!!: Latinski jezik i Hola · Vidi više »

Homeopatija

Samuel Hahnemann lat. ''Similia similibus curentur'' Homeopatija (grč. όμοιος, hómoios (isti) + πάθος, páthos (bol) metoda je alternativne medicine kojoj je pravilo "Slično se liječi sličnim" (lat. Similia similibus curentur), a temelj joj je postavio njemački liječnik Samuel Hahnemann u 18. stoljeću. Hahnemannovo pravilo je ipse dixit aksiom, odnosno nikada dokazana pretpostavka na kojoj je utemeljio homeopatiju. Znanstvena istraživanja nisu pokazala da su homeopatski pripravci učinkoviti, a pretpostavke na kojima se temelji njihovo navodno djelovanje su nevjerodostojne. Znanstvena zajednica smatra homeopatiju prijevarom i nadriliječništvom, a homeopatske pripravke neetičnima. Homeopatski pripravak rabi se u vrlo razrijeđenim dozama. Niske koncentracije homeopatskih pripravaka, koje često ne sadrže niti jednu molekulu otopljene tvari, predstavljaju osnovni razlog za odbijanje homeopatije kao vjerodostojne metode. Kao odgovor na kritike znanstvenika, moderni zastupnici homeopatije tvrde da "voda ima memoriju", tj. da otopljene tvari ostavljaju "potpis" u vodi čak i kada više nisu fizički prisutne, što je u suprotnosti s brojnim fizikalnim i kemijskim zakonima. Općenito gledano, Hahnemannova teza da homeopatski pripravci bolje djeluju što su više razrijeđeni u potpunoj su suprotnosti s farmakološkim ispitivanjima koja ukazuju da veća koncentracija otopljene tvari mora imati veći učinak od manje koncentracije.

Novi!!: Latinski jezik i Homeopatija · Vidi više »

Homer

Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.

Novi!!: Latinski jezik i Homer · Vidi više »

Homo erectus

Homo erectus ("uspravni čovjek" od latinskog: ērigere, "podignuti, uspraviti") izumrla je vrsta hominina koja je živjela tijekom cijelog pleistocena.

Novi!!: Latinski jezik i Homo erectus · Vidi više »

Homo homini lupus

Homo homini lupus est je latinska izreka značenja "čovjek je čovjeku vuk." Potječe iz 495.

Novi!!: Latinski jezik i Homo homini lupus · Vidi više »

Homoseksualnost

Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.

Novi!!: Latinski jezik i Homoseksualnost · Vidi više »

Honorije

Brončana kovanica Honorija Flavije Honorije (lat. Flavius Honorius), (Carigrad, 9. prosinca 384. – Ravenna, 15. kolovoza 423.), zapadnorimski car od 395. do 423. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Honorije · Vidi više »

Honorije II., nadbiskup

Honorije II. (lat. Honorius Iunior) (?, 2. pol. 5. st. - ?, 547.), salonitanski nadbiskup i metropolit (528. – 547.) za čijeg su pontifikata održana dva značajna salonitanska crkvena sabora.

Novi!!: Latinski jezik i Honorije II., nadbiskup · Vidi više »

Honorijeva knjiga zakletvi

Honorijeva knjiga zakletvi (lat. Liber Juratus Honorii, Liber Sacer, Liber Sacratus ili Honorijev grimorij), srednjovjekovni magijski rukopis atributiran Honoriju iz Tebe.

Novi!!: Latinski jezik i Honorijeva knjiga zakletvi · Vidi više »

Horacije Koklo

Horacije Koklo Horacije Koklo (latinski: Horatius Cocles) je jedan od heroja iz mitologije starih Rimljana.

Novi!!: Latinski jezik i Horacije Koklo · Vidi više »

Horor

Horor (čiji naziv dolazi od latinske riječi horror, užas) je naziv koji se danas koristi za žanr u fiktivnim djelima (kao što su književnost, likovna umjetnost, strip, film, video-igre), a čiji autori nastoje izazvati strah, uznemirenje i nelagodu kod njihovih konzumenata.

Novi!!: Latinski jezik i Horor · Vidi više »

Hortenzija

Hortenzija (lat. Hydrangea) je rod od oko 70 – 75 vrsta kritosjemenjača koje su nastale u južnoj i istočnoj Aziji, Kini, Koreji, Japanu, Himalaiji i Indoneziji, te Sjevernoj i Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Hortenzija · Vidi više »

Hortenzijevke

Hortenzijevke (lat. Hydrangeaceae), biljna porodica iz reda drjenolike, koja je ime dobila po rodu hortenzija, listopadnih grmova i penjačica, latinski nazvanih Hydrangea.

Novi!!: Latinski jezik i Hortenzijevke · Vidi više »

Hospicij

Dječji hospicij u Sankt-Peterburgu Hospicij (lat. svratište, konačište) je ustanova za palijativnu zdravstvenu skrb gdje se štićenicima pruža najbolje moguća kvaliteta života do prirodne smrti.

Novi!!: Latinski jezik i Hospicij · Vidi više »

Hove

Hove (lat. Hovea), rod polugrmova, grmova i manjeg drveća s oko tridesetak priznatih vrsta raširenih po Australiji i Tasmaniji.

Novi!!: Latinski jezik i Hove · Vidi više »

Hoveja

Hoveja (Kentija, lat. Howea), maleni rod vazdazelenog drveća iz porodice palmovki.

Novi!!: Latinski jezik i Hoveja · Vidi više »

Hrabro srce

Hrabro srce (eng. Braveheart) je povijesna drama Mela Gibsona iz 1995. Gibson portretira legendarnog Škota Williama Wallacea, borca za nezavisnost Škotske u Prvom škotskom ratu za nezavisnost protiv Edwarda I. Dugonogog (kojeg je u filmu utjelovio Patrick McGoohan).

Novi!!: Latinski jezik i Hrabro srce · Vidi više »

Hram

Grčki hramU svojem osnovnom značenju, hram je građevina posvećena nekom božanstvu, namijenjena obavljanju religijskih obreda.

Novi!!: Latinski jezik i Hram · Vidi više »

Hram Apolona Epikura u Bassai

Basaa, Bassai, Vasses ili Vassai (latinski: Bassae, grčki: Βάσσες) u značenju "mali kit u kamenju" je arheološki lokalitet u sjeveroistočnom dijelu starogrčke Arkadije, danas prefektura Mesanija.

Novi!!: Latinski jezik i Hram Apolona Epikura u Bassai · Vidi više »

Hrapava ljuskavica

Hrapava ljuskavica (lat. Pholiota squarrosa) je nejestiva gljiva iz porodice Strophariaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Hrapava ljuskavica · Vidi više »

Hrapavica

Hrapavica (hrapovača; lat. Achnatherum), biljni rod iz porodice trava koji se sastoji od desetak vrsta trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Hrapavica · Vidi više »

Hrast crnika

Hrast crnika, česvina ili česmina (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Hrast crnika · Vidi više »

Hrast oštrika

Takozvani palestinski hrast snimlje u Izraelu, sinonimni naziv Quercus calliprinos priznat je kao Q. coccifera Hrast oštrika ili prnar (lat. Quercus coccifera) je vrsta hrasta porodice Fagaceae iz roda Quercus.

Novi!!: Latinski jezik i Hrast oštrika · Vidi više »

Hrastova imela

Hrastova imela (europska žuta imela, europski ljepak; lat. Loranthus europaeus), poluparazitski grm iz porodice ljepkovki, raširen po srednjoj i južnoj Europi, te po dijelovima Azije (Turska, Sirija, Irak, Iran) Raste najviše na hrastovima ali pogoduju joj i pitomi kesten, Obična bukva, viseća breza, lipa, obični grab, poljski javor ili klen (Acer campestre) pa i maslina.

Novi!!: Latinski jezik i Hrastova imela · Vidi više »

Hrastova sjajnica

Hrastova sjajnica (latinski Ganoderma lucidum, japanski reishi, kineski lingzhi) ljekovita je gljiva iz porodice Ganodermataceae.

Novi!!: Latinski jezik i Hrastova sjajnica · Vidi više »

Hrđavosmeđi naprstak

Hrđavosmeđi naprstak (hrđastosmeđi naprstak lat. Digitalis ferruginea) je biljka cvjetnica iz roda Digitalis i porodice Plantaginaceae ili trpučevki.

Novi!!: Latinski jezik i Hrđavosmeđi naprstak · Vidi više »

Hren

Hren (lat. Armoracia) je biljni rod iz porodice krstašica, poznat po svome ljutom korijenu.

Novi!!: Latinski jezik i Hren · Vidi više »

Hren ljuti

Hren (lat. Armoracia rusticana, sinonim Cochlearia armoracia) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Brassicaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Hren ljuti · Vidi više »

Hridna lastavica

Hridna lastavica (lat. Ptyonoprogne rupestris; sin.: Hirundo rupestris) je vrsta ptice koja pripada porodici lastavica (lat. Hirundinidae).

Novi!!: Latinski jezik i Hridna lastavica · Vidi više »

Hrizip

Hrizip iz Solija (grč.: Χρύσιππος ὁ Σολεύς, latinizirano: Chrysippos ho Soleus, oko 280 – oko 207. pr. Kr.) bio je starogrčki stoički filozof.

Novi!!: Latinski jezik i Hrizip · Vidi više »

Hrskavičnjače

Hrskavičnjače (lat. Chondrichtyes) nekada su smatrane razredom riba u skupini čeljustoustih (Gnathostomata), danas se vode kao pakoljeno (parvphylum).

Novi!!: Latinski jezik i Hrskavičnjače · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska žutika

Hrvatska žutika (etnanska žutika, planinska žutika; lat. Berberis aetnensis; sin: Berberis croatica) je biljka iz porodice Berberidaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska žutika · Vidi više »

Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.

svečanom mimohodu povodom 20. godina VRO Oluja Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809. u Hrvatskoj baštinica je tradicije Bokeljske mornarice koja je, prema predaji, osnovana prije dvanaest stoljeća u Kotoru, u Boki kotorskoj, današnjoj Crnoj Gori.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809. · Vidi više »

Hrvatska bresina

Hrvatska bresina (hrvatski vrisić, lat. Micromeria croatica) trajnica iz porodice medićevki raširena od Hrvatske (Lika, Gorski kotar, Velebit, Kalnik), u BiH, zapadnoj Srbiji i Crnoj Gori.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska bresina · Vidi više »

Hrvatska glazba

KD Vatroslava Lisinskog, Zagreb, 2008.) Hrvatska glazba je ukupna glazbena djelatnost Hrvata od srednjeg vijeka do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska glazba · Vidi više »

Hrvatska historiografija

Klasifikacija je jednostavna, povjesničari čija su djela pisana na latinskom jeziku (ili nekom drugom svjetskom koji se već rabio u srednjem vijeku, renesansi ili prosvjetiteljstvu) spadaju u rano razdoblje hrvatske historiografije, oni čija djela su na hrvatskom jeziku spadaju u moderno doba.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska historiografija · Vidi više »

Hrvatska književnost

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska književnost · Vidi više »

Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini

Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini je definicija dana skupu novela, kratkih priča, pjesama i ostalih raznih književnih djela koja su ispisana na hrvatskome jeziku i pripadaju u cijelosti hrvatskoj kulturi u Bosni i Hercegovini, bosanskohercegovačkim Hrvatima i hrvatskome jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Hrvatska kuna

Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska kuna · Vidi više »

Hrvatska milja

Hrvatska milja (lat. Millaria Croatica, eng. Croatian mile) je stara jedinca duljine koja je iznosila 1/10 duljine ekvatorskog stupnja, odnosno ≈ 11 130 m. Prema nekim izvorima, duljina hrvatske milje je iznosila 2226 metaraZvonimir Jakobović,, Državni zavod za mjeriteljstvo, 2008.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska milja · Vidi više »

Hrvatska narodna milicija (Subotica)

Subotička Hrvatska narodna milicija (lat. Illyrica nationalis militia) je bila oružana postrojba Subotičkog šanca, koji je administrativno potpadao pod Potisku vojnu krajinu sa sjedištem u Segedinu.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska narodna milicija (Subotica) · Vidi više »

Hrvatska perunika

Iris × germanica Hrvatska perunika, albino Iris × germanica Hrvatska perunika (germanska perunika; bogiša, modra perunika, perunika pitoma, lat. Iris × germanica; sinonim Iris × croatica i preko 50 drugih) biljka iz porodice Iridaceae (perunikovke).

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska perunika · Vidi više »

Hrvatska pokrajina Družbe Isusove

Hrvatska pokrajina Družbe Isusove (lat. Provincia Croatiae Societatis Iesu) je upravno područje Družbe Isusove na čijem području žive i djeluju isusovci, a obuhvaća područje Hrvatske (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Opatija, Dubrovnik), Bosne i Hercegovine (Sarajevo), Srbije (Beograd) te Crne Gore (Kotor, Otok Gospe od Milosti).

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska pokrajina Družbe Isusove · Vidi više »

Hrvatska srednjovjekovna književnost

Hrvatska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje od početaka pismenosti u 8.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska srednjovjekovna književnost · Vidi više »

Hrvatska tarčuka

Hrvatska tarčuka (hrvatski jastučac, lat. Aubrieta columnae subsp. croatica) je endemična biljka iz porodice Brassicaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska tarčuka · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »

Hrvatska umjetnost

Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, 1897. katedrale Sv. Stošije u pozadini. Umjetnost u Hrvatskoj je umjetnost na području današnje Republike Hrvatske; umjetnička produkcija Hrvata od ranog srednjeg vijeka do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska umjetnost · Vidi više »

Hrvatska vučja stopa

Hrvatska vučja stopa (lat. Aristolochia croatica) biljka i porodice kopitnjakovki (Aristolochiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska vučja stopa · Vidi više »

Hrvatski herceg

Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski herceg · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski klinčić

Hrvatski klinčić (hrvatski karanfil, lat. Dianthus giganteus subsp. croaticus) je endemična biljna podvrsta iz porodice Caryophyllaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski klinčić · Vidi više »

Hrvatski krestušac

Hrvatski krestušac (lat. Polygala alpestris subsp. croatica) je endemska biljka iz porodice Polygalaceae (krestuščevke).

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski krestušac · Vidi više »

Hrvatski kukurijek

Hrvatski kukurijek (lat. Helleborus torquatus, sin. Helleborus croaticus), novopriznata vrsta u rodu kukurijeka, porodica žabnjakovki (Ranunculaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski kukurijek · Vidi više »

Hrvatski latinisti

Hrvatski latinisti autori su književnih djela na latinskome, rodom Hrvati ili djelovanjem povezani s povijesnim prostorima Hrvatske.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski latinisti · Vidi više »

Hrvatski latinizam

Marko Marulić, jedan od najvećih hrvatskih latinista i "otac hrvatske književnosti" Hrvatski latinizam ili hrvatska latinistička književnost termin je kojim se označuje književno stvaralaštvo na latinskom jeziku, koje se razvilo na području Hrvatske od 9. stoljeća pa sve do naših dana.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski latinizam · Vidi više »

Hrvatski pakujac

Hrvatski pakujac (Kitaibelov pakujac, Kitajbelova kandilka, Kitaibelova orlica, lat. Aquilegia kitaibelii) je endemska biljka iz porodice Ranunculaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski pakujac · Vidi više »

Hrvatski pijor

Hrvatski pijor (latinski: Telestes croaticus) endemska je vrsta šaranke.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski pijor · Vidi više »

Hrvatski plemićki zbor

Hrvatski plemićki zbor (HPZ) (lat. Collegium Nobilium Croaticum), udruga potomaka hrvatskog plemstva, osnovana 1995. godine, koja okuplja potomke plemićkih loza iz Dalmacije, sjeverne Hrvatske i drugih hrvatskih krajeva.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski plemićki zbor · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatski sirevi

Ovčji sir Međimurja Hrvatski sirevi je pojam koji objedinjuje stoljetnu tradiciju proizvodnje ovih mliječnih proizvoda na cijelom području Hrvatske, od krajnjeg sjevera, odnosno Međimurja, pa sve do juga Dalmacije.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski sirevi · Vidi više »

Hrvatski uskrsni običaji

Trgu sv. Marka u Zagrebu 2009. godine. Hrvatski uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski uskrsni običaji · Vidi više »

Hrvatski zvončić

Hrvatski zvončić (patuljasta zvončika, patuljasti zvončić, lat. Campanula cochleariifolia) je biljka iz porodice zvončika (Campanulaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski zvončić · Vidi više »

Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini

Etnička narav predosmanlijske Bosne predmet je brojnih kontroverzi.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Hrvatsko zvonce

Hrvatsko zvonce (širokolisno zvonce, lat. Edraianthus graminifolius), trajnica iz roda zvonca raširena na području Europe u Hrvatskoj, Italiji (uključujući Siciliju), Rumunjskoj, Grčkoj, Albaniji.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvatsko zvonce · Vidi više »

Hrvoje Zekanović

Hrvoje Zekanović (Šibenik, 22. travnja 1974.), hrvatski političar, saborski zastupnik i član Hrvatske Demokršćanske stranke, bivši predsjednik i bivši član stranke Hrvatskih suverenista.

Novi!!: Latinski jezik i Hrvoje Zekanović · Vidi više »

Hudoljetnica

Erigeron garrettii Erigeron grandiflorus Erigeron linearis Erigeron borealis Erigeron scopulinus Hudoljetnica (lat. Erigeron), biljni rod iz porodice glavočika kojemu pripada preko 460 vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica čija je domovina Sjeverna Amerika, odakle su se neke vrste raširile po drugim krajevima svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Hudoljetnica · Vidi više »

Humanističke znanosti

Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Humanističke znanosti · Vidi više »

Humanitarna pomoć

Pakistan 2005. Humanitarna pomoć (od lat. humanitas ljudskost) je kratkoročna materijalna i logistička pomoć kao mjera za zaštite i brige za ljude na humanitarnoj osnovi.

Novi!!: Latinski jezik i Humanitarna pomoć · Vidi više »

Humbert Bijelih Ruku

Humbert I. (oko 980. – 1047./1048.) bio je prvi grof Savoje od 1032. kad je grofovija Vienne, koja je prodana nadbiskupu Vienne, podijeljena između grofovije Albon i Maurienne.

Novi!!: Latinski jezik i Humbert Bijelih Ruku · Vidi više »

Humboldtovo sveučilište u Berlinu

Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.

Novi!!: Latinski jezik i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »

Humboltski galeb

Humboltski galeb (lat. Larus belcheri) galeb je iz obitelji Laridae koja živi duž pacifičke obale Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Humboltski galeb · Vidi više »

Humska zemlja

Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Novi!!: Latinski jezik i Humska zemlja · Vidi više »

Humus

Humus Humus (lat. zemlja) je gornji sloj zemlje koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari.

Novi!!: Latinski jezik i Humus · Vidi više »

Hvalospjev uskrsnoj svijeći

Hvalospjev uskrsnoj svijeći Hvalospjev uskrsnoj svijeći ili Exsultet uskrsni je svečani hvalospjev, koji se pjeva u rimokatoličkoj i evangeličko - luteranskoj liturgiji na početku Vazmenoga bdijenja ispred upaljene uskrsne svijeće.

Novi!!: Latinski jezik i Hvalospjev uskrsnoj svijeći · Vidi više »

Hvar (grad)

Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.

Novi!!: Latinski jezik i Hvar (grad) · Vidi više »

Hvarska biskupija

Hvarska biskupija (lat. Dioecesis Pharensis), poznata i kao Hvarsko-bračko-viška biskupija (lat. Dioecesis Pharensis, Brazensis et Lissensis), rimokatolička biskupija u sastavu splitske metropolije, osnovana u 12. stoljeću.

Novi!!: Latinski jezik i Hvarska biskupija · Vidi više »

I. gimnazija u Zagrebu

I.

Novi!!: Latinski jezik i I. gimnazija u Zagrebu · Vidi više »

Iđirot

Iđirot (vodeni kmin; lat. Acorus), maleni biljni rod jedini u porodici Acoraceae i redu Acorales.

Novi!!: Latinski jezik i Iđirot · Vidi više »

Iberija

Iberija je ime kojim su stari Grci zvali područja na današnjem Pirinejskom poluotoku.

Novi!!: Latinski jezik i Iberija · Vidi više »

Ibn al-Haitam

Ibn al-Haitam, punim imenom Abū ʻAlī al-Ḥasan ibn al-Ḥasan ibn al-Hayṯam, latinizirano Alhazen (Basra, oko 965. – Kairo, oko 1040.), arapski astronom i matematičar.

Novi!!: Latinski jezik i Ibn al-Haitam · Vidi više »

Identificiranje (psihologija)

Identificiranje na području psihologije (iz lat. idem: „u istom“, facere: „djelo“) doslovno znači „ravnati“.

Novi!!: Latinski jezik i Identificiranje (psihologija) · Vidi više »

Idiot

Idiot (od grčkog ἰδιώτης, idiōtēs) naziv je (često pogrdan) za osobu niže inteligencije ili obrazovanja (u latinskom jeziku znači "neobrazovana, neuka osoba").

Novi!!: Latinski jezik i Idiot · Vidi više »

Ido

Logo Ida Ido (ISO 639-3: ido), je logičan i jednostavan međunarodni umjetni jezik stvoren da bi olakšao komunikaciju među ljudima različitih govornih sredina i kultura.

Novi!!: Latinski jezik i Ido · Vidi više »

Ifejon

Ifejon (lat. Ipheion), rod lukovičastih trajnica iz porodice zvanikovki, dio potporodice lukovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ifejon · Vidi više »

Igelski stup

Igelski stup je stup u selu Igel, kod grada Triera, na obali rijeke Mosel iznad jedinog sačuvanog rimskog groba sjeverno od Alpa.

Novi!!: Latinski jezik i Igelski stup · Vidi više »

Iglica (biljni rod)

Iglica (ždralica, iglica pastirska, kljun štroka, kljun leleka, žeravski vrat, lat. Geranium), biljni rod iz porodice iglicovki kojemu pripada preko 300 vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Iglica (biljni rod) · Vidi više »

Iglun

Iglun (lat. Xiphias gladius) ili sabljarka je riba iz porodice Xiphiidae, u kojoj je ovo jedini predstavnik.

Novi!!: Latinski jezik i Iglun · Vidi više »

Ignacio Velasco

Antonio Ignacio Velasco García, S.D.B. (Acarigua, 17. siječnja 1929. - Caracas, 6. srpnja 2003.), je bio venezuelanski rimokatolički kardinal i nadbiskup Caracasa.

Novi!!: Latinski jezik i Ignacio Velasco · Vidi više »

Ignjat Đurđević

Ignjat Đurđević poznat i kao Ignazio Giorgi (Dubrovnik, 13. veljače 1675. ‒ Dubrovnik, 21. siječnja 1737.), hrvatski katolički svećenik, isusovac potom benediktinac, barokni pjesnik i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Ignjat Đurđević · Vidi više »

Ikako

Ikako (lat. Chrysobalanus), manji biljni rod od tri vrste korisnih polugrmova, grmova i manjeg drveća iz tropkih krajeva Srednje i Južne Amerike, Floride i tropske Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Ikako · Vidi više »

Ikona Kraljice Franjevačke obitelji

Ikona Kraljice Franjevačke obitelji (lat. Ikona Regina Familiae Franciscanae) katolička je ikona posvećena Blaženoj Djevici Mariji nastala 2018.

Novi!!: Latinski jezik i Ikona Kraljice Franjevačke obitelji · Vidi više »

Iksilirijon

Iksilirijon (lat. Ixiolirion), manji rod trajnica iz središnje i jugozapadne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Iksilirijon · Vidi više »

Ilija Crijević

Ilija Crijević Ilija Crijević (tal.: Elio Lampridio Cerva, lat. Aelius Lampridius, de Crieva, Lampričin, itd., Dubrovnik, 1463. – Dubrovnik, 15. rujna 1520.) bio je hrvatski latinist, humanist, pjesnik i prozaist.

Novi!!: Latinski jezik i Ilija Crijević · Vidi više »

Ilija Ladin

Ilija Ladin, pravo ime Ilija Kozić (Stratinska, Banja Luka, 19. srpnja 1929. - Sarajevo, listopad 2001.), bosanskohercegovački pjesnik Školovao se u rodnom mjestu i Sarajevu gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu francuski i latinski jezik.

Novi!!: Latinski jezik i Ilija Ladin · Vidi više »

Ilija prorok

Ilija prorok (hebrjeski: אֱלִיָּהוּ, ’ēlijāhu: „Jahve je moj Bog“; grčki: Ἠλείας, Ēleías; latinski: Elias) (oko 875. pr. Kr. – 853. pr. Kr.) starozavjetni je prorok rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijcem.

Novi!!: Latinski jezik i Ilija prorok · Vidi više »

Ilitija

Atena se rađa iz Zeusove glave, dok ju Ilitija gleda, grčka vaza Ilitija (grčki Εἰλείθυια) je božica rađanja iz grčke mitologije.

Novi!!: Latinski jezik i Ilitija · Vidi više »

Iljko

Iljko je prema tradicionalnoj historiografiji bio Domagojev sin koji ga je naslijedio kao knez Hrvatske (876. – 878.). U nekih autora, pa i Nazorovu pjesništvu, taj se vladar javlja i pod imenom Inoslav.

Novi!!: Latinski jezik i Iljko · Vidi više »

Ilustracija

Gustave Doré, ''Don Quijote'' (Ilustracija iz 1863. godine) Ilustracija (latinski) je crtež ili slika koja tumači, dopunjuje ili urešava neki tekst; odražava stil i ukus vremena te manire autora.

Novi!!: Latinski jezik i Ilustracija · Vidi više »

Ilvait

Ilvait je kalcijsko-željezoviti mineral iz grupe sorosilikata, s kemijskom formulom: CaFe2+2Fe3+Si2O7(OH).

Novi!!: Latinski jezik i Ilvait · Vidi više »

Ime grada Zagreba

Felicijanova isprava, „rodni list Zagreba”, dokument u kojem se po prvi put spominje pojam Zagreb (''Zagrabiensem episcopatum'') Godine 1094. Ladislav I. Arpadović dao je utemeljiti zagrebačku biskupiju, što nam je poznato iz Felicijanove isprave iz 1134. godine, kojom nadbiskup Felicijan potvrđuje osnivanje zagrebačke biskupije.

Novi!!: Latinski jezik i Ime grada Zagreba · Vidi više »

Ime Gruzije

Gruzija je slavenski egzonim države na Kavkazu, koja se na svom narodnom, gruzijskom jeziku, naziva Sakartvelo (საქართველო).

Novi!!: Latinski jezik i Ime Gruzije · Vidi više »

Ime ruže (roman)

Labirint iz knjige Ime ruže Ime ruže (tal. Il nome della rosa) je prvi roman talijanskog pisca Umberta Eca, objavljen 1980.

Novi!!: Latinski jezik i Ime ruže (roman) · Vidi više »

Imela

left Imela (lat. Viscum) je zimzeleni poluparazitski biljni rod iz porodice Viscaceae, raširen po Europi, Aziji, Africi i Australaziji.

Novi!!: Latinski jezik i Imela · Vidi više »

Imelica

Imelica (lat. Arceuthobium), biljni rod iz porodice Viscaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Imelica · Vidi više »

Imelovke

Imelovke (lat. Viscaceae), porodica biljaka, dio reda Santalolike.

Novi!!: Latinski jezik i Imelovke · Vidi više »

Imotski

Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.

Novi!!: Latinski jezik i Imotski · Vidi više »

Impedancija

Impedancija (njem. Impedanz; engl. impedance, prema lat. impedire: smetati, priječiti) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Impedancija · Vidi više »

Imperativ

Imperativ (lat. impero.

Novi!!: Latinski jezik i Imperativ · Vidi više »

Imperator

August, prvi rimski imperator Imperator (lat.: imperator, starofrancuski: empereor) je monarh i obično suvereni vladar imperije ili neke druge vrste vladavine.

Novi!!: Latinski jezik i Imperator · Vidi više »

Imperfekt

Imperfekt (lat. imperfectus.

Novi!!: Latinski jezik i Imperfekt · Vidi više »

Impregnacija

°C (lijevo), 190 ° C, neobrađeno (crvena jezgra). Rotor i stator elektromotora. Impregnacija (kasnolat. impraegnare: natopiti, navlažiti; oploditi) je prožimanje, promakanje poroznih čvrstih materijala (drva, papira, tekstila, kože) prikladnim impregnacijskim sredstvima (otopinama, emulzijama, suspenzijama) radi zaštite (od vlage, atmosferilija, štetočina, plijesni, gljivica), stvaranja otpornosti (na primjer prema vatri) ili poboljšanja svojstava (na primjer nepropusnosti za vodu), a time i radi povećanja njihove trajnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Impregnacija · Vidi više »

Impresionizam

Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.

Novi!!: Latinski jezik i Impresionizam · Vidi više »

Imprimatur

Imprimatur, lat. „neka se tiska,“ odobrenje je koje se dodjeljuje knjigama koje su u sukladnosti s učenjem katoličke crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Imprimatur · Vidi više »

Impuls

Impuls (lat. impulsus: udarac, poticaj) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Impuls · Vidi više »

Impuls sile

elastičan sraz ostaje sačuvan. puščanoga zrna. Impuls sile (lat. impulsus: udarac, poticaj), u mehanici (oznaka I), je vektorska fizikalna veličina određena (definirana) kao umnožak sile i vremena tijekom kojeg je ta sila djelovala.

Novi!!: Latinski jezik i Impuls sile · Vidi više »

Imunologija

Imunologija (lat. immunitas - otpornost, neprimljivost; grč. lógos - nauka) je grana biomedicinskih znanosti koja proučava cjelokupnu otpornost organizma na djelovanje stranih tvari, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Imunologija · Vidi više »

Imunost (medicina)

Imunost ili otpornost (od lat. immunitas – oslobođen od službe, poreza) je medicinski pojam kojim se označava sposobnost organizma odupiranju i obrani od infekcija, bolesti ili neke druge biološke ili kemijske opasnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Imunost (medicina) · Vidi više »

In Absentia

In Absentia sedmi je studijski album britanskog progresivnog rock sastava Porcupine Tree.

Novi!!: Latinski jezik i In Absentia · Vidi više »

In Cauda Venenum

In Cauda Venenum (lat. "U repu je otrov") trinaesti je studijski album švedskog progresivnog metal sastava Opeth.

Novi!!: Latinski jezik i In Cauda Venenum · Vidi više »

In hoc signo vinces

Znak IHS na ulaznim vratima dvorišta In hoc signo vinces je izraz koji na latinskom znači "u ovom ćeš znaku pobijediti", odnosno prijevod grčkog izraza ἐν τούτῳ νίκα.

Novi!!: Latinski jezik i In hoc signo vinces · Vidi više »

In medias res

In medias res (hrvatski: usred stvari) latinska je izreka.

Novi!!: Latinski jezik i In medias res · Vidi više »

In natura

In natura (lat.

Novi!!: Latinski jezik i In natura · Vidi više »

In necessariis unitas, in dubiis libertas, in omnibus caritas

In necessariis unitas, in dubiis libertas, in omnibus caritas je latinska fraza koja se obično prevodi kao „u bitnome jedinstvo, u nevažnome sloboda, u svemu ljubav” ili „jedinstvo u nužnim stvarima, sloboda u dvojbenim stvarima, u svemu ljubav”.

Novi!!: Latinski jezik i In necessariis unitas, in dubiis libertas, in omnibus caritas · Vidi više »

In odium fidei

In odium fidei (hrv. Iz mržnje prema vjeri) je latinski izraz koji se koristi u Katoličkoj Crkvi kao jedan od razloga za moguću beatifikaciju, bilo da se radi o duhovniku ili laiku.

Novi!!: Latinski jezik i In odium fidei · Vidi više »

In situ

In situ je latinska fraza koja se može prevesti kao na mjestu, ili kao na licu mjesta.

Novi!!: Latinski jezik i In situ · Vidi više »

In utero

In utero (lat.

Novi!!: Latinski jezik i In utero · Vidi više »

In vitro

In vitro (lat.

Novi!!: Latinski jezik i In vitro · Vidi više »

In vitro oplodnja

In vitro oplodnja (engl. in vitro fertilisation - IVF) postupak je kojim su jajne stanice oplođene spermijima izvan maternice, odnosno in vitro.

Novi!!: Latinski jezik i In vitro oplodnja · Vidi više »

In vivo

Istraživački eksperimenti in vivo (lat.

Novi!!: Latinski jezik i In vivo · Vidi više »

Inženjerstvo

Izrada turbina zahtijeva suradnju inženjera s više različitih područja. Inženjerstvo je korištenje znanosti i tehnike za potrebe čovječanstva, naročito u gospodarstvu.

Novi!!: Latinski jezik i Inženjerstvo · Vidi više »

Incipit

Martina Luthera predstavljene kao incipiti na plakatu iz 1517. iz Nürnberga. Incipit (lat. počinje, od glagola incipere.

Novi!!: Latinski jezik i Incipit · Vidi više »

Indigo

Indigo (port. ili španj. índigo, od lat. indicum, od grč. ἰνδıϰός: indijski) je modro bojilo poznato od davnine, derivat indola.

Novi!!: Latinski jezik i Indigo · Vidi više »

Indigofera

Indigofera (lat. Indigofera), rod grmova i polugrmova iz porodice mahunarki raširena po Africi, Azije, Pacifiku i od SAD-a do Srednje i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Indigofera · Vidi više »

Indijanac (zviježđe)

Indijanac (lat. Indus) je zviježđe na južnom nebu koje je prvo profesionalno ispitano od strane Europljana u 1590-ima.

Novi!!: Latinski jezik i Indijanac (zviježđe) · Vidi više »

Indijanska banana

Indijanska banana (jabuka jajaste kreme, lat. Asimina triloba), biljna vrsta indijanska banana porijeklom iz Sjeverne Amerike a pripada rodu papau drvo i porodici Annonaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Indijanska banana · Vidi više »

Indijska azaleja

Indijska azaleja (lat. Rhododendron indicum), biljna vrsta iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Latinski jezik i Indijska azaleja · Vidi više »

Indijska jagoda

Indijska jagoda (indijska jagodnjača, lat. Potentilla indica; sin. Duchesnea indica) biljna vrsta iz roda petoprsta, podrijetlom iz Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Indijska jagoda · Vidi više »

Indijska pustinjska mačka

Indijska pustinjska mačka (lat. Felis silvestris ornata) ili azijska stepska mačka je podvrsta divlje mačke koja živi u Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Indijska pustinjska mačka · Vidi više »

Indijska smokva

Indijska smokva (indijska opuncija, lat. Opuntia ficus-indica), korisni grm iz roda opuncija, porodica kaktusovki, nije u nikakvoj vezi sa smokvama.

Novi!!: Latinski jezik i Indijska smokva · Vidi više »

Indijski lotos

Indijski lotos (lat. Nelumbo nucifera) je vodena zeljasta biljka koja raste u vodama toplih predjela Azije (Indija i Vijetnam), Afrike i sjeveroistočne Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Indijski lotos · Vidi više »

Indijski luk

Indijski luk (lat. Albuca bracteata) vrsta je cvjetnice iz roda Albuca i porodice Asparagaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Indijski luk · Vidi više »

Indijski muntjak

Indijski muntjak (lat. Muntiacus muntiak) je vrsta iz obitelji jelena.

Novi!!: Latinski jezik i Indijski muntjak · Vidi više »

Indijski orah

Indijski orah ili indijski oraščić (lat. Anacardium occidentale) biljka je iz porodice Anacardium, koja potječe iz Južne Amerike, točnije iz obalnih područja sjeveroistočnog Brazila.

Novi!!: Latinski jezik i Indijski orah · Vidi više »

Indijski riječni dupin

Indijski riječni dupin (lat. Platanista gangetica) je vrsta riječnih dupina koja živi u dva odvojena riječna sistema na jugu Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Indijski riječni dupin · Vidi više »

Indijski sivi mungos

Indijski sivi mungos (lat. Herpestes edwardsii) je predator iz porodice mungosa (lat. Herpestidae).

Novi!!: Latinski jezik i Indijski sivi mungos · Vidi više »

Indijski sup

Indijski sup (lat.: Gyps indicus) je strvinar starog svijeta porijeklom iz Indije, Pakistana i Nepala.

Novi!!: Latinski jezik i Indijski sup · Vidi više »

Indikator

oprugom. bazna ili lužnata s pH od 8,2 do 12,0.

Novi!!: Latinski jezik i Indikator · Vidi više »

Individualizam

Individualizam (lat. individuus: nedjeljiv) predstavlja filozofski pravac koji pojedinca smatra najvećom vrijednošću u političkom, ekonomskom i moralnom smislu.

Novi!!: Latinski jezik i Individualizam · Vidi više »

Indoeuropska fonologija

Indoeuropska fonologija indoeuropskog prajezika rekonstruirana je na osnovi odraza različitih indoeuropskih jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Indoeuropska fonologija · Vidi više »

Indoeuropski prajezik

Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Indoeuropski prajezik · Vidi više »

Indoktrinacija

Članovi Hitlerove mladeži izvodeći nacistički pozdrav na skupu u Lustgartenu u Berlinu, 1933 Djevojka drži citate Maoa (1968.) Indoktrinacija (iz latinskog: doctrina - "nauk") je proces usađivanja ideja, stavova, kognitivnih strategija ili profesionalne metodologije (vidi doktrina).

Novi!!: Latinski jezik i Indoktrinacija · Vidi više »

Industrijska konoplja

Sjetvena konoplja (industrijska konoplja, lat. Cannabis sativa subsp. sativa), jedna od tri podvrste konoplje.

Novi!!: Latinski jezik i Industrijska konoplja · Vidi više »

Infanticid

Pokolj nevine dječice: Izvršenje zapovijedi kralja Heroda o umorstvu u Betlehemu i okolici sve djece do dvije godine starosti. Infanticid (lat. infanticidium, od infans - dijete + -cid) ili čedomorstvo, izraz je koji u najširemu smislu označava čin ubojstva ili namjernoga usmrćivanja djece.

Novi!!: Latinski jezik i Infanticid · Vidi više »

Infarkt miokarda

arterije ('''LCA''' - lijeva koronalna arterija, '''RCA''' - desna koronarna arterija). Infarkt miokarda ili srčani udar (lat. infarctus myocardii) posljedica je potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji ili njezinim granama.

Novi!!: Latinski jezik i Infarkt miokarda · Vidi više »

Inferius

Inferius (mn. Inferi) u seriji je romana o Harryju Potteru, mrtvo tijelo kojeg pomoću čarolije kontrolira crni mag.

Novi!!: Latinski jezik i Inferius · Vidi više »

Infinitezimalni račun

Infinitezimalni račun je grana matematike, koja se bavi funkcijama, derivacijama, integralima, limesima funkcije i graničnim vrijednostima.

Novi!!: Latinski jezik i Infinitezimalni račun · Vidi više »

Influencija

Način rada elektroskopa s kuglicom. Elektroskop sa zlatnim listićima. Dielektrična polarizacija kod dielektrika. Influencija, električna influencija (srednjovj. lat. influentia, od lat. influere: utjecati, prodirati), električna pobuda ili elektrostatička indukcija je pomicanje, razdvajanje i preraspodjela električnih naboja na vodljivom, izvorno neutralnome tijelu koje se nalazi u električnom polju.

Novi!!: Latinski jezik i Influencija · Vidi više »

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Novi!!: Latinski jezik i Infracrveno zračenje · Vidi više »

Inga (Plantae)

Inga (lat. Inga), rod korisnog drveća iz porodice mahunarki, smješten u tribus Ingeae.

Novi!!: Latinski jezik i Inga (Plantae) · Vidi više »

Ingolstadt

Ingolstadt (bavarski: Inglståd, latinski: Auripolis) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Ingolstadt · Vidi više »

Inhibitor

Inhibitor (od lat. inhibere: zadržati, priječiti) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Inhibitor · Vidi više »

Inicijacija

Inicijacija (lat. initiatio, posveta), postupak upućivanja u principe, tajne ili tehnike rada.

Novi!!: Latinski jezik i Inicijacija · Vidi više »

Inicijal

latinskom, oko 1407. Inicijal, u širem značenju pojma, označava svako početno slovo u riječi; početna slova imena i prezimena neke osobe.

Novi!!: Latinski jezik i Inicijal · Vidi više »

Injektiranje

brani. Injektiranje (lat. iniectare, iterativ od inicere: uvesti unutra), ubrizgavanje je tekućih ili žitkih sredstava u šupljine i pore tla ili građevine radi postizanja vodonepropusnosti, učvršćivanja, konsolidacije ili homogenizacije.

Novi!!: Latinski jezik i Injektiranje · Vidi više »

Injektor

Prikaz tipičnog modernog injektora. Injektor (prema lat. iniectus, particip prošli od inicere: ubaciti), u strojarstvu, je uređaj za napajanje parnih kotlova napojnom vodom.

Novi!!: Latinski jezik i Injektor · Vidi više »

Inklinacija

Inklinacija (lat. inclinatio: naginjanje) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Inklinacija · Vidi više »

Inkontinencija

Inkontinencija (lat. negativni prefiks in- + continentia, usprezanje, obuzdavanje) znači nemogućnost kontrole.

Novi!!: Latinski jezik i Inkontinencija · Vidi više »

Inkrustacija

Firentinska katedrala ima prekrasne inkrustacije zelenog i crvenog mramora na bijeloj fasadi iz 15 st. Inkrustacija (latinski: incrustatio.

Novi!!: Latinski jezik i Inkrustacija · Vidi više »

Inkub

Slika inkuba iz 1870. Inkub (lat. incubo; noćna mora), u rimskoj mitologiji, demon noćne more.

Novi!!: Latinski jezik i Inkub · Vidi više »

Inkubacija

Inkubacija (lat. incubatio ležanje na čemu ili u čemu) ima različita značenja u različitim područjima znanosti i drugim ljudskim djelatnostima.

Novi!!: Latinski jezik i Inkubacija · Vidi više »

Inkunabula

Gutenbergova Biblija Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj. Inkunabula (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Inkunabula · Vidi više »

Inkvizicija

Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno Crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Inkvizicija · Vidi više »

Inn (rijeka)

Inn (lat. Aenus, Oenus, retoromanski En) je rijeka koja protječe kroz Švicarsku, Njemačku i Austriju.

Novi!!: Latinski jezik i Inn (rijeka) · Vidi više »

Innsbruck

Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.

Novi!!: Latinski jezik i Innsbruck · Vidi više »

Inocent IX.

Inocent IX., lat. Innocentius PP.

Novi!!: Latinski jezik i Inocent IX. · Vidi više »

Inocent X.

Inocent X., lat. Innocentius PP.

Novi!!: Latinski jezik i Inocent X. · Vidi više »

Inocent XI.

Blaženi Inocent XI., lat. Beatus Innocentius PP.

Novi!!: Latinski jezik i Inocent XI. · Vidi više »

Inocent XII.

Inocent XII., lat. Innocentius PP.

Novi!!: Latinski jezik i Inocent XII. · Vidi više »

Inocent XIII.

Inocent XIII., lat. Innocentius PP.

Novi!!: Latinski jezik i Inocent XIII. · Vidi više »

INRI

INRI su inicijali latinske rečenice Iesus Nazarenus Rex Iudaeorum – „Isus Nazarećanin, kralj židovski“.

Novi!!: Latinski jezik i INRI · Vidi više »

Insolacija

Hrvatske. Europe. Zemlji. pasivne kuće (desno) i ''obične'' kuće (lijevo). Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Insolacija (lat. insolatio: osunčanje, osunčavanje), u meteorologiji, je trajanje obasjavanja Suncem (Sunčevo zračenje), osunčanje ili osunčavanje, to jest vrijeme u kojem je neko mjesto na Zemlji izravno ozračeno Sunčevim zrakama.

Novi!!: Latinski jezik i Insolacija · Vidi više »

Instalacija

Instalacija (srednjovjekovni lat. installatio: uvođenje, postavljanje) može biti.

Novi!!: Latinski jezik i Instalacija · Vidi više »

Instrument

Instrument (lat. instrumentum) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Instrument · Vidi više »

Instrumental

Instrumental (lat. instrumentum.

Novi!!: Latinski jezik i Instrumental · Vidi više »

Insula (gradski blok)

Rekonstruirani plan Colonia Claudia Ara Agrippinensium (Köln), Njemačka Silchestera Latinska riječ insula (doslovno znači "otok", množina insulae) korištena je u rimskim gradovima za označavanje ili gradskog bloka u planu grada, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Insula (gradski blok) · Vidi više »

Insula (zgrada)

Ostaci gornjih katova ''insule'' u blizini Kapitolija i Insula dell'Ara Coeli u Rimu U rimskoj arhitekturi, riječ insula (latinski za "otok", množina insulae) mogla je značiti ili vrstu stambene zgrade ili gradski blok.

Novi!!: Latinski jezik i Insula (zgrada) · Vidi više »

Intarzija

Primjer intarzije Intarzija je ukrasna tehnika koja upotrebljava komadiće drva komponirane u geometrijske, biljne ili figuralne motive te prikaze arhitekture ili pejzaža.

Novi!!: Latinski jezik i Intarzija · Vidi više »

Integrirani krug

ultraljubičastim svjetlom kroz poseban prozirni prozorčić na gornjoj strani integriranog kruga. Integrirani krug iz EPROM memorijskog mikročipa koji prikazuje memorijske blokove, nosivi krug i sitne srebrne žice koje povezuju integrirani krug sa stopicama. Integrirani krug ili integrirani sklop (prema lat. integrare: uspostaviti, obnoviti) je minijaturni, složeni elektronički sklop koji upravlja elektroničkim signalima u gotovo svim elektroničkim uređajima.

Novi!!: Latinski jezik i Integrirani krug · Vidi više »

Integritet

Integritet (lat. integritas), znači potpunost, nedijeljivost, besprijekornost, poštenje.

Novi!!: Latinski jezik i Integritet · Vidi više »

Intelekt

Um ili posuđenica intelekt (iz latinskog. intellectus: percepcija, kognicija ili spoznaja) odnosi se na sposobnosti kroz razmišljanje znanje doći do spoznaja ili uvida.

Novi!!: Latinski jezik i Intelekt · Vidi više »

Intelektualac

Intelektualac (lat. intellectus ≃ intellectualis: intelektualni ≃ intellegere: razumjeti) označava osobu s visokorazvijenim intelektom i analitičkim mišljenjem; predstavnik intelektualnog rada.

Novi!!: Latinski jezik i Intelektualac · Vidi više »

Interaktivnost

Interaktivnost (iz latinskog inter Agere.

Novi!!: Latinski jezik i Interaktivnost · Vidi više »

Interes

Interes (iz latinskog jezika: inter "između", "u sredini" i es "biti") označava kognitivno polaganje pažnje, koju jedna osoba posvećuje prema jednoj stvari, objektu ili drugoj osobi.

Novi!!: Latinski jezik i Interes · Vidi više »

Interferencija valova

Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Turmalini. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija valova je međudjelovanje dvaju ili više valova (redovito jednake valne duljine) koji istodobno prolaze kroz isti prostor.

Novi!!: Latinski jezik i Interferencija valova · Vidi više »

Intermeco

Intermeco (tal. intermezzo, od lat. intermedium - posrednik) je instrumentalni odlomak koji se umeće među cjeline u vokalnim ili glazbeno-scenskim djelima.

Novi!!: Latinski jezik i Intermeco · Vidi više »

Internacionalizam

Postoje razlike u značenju riječi internacionalizam koju navode suvremeni hrvatski rječnici.

Novi!!: Latinski jezik i Internacionalizam · Vidi više »

Internacionalizmi

Internacionalizmi ili međunarodnice jesu posuđenice koje u više jezika imaju isto osnovno značenje i u svojoj osnovi isti izraz.

Novi!!: Latinski jezik i Internacionalizmi · Vidi više »

Interpolacija (razdvojba)

Interpolacija (lat. interpolatio: preinačivanje, mijenjanje) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Interpolacija (razdvojba) · Vidi više »

Interregnum

Interregnum ili međuvlašće razdoblje je između kraja vladavine jednog vladara i početka vladavine sljedećeg.

Novi!!: Latinski jezik i Interregnum · Vidi više »

Introspekcija

Introspekcija (engl. introspection, od lat. introspicere: gledati u što, promatrati), u psihologiji, samoopažanje, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Introspekcija · Vidi više »

Invazija

Invazija (iz latinskog invadere „ući“) može biti.

Novi!!: Latinski jezik i Invazija · Vidi više »

Inverzija

Inverzija (lat. inversio) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Inverzija · Vidi više »

Inverzija (figura)

Inverzija (lat. inversio - okretanje, izvrtanje) je ključna stilska figura kojom se preokreće red riječi u rečenici ili dijelovi rečenice, često radi jačeg isticanja.

Novi!!: Latinski jezik i Inverzija (figura) · Vidi više »

Invokacija

Invokacija Invokacija (lat. invocare, zazivati), u književnosti označava uvodni dio u klasičnom pjesništvu u kojem pjesnik, tražeći inspiraciju, zaziva muze ili neko božanstvo.

Novi!!: Latinski jezik i Invokacija · Vidi više »

Ipomeja

slatki krumpir Ipomeja (dobro jutro, raskošni vjetar, lat. Ipomoea), velik,i biljni rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica i grmlja iz porodice slakovki (Convolvulaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ipomeja · Vidi više »

Ipse dixit

Marko Tulije Ciceron skovao je frazu ''ipse dixit'' koja se s latinskog prevodi kao "on je rekao". Ipse dixit (lat. "on je rekao") uzrečica je koja se rabi za označivanje i opisivanje vrste proizvoljne dogmatske tvrdnje koju govornik očekuje da će slušatelj prihvatiti kao valjanu.

Novi!!: Latinski jezik i Ipse dixit · Vidi više »

Ir

* Ir (pleme), Mon-khmersko pleme u Laosu.

Novi!!: Latinski jezik i Ir · Vidi više »

Iracionalni broj

Iracionalni brojevi (iz latinskog; prefiks i - ne + ratio - omjer, razmjer), su oni brojevi koje ne možemo zapisati u obliku razlomaka.

Novi!!: Latinski jezik i Iracionalni broj · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Iran · Vidi više »

Irena Angelina

Irena Angelina (grčki Ειρήνη Άγγελίνα; latinski Irene Angelina) (o. 1181. – 27. kolovoza 1208.) bila je bizantska carevna iz dinastije Angela te kraljica Sicilije i Njemačke.

Novi!!: Latinski jezik i Irena Angelina · Vidi više »

Irenej Lionski

Sveti Irenej Lionski (grč., Eirēnáios, lat. Irenaeus, "mirotvorac"; Smirna, 130. – Lyon, 202.), teolog protiv gnostika, biskup Katoličke Crkve i crkveni naučitelj.

Novi!!: Latinski jezik i Irenej Lionski · Vidi više »

Irenej Srijemski

Sveti Irenej Srijemski (Sirmij, kasno 3. stoljeće – Sirmij, 6. travnja 304.) bio je sirmijski biskup i kršćanski mučenik ranog 4. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Irenej Srijemski · Vidi više »

Iridescencija

balonima od sapunice. uljnog filma. Iridescencija (lat. iris, genitiv iridis  iridescencija, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

Novi!!: Latinski jezik i Iridescencija · Vidi više »

Iroko

Iroko (lat. Milicia), biljni rod od dvije vrste velikog drveća iz porodice dudovki raširenih po tropskoj Africi, dio je tribusa Moreae.

Novi!!: Latinski jezik i Iroko · Vidi više »

Irska flauta

Irska flauta ili škotska flauta je drvena flauta, koja se najviše koristi u irskoj glazbi.

Novi!!: Latinski jezik i Irska flauta · Vidi više »

Irske pokrajine

Irska je tradicionalno podijeljena u četiri provincije (pokrajine).

Novi!!: Latinski jezik i Irske pokrajine · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: Latinski jezik i Isaac Newton · Vidi više »

Iscrtkana bedrenika

Iscrtkana bedrenika (bedrenica sinja, lat. Pimpinella tragium), biljna vrsta iz roda bedrenika, porodica štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Iscrtkana bedrenika · Vidi više »

Iseljeništvo

Austro-Ugarske u Trstu početkom 20. stolječa Iseljeništvo ili latinizam emigracija (iz lat. ex migrare: seliti se), proces je odseljavanja stanovništva s nekoga prostora uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo odbojnim čimbenicima, ili - češće - jačim privlačnim čimbenicima nekoga drugoga prostora, u koji se stanovništvo seli.

Novi!!: Latinski jezik i Iseljeništvo · Vidi više »

Isenheimski oltar

Isenheimski oltar je glavni oltar u Crkvi Svetog Antuna samostana antonita u Isenheimu kraj Colmara (Francuska), izrađen od 1510.

Novi!!: Latinski jezik i Isenheimski oltar · Vidi više »

Iskenderunski zaljev

Sirijom. Zaljev 1984. Iskenderunski zaljev (turski: İskenderun Körfezi) zaljev je istočnog Sredozemlja ili Levantinskog mora.

Novi!!: Latinski jezik i Iskenderunski zaljev · Vidi više »

Islam u Srbiji

Središte Novog Pazara Islam je jedna od tradicionalnih religija u Srbiji, prisutna već stoljećima na njenim prostorima.

Novi!!: Latinski jezik i Islam u Srbiji · Vidi više »

Islamska filozofija

Islamska filozofija je filozofija koja polazi od islamskih vjerskih uvjerenja, odnosno od objavljenih istina vjere kao svojih pretpostavki.

Novi!!: Latinski jezik i Islamska filozofija · Vidi više »

Islamska skolastika

Islamska skolastika naziv je srednjovjekovne islamske filozofije stvorene obradom filozofskih problema koji nisu dovoljno jasno razriješeni u Kuranu (pitanje o slobodi volje) pod jakim utjecajem ostataka helenističke filozofije (Sokrat, Platon, Aristotel).

Novi!!: Latinski jezik i Islamska skolastika · Vidi više »

Islandska polarna lisica

Islandska polarna lisica (lat. Vulpes lagopus fuliginosus, sin. Alopex lagopus fuliginosus), jedini autohtoni sisavac na Islandu gdje živi još od ledenog doba, pa je vrlo dobro prilagođena je surovoj klimi.

Novi!!: Latinski jezik i Islandska polarna lisica · Vidi više »

Ispit

računala. Ispit ili test (lat. testum, od testari - svjedočiti), označava postupak kojim se utvrđuje razina pojedinih znanja, vještina ili sposobnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Ispit · Vidi više »

Ispovijesti (Augustin)

Ispovijesti (ili lat. Confessiones) naziv je trinaest autobiografskih knjiga, koje je napisao Aurelije Augustin između 397. i 398. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Ispovijesti (Augustin) · Vidi više »

Isprepletena kustovnica

Isprepletena kustovnica (lat. Lycium intricatum), To je polusukulentni podgrm ili grm iz porodice pomoćnica koji prvenstveno raste u pustinjskim ili suhim grmovitim područjima.

Novi!!: Latinski jezik i Isprepletena kustovnica · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Latinski jezik i Istanbul · Vidi više »

Istarski pršut

Istarski pršut (tal. prosciutto prosušen, od lat. prae exsuctus, vulg. lat. perexsuctus vrlo isušen), izvorni istarski trajni suhomesnati proizvod, koji se ubraja u hrvatske autohtone proizvode.

Novi!!: Latinski jezik i Istarski pršut · Vidi više »

Istarski razvod

državnom arhivu u Rijeci Istarski razvod je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri (točnije između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog grofa i predstavnika Mletačke Republike).

Novi!!: Latinski jezik i Istarski razvod · Vidi više »

Istina prevladava

Predsjednička zastava Češke Republike. Krilatica na spomeniku čehoslovačkim vojnicima. »Istina prevladava« (češki: Pravda vítězí, slovački: Pravda víťazí, latinski: Veritas vincit), nacionalna krilatica Češke Republike.

Novi!!: Latinski jezik i Istina prevladava · Vidi više »

Istočna Franačka

Istočna Franačka (lat. Francia Orientalis) ili Kraljevstvo Istočne Franačke, također i Kraljevstvo Istočnih Franaka (lat. Regnum Francorum Orientalium) bila je država nasljednica carstva Karla Velikog, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Istočna Franačka · Vidi više »

Istočni grijeh

Istočni grijeh (latinski peccatum originale originatum), grijeh u kojem se, po tradicionalnoj katoličkoj teologiji, rađaju svi ljudi jer, potječući od Adama, participiraju u njegovu grijehu neposluha prema Bogu.

Novi!!: Latinski jezik i Istočni grijeh · Vidi više »

Istočnopacifički dupin

Istočnopacifički dupin (lat. Stenella longirostris) pripada porodici oceanskih dupina.

Novi!!: Latinski jezik i Istočnopacifički dupin · Vidi više »

Istočnoromanski jezici

300px Istočnoromanski jezici (privatni kod) zasebna su grana romanskih jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Istočnoromanski jezici · Vidi više »

Istriotska književnost

Istriotska književnost, naziv za sva književna djela nastala na istriotskom jeziku, skupinu predmletačkih autohtonih romanskih govora istarskog poluotoka, a čini jezični otok na jugu Istre.

Novi!!: Latinski jezik i Istriotska književnost · Vidi više »

Istriotski jezik

Istriotski (ISO 639-3: ist) je zapadnoitalski jezik koji se danas očuvao tek na području gradova Vodnjana i Rovinja u Istri, Hrvatska.

Novi!!: Latinski jezik i Istriotski jezik · Vidi više »

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Novi!!: Latinski jezik i Isus · Vidi više »

Isusov križni put

Simone Martini, ''Isus nosi križ'', 1333., tempera na drvu, 28 x 16 cm, Louvre, Pariz Isusov križni put, također i Isusove muke, Kristova patnja ili pasija (latinski passio od grčkog paschō, što znači „patiti”), je događaj iz Isusova života opisan u Novome zavjetu.

Novi!!: Latinski jezik i Isusov križni put · Vidi više »

Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku

Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku je srednja škola smještena u Tvrđi, povijesnoj jezgri grada Osijeka.

Novi!!: Latinski jezik i Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku · Vidi više »

Isusovački kolegij u Ljubljani

Isusovački kolegij u Ljubljani (sloven. Jezuitski kolegij v Ljubljani) predstavljao je prvu visokoškolska ustanova na području današnje Slovenije, utemeljenu 1597., a raspuštenu 1773.

Novi!!: Latinski jezik i Isusovački kolegij u Ljubljani · Vidi više »

Isusovo raspeće

Michelangelo: Isus razapet na križu Rubens: Razapinjanje na križ Isusovo raspeće (razapinjanje) dio je Isusove muke opisane u Novomu zavjetu, u Evanđeljima.

Novi!!: Latinski jezik i Isusovo raspeće · Vidi više »

Itala (Vetus Latina)

Itala ili Vetus Latina, naziv je za očuvane ulomke starih prijevoda Biblije na latinski jezik, koji su kolali (uglavnom u Italiji i na Iberijskom poluotoku) prije pojave prijevoda sv. Jeronima (tzv. Vulgata).

Novi!!: Latinski jezik i Itala (Vetus Latina) · Vidi više »

Italici

Italici.- Kolektivni naziv za grupu ranih indoeuropskih naroda koji u II.

Novi!!: Latinski jezik i Italici · Vidi više »

Italski jezici

Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Latinski jezik i Italski jezici · Vidi više »

Itasca (jezero)

Itasca je malo jezero na sjeverozapadu američke savezne države Minnesota iz koje istječe rijeka Mississippi.

Novi!!: Latinski jezik i Itasca (jezero) · Vidi više »

Itrij

Itrij (Y, latinski ytrium) je metal IIIB i atomskog broja 39.

Novi!!: Latinski jezik i Itrij · Vidi više »

Iure uxoris

Iure uxoris, također kao jure uxoris (prema latinskom izrazu u značenju "po pravu supruge"), latinski pravni termin koji označava pravo muškarca da upravlja teritorijem i nosi plemićki naslov koji je naslijedila njegova žena po osobnom pravu nasljeđivanja (sui iuris).

Novi!!: Latinski jezik i Iure uxoris · Vidi više »

Ius scriptum

Ius scriptum (klasični latinski: jus scriptum) je latinski izraz za pisano pravo.

Novi!!: Latinski jezik i Ius scriptum · Vidi više »

Iva (Plantae)

Iva (hrvatski iva; lat. Iva), bilji rod iz porodice krstašica.

Novi!!: Latinski jezik i Iva (Plantae) · Vidi više »

Ivan Ančić Dumljanin

Ivan Ančić (Lipa u Duvnu, 11. veljače 1624. – Ancona, 24. srpnja 1685.), hrvatski teološki pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Ančić Dumljanin · Vidi više »

Ivan Antun Zrinski

Ivan Antun Zrinski (na mađarskom: Zrínyi János Antal), (Ozalj (?), 1651. – Graz, 11. studenoga 1703.), bio je hrvatski grof iz velikaške obitelji Zrinski, te časnik u habsburškoj vojsci.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Antun Zrinski · Vidi više »

Ivan Đakon

Ivan Đakon († nakon 1018.), mletački ljetopisac te kapelan i tajnik mletačkog dužda Petra II. Orseola (991. – 1009.). Autor je najstarije mletačkog ljetopisa "Venetska kronika" (lat. Chronicum Venetum) u kojem se služio starijim spisima.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Đakon · Vidi više »

Ivan Šibenčanin

Ivan Šibenčanin (Šibenik?, oko 1640. – Cividale del Friuli, 19. rujna 1705.), pristupljeno 18.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Šibenčanin · Vidi više »

Ivan Belostenec

Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog postumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec OSPPE (Varaždin?, 1593. ili 1594. ‒ Lepoglava, 10. veljače 1675.), hrvatski katolički svećenik, pavlin, propovjednik i leksikograf.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Belostenec · Vidi više »

Ivan Bodrožić

Don Ivan Bodrožić (Svib, 20. kolovoza 1968.), hrvatski svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, patrolog, hrvatski pjesnik i prozaik.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Bodrožić · Vidi više »

Ivan Crnojević

''Zastava Crnojevića'' ''Crnojevića država'' Ivan Crnojević, crnog. ćiril. Иван Црнојевић, crnogorski Gospodar, najmoćniji vladar treće po redu crnogorske državne dinastije Crnojevića, utemeljitelj Cetinja kao povijesne prijestolnice i Cetinjskoga manastira kao novog sjedišta pravoslavne mitropolije.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Crnojević · Vidi više »

Ivan Damaščanski

Sveti Ivan Damaščanski (grč. Ἰωάννης Δαμασκήνος, lat. Iohannes Damascenus; Damask, oko 675./676. – Mar Saba, 4. prosinca 749.), znameniti sirijski redovnik, svetac, crkveni naučitelj, crkveni otac, pjesnik i teolog.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Damaščanski · Vidi više »

Ivan Derkos

Ivan Derkos (Vukmanić kod Karlovca, 1808. – Zagreb, 1834.), bio je hrvatski pravnik, književnik i kulturni djelatnik, sudionik ilirskog pokreta.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Derkos · Vidi više »

Ivan Dominik Marcot

Ivan Dominik Marcot de Serafinis, zvani Foconio (tal. Giovanni Domenico Marcot de Serafinis Foconio, lat. Iohnnes Dominicus Marcot de Serafinis dictus Foconius) (Venecija, oko 1541. – Murano, 2. kolovoza 1602.), talijanski svećenik i splitski nadbiskup i metropolit.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Dominik Marcot · Vidi više »

Ivan Duns Škot

Ivan Duns Škot (oko 1266. – 8. studenog 1308.) bio je katolički teolog, filozof i logičar.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Duns Škot · Vidi više »

Ivan Franjo Jukić

Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 8. srpnja 1818. – Beč, 20. svibnja 1857.)Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Franjo Jukić · Vidi više »

Ivan I. Duka

Ivan I. Duka (grčki Ἰωάννης Α' Δούκας, Iōannēs I Doukas; latinski Ducas; o. 1240. – 1289.) bio je grčki plemić te vladar Tesalije od oko 1268.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan I. Duka · Vidi više »

Ivan I. Ernušt

Ivan I. Ernušt (lat. Johannes Ernusth, mađ. Ernust János) (? — ?, 1476.), ugarski i hrvatski velikaš židovskog podrijetla, ban cijele Slavonije (1473. – 1476.).

Novi!!: Latinski jezik i Ivan I. Ernušt · Vidi više »

Ivan II. Ernušt

Ivan II.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan II. Ernušt · Vidi više »

Ivan IV., papa

Ivan IV. († 12. listopada 642. g.), izabrani papa od 640. g. do 642. g., podrijetlom iz Dalmacije.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan IV., papa · Vidi više »

Ivan IV., splitski nadbiskup

Ivan Splićanin (lat. Iohannes Spalatensis) (Split, početak 11. stoljeća — Split, nakon 1. listopada 1061.), splitski nadbiskup i metropolit (1050. – 1059.). Nadbiskupom je postao 1050., nakon što je kardinal Ivan, legat pape Lava IX., svrgnuo Dobralja s nadbiskupske časti na splitskom crkvenom saboru, zbog njegova svjetovnjačkog načina života.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan IV., splitski nadbiskup · Vidi više »

Ivan Ivanišević

Ivan Ivanišević (lat. Giovanni, Ioannes; Gioannizio Ioannitius; Postira na Braču, 1608. – Povlja, 1665.) bio je hrvatski pjesnik i vikar.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Ivanišević · Vidi više »

Ivan Kapistran

Sveti Ivan Kapistran (tal.: Giovanni da Capestrano, lat.: Ioannes Capistranus; Capestrano Aquila, Abruzzo, 24. lipnja 1386. – Ilok, 23. listopada 1456.), franjevački propovjednik, svetac Katoličke Crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Kapistran · Vidi više »

Ivan Karlović

Ivan IV.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Karlović · Vidi više »

Ivan Kentijski

Sveti Ivan Kentijski (lat.: Joannis Cantii, polj.: Jan z Kęt / Jan Kanty) (Kety, 23. lipnja 1390. – Krakov, 24. prosinca 1473.), poljski svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Kentijski · Vidi više »

Ivan Klobučarić

Ivan Klobučarić (Clobucciarich), Ivan (Joannes Fluminensis), (Dubašnica na Krku, oko 1545.-(1550.) – Fürstenfeld, Austrija, oko 1605.) bio je hrvatski svećenik, slikar i kartograf.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Klobučarić · Vidi više »

Ivan Krstitelj Birling

Ivan Krstitelj Birling (Zagreb, 31. svibnja, 1775. – Zagreb, 24. ožujka, 1852.) hrvatski (kajkavski) je prevoditelj i pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Krstitelj Birling · Vidi više »

Ivan Krstitelj Laghi

Ivan Krstitelj Laghi (tal. Giovanni Battista Laghi; lat. Iohannes Baptista Laghius; Venecija, 26. listopada 1665. – Split, 11. veljače 1730.), mletački svećenik i splitski nadbiskup (1720. – 1730.). U periodu od 1689.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Krstitelj Laghi · Vidi više »

Ivan Kukuljević Sakcinski

Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Mažuranić · Vidi više »

Ivan Nelipčić

Ivan Nelipčić Cetinski (lat. Johannes Nelipcich) († 1378./79.), hrvatski velikaš, cetinski i humski knez, podrijetlom iz velikaške obitelji Nelipić (Nelipčić).

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Nelipčić · Vidi više »

Ivan Nepomuk Labaš

Ivan Nepomuk Labaš-Blaškovečki (Blaškovec? o. 1785. – Lovrečan, 2. siječnja, 1849.) hrvatski je heraldičar i kolekcionar, te kajkavski prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Nepomuk Labaš · Vidi više »

Ivan Paštrić

Ivan Paštrić (1636. – 1708.), hrvatski katolički svećenik, filolog, pjesnik, teolog, kulturni djelatnik, polihistor i bogoslov iz Splita.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Paštrić · Vidi više »

Ivan Paližna

Zagrebačkoj katedrali Ivan Paližna (lat. Joannes de Palisna) (?, - Vrana, 23. ožujka 1391. ili 26. travnja 1392.), bio je hrvatski ban, vitez, ivanovac i prior vranski.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Paližna · Vidi više »

Ivan Pavao I.

Blaženi Ivan Pavao I. lat. Beati Ioannes Paulus PP.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Pavao I. · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Ivan Ravenjanin

Ivan Ravenjanin (lat. Johannes de Ravenna) (Ravenna, prva pol. 7. stoljeća – Split, o. 680.), splitski nadbiskup.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Ravenjanin · Vidi više »

Ivan Skilica

Ivan Skilica (Ivan Skilices) (grč. Ιωάννης Σκυλίτζης, lat. Ioannes Scylitzes) (Mala Azija, nakon 1045. – ?, prije 1125.), bizantski kroničar, pravnik i službenik na carskom dvoru u Konstantinopolu.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Skilica · Vidi više »

Ivan Skot Eriugena

Ivan Skot Eriugena (lat. Johannes Scotus Eriugena) (oko 815. – 877.), irski srednjovjekovni teolog, filozof novoplatoničar i pjesnik.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Skot Eriugena · Vidi više »

Ivan Starčević

Ivan Starčević (Mrkopalj, 7. ožujka 1877. – Senj, 24. studenoga 1934.), biskup senjski i modruški ili krbavski (1932. – 1934.).

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Starčević · Vidi više »

Ivan Stojanović

Dum Ivan Stojanović Ivan Stojanović (Dubrovnik, 17. prosinca 1829. – Dubrovnik, prosinca 1900.), dubrovački katolički svećenik, kanonik i doživotni predstojnik rimokatoličkoga Dubrovačkog dekanata, član srbokatoličkog pokreta.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Stojanović · Vidi više »

Ivan VI. Frankapan

Ivan VI.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan VI. Frankapan · Vidi više »

Ivan Vianney

Tijelo sv. Ivana Vianneya u Arsu Sveti Ivan Vianney (Dardilly kraj Lyona, 8. svibnja 1786. – Ars, 4. kolovoza 1859.), svetac rimokatoličke Crkve, zaštitnik župnika.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Vianney · Vidi više »

Ivan Vihovskij

Portret ukrajinskog hetmana Ivana Vihovskog (17. st.) Ivan Vihovskij (ukr. Іван Виговський, pol. Iwan Wyhowski, rus. Иван Выговский) je ukrajinski plemić i hetman Rusi-Ukrajine u razdoblju od 1657.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan Vihovskij · Vidi više »

Ivan VII. Frankapan

Ivan VII.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan VII. Frankapan · Vidi više »

Ivan VIII. Drašković

Ivan Drašković Trakošćanski (?, 1740. — Varaždin, 21. veljače 1787.), hrvatski grof i pukovnik iz velikaške obitelji Draškovića Trakošćanskih.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan VIII. Drašković · Vidi više »

Ivan XXI.

Ivan XXI., rođen kao Pedro Julião (lat. Petrus Juliani ili Petrus Hispanus) (Lisabon, o. 1215. – Viterbo, 20. svibnja 1277.), portugalski svećenik, papa od 8. rujna 1276. do 20.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan XXI. · Vidi više »

Ivan XXIII.

Sveti Ivan XXIII. (lat. Sanctus Ioannes PP. XXIII.; Sotto il Monte kod Bergama, 25. studenog 1881. – Rim, 3. lipnja 1963.), rođen kao Angelo Giuseppe Roncalli, 261.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan XXIII. · Vidi više »

Ivan, rimski car

Ivanov Solid Ivan (lat. Iohannes Augustus, Ivan August), (? - ?, 425.), je bio car Zapadnog Rimskog Carstva od 423. do 425. Ivan je prekinuo vladanje Teodozijeve dinastije na dvije godine kao uzrupator i nikad ga nije priznao istočnorimski car Teodozije II. Nakon smrti cara Honorije, Teodozije II.

Novi!!: Latinski jezik i Ivan, rimski car · Vidi više »

Ivanovci

Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.

Novi!!: Latinski jezik i Ivanovci · Vidi više »

Ivica

Ivica (nitica divja, lat. Ajuga), biljni rod iz porodice medićevki (usnača, Lamiaceae) kojoj pripada zasada 70 poznata priznata vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Ivica · Vidi više »

Ivrea

Ivrea (francuski: Ivrée, latinski: Eporedia) je grad i općina u pokrajini Torino u Pijemontu, u sjeverozašadnoj Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Ivrea · Vidi više »

Ivulja

Ivulja (lat. Dracocephalum), biljni rod iz porodice medićevki čijih je 76 vrsta rašireno uglavnom po Srednjoj i umjerenoj Aziji (Ruski daleki istok, Sibir), nešto u Europi, Kini, Mongoliji, i jedna u Sjevernoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Ivulja · Vidi više »

Izabela Blojiška

Izabela Izabela Blojiška (francuski Isabelle de Blois; latinski Ysabella) (? – 25. 11. 1248.) bila je srednjovjekovna francuska plemkinja, kći grofa Teobalda V. i njegove žene Alix te sestra Margarete, polunećakinja kralja Ivana i istoimena sestrična carice Izabele.

Novi!!: Latinski jezik i Izabela Blojiška · Vidi više »

Izak (ime)

Izak (hebrejski Yichaq: neka se Bog smješka) je osobno ime biblijskog podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Izak (ime) · Vidi više »

Izazivanje

Izazivanje ili latinizam provokacija (iz latinskoga: provocare; pro.

Novi!!: Latinski jezik i Izazivanje · Vidi više »

Izmjeničnolisna žutina

Izmjeničnolisna žutina (pomama, vraničnik, lat. Chrysosplenium alternifolium), višegodišnja je biljka iz porodice Saxifragaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Izmjeničnolisna žutina · Vidi više »

Izodinama

Izodiname za godinu 2015. Izodiname (grč. isos.

Novi!!: Latinski jezik i Izodinama · Vidi više »

Izogona

magnetske deklinacije iz 2015. magnetskih deklinacija od 1590. do 1990. Izogone (grč. isos.

Novi!!: Latinski jezik i Izogona · Vidi više »

Izoklina

Izokline za godinu 2015. Izokline (grč. isos.

Novi!!: Latinski jezik i Izoklina · Vidi više »

Izolacija

Izolacija (tal. isolare: odvojiti, odijeliti, od lat. insula: otok) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Izolacija · Vidi više »

Izomagnetične linije

Izokline za godinu 2015. magnetske deklinacije iz 2015. Izodiname za godinu 2015. Izomagnetične linije (grč. isos.

Novi!!: Latinski jezik i Izomagnetične linije · Vidi više »

Izop

Izop (miloduh, sipan, šipant, crkvenjak, lat. Hyssopus), biljni rod sedam vrsta polugrmova iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Izop · Vidi više »

Izotoni

atomskih jezgri. Rutherfordov model atoma. Izotoni su vrste atoma s jednakim brojem neutrona (jednakim neutronskim brojem N), a s različitim brojem protona, dakle i s različitim masenim brojem.

Novi!!: Latinski jezik i Izotoni · Vidi više »

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.

Novi!!: Latinski jezik i Izotop · Vidi više »

Izreke Pustinjskih Otaca

sirskim pismom. Izreke Pustinjskih Otaca (lat. Apophthegmata Patrum Aegyptiorum, grč. ἀποφθέγματα τῶν πατέρων, romanizirano: Apophthégmata tōn Patérōn, „Izreke Otaca”), poznate i skraćeno kao Izreke, po grecizmu Apophthégmata ili kao Verba Seniorum, zbirke su izreka, anegdota, navoda i sentencija koje se pripisuju Pustinjskim Ocima i Pustinjskim Majkama iz IV.

Novi!!: Latinski jezik i Izreke Pustinjskih Otaca · Vidi više »

Izumrli jezici

Izumrli jezici, jezik koji više nema izvornih govornika.

Novi!!: Latinski jezik i Izumrli jezici · Vidi više »

Jablan

Jablan (lat. Populus nigra cv. italica je drvo usko piramidalne krošnje, kultivar crne topole (Populus nigra). Jablan raste do visine od 30 metara. Kora stabla je podužno ispucala, grane su tanke, uglavnom priljubljene uz stablo i savijaju se vrhovima ka njemu. Listovi su sitniji od listova tipske crne topole. Na stablima se nalaze isključivo muški cvjetovi, s 15 – 25 prašnika. Koristi se kao ukrasna biljka duž šetališta, staza, puteva i parkova. Našao je i primjenu u drvnoj industriji, naročito u izradi namještaja.

Novi!!: Latinski jezik i Jablan · Vidi više »

Jablanovača

Jablanovača ili topolovka (lat. Cyclocybe aegerita) je jestiva gljiva iz porodice (Cyclocybe), iz reda listićarki (Agaricales).

Novi!!: Latinski jezik i Jablanovača · Vidi više »

Jabučki klinčić

Jabučki klinčić (jabučki karanfil, pitomi klinčić; lat. Dianthus caryophyllus; sin.: Dianthus multinervis Vis.). U Hrvatskoj se smatra izumrlom autohtonom vrstom, za koju je ustanovljeno da nije ništa drugo nego pitomi klinčić, Dianthus caryophyllus.

Novi!!: Latinski jezik i Jabučki klinčić · Vidi više »

Jabuka

Jabuka (lat. Malus), biljni rod iz porodice ružovki s oko 40 priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Jabuka · Vidi više »

Jack Kilby

Jack Kilby ili Jack St.

Novi!!: Latinski jezik i Jack Kilby · Vidi više »

Jacob Bernoulli

Jakob Bernoulli (Basel, 6. siječnja 1655. – Basel, 16. kolovoza 1705.), švicarski matematičar.

Novi!!: Latinski jezik i Jacob Bernoulli · Vidi više »

Jacques Cujas

Jacques Cujas (Cujacius) (1520. – 4. listopada 1590.) bio je francuski pravnik i jedan od značajnijih predstavnika francuske humanističke jurisprudencije (mos docendi Gallicus).

Novi!!: Latinski jezik i Jacques Cujas · Vidi više »

Jadova

Jadova je rijeka u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Jadova · Vidi više »

Jadranska perunika

Jadranska perunika (hrvatski naziv: jadranska perunika; lat. Iris adriatica, trajnica iz porodice perunikovki iz središnje Dalmacije, hrvatski endem. Opisana je i ilustrirana 2002. godine, te izdvojena iz srodne vrste I. pseudopumila Tineo. Naime, noviji autori uglavnom se slažu da su biljke iz Dalmacije iste kao i one iz Italije. (Webb & Chater 1980, Mathew 1981, Mitić 2000). No, rezultati komparativnog morfološkog istraživanja cijelog kompleksa I. pumila, s drugim patuljastim perunikama kao što su I. pumila L. i I. attica Boiss. et Heldr., pokazalo je da su perunike iz srednje Dalmacije potpuno drugačije, morfološki manje od polovice veličine u većini značajki od tipične talijanske I. pseudopumila i moraju se odvojiti od I. pseudopumila i opisati kao nova vrsta, usko endemična je za Hrvatsku. Glavne karakteristike I. adriatica su: patuljasta stabljika (dužine 1-3 (5) cm), nježni i uski listovi duži od stabljike, zelenkaste plohe sa širokim rubovima duge kao ili malo duže od hipantijske cijevi, pojedinačni žuti ili ljubičasti cvjetovi koji prekrivaju listove, eliptične trokutne čahure (2-3 cm duge), s eliptičnim tamnosmeđim sjemenkama i brojem kromosoma 2n.

Novi!!: Latinski jezik i Jadranska perunika · Vidi više »

Jadranski sljepušac

Jadranski sljepušac (lat. Niphargus jadranko), vrsta spiljskih vrsta rakova iz porodice Niphargidae, dio je reda rakušaca (Amphipoda).

Novi!!: Latinski jezik i Jadranski sljepušac · Vidi više »

Jadro

Jadro (lat. Iader), također i Solinčica, rijeka u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja izvire na području Klisa, a teče kroz grad Solin.

Novi!!: Latinski jezik i Jadro · Vidi više »

Jaganjac Božji

Jaganjac Božji Jaganjac Božji ili Janje Božje (lat. Agnus Dei) naziv je za Isusa Krista, koji se spominje u Bibliji i koristi se u teologiji i kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Latinski jezik i Jaganjac Božji · Vidi više »

Jaganjče Božji

Jaganjče Božji (lat. "Agnus Dei") je liturgijska molitva u Misi Rimskoga obreda i u euharistijskim službama Anglikanske i Luteranske Crkve te istočnih kršćana zapadnoga obreda.

Novi!!: Latinski jezik i Jaganjče Božji · Vidi više »

Jagelovići

Grb dinastije Jagelovića Jagelovići (negdje i Jagelonci) (lit. Jogailaičiai, polj. Jagiellonowie, bjelorus. Ягайлавічы, mađ. Jagellók, češki: Jagellonci, lat. Jagello ili Jagellon) su poljsko-litavska dinastija, ogranak litavske dinastije Gediminida, koja je vladala Litvom od početka 14. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Jagelovići · Vidi više »

Jaglačevke

Jaglačevke (jaglikovice, vesnače, jaglaci, lat. Primulaceae) porodica je cvjetnica s 68 priznatih rodova, 2.788 vrsta i 1.252 priznate podvrste (2013. godine) trajnih i jednogodišnjih zelenih zeljastih biljaka, rijetko polugrmova.

Novi!!: Latinski jezik i Jaglačevke · Vidi više »

Jaglac

Jaglac (vesnača, jagorčika, lat. Primula), biljni rod iz porodice jaglačevki kojemu pripada od preko 300 pa do blizu ili više od 500 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Jaglac · Vidi više »

Jagnjevac

Jagnjevac (majušna jagnjica, janjetina, ovraž, janjevac, mali jagnjevac, lat. Arnoseris), monotipski biljni rod i porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Jagnjevac · Vidi više »

Jagoda

Jagoda (Fragaria) je rod biljaka iz porodice ružovki s desetak vrsta, od koje su gotovo sve rasprostranjene u sjevernom umjerenom pojasu, a samo jedna u Čileu.

Novi!!: Latinski jezik i Jagoda · Vidi više »

Jaguarundi

Jaguarundi (lat. Puma yagouaroundi) vrsta je male mačke, koja živi u Sjevernoj i Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Jaguarundi · Vidi više »

Jajasta gnojištarka

Jajasta gnojištarka ili prava tintnica (lat. Coprinopsis atramentaria) je uvjetno jestiva gljiva iz roda Coprinopsis.

Novi!!: Latinski jezik i Jajasta gnojištarka · Vidi više »

Jajasta muhara

Jajasta muhara (lat. Amanita ovoidea) je jestiva gljiva iz roda Amanita.

Novi!!: Latinski jezik i Jajasta muhara · Vidi više »

Jajnik

Jajnik Jajnik ili ovarij je parni organ, spolna žijezda, koja je dio ženskog spolnog sustava.

Novi!!: Latinski jezik i Jajnik · Vidi više »

Jajolika merala

Jajolika merala (lat. Amelanchier ovalis), listopadni grm iz porodice ružoivki raširen u Europi od atlantske obale do Kavkaza, uz europsko te uz afričko Sredozemlje u Maroku i Alžiru, a raste i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Jajolika merala · Vidi više »

Jajoliki čopotac

Jajoliki čopotac (lat. Neottia ovata), vrsta orhideje iz roda kokoška raširena po velikim dijelovima Euroazije, uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Jajoliki čopotac · Vidi više »

Jajovod

Jajovod (lat. tuba uterina) je cijevasti parni organ ženskog spolnog sustava koji se jednim krajem otvara u maternicu, a drugim u trbušnu šupljinu u blizini jajnika (nije izravno spojen na jajnik).

Novi!!: Latinski jezik i Jajovod · Vidi više »

Jak

Jak (lat. Bos grunniens) je vrsta krupnog goveda, koje ima visinu do 1,8 m, a masu do 1000 kg.

Novi!!: Latinski jezik i Jak · Vidi više »

Jakamari

Jakamari (ili sjajnice;Alfred Edmund Brehm, "Egzotične ptice", prijevod Vlatko Šarić, "Otokar Keršovani, Rijeka, 1968. lat. Galbulidae) su porodica ptica iz reda Piciformes, ili djetlovke.

Novi!!: Latinski jezik i Jakamari · Vidi više »

Jakob iz Liègea

Jakob iz Liègea (latinizirano Jacobus Leodiensis) (Liège, oko 1260. – Liège, oko 1330.) bio je flamanski glazbeni teoretičar.

Novi!!: Latinski jezik i Jakob iz Liègea · Vidi više »

Jakob Petelin Gallus

Jakob Petelin Gallus Jakob Petelin Gallus ili Jacobus Gallus (latinski: Iacobus Gallus Carniolus) (Šentviška Gora, 1550. – Prag, 18. srpnja 1591.) je slovenski skladatelj.

Novi!!: Latinski jezik i Jakob Petelin Gallus · Vidi više »

Jakobin Badoer

Jakobin Badoer (lat. Jacobinus Baduarius) (Venecija, oko 1400. — Split, 1451.), talijanski svećenik, splitski nadbiskup i metropolit (1439. – 1451.). Bio je kanonik u Padovi, a kasnije arhiprezbiter crkve Sv.

Novi!!: Latinski jezik i Jakobin Badoer · Vidi više »

Jakobov ljiljan

Jakobov ljiljan (sprekelija, lat. Sprekelia), maleni biljni rod od dviju vrsta trajnica iz porodice zvanikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Jakobov ljiljan · Vidi više »

Jakobsenija

Jakobsenija (lat. Jacobsenia), manji biljni rod iz porodice čupavica.

Novi!!: Latinski jezik i Jakobsenija · Vidi više »

Jakost

Jakost ili intenzitet (njem. Intensität, od lat. intensus: napregnut: općenito znači snaga, jakost, jačina, žestina; stupanj jačine djelovanja ili učinka) je mjera učinka fizikalnog djelovanja, dio je naziva mnogih fizikalnih veličina.

Novi!!: Latinski jezik i Jakost · Vidi više »

Jakov Bunić

Jakov Bunić Hrvatska enciklopedija: Bunić, Jakov, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2021.

Novi!!: Latinski jezik i Jakov Bunić · Vidi više »

Jakov II. Nikolić Bribirski

Jakov II.

Novi!!: Latinski jezik i Jakov II. Nikolić Bribirski · Vidi više »

Jakov Markijski

Jakov Markijski (lat. Jacobus de Marchia, tal. Giacomo della Marca; Monteprandone, oko 1391. – Napulj, 28. studenoga 1476.), talijanski franjevac, misionar, propovjednik, pisac i vikar Bosanske vikarije.

Novi!!: Latinski jezik i Jakov Markijski · Vidi više »

Jakovljeve ljestvice

Jakovljeve ljestvice (jurnica, lat. Polemonium), biljni rod od tridesetak vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice jurničevki.

Novi!!: Latinski jezik i Jakovljeve ljestvice · Vidi više »

Jalžićev slijepac

Jalžićev slijepac (latinski: Anophthalmus jalzici), Narodne novine, pristupljeno 24.

Novi!!: Latinski jezik i Jalžićev slijepac · Vidi više »

James A. Garfield

James Abram Garfield (Moreland Hills, 19. studenog 1831. – Long Branch, 19. rujna 1881., 20. predsjednik SAD-a i drugi predsjednik koji je ubijen u atentatu. Njegov mandat je drugi najkraći, odmah iza mandata Williama Harrisona. Mandat mu je trajao od 4. ožujka 1881. do 19. rujna 1881. Na poziciji je ukupno bio 6 mjeseci i 15 dana. Garfield je odrastao u državi Ohio, gdje je brzo dobio reputaciju wunderkinda i osigurao obrazovanje na nekim od najprestižnijih institucija u SAD. Pokazao je veliku sklonost prema gotovo svim naučnim disciplinama, ali i prema stranim jezicima. Stekao je veliku slavu zbog ambidekstrije, odnosno da isti tekst istovremeno lijevom rukom piše na grčkom, a desnom rukom na latinskom jeziku. Garfield, koji je predavao na Williams Collegeu u Massachusettsu, je ubrzo zaključio da akademski život nije za njega. Privatno je studirao pravo, a godine 1830. postao advokat. Nakon izbijanja građanskog rata, javio se kao dobrovoljac u vojsku Unije. Kao zapovjednik snaga Unije početkom 1862. je uspješno istjerao južnjake iz istočnog Kentuckyja. Zahvaljujući tome, Garfield je iste godine kao kandidat Republikanske stranke izabran u Zastupnički dom Kongresa SAD, a godine 1863. preuzeo mjesto gdje će ostati sljedećih petnaest godina. U Washingtonu je stekao reputaciju jednog od najradikalnijih članova stranke, te se uporno zalagao za oštar kurs prema pobijeđenim južnjačkim državama. Godine 1877. Garfield je bio jednim od članova izborne komisije koja je spor oko rezultata predsjedničkih izbora riješila u korist republikanca Rutherforda B. Hayesa. Mnogi povjesničari ga također spominju kao jednog od arhitekata tzv. Kompromisa 1877. godine, temeljem koga je program Rekonstrukcije južnih država završen u zamjenu za priznanje Hayesa kao legitimnog predsjednika. Iako je na republikanskoj izbornoj konvenciji 1880. godine imao namjeru podržati Johna Shermana, na kraju je sam Garfield nominiran za predsjedničkog kandidata. Pri tome je uspio poraziti tadašnjeg favorita i bivšeg predsjednika Granta. Demokrati su, pak, kao svog kandidata istakli generala Winfielda Scotta Hancocka, heroja bitke kod Gettysburga. Relativno dobro stanje američke ekonomije i financijski izvrsno podmazana republikanska izborna mašinerija su prednost dale Garfieldu, koji je za par tisuća glasova pobijedio Hancocka. Garfieldov izbor, međutim, je samo doveo do eskalacije frakcijskog sukoba unutar Republikanske stranke. Na jednoj strani su bili tzv. Polutani koji su zagovarali pomirljiv stav prema Jugu i demokratima, te reformu federalne uprave u cilju što bolje stručnosti. Na drugoj strani su bili tzv. Nepokolebljivi, koji su se zalagali za očuvanje tradicionalnog stranačkog "sistema plijena" ustanovljenog još u doba Jacksonove administracije. Garfield, nekadašnji radikal, postao je vođa Polutana, dok su se Nepokolebljivi bili okupili oko bivšeg predsjednika Granta te novoizabranog potpredsjednika Chestera A. Arthura. Dana 2. srpnja 1881., dok se zajedno sa suprugom šetao ulicama Washingtona, Garfielda je ustrijelio Charles J. Guiteau, fanatični pristaša frakcije Nepokolebljivih. Garfield je preživio Guiteauove metke, ali ne i nestručno liječenje. Dva mjeseca kasnije je preminuo od posljedica ranjavanja. Njegov predsjednički mandat je ostao upamćen kao najkraći nakon Williama Henryja Harrisona. Guiteauov čin je, ironično, značio kraj Nepokolebljivih. Novi predsjednik Arthur je pod pritiskom javnosti bio prisiljen provesti sve Garfieldove reforme.

Novi!!: Latinski jezik i James A. Garfield · Vidi više »

James Gregory

James Gregory (Drumoak, studeni 1638. – Edinburgh, listopad 1675.), škotski matematičar i astronom.

Novi!!: Latinski jezik i James Gregory · Vidi više »

James Paget

James Paget Sir James Paget (11. siječnja 1814. – 30. prosinca 1899.) bio je britanski kirurg i patolog, za kojega se smatra da je zajedno s Rudolf Virchowom, utemeljio znanstvenu medicinsku patologiju.

Novi!!: Latinski jezik i James Paget · Vidi više »

James Weddell

James Weddell James Weddell (Oostende, 24. kolovoza 1787. – London, 9. rujna 1834.), engleski pomorac, istraživač Antartike i lovac na tuljane.

Novi!!: Latinski jezik i James Weddell · Vidi više »

Jan Graubner

Jan Graubner (Brno, 29. kolovoza 1948. -) je praški nadbiskup koji je 13.

Novi!!: Latinski jezik i Jan Graubner · Vidi više »

Jan III. Sobjeski

Jan III.

Novi!!: Latinski jezik i Jan III. Sobjeski · Vidi više »

Jan Luis Vives

Jan Luis Vives (1492. – 1540.) bio je španjolski humanist, filozof i pedagog, učenik i prijatelj Erazma Roterdamskog.

Novi!!: Latinski jezik i Jan Luis Vives · Vidi više »

Jandre Verdenić

Jandre (Andrija) Verdenić (njem. Endre Werdenich ili Werdenics) (Bijelo Selo, Niuzal, 25. studenoga 1871. – Jura (Mađarska), 16. veljače 1933.), počasni doktor bečkoga i budimpeštanskoga sveučilišta, filozof, teolog, sveučilišni profesor i kanonik gradišćanskohrvatskog porijekla.

Novi!!: Latinski jezik i Jandre Verdenić · Vidi više »

Jane Grey

Jane Grey (Bradgate Park, 1537. – London Tower, 12. veljače 1554.), engleska kraljica poznata po svojoj vladavini od devet dana.

Novi!!: Latinski jezik i Jane Grey · Vidi više »

Janez Strašek

Janez Strašek (Slake kraj Podčetrtka, Slovenija, 11. prosinca 1906. – Svetice kraj Ozlja, Hrvatska, 30. ožujka 1947.) - slovenski katolički svećenik, redovnik lazarist, mučenik, sluga Božji Rodio se 11. prosinca 1906. u selu Slake kraj Podčetrtka u Sloveniji.

Novi!!: Latinski jezik i Janez Strašek · Vidi više »

Janezija

Janezija (lat. Joannesia) rod južnoameričkog drveća iz Brazila, smješten u porodicu Euphorbiaceae, dio reda Malpighiales.

Novi!!: Latinski jezik i Janezija · Vidi više »

Jankeja

Jankeja (lat. Jancaea, Jankaea), monotipski biljni rod iz porodice gesnerijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Jankeja · Vidi više »

Janko Drašković

Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona (Bad Radkersburg), 14. siječnja 1856.), bio je hrvatski političar, "najstariji hrvatski preporoditelj".

Novi!!: Latinski jezik i Janko Drašković · Vidi više »

Janko Hunjadi

Janko Hunjadi, drvorez iz „Ugarskog ljetopisa“ (''Chronica Hungarorum''), Brno, 1488. husita, crtež iz Ljetopisa Johannesa Thurocza Bitka kod Varne (1444.), prikaz u ''Poljskoj kronici'' iz 1564. godine. Hunjadi u ljetopisu Johanna Thurocza (drvorez) Grb Janka Hunjadija s gavranima i lavovima Kamen u Kalemegdanskom parku u Beogradu, na mjestu gde su kršćanske snage pobijedile Turke Bitka kod Beograda. Janko Hunjadi, grof Bistrički (mađ. Hunyadi János; rum. Iancu/Ioan de Hunedoara; lat. Ioannes Corvinus; 1387. – Zemun, 11. kolovoza 1456.), bio je tamiški župan, severinski ban, vojvoda Erdelja (od 1441.), kapetan Beograda (1444. – 1446.) i regent (1446. – 1453.) Hrvatsko-ugarskog kraljevstva.

Novi!!: Latinski jezik i Janko Hunjadi · Vidi više »

Jantar

Ogrlica od baltičkog jantaraMušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina Inkluzija baltičkog jantara - Psylloidea Jantar (ruski iz latinskog), ćilibar (turski iz perzijskog) u značenju "koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), fosilna je smola crnogoričnog drveća očvrsnula sedimentacijskim procesom.

Novi!!: Latinski jezik i Jantar · Vidi više »

Januarije

Sveti Januarije (lat. Sanctus Ianuarius, tal. San Gennaro; Napulj ili Benevento, 3. stoljeće - Pozzuoli, Napulj, 19. rujna 305.) bio je ranokršćanski napuljski biskup i mučenik.

Novi!!: Latinski jezik i Januarije · Vidi više »

Japanska dunja

Japanska dunja (lat. Chaenomeles japonica) ukrasni je grm bijelih, ružičastih ili crvenih cvjetova.

Novi!!: Latinski jezik i Japanska dunja · Vidi više »

Japanska golema rakovica

Japanska golema rakovica Japanska golema rakovica (lat. Macrocheira kaempferi), najveći je rak na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Japanska golema rakovica · Vidi više »

Japanska gorka naranča

Japanska gorka naranča (‘trolisni limun’, ‘gorka naranča’, lat. Citrus trifoliata, sin. Poncirus trifoliata) biljka je iz porodice Rutaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Japanska gorka naranča · Vidi više »

Japanska jabuka

Japanska jabuka (lat. Malus toringo; sinonimi: Malus sieboldii subsp. sieboldii, Malus ×floribunda, Malus floribunda), vrsta ukrasnog drveta ili grma iz roda jabuka, porodica ružovki, podrijetlom iz istočne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Japanska jabuka · Vidi više »

Japanska kriptomerija

Japanska kriptomerija (lat. Cryptomeria japonica) monotipski je rod četinjača iz porodice Cupressaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Japanska kriptomerija · Vidi više »

Japanska mušmula

Japanska mušmula (lat. Rhaphiolepis loquata; sin. Eriobotrya japonica), vrsta cvjetajuće biljke iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Japanska mušmula · Vidi više »

Japanska suručica

Japanska suručica (lat. Spiraea japonica), listopadni grm iz porodice ružovki (rosaceae) čija su domovina Kina i Koreja.

Novi!!: Latinski jezik i Japanska suručica · Vidi više »

Japanska trešnja

Japanska trešnja (orijentalna trešnja, istočno-azijska trešnja, lat. Prunus serrulata), jedna od 353 biljnih vrsta roda Prunus podrijetlom iz Kine, uvezena u Koreju, neke države SAD-a i Japan.

Novi!!: Latinski jezik i Japanska trešnja · Vidi više »

Japanska zakulja

Kerija (lat. Kerria japonica), jedina je vrsta u rodu Kerria, porodica Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Japanska zakulja · Vidi više »

Japanski crveni bor

Japanski crveni bor --> (također poznat i pod nazivima Japanski bor" "Crveni korejski bor") (lat. Pinus densiflora) vrsta je drveća iz porodice borovki (lat. Pinaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Japanski crveni bor · Vidi više »

Japanski dvornik

Japanski dvornik (japanska rejnutrija; lat. Reynoutria japonica) je trajnica iz obitelji Dvornikovki (Polygonaceae), red klinčićolike (Caryophyllales, nekad u danas nepriznatom redu Polygonales).

Novi!!: Latinski jezik i Japanski dvornik · Vidi više »

Japanski galeb

Japanski galeb (lat. Larus crassirostris) je galeb s obala istočne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Japanski galeb · Vidi više »

Japanski javor

Japanski javor (dlanastolisni javor, lat. Acer palmatum) je bjelogorično stablo iz porodice Sapindaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Japanski javor · Vidi više »

Japanski kesten

Japanski kesten (lat. Castanea crenata) jedna je od 9 vrsta u rodu Castanea koji je predstavnik porodice bukovki (Fagaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Japanski kesten · Vidi više »

Japanski papir

Uzorci japanskog papira. Origami napravljen od japanskog papira (ždralovi u letu). Japanski papir je vrlo kvalitetan, ručno izrađen papir od tankih, finih, vrlo dugih, gipkih i čvrstih vlakanaca dobivenih od nekih odabranih biljaka što rastu u Japanu.

Novi!!: Latinski jezik i Japanski papir · Vidi više »

Japigi

Ilirska kolonizacija juga Italije Japigi (Iapigi, Japiđi, Japiđani, albanski: Japigët, grčki: Ἰάπυγες, latinski: Ĭāpyges) su bili antički proto-indoeuropski narod porijeklom iz Ilirije koji se u periodu između II i I tisućljeća pr.

Novi!!: Latinski jezik i Japigi · Vidi više »

Japodi

ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta. Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja.

Novi!!: Latinski jezik i Japodi · Vidi više »

Japodske urne

Japodske urne grobni su spomenici od kamena u obliku kovčega u koje se stavljao pepeo pokojnika.

Novi!!: Latinski jezik i Japodske urne · Vidi više »

Jara pšenica

Jara pšenica (obična pšenica; lat. Triticum aestivum) jedna od danas 12 priznatih vrsta pšenica (Triticum), poznata je samo u uzgoju, a po nekima postoji pet njezinih podvrsta, među kojima maha i ozima pšenica, ponekada smatrane posebnim vrstama a ponekad podvrstama.

Novi!!: Latinski jezik i Jara pšenica · Vidi više »

Jarac (zviježđe)

Jarac (lat. Capricornus) je jedno od zviježđa zodijaka.

Novi!!: Latinski jezik i Jarac (zviježđe) · Vidi više »

Jarčevac

Jarčevac (sedmolist, bazjan, lat. Aegopodium), biljni rod iz porodice štitarki s nekoliko vrsta korisnih trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Jarčevac · Vidi više »

Jard

°C). Jard (engleski: yard; oznaka yd) je osnovna angloamerička mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Latinski jezik i Jard · Vidi više »

Jarebika

Jarebika (oskoruša, lat. Sorbus), veliki biljni rod kojem pripada 360 vrsta listopadnih grmova i drveća iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Jarebika · Vidi više »

Jarmen

Jarmen (hrvatski nazivi: jarmen, antemis; narodni nazivi: oko volje, prstenak, raman, ramina, rimska kamilica; lat. Anthemis), rod od preko 160 vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice glavočika (Asteraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Jarmen · Vidi više »

Jarmina

Jarmina (njem. Hermann) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Jarmina · Vidi više »

Jasen

Jasen (lat. Fraxinus) je rod drveća iz porodice Oleaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Jasen · Vidi više »

Jasenak (biljni rod)

Jasenak (lat. Dictamnus), maleni biljni rod iz porodice rutovki kojemu pripadaju dvije vrste trajnica raširenih po Europi i Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Jasenak (biljni rod) · Vidi više »

Jasenjačevke

Jasenjačevke (melikovke, melije lat. Meliaceae), velika biljna porodica u redu Sapindales koja je ime dobila po rodu Melia ili očenašica.

Novi!!: Latinski jezik i Jasenjačevke · Vidi više »

Jasika

Jasika (trepetljika, lat. Populus tremula) je biljna vrsta iz porodice Salicaceae (Vrbe) iz roda Populus (Topole).

Novi!!: Latinski jezik i Jasika · Vidi više »

Jaslice

Rijeci. Jaslice (umanjenica i odmilica od jasle, prasl. (j)ěsli - jesti; lat. praesepe, grč. φάτνη), poznate i kao Božićne jaslice, umjetnički su, scenski ili ukrasni prikaz Isusova rođenja opisana u Evanđeljima po Mateju i Luki.

Novi!!: Latinski jezik i Jaslice · Vidi više »

Jasmin

Jasmin (lat. Jasminum), rod listopadnih i vazdazelenih grmova i penjačica iz porodice Oleaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Jasmin · Vidi više »

Jastrebljak

Jastrebljak (lat. Hypochaeris, sin. Achyrophorus), rod od osamdesetak vrsta glavočika, jednogodišnjeg raslinja i trajnica rasprostranjenih po Euroaziji, sjevernoj Africi i Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Jastrebljak · Vidi više »

Jaterhiza

Jaterhiza (lat. Jateorhiza), biljni rod u porodici Menispermaceae raširen po tropskoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Jaterhiza · Vidi više »

Javanski čovjek

Javanski čovjek (Pithecanthropus erectus, lat. za "uspravan čovjek-majmun"), je primjer Homo erectusa (Homo erectus erectus, lat. za "uspravan čovjek") koji se smatra za nasljednika Australopiteka i pretka Homo sapiensa, suvremenog čovjeka.

Novi!!: Latinski jezik i Javanski čovjek · Vidi više »

Javne financije

Javne financije su veoma stari pojam i vežu se uz nastanak prvih gradova - polisa i uz početak ubiranja poreza koji su služili za potrebe uređenja grada i samoga vladara.

Novi!!: Latinski jezik i Javne financije · Vidi više »

Javor

Javor (lat. Acer) je rod do 35 metara visokog šumskog drveća srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Javor · Vidi više »

Javorolisna platana

Javorolisna platana (hibridna platana, londonska platana; lat. Platanus × hispanica), umjetni hibrid između vrsta P. orientalis i P. occidentalis Danas se najviše uzgaja po Europi i Sjevernoj Americi, te na jugu Afrike, Australiji i Novom Zelandu Naraste od 20 do 30 metara visine, a ponekad i preko 40 metara.

Novi!!: Latinski jezik i Javorolisna platana · Vidi više »

Jazavci

Jazavci (lat. melinae) skupno je ime pripadnika triju rodova koje pripadaju porodici Mustelidae: istoj sisavačkoj porodici u koju ubrajamo tvorove, lasice, vidre i nekoliko ostalih vrsta zvijeri.

Novi!!: Latinski jezik i Jazavci · Vidi više »

Jānis Pujats

Jānis Pujats (Nautrēni, 14. studenog 1930.), latvijski kardinal i nadbiskup emeritus Rige.

Novi!!: Latinski jezik i Jānis Pujats · Vidi više »

Júlio Duarte Langa

Júlio Duarte Langa (Mangunze, 27. listopada 1927.) mozambički je rimokatolički kardinal i biskup emeritus Xai-Xaija.

Novi!!: Latinski jezik i Júlio Duarte Langa · Vidi više »

Jean Buridan

Jean Buridan (Béthune, oko 1295. – Pariz, oko 1358.), francuski svećenik, filozof i fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i Jean Buridan · Vidi više »

Jean Calvin

'''Jean Calvin''' Jean Calvin (Noyon, Pikardija, 10. srpnja 1509. – Ženeva, 27. svibnja 1564.), vjerski reformator i teolog, utemeljitelj kalvinističke protestantske crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Jean Calvin · Vidi više »

Jean Colombe

Jeanov prikaz kršćanskog Boga kako stvara Zemlju Jean Colombe (lat. Ioannes Colombus; Bourges, o. 1430. — o. 1493.) bio je francuski umjetnik koji je izrađivao minijature, a najpoznatiji je po svom radu na rukopisu Vrlo bogati časoslov berryskoga vojvode.

Novi!!: Latinski jezik i Jean Colombe · Vidi više »

Jean-François Champollion

'''Jean-François Champollion''' Jean-Francois Champollion (Figeac, 23. prosinca 1790. – Pariz, 4. ožujka 1832.). francuski znanstvenik, filolog i orijentalist, i smatra se ocem moderne egiptologije.

Novi!!: Latinski jezik i Jean-François Champollion · Vidi više »

Ječam

Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Ječam · Vidi više »

Ječam ozimac

Ozimi ječam Ječam ozimac (obični ječam, jačmen, ozimac, lat. Hordeum vulgare) je jednogodišnja biljka iz porodice trava (Graminae/Poaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ječam ozimac · Vidi više »

Ječmika

Ječmika (lat. Elymus), veliki rod jednosupnica iz porodice travovki, kojemu pripada preko 200 vrsta trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Ječmika · Vidi više »

Ješci

Ješci (Tachyglossidae) su porodica životinja iz reda jednootvora.

Novi!!: Latinski jezik i Ješci · Vidi više »

Ježasti krastavac

Ježasti krastavac (bučica; lat. Echinocystis), monotipski biljni rod iz porodice tikvovki čija je jedina vrsta E. lobata ili uljna bučica, jednogodišnja penjačica, autohtona u Sjevernoj Americi, u Kanadi i Sjedinjenim DrŽavama, odakle je uvezena u Europu i Aziju, pa i u Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Ježasti krastavac · Vidi više »

Ježasto stupolik kaktus

Echinocereus fendleri Ježasto stupolik kaktus (ehinocereus, lat. Echinocereus) rod u porodici kaktusa, postrojbina su mu južni dio SAD-a i Meksiko.

Novi!!: Latinski jezik i Ježasto stupolik kaktus · Vidi više »

Ježenka

Ježenka (ježica; lat. Echinaria), monotipski biljni rod iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Ježenka · Vidi više »

Ježika

Ježika (lat. Echinophora), biljni rod iz porodice štitarki raširen od Mediterana do Srednje Azije i Pakistana, uključujući i Krim i Sjeverni Kavkaz.

Novi!!: Latinski jezik i Ježika · Vidi više »

Ježinac (biljni rod)

Ježinac (lat. Sparganium), rod zeljastog močvarnog bilja, listopadnih i poluzimzelenih trajnica iz porodice rogozovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ježinac (biljni rod) · Vidi više »

Ježinci

Ježinci (lat. Echinoidea) su razred bodljikaša najčešće okruglasta, rjeđe srcasta ili pločasta tijela s gornje strane prekrivena pomičnim bodljama.

Novi!!: Latinski jezik i Ježinci · Vidi više »

Jedić

Jedić (jadić, klobučac, klobučić, dragoljub, lat. Aconitum), veliki biljni rod iz porodice Žabnjakovki (Ranunculaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Jedić · Vidi više »

Jednina

Jedna mačka Jednina ili singular (lat. singularis) je gramatički oblik koji označava jedan predmet, pojam, bitak/biće, pojavu, osobu, itd.

Novi!!: Latinski jezik i Jednina · Vidi više »

Jednjak

usnoj šupljini, slika prikazuje pogled odozada Jednjak (lat. oesophagus), u ljudskoj anatomiji, je cijev čija je funkcija provod hrane od ždrijela do želuca, dio je probavnog trakta.

Novi!!: Latinski jezik i Jednjak · Vidi više »

Jednogodišnja krasolika

Jednogodišnja krasolika (krasolika, lat. Erigeron annuus), jednogodišnja biljka iz porodice glavočika porijeklom iz Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Jednogodišnja krasolika · Vidi više »

Jednogodišnja paprika

Jednogodišnja paprika (lat. Capsicum annuum) jedna je od cvjetnica iz roda paprika.

Novi!!: Latinski jezik i Jednogodišnja paprika · Vidi više »

Jednogodišnja resulja

Jednogodišnja resulja (jednogodišnji prosinac, štir, lat. Mercurialis annua), ljekovita jednogodišnja raslinja iz Europe (uključujući i Hrvatsku) i sjeverne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Jednogodišnja resulja · Vidi više »

Jednogodišnja slakoperka

Jednogodišnja slakoperka (obični stršac, jednogodišnja rosulja; lat. Apera spica-venti), biljna vrsta iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Jednogodišnja slakoperka · Vidi više »

Jednogodišnja tratinčica

Jednogodišnja tratinčica (dupčić, lat. Bellis annua), jednogodišnja biljna vrsta iz porodice glavočika raširena po Sredozemlju Europe, Azije i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Jednogodišnja tratinčica · Vidi više »

Jednogodišnja vlasnjača

Jednogodišnja vlasnjača (vlasnjača godišnja, lat. Poa annua), vrsta trave iz roda vlasnjača.

Novi!!: Latinski jezik i Jednogodišnja vlasnjača · Vidi više »

Jednogrba deva

Jednogrbe deve, dromedari a ponekad i arapske deve (lat. Camelus dromedarius) je vrsta sisavaca iz roda deva starog svijeta u porodici deva (Camelidae).

Novi!!: Latinski jezik i Jednogrba deva · Vidi više »

Jednolist

Jednolist (zmijin jezik, lat. Ophioglossum), biljni rod trajnica i trajnica padačica iz porodice Ophioglossaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Jednolist · Vidi više »

Jednolistovke

Jednolistovke (lat. Ophioglossaceae), biljna porodica u redu jednolistolike (Ophioglossales), razred Psilotopsida.

Novi!!: Latinski jezik i Jednolistovke · Vidi više »

Jednoljetna crvotočina

Jednoljetna crvotočina (lat. Spinulum annotinum), vrsta paprati u porodici Lycopodiaceae smješten u potporodicu Lycopodioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Jednoljetna crvotočina · Vidi više »

Jednoljušturaši

Jednoljušturaši (lat. Monoplacophora), razred mekušaca koji su do 1952. poznati samo po fosilima, a onda je otkriven rod Neopilina u Tihom oceanu.

Novi!!: Latinski jezik i Jednoljušturaši · Vidi više »

Jednorog (zviježđe)

Jednorog (lat. Monoceros) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Jednorog (zviježđe) · Vidi više »

Jednostavni stroj

kolima). Vodeničko kolo: voda teče preko drvenog kotača. valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se vreteno. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. Poluga je jedan od 6 jednostavnih strojeva. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Latinski jezik i Jednostavni stroj · Vidi više »

Jednozrna pšenica

Jednozrna pšenica (jednozrni pir, lat. Triticum monococcum) jedna od danas pet priznatih vrsta pšenica (Triticum), poznata je samo u uzgoju, a postoji dvije njezine podvrste.

Novi!!: Latinski jezik i Jednozrna pšenica · Vidi više »

Jedro (zviježđe)

Jedro (lat. Vela) je zviježđe južne polutke.

Novi!!: Latinski jezik i Jedro (zviježđe) · Vidi više »

Jeguljasti bakalari

Jeguljasti bakalari (lat. Muraenolepididae), porodica morskih riba iz reda bakalarki.

Novi!!: Latinski jezik i Jeguljasti bakalari · Vidi više »

Jela

Jela (lat. Abies), rod iz porodice borovki (Pinaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Jela · Vidi više »

Jela car

Jela car, najveće stablo jele u Europi. Jela car je stablo obične jele (lat. Abies alba) u planinskom predjelu Bovan kraj Bakovca Kosinjskog u Općini Perušić.

Novi!!: Latinski jezik i Jela car · Vidi više »

Jelen lopatar

Jelen lopatar ili lanjac (lat. Dama dama) je sisavac iz obitelji jelena.

Novi!!: Latinski jezik i Jelen lopatar · Vidi više »

Jelena Slavna

Jelena Slavna (? – 8. listopada 976.) bila je hrvatska kraljica te žena kralja Mihajla Krešimira II. (949. – 969.).

Novi!!: Latinski jezik i Jelena Slavna · Vidi više »

Jeleni

Jeleni (lat. Cervidae) su porodica životinja iz reda parnoprstaša (Artiodactyla).

Novi!!: Latinski jezik i Jeleni · Vidi više »

Jelenji rog

Jelenji rog (ruj, lat. Coriaria), biljni rod smješten u vlastitu porodicu Coriariaceae, dio reda tikvolike.

Novi!!: Latinski jezik i Jelenji rog · Vidi više »

Jelenovo uho

Jelenovo uho, znana i kao zajčeki (lat. Polyporus umbellatus), gljiva je iz porodice Polyporaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Jelenovo uho · Vidi više »

Jelica

Jelica (lat. Polycnemum), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice štirovki, dio je potporodice Polycnemoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Jelica · Vidi više »

Jenetina

Jenetina (penstemon, “bradasta nit”; lat. Penstemon), rod od 280 vrsta jednogodišnjeg, dvogodišnjeg i višegodišnjeg zeljastog bilja iz porodice trpučevki smješten u tribus Cheloneae.

Novi!!: Latinski jezik i Jenetina · Vidi više »

Jeremy Bentham

Jeremy Bentham (London, 15. veljače 1748. – London, 6. lipnja 1832.) je bio engleski filozof, pravnik, ekonomist i polihistor, koji se danas smatra začetnikom modernog utilitarizma.

Novi!!: Latinski jezik i Jeremy Bentham · Vidi više »

Jerihonska ruža (Magnoliopsida)

Jerihonska ruža (ruža od jerihona, lat. Anastatica hierochuntica) je biljka podrijetlom iz pustinjskih područja Izraela, Jordana, Sinajskog poluotoka i dijelova sjeverne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Jerihonska ruža (Magnoliopsida) · Vidi više »

Jerolim Vidulić

Jerolim Vidulić (Zadar, oko 1440. – Zadar, 1499.) bio je hrvatski humanist, lirik, svećenik i od 1483. godine javni bilježnik u Zadru.

Novi!!: Latinski jezik i Jerolim Vidulić · Vidi više »

Jeruzalem

Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.

Novi!!: Latinski jezik i Jeruzalem · Vidi više »

Jeruzalemsko Kraljevstvo

Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.

Novi!!: Latinski jezik i Jeruzalemsko Kraljevstvo · Vidi više »

Jesenska žabovlatka

Jesenska žabovlatka (lat. Callitriche hermaphroditica), biljna vrsta iz porodice Trpučevki.

Novi!!: Latinski jezik i Jesenska žabovlatka · Vidi više »

Jesenska maslina

Jesenska maslina (štitasta dafina, lat. Elaeagnus umbellata), grmolika je biljka iz roda Elaeagnus, porodice Elaeagnaceae (zlolesinovke), koja raste na sjeveroistoku Kine,Tajvanu, Japanu (japanski naziv je akigumi) te Koreji.

Novi!!: Latinski jezik i Jesenska maslina · Vidi više »

Jesenska točka

Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Jesenska točka je jedno od dvaju presjecišta ekliptike i nebeskog ekvatora, u kojem Sunce u prividnom godišnjem gibanju sa sjeverne nebeske polutke prelazi na južnu, što se dogodi oko 23.

Novi!!: Latinski jezik i Jesenska točka · Vidi više »

Jeserija

Jeserija je vrsta maurske ukrasne štuko djelatnosti u kojoj se koristio rezbareni gips.

Novi!!: Latinski jezik i Jeserija · Vidi više »

Jesetra

Jesetra (lat. Acipenser), rod riba iz porodice jesetri (Acipenseridae), dio razreda Acipenseriformes (jesetrovke).

Novi!!: Latinski jezik i Jesetra · Vidi više »

Jesetre

Jesetre (lat. Acipenseridae), porodica riba iz reda Acipenseriformes, razred Actinopterygii.

Novi!!: Latinski jezik i Jesetre · Vidi više »

Jestiva bamija

Jestiva bamija (okra,; lat. Abelmoschus esculentus), jestiva je i ljekovita biljka cvjetnica iz porodice Malvaceae, red Malvales, iz tropskih i suptropskih krajeva.

Novi!!: Latinski jezik i Jestiva bamija · Vidi više »

Jetrenjarnice

Jetrenjarnice (jetrenjače; lat lat. Marchantiopsida), biljni razred u diviziji jetrenjača (Marchantiophyta).

Novi!!: Latinski jezik i Jetrenjarnice · Vidi više »

Jetrenka

Jetrenka (šumarica jetrenka; lat. Hepatica), biljni rod iz porodice žabnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Jetrenka · Vidi više »

Jez

Jez (Leuciscus idus) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda klenovi (lat. Leuciscus) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Latinski jezik i Jez · Vidi više »

Jezernica

Jezernica (sitak; lat. Eleocharis), kozmopolitski, rod vodenih trajnica iz porodice šiljovki.

Novi!!: Latinski jezik i Jezernica · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Latinski jezik i Jezero · Vidi više »

Jezičac (biljni rod)

Jezičac (lat. Cynoglottis), biljni rod iz porodice boražinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Jezičac (biljni rod) · Vidi više »

Jezična porodica

Glavne jezične porodice svijeta Jezična porodica označuje skupinu različitih jezika koje se grupira zajedno na temelju zajedničkoga porijekla.

Novi!!: Latinski jezik i Jezična porodica · Vidi više »

Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici

Glavne jezične porodice.

Novi!!: Latinski jezik i Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici · Vidi više »

Jezično čistunstvo

Jezično čistunstvo ili jezični purizam (iz latinskog purus čisto) opisuje nastojanja da se u jeziku umjesto tuđica i posuđenica rabe izrazi koji su stvoreni iz vlastitog jezika ili novotvorenice.

Novi!!: Latinski jezik i Jezično čistunstvo · Vidi više »

Jezici u Europi

Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima.

Novi!!: Latinski jezik i Jezici u Europi · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Latinski jezik i Jezik · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Latinski jezik i Jezikoslovlje · Vidi više »

Jišaj

Jišaj spava, prikazan kao svetac, vitraj. Njegovo ime je napisano na engleskom - ''Jesse''. Jišaj (hebrejski יִשַׁי, grčki Ἰεσσαί, latinski Isai) bio je, prema Bibliji, otac kralja Davida te predak Isusa Krista, kojeg kršćani smatraju Sinom Božjim.

Novi!!: Latinski jezik i Jišaj · Vidi više »

Jidiš

Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.

Novi!!: Latinski jezik i Jidiš · Vidi više »

Jošua (knjiga)

Jošua ili Knjiga o Jošui (heb. יהושׁע Jehošua; grč. Ἰησοῦς; lat. Iosue) naslov je šeste knjige Staroga zavjeta.

Novi!!: Latinski jezik i Jošua (knjiga) · Vidi više »

Jošua drvo

Jošua drvo (lat. Yucca brevifolia), vazdazeleno malo drvo koje raste po suhim predjelima na jugoistoku Kalifornije i susjednoj Arizoni, Nevadi i Utahu.

Novi!!: Latinski jezik i Jošua drvo · Vidi više »

Jodocus Hondius

Jodocus Hondius(''Atlas'', 1619.) lat iconnld icon ''Leo Belgicus'' (1611.) Jodocus Hondius (Dentergem, 17. listopada 1563. − Amsterdam, 12. veljače, 1612.), flamanski umjetnik i kartograf poznat po čuvenim zemljovidima Novog i Starog svijeta, dopunjavanju radova G. Mercatora, te portretima F. Drakea.

Novi!!: Latinski jezik i Jodocus Hondius · Vidi više »

Jogurt

Jogurt je mliječni proizvod koji nastaje prirodnim procesom fermentacije mlijeka uz pomoć bakterija.

Novi!!: Latinski jezik i Jogurt · Vidi više »

Joha

Joha (jova, jalša, jeovina, jauša, lat. Alnus), jedan od šest rodova iz porodice brezovki kojemu pripada 46 priznatih vrsta listopadnog drveća i grmlja.

Novi!!: Latinski jezik i Joha · Vidi više »

Johann Gottfried Zinn

Johann Gottfried Zinn (Schwabach, 4. prosinca 1727. – Göttingen, 6. travnja 1759.), njemački anatom i botaničar.

Novi!!: Latinski jezik i Johann Gottfried Zinn · Vidi više »

Johann Palisa

Johann Palisa (Opava, Češka, 6. prosinca 1848. – Beč, 2. svibnja 1925.), austrijski astronom šleskoga podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Johann Palisa · Vidi više »

Johann Weyer

Johann Weyer Johann Weyer (lat. Ioannes Wierus ili Piscinarius) (Grave, 1515. – Tecklenburg, 24. veljače 1588.), nizozemski liječnik, demonolog i okultist.

Novi!!: Latinski jezik i Johann Weyer · Vidi više »

Johannes Janssonius

nld icon ''Nieuwen Atlas'' (1641.) Imperium CaroliMagni'' (1657.) Johannes Janssonius (Arnhem, 1588. − Amsterdam, 11. srpnja 1664.), nizozemski kartograf koji je živio i djelovao u Amsterdamu tijekom 17. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Johannes Janssonius · Vidi više »

Johannes Kepler

Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.

Novi!!: Latinski jezik i Johannes Kepler · Vidi više »

John Dalton

eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i John Dalton · Vidi više »

John Hasbrouck Van Vleck

kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. John Hasbrouck Van Vleck (Middletown, 13. ožujka 1899. – Cambridge, 27. listopada 1980.), američki fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i John Hasbrouck Van Vleck · Vidi više »

John Ronald Reuel Tolkien

'''John Ronald Reuel Tolkien''' John Ronald Reuel Tolkien CBE FRSL (Bloemfontein, 3. siječnja 1892. – Bournemouth, 2. rujna 1973.), bio je engleski književnik, pjesnik, filolog i sveučilišni profesor.

Novi!!: Latinski jezik i John Ronald Reuel Tolkien · Vidi više »

Jona

Sveti Jona (hebr.: יוֹנָה, Standarno Yona Tiberian jon'ɔh; arapski: يونس, Yunus ili يونان, Yunaan; latinski Ionas; "Dove"), starozavjetni prorok koji je tri dana i noći boravio u ribi.

Novi!!: Latinski jezik i Jona · Vidi više »

Jona (knjiga)

Jona jedna je od knjiga Svetoga pisma, dio Staroga zavjeta.

Novi!!: Latinski jezik i Jona (knjiga) · Vidi više »

Jonsko more

Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Latinski jezik i Jonsko more · Vidi više »

Joost van den Vondel

Joost van den Vondel (Köln, 17. studenog 1587. – Amsterdam, 5. veljače 1679.) bio je nizozemski pjesnik i dramski pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Joost van den Vondel · Vidi više »

Jorge Liberato Urosa Savino

Jorge Liberato Urosa y Savino (28. kolovoza 1942.), je venezuelanski rimokatolički kardinal i nadbiskup Caracasa.

Novi!!: Latinski jezik i Jorge Liberato Urosa Savino · Vidi više »

Jorge María Mejía

Jorge María Mejía (Buenos Aires, 31. siječnja 1923. – Rim, 9. prosinca 2014.), je bio argentinski rimokatolički arhivist Vatikanskih tajnih arhiva i kardinal.

Novi!!: Latinski jezik i Jorge María Mejía · Vidi više »

Jorge Medina Estévez

Jorge Arturo Agustín Medina Estévez (Santiago, 23. prosinca 1926. - 3. listopada 2021.) bio je čileanski kardinal i Prefekt Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu.

Novi!!: Latinski jezik i Jorge Medina Estévez · Vidi više »

Jorgovan

Jorgovan (lat. Syringa) rod je od oko 20 – 25 vrsta cvjetnica u porodici maslina (Oleaceae), rasprostranjenih u Europi i Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Jorgovan · Vidi više »

José de Jesús Pimiento Rodríguez

José de Jesús Pimiento Rodríguez (Zapatoca, 18. veljače 1919.), je kolumbijski kardinal i Manisaleški nadbiskup emeritus.

Novi!!: Latinski jezik i José de Jesús Pimiento Rodríguez · Vidi više »

José Enrique Rodó

José Enrique Camilo Rodó Piñeyro (Montevideo, 15. srpnja 1871. ili 1872. - Palermo, 1. svibnja 1917.) bio je urugvajski filozof, esejist, književnik, prevoditelj, književni kritičar i političar katalonskog podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i José Enrique Rodó · Vidi više »

José Humberto Quintero Parra

José Humberto Quintero Parra (Mucuchíes, 22. rujna 1902. — Caracas, 8. srpnja 1984.), je bio prvi venezuelanski rimokatolički kardinal i nadbiskup Caracasa.

Novi!!: Latinski jezik i José Humberto Quintero Parra · Vidi više »

José Lebrún Moratinos

José Alí Lebrún Moratinos (Puerto Cabello, 19. ožujka 1919. – Caracas, 21. veljače 2001.), je bio venezuelanski rimokatolički kardinal i nadbiskup Caracasa.

Novi!!: Latinski jezik i José Lebrún Moratinos · Vidi više »

José Luis Lacunza Maestrojuán

José Luis Lacunza Maestrojuán, O.A.R. (Pamplona, 24. veljače 1944.), je panamski rimokatolički kardinal i nadbiskup Davida.

Novi!!: Latinski jezik i José Luis Lacunza Maestrojuán · Vidi više »

Joshua Ottens

lat icon ''A milite Augustae Russorum Imperatricis adversus Turcas Tattarosque gesti'' (1745.) Joshua Ottens (1704. − 1765.), nizozemski kartograf i izdavač koji je djelovao u Amsterdamu tijekom 18. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Joshua Ottens · Vidi više »

Josip

Josip/a, uključujući razne inačice, drugo je najčešće osobno ime na svijetu (poslije Ivan/a).

Novi!!: Latinski jezik i Josip · Vidi više »

Josip Antun Ćolnić

Josip Antun Ćolnić (Vivodina kraj Jastrebarskog, 11. ožujka 1699. – Đakovo, 17. veljače 1773.), je bio posljednji biskup Đakovačko-bosanske biskupije (1751. – 1773.) i veliki župan Požeške županije.

Novi!!: Latinski jezik i Josip Antun Ćolnić · Vidi više »

Josip Barač

Josip Barač (Split, 31. kolovoza 1871. – Split, 1. lipnja 1939.), hrvatski filolog, publicist, prevoditelj, satiričar, epigramist, političar, književnik (pjesnik), športski dužnosnik, likovni i kazališni kritičar, enigmatičar i poliglot.

Novi!!: Latinski jezik i Josip Barač · Vidi više »

Josip Bozanić

Josip Bozanić (Rijeka, 20. ožujka 1949.), hrvatski kardinal i nadbiskup zagrebački u miru.

Novi!!: Latinski jezik i Josip Bozanić · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Latinski jezik i Josip Jelačić · Vidi više »

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Novi!!: Latinski jezik i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »

Josip Lovretić

Josip Lovretić (Otok, 30. lipnja 1865. - Čardak, 1948.), hrvatski svećenik i etnograf.

Novi!!: Latinski jezik i Josip Lovretić · Vidi više »

Josip Peričić

Josip Peričić (Sukošan, 15. veljače 1833. – Zadar, 26. siječnja 1901.) bio je hrvatski profesor, književnik i preporoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Josip Peričić · Vidi više »

Josip Perušić

Josip Perušić O.S.B. (rodno ime: Benedikt Perušić; Straßlach, 21. ožujka 1871. – Atlantik, 15. travnja 1912.) bio je njemački benediktinski svećenik hrvatskog podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Josip Perušić · Vidi više »

Josip Srebrnić

Msgr.

Novi!!: Latinski jezik i Josip Srebrnić · Vidi više »

Jovelana

Jovelana (lat. Jovellana), biljni rod polugrmova i grmova iz porodice Calceolariaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Jovelana · Vidi više »

Jovijan

Siliqua Jovijan oko 363. Jovijan Flavije (lat. Flavius Claudius Iovianus, zvan Jovijan) (Singidunum, 331. – Dadastana, Turska, 17. veljače 364.), istočnorimski car od 363. do 364.

Novi!!: Latinski jezik i Jovijan · Vidi više »

Jovin

Jovin prikazan na novcu Jovin (Latinski: Iovinus) bio je zapadnorimski car uzurpator od 411.

Novi!!: Latinski jezik i Jovin · Vidi više »

Juan Carlos Aramburu

Juan Carlos Aramburu (Reducción, 11. veljače 1912. – Buenos Aires, 18. studenog 2004.), je bio argentinski rimokatolički kardinal i nadbiskup Buenos Airesa.

Novi!!: Latinski jezik i Juan Carlos Aramburu · Vidi više »

Juan Gualberto Guevara

Juan Gualberto Guevara de la Cuba (Villa de Vitor, 12. srpnja 1882. – Lima, 27. studenog 1954.), je bio peruanski rimokatolički kardinal i nadbiskup Lime.

Novi!!: Latinski jezik i Juan Gualberto Guevara · Vidi više »

Juanmouski čovjek

Juanmouski čovjek (kineski: 元谋人, pinyinYuánmóu Rén; lat.: Homo erectus yuanmouensis) je podvrsta Homo erectusa, čiji su fosilizirani ostaci para sjekutića otkriveni u blizini sela Danawu u jugozapadnoj kineskoj pokrajini Yuanmou (kineski:元谋县, pinyin: Yuánmóu Xiàn).

Novi!!: Latinski jezik i Juanmouski čovjek · Vidi više »

Južna bukva

Južna bukva (notofag, sjajna bukva; lat. Nothofagaceae), biljna porodica s jednim jedinim rodom, notofag ili južnom bukvom (sjajna bukva, antarktička bukva, Nothofagus), koji je nekada pripisivan porodici bukovki (Fagaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Južna bukva · Vidi više »

Južna bukva (biljni rod)

Južna bukva (notofag, sjajna bukva; lat. Nothofagus), biljni rod iz porodice Nothofagaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Južna bukva (biljni rod) · Vidi više »

Južna kruna

Južna kruna (lat. Corona Australis ili Corona Austrina) je zviježđe južnog neba.

Novi!!: Latinski jezik i Južna kruna · Vidi više »

Južna riba

Južna riba (lat. Piscis Austrinus) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Južna riba · Vidi više »

Južni galeb

Južni galeb (dominikanski galeb, lat. Larus dominicanus) je galeb koji se razmnožava na obalama i otocima na većem dijelu južne polutke.

Novi!!: Latinski jezik i Južni galeb · Vidi više »

Južni križ

Južni križ (lat. Crux) je najmanje od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Južni križ · Vidi više »

Južni mamut

Južni mamut (latinski: Mammuthus meridionalis, sinonimi: Archidiskodon nebrascensis, Archidiskodon scotti, alternativni nazivi: Archidiscodon meridionalis, Archidiskodon meridionalis, Elephas meridionalis, Euelephas meridionalis) izumrla je vrsta sisavaca iz porodice Elephantidae.

Novi!!: Latinski jezik i Južni mamut · Vidi više »

Južni točkasti smrdljivac

Južni točkasti smrdljivac (lat. Spilogale angustifrons) je vrsta tvora koja naseljava područja od Kostarike do južnog Meksika.

Novi!!: Latinski jezik i Južni točkasti smrdljivac · Vidi više »

Južni trokut

Južni trokut (lat. Triangulum Australe) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Južni trokut · Vidi više »

Južnoafrički galeb

Južnoafrički galeb (latinski: Chroicocephalus hartlaubii) je mali galeb.

Novi!!: Latinski jezik i Južnoafrički galeb · Vidi više »

Jubeja

Jubeja (lat. Jubaea chilensis), vrsta palme porodice Arecaceae česta u obalnim područjima između 31° i 35° južne širine do 300 metara nadmorske visine.

Novi!!: Latinski jezik i Jubeja · Vidi više »

Jubilej godine milosrđa

Bartolomé Esteban Murillo, Povratak izgubljenog sina Giuseppe Molteni: Ispovijed, 1838. Jubilej godine milosrđa (latinski: Iubilaeum Extraordinarium Misericordiae) bila je izvanredna jubilejska godina posvećena Božjemu milosrđu.

Novi!!: Latinski jezik i Jubilej godine milosrđa · Vidi više »

Judikat Arboreja

Judikat Arboreja (sard. rennu de Arbaree) je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju.

Novi!!: Latinski jezik i Judikat Arboreja · Vidi više »

Judino drvo

Judino drvo (judić, lat. Cercis), biljni rod iz porodice mahunarki (Leguminosae), kojemu pripada 9 vrsta grmlja i drveća iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Judino drvo · Vidi više »

Judita (Marko Marulić)

Judita je najznamenitije djelo Marka Marulića i prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Judita (Marko Marulić) · Vidi više »

Jugoslavistika

Enciklopedija Jugoslavije (prvo izdanje) Jugoslavistika (srp.: Југославистика; slov.: Jugoslovanske študije; maked.: Југословенски студии; alb.: Studime Jugosllave; njem.: Jugoslawistik; lat.: Iugoslavistica) višeznačna je znanstvena disciplina koja je u svojem povijesnom obliku korištena kao krovni pojam za posebne slavističke studije na području Jugoslavije, dok se danas koristi u užem smislu interdisciplinarnog izučavanja nastanka ideje jugoslavenstva, jugoslavenske države, njezine povijesti, nestanka kao i određenih postjugoslavenskih društvenih fenomena.

Novi!!: Latinski jezik i Jugoslavistika · Vidi više »

Juka

Juka (lat. Yucca) je rod grmlja i drveća, iz porodice Asparagaceae, srodna je agavi.

Novi!!: Latinski jezik i Juka · Vidi više »

Jukstapozicija

Jukstapozicija (franc. juxtaposition, od lat. iuxta: pored, pokraj, uz + positio: položaj), u najopćenitijem smislu jest stavljanje uz, pokraj ili pored jedno drugoga.

Novi!!: Latinski jezik i Jukstapozicija · Vidi više »

Julija Uranija

Poprsje Uranijinog muža Julija Uranija (grčki Ιουλìα Ουρανìа, latinski Ivlia Urania) bila je kraljica Mauretanije.

Novi!!: Latinski jezik i Julija Uranija · Vidi više »

Julijan (rimski car)

Julijan Apostat Julijan Apostat (lat. Flavius Claudius Iulianus) (Carigrad, 17. studenog 331. – Ktezifont, Perzija, 26. travnja 363.), rimski car (361. – 363.), filozof i pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Julijan (rimski car) · Vidi više »

Julijans Vaivods

Julijans Vaivods (Vārkava, 18. kolovoza 1895. – Riga, 24. svibnja 1990.), apostolski upravitelj u Rigi i Liepāja te prvi latvijski kardinal.

Novi!!: Latinski jezik i Julijans Vaivods · Vidi više »

Julije III.

Julije III., lat. Iulius PP.

Novi!!: Latinski jezik i Julije III. · Vidi više »

Julije Nepot

Julije Nepot (lat. Iulius Nepotus), (?, oko 430. - Salona, 9. svibnja 480.), bio je zadnji priznati Rimski Car Zapadnog Rimskog Carstva 474. – 475./480.

Novi!!: Latinski jezik i Julije Nepot · Vidi više »

Julije Paul

Julije Paul (lat. Iulius Paulus, starogrčki Ιούλιος Παύλος), bio je istaknuti rimski pravnik iz trećeg stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Julije Paul · Vidi više »

Julije Saturnin

Julije Saturnin (lat. Iulius Saturninus) bio je uzurpator 280. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Julije Saturnin · Vidi više »

Julijska krajina

Kozina, danas pješačko-biciklistička staza Julijska krajina (talijanski: Venezia Giulia; njemački: Julisch Venetien; furlanski: Vignesie Julie; latinski: Carsia Julia) je zemljopisna, politička i kulturna regija koja obuhvaća Istru, Kras, Tršćansko primorje i Rijeku, danas na području Italije, Slovenije i Hrvatske.

Novi!!: Latinski jezik i Julijska krajina · Vidi više »

Julius Axelrod

'''Julius Axelrod''' Julius Axelrod (New York, 30. svibnja 1912. – Rockville, 29. prosinca 2004.), bio je američki biokemičar.

Novi!!: Latinski jezik i Julius Axelrod · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Novi!!: Latinski jezik i Jupiter · Vidi više »

Jupiterov cvijet

Jupiterov cvijet (lat. Silene flos-jovis), trajnica sa zapadnih Alpa, vrsta je pušine nekada uključivana danas nepriznatom rodu rumenika ili drijemina (Lychnis).

Novi!!: Latinski jezik i Jupiterov cvijet · Vidi više »

Jupiterovi prirodni sateliti

galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.

Novi!!: Latinski jezik i Jupiterovi prirodni sateliti · Vidi više »

Juraj Šižgorić

Juraj Šižgorić (lat. Georgius Sisgoreus, Georgius Sisgoritus) (Šibenik, o. 1445. – Šibenik, 1509.), hrvatski je latinistički pjesnik iz šibenske plemićke obitelji Šižgorić.

Novi!!: Latinski jezik i Juraj Šižgorić · Vidi više »

Juraj Žerjavić

Juraj Žerjavić svećenik, opat i zastupnik u Hrvatskom saboru rođen u Zlataru 1842. od oca Andrije i majke Josipe von Kallay.

Novi!!: Latinski jezik i Juraj Žerjavić · Vidi više »

Juraj Dalmatinac

Zadru Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus) ili Giorgio Orsini, a u međunarodnoj literaturi i Giorgio da Sebenico (Zadar, početkom 15. stoljeća – Šibenik, 1473./75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Juraj Dalmatinac · Vidi više »

Juraj Damšić

Juraj Damšić (u suvremenih latinskih dokumentima Georgius Damshicz, ili Domsitz) (Vorištan, 24. travnja, 1686. – Celindof, 26. veljače, 1755.) hrvatski (gradišćanski) je pisac i svećenik.

Novi!!: Latinski jezik i Juraj Damšić · Vidi više »

Juraj Dragišić

Juraj Dragišić O.F.M. (poznat i kao Georgius Benignus de Salviatis) (Srebrenica, oko 1445. – Barletta, 1520.), hrvatski humanist, filozof, franjevac, nadbiskup i teolog.

Novi!!: Latinski jezik i Juraj Dragišić · Vidi više »

Juraj I. Šubić Bribirski

Juraj I. Šubić Bribirski (?, o. 1247. – ?, 1303.), knez dalmatinskih gradova (lat. civitatum maritimarum comes) iz roda Šubića Bribirski.

Novi!!: Latinski jezik i Juraj I. Šubić Bribirski · Vidi više »

Juraj II. Drašković

Juraj II.

Novi!!: Latinski jezik i Juraj II. Drašković · Vidi više »

Juraj Kaniški

Grb velikaške obitelji Kaniški Juraj Kaniški (Kanižaj) (lat. Georgius de Kanisa, mađ. Kanizsai György) (? — ?, 1509./10.), ugarski velikaš, hrvatski ban (1498. – 1499. i 1508. – 1509.) i jajački ban iz plemićke obitelji Kaniški.

Novi!!: Latinski jezik i Juraj Kaniški · Vidi više »

Jurčica

Jurčica (lat. Suaeda), biljni rod iz porodice štirovki smješten u vlastiti tribus Suaedeae.

Novi!!: Latinski jezik i Jurčica · Vidi više »

Jure Bogdan

Jure Bogdan (Donji Dolac, 9. studenog 1955.), biskup, vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, od 30. studenoga 2015. Do tada je bio rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu.

Novi!!: Latinski jezik i Jure Bogdan · Vidi više »

Juričica

Juričica (lat. Linaria cannabina; sinonim: Carduelis cannabina) je ptica iz porodice zebi.

Novi!!: Latinski jezik i Juričica · Vidi više »

Jurij Vega

'''Jurij Vega''' Barun Jurij Bartolomej Vega (njemački: Georg Freiherr von Vega, latinski: Georgius Bartholomaei Vecha), slovenski matematičar i artiljerac, rođen je 23. ožujka 1754. u Zagorici kod Dolskog, Slovenija (tada Kranjska, Austrija) kao Jurij Veha, a umro je rujna 1802.

Novi!!: Latinski jezik i Jurij Vega · Vidi više »

Jurisdikcija

Jurisdikcija (lat. iurisdictio: pravosuđe), u užem smislu, sudbenost, ovlast suda da može postupati i odlučivati u određenim pravnim pitanjima; termin jurisdikcija oznaka je za pojedine grane sudbene djelatnosti, npr.

Novi!!: Latinski jezik i Jurisdikcija · Vidi više »

Jurničevke

Jurničevke (lat. Polemoniaceae), biljna porodica u redu vrjesolike kojoj pripada preko 400 vrsta u 27 rodova.

Novi!!: Latinski jezik i Jurničevke · Vidi više »

Justicija

''Iustitia''. (Lucas Cranach d. Ä., 1537. Amsterdam, Fridart Stichting) Justicija 'Iustitia' (lat., pravda, pravičnost) rimska boginja pravde.

Novi!!: Latinski jezik i Justicija · Vidi više »

Justicija (biljni rod)

Justicija (lat. Justicia), rod vazdazelenih cvjetnica iz porodice primogovki (Acanthaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Justicija (biljni rod) · Vidi više »

Justin (povjesničar)

Justin, Marko Junijan (lat. Marcus Junianius Justinus), bio je rimski povjesničar koji je živio u doba Carstva, u 2., 3. ili 4. stoljeću.

Novi!!: Latinski jezik i Justin (povjesničar) · Vidi više »

Justin I.

Justin I. Justin I. (lat. Flavius Iustinus Augustus, grč. Ἰουστίνος) (Bederiana, Macedonia Salurtaris, 2. veljače 450. – ?, 1. kolovoza 527.), bizantski car od 518. do 527. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Justin I. · Vidi više »

Justin II.

Solid Justina II. Justin II. (lat. Flavius Iustinus Iunior Augustus, starogrč. Φλάβιος Ἰουστίνος ὁ νεώτερος) (o. 520. – 5. listopada 578.), bizantski car (565. – 578.). Za njegove vladavine raspalo se univerzalno Rimsko Carstvo koje je obnovio njegov ujak i car Justinijan I. Veliki.

Novi!!: Latinski jezik i Justin II. · Vidi više »

Justinijan I. Veliki

Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.

Novi!!: Latinski jezik i Justinijan I. Veliki · Vidi više »

Justinijan II.

Solid cara Justinijana II. Justinijan II.

Novi!!: Latinski jezik i Justinijan II. · Vidi više »

Juti (Germani)

Jutska naselja u Britaniji oko 575. Juti (također Iuti ili Iutae) su bili germanski narod koji je naseljavao poluotok Jutland (lat.: Iutum, danas Jyland) koji je po njima i dobio svoje ime.

Novi!!: Latinski jezik i Juti (Germani) · Vidi više »

Juventus F.C.

Álvaro Morata dolazi u Juventus 2014. godine. Juventus F.C. iz Torina, poznatiji i kao Juve, najtrofejniji je i najpopularniji talijanski nogometni klub.

Novi!!: Latinski jezik i Juventus F.C. · Vidi više »

Kačić (zbornik)

Kačić: zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (lat. Kačić: acta Provinciae ss. Redemptoris Ordinis Fratrum Minorum in Croatia), hrvatski je katolički zbornik, godišnjak Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja.

Novi!!: Latinski jezik i Kačić (zbornik) · Vidi više »

Kačići

Kačići (lat. Chacichorum, genere Chacittorum, generatione Cacich, genus Chacittorum, nobiles de Cacich), hrvatski plemićki rod, jedno od hrvatskih plemena nastanjenih u 12. stoljeću u gradu Omišu (Almissa).

Novi!!: Latinski jezik i Kačići · Vidi više »

Kašalj

Dječak kašlje Kašalj (lat.: tussis) iznenadan je i često ponavljajući refleks koji pomaže da se iz dišnih puteva izbace štetne izlučevine, sekret, iritansi, strane čestice i mikrobi.

Novi!!: Latinski jezik i Kašalj · Vidi više »

Kaštel

Kistanja. Kaštel ili kȁstrum (lat.: castrum, engl.: castle) naziv je za antičku utvrdu ili utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor; poglavito uz linije obrambenog limesa.

Novi!!: Latinski jezik i Kaštel · Vidi više »

Kažotić

Kažotić (lat. Casotti), trogirska plemićka obitelj koja se prvi put spominje u izvorima početkom 13.

Novi!!: Latinski jezik i Kažotić · Vidi više »

Kaćun

Kaćun (lat., Orchis), rod trajnica iz porodice kaćunovki ili orhideja (Orchidaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Kaćun · Vidi više »

Kabel

optička vlakna trošila, koji se ne smatra kabelom. električne struje, a manji vodiči su s vanjske strane da izjednači naponske razlike, unutar debelog polietilenskog plašta. dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. optičkog kabela. čeličnih žica okruženih s 4 kružna sloja aluminijskih vodiča. Kabel (njem. Kabel  kabel, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

Novi!!: Latinski jezik i Kabel · Vidi više »

Kabomba

Kabomba (lat. Cabomba), rod vodenih trajnica, polugrmova iz porodice Cabombaceae, dio reda Nymphaeales.

Novi!!: Latinski jezik i Kabomba · Vidi više »

Kadifa

Kadifa (kadifica, žutjelj, kadivica; lat. Tagetes) rod je biljaka iz porodice glavočika (Asteraceae) i jedna je od najpopularnijih ljetnih cvjetnica.

Novi!!: Latinski jezik i Kadifa · Vidi više »

Kadivka

Kadivka (lat. Kitaibela, ponekad Kitaibelia), biljni rod iz porodice sljezovki raširen na prostoru od istočne Hrvatske i Vojvodine do Makedonije.

Novi!!: Latinski jezik i Kadivka · Vidi više »

Kadivka (biljna vrsta)

Kadivka (dlanastolisna kadivka; lat. Kitaibela vitifolia, ponekad Kitaibelia vitifolia), grm iz porodice sljezovki, jedna od dvije vrste u rodu kadivka.

Novi!!: Latinski jezik i Kadivka (biljna vrsta) · Vidi više »

Kadsura

Kadsura (lat. Kadsura), rod vazdazelenih grmastih penjačica iz porodice Schisandraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kadsura · Vidi više »

Kaducej

Kaducej Kaducej (☤) (lat. caduceus, grč. κηρύκειον) ili Hermesov štap tipično je prikazan kao kratki glasnički štap isprepleten dvjema zmijama u obliku dvostruke uzvojnice, a ponekad nadvišen krilima.

Novi!!: Latinski jezik i Kaducej · Vidi više »

Kagu

Kagu (lat. Rhynochetos jubatus) je najveća još živuća vrsta ptica otočnog svijeta Oceanije koja ne može letjeti.

Novi!!: Latinski jezik i Kagu · Vidi više »

Kajaput drvo

Kajaput drvo (lat. Melaleuca leucadendra) korisno vazdazeleno drvo iz Moluka, Nove Gvineje i Australije, a introducirano je i u brojne druge države po Aziji, Africi i Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Kajaput drvo · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: Latinski jezik i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Kajman naočar

Kajman naočarac (latinski: Caiman crocodilus), poznat i pod imenom obični kajman, je neotropski gmaz iz porodice aligatora (Alligatoridae) s najvećim područjem rasprostranjenosti među vrstama dotične porodice.

Novi!!: Latinski jezik i Kajman naočar · Vidi više »

Kakadui

Kakadui (lat. Cacatuidae) su porodica ptica reda Psittaciformes.

Novi!!: Latinski jezik i Kakadui · Vidi više »

Kakaovac

Kakaovac (lat. Theobroma), biljni rod iz porodice sljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kakaovac · Vidi više »

Kakapo

Kakapo (lat. Strigops habroptila, maorski: kākāpō, što znači noćni papagaj), vrsta noćnog papagaja endemičnog za Novi Zeland.

Novi!!: Latinski jezik i Kakapo · Vidi više »

Kaki

Drvo kakija Kaki jabuka (lat. Diospyros kaki) je jedna od 725 vrsta roda Diospyros iz porodice dragunovki ili ebanovki (red Ericales, vrjesolike).

Novi!!: Latinski jezik i Kaki · Vidi više »

Kaktusi

Kaktusovke (kaktusi; lat. Cactaceae) su sukulentne biljke koje pripadaju porodici Cactaceae, a potječu iz Amerike (Sjeverne, Srednje i Južne sa susjednim otocima).

Novi!!: Latinski jezik i Kaktusi · Vidi više »

Kalabrijski grčki dijalekt

Bovesiji. Kalabrijski grčki (griko, greko i dr.) jest inačica grčkoga jezika kojom se govori u Bovesiji blizu Reggija di Calabria.

Novi!!: Latinski jezik i Kalabrijski grčki dijalekt · Vidi više »

Kalamus

Kalamus (lat. Calamus), rod od 380 vrsta grmastih penjačica iz porodice palmovki (Arecaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Kalamus · Vidi više »

Kalanhoa

Kalanchoe blossfeldiana Kalanhoa (lat. Kalanchoe), biljni rod u porodici Crassulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kalanhoa · Vidi više »

Kalante

Kalante (lat. Calanthe), rod kaćunovki iz Starog (Azija, Afrika) i Novog svijeta (Amerika, Australija), smješten u tribus Collabieae.

Novi!!: Latinski jezik i Kalante · Vidi više »

Kalceolarijevke

Kalceolarijevke (lat. Calceolariaceae), biljna porodica u redu medićolike.

Novi!!: Latinski jezik i Kalceolarijevke · Vidi više »

Kaldezija

Kaldezija (lat. Caldesia), rod jednosupnica, vodenastih trajnica iz porodice žabočunovki (Alismataceae) raširen na euroaziskom tlu, Africi i Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Kaldezija · Vidi više »

Kaledonija

Kaledonija (lat. Caledonia), keltsko-rimski naziv za teritorij sjeverne Škotske.

Novi!!: Latinski jezik i Kaledonija · Vidi više »

Kalendar

Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.

Novi!!: Latinski jezik i Kalendar · Vidi više »

Kalendarska era

Kalendarska era sustav je obrojčavanja (numeriranja) godina koji se rabi u kalendarima.

Novi!!: Latinski jezik i Kalendarska era · Vidi više »

Kalifornijska lepezasta palma

Kalifornijska lepezasta palma (Končasta vašingtonija, lat. Washingtonia filifera) Washingtonia filifera, također poznata kao pustinjska lepezasta palma ili kalifornijska lepezasta palma ili kalifornijska palma, cvjetnica je iz porodice palmi (Arecaceae), a porijeklom je iz jugozapadnog SAD-a i Donje Kalifornije.

Novi!!: Latinski jezik i Kalifornijska lepezasta palma · Vidi više »

Kalifornijska platana

Kalifornijska platana (lat. Platanus racemosa), listopadno stablo iz roda vodoklena čije je područje ograničeno na američku državu Kaliforniju i meksičku državu Baja California.

Novi!!: Latinski jezik i Kalifornijska platana · Vidi više »

Kalifornijski galeb

Kalifornijski galeb (lat. Larus heermanni) je galeb koji nastanjuje SAD, Meksiko i krajnji jugozapad Britanske Kolumbije, a gnijezdi se gotovo isključivo na Isla Rasi u Kalifornijskom zaljevu.

Novi!!: Latinski jezik i Kalifornijski galeb · Vidi više »

Kalikant

Kalikant, (mirisni ananas, sazanik; lat. Calycanthus) listopadni je rod grmova porijeklom iz sjeveroistočnog dijela Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Kalikant · Vidi više »

Kalikantovke

Kalikantovke (sazanikovke, lat. Calycanthaceae nom. cons.) porodica dvosupnica iz reda lovorolike.

Novi!!: Latinski jezik i Kalikantovke · Vidi više »

Kalikarpa

Kalikarpa (lat. Callicarpa), rod uresnog grmlja i manjeg drveća iz porodice medićevki (Lamiaceae) smješten u novu vlastitu potporodicu Callicarpoideae, opisanu 2017. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Kalikarpa · Vidi više »

Kalina

Kalina (zimolezina, lat. lat. Ligustrum), rod listopadnih, poluzimzelenih grmova i drveća iz porodice maslinovki (Oleaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Kalina · Vidi više »

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Novi!!: Latinski jezik i Kalinjingrad · Vidi više »

Kalitris

Kalitris (lat. Callitris), rod golosjmemenjača iz Australije i Tasmanije.

Novi!!: Latinski jezik i Kalitris · Vidi više »

Kalizija

Kalizija (lat. Callisia), rod trajnica iz porodice Commelinaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kalizija · Vidi više »

Kaljužnica

Kaljužnica (kopitac; lat. Caltha), rod zeljastih vodenih trajnica velikih žutih cvjetova iz porodice žabnjakovki, raširen je po hladnijim predjelima sjeverne i južne hemisfere.

Novi!!: Latinski jezik i Kaljužnica · Vidi više »

Kalmarska unija

Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.

Novi!!: Latinski jezik i Kalmarska unija · Vidi više »

Kalmija

Kalmija (lovor ruža, lat. Kalmia), rod ljekovitih, vazdazelenih grmova iz porodice Ericaceae smješten u tribus Phyllodoceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kalmija · Vidi više »

Kalofilum

Kalofilum (lat. Calophyllum), rod korisnog, otrovnog, vazdazelenog drveća i grmlja koje izlučuje mliječnožuti ili bistri lateks.

Novi!!: Latinski jezik i Kalofilum · Vidi više »

Kalofilumovke

Kalofilumovke (lat. Calophyllaceae), biljna porodica iz reda malpigijolike.

Novi!!: Latinski jezik i Kalofilumovke · Vidi više »

Kalohort

Kalohort (lat. Calochortus), rod trajnica iz porodice ljiljanovki (Liliaceae) smješten u potporodicu Calochortoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Kalohort · Vidi više »

Kambiz I.

Kambiz I. (staroperz. Kambūjiya „Stariji“, grč. Καμβύσης, lat. Cambyses) bio je kralj Anšana koji je vladao od 580. do 559. pr. Kr. Njegov sin Kir Veliki utemeljio je golemo Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.

Novi!!: Latinski jezik i Kambiz I. · Vidi više »

Kameleon (zviježđe)

Kameleon (lat. Chamaeleon) je malo zviježđe južnog neba.

Novi!!: Latinski jezik i Kameleon (zviježđe) · Vidi više »

Kameleoni

Kameleoni (lat. Chamaeleonidae) su porodica životinja iz reda ljuskaša.

Novi!!: Latinski jezik i Kameleoni · Vidi više »

Kamelija

Kamelija (lat. Camellia), biljni rod iz porodice čajevki (Theaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Kamelija · Vidi više »

Kamen mudraca

Alkemičar u potrazi za Kamenom mudraca, djelo Josepha Wrighta iz 1771. Kamen mudraca ili kamen mudrosti (lat. Lapis philosophorum) je mitska alkemijska supstanca koja, prema vjerovanju, ima sposobnost pretvoriti običan metal u zlato.

Novi!!: Latinski jezik i Kamen mudraca · Vidi više »

Kameni ukras

Kameni ukras (pirenejska kobaljica, kobaljica ljubičasta, kobaljica, lat. Petrocallis), monotipski rod trajnica iz porodice kupusnjača ili krstašica.

Novi!!: Latinski jezik i Kameni ukras · Vidi više »

Kamenika

Kamenika (lat. Saxifraga), veliki i najvažniji biljni rod u porodici Kamenikovke s preko 520 priznatih vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Kamenika · Vidi više »

Kamenikovke

Kamenikovke (lat. Saxifragaceae), biljna porodica u redu kamenikolike, koja ime dobiva po rodu Saxifraga (kamenika), a ime dolazi od latinske riječi saxum (kamen) i frangere (razlomiti), zato što često rastu u pukotinama stijena i kamena.

Novi!!: Latinski jezik i Kamenikovke · Vidi više »

Kamenita trava

Kamenita trava (metličasta rumenica, turica metličasta; lat. Aurinia saxatilis), trajnica zlatnožutih cvjetova iz porodice krstašica.

Novi!!: Latinski jezik i Kamenita trava · Vidi više »

Kamenjar

Kamenjar (lat. Monticola saxatilis) je vrsta ptice koja pripada rodu stjenjarki (Monticola), porodica muharice.

Novi!!: Latinski jezik i Kamenjar · Vidi više »

Kamenjarska grančika

Kamenjarska grančika (lat. Hornungia petraea), biljna vrsta iz roda Hornungia.

Novi!!: Latinski jezik i Kamenjarska grančika · Vidi više »

Kamera

Kamera (lat. camera, od grč. ϰαμάρα: svod; sobica, izba) je uređaj za dobivanje slikovnih zapisa.

Novi!!: Latinski jezik i Kamera · Vidi više »

Kamforika

Kamforika (kafranka; lat. Camphorosma), rod zeljastog bilja iz porodice štirovki, rasprostranjen po dijelovima Euroazije i sjeverozapadnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Kamforika · Vidi više »

Kamforovac

C. verum, listovi C. verum C. oliveri Kamforovac (cimetovac, lat. Cinnamomum), biljni rod iz porodice lovorovki kojemu pripada preko 320 vrsta korisnog aromatičnog vazdazelenog drveća i grmlja, od kojih su najpoznatije vrste od kojih se dobiva zaćin cimet, to su pravi ili cejlonski cimetovac (Cinnamomum verum) i kineski cimetovac, C. cassia (sin. C. aromaticum).

Novi!!: Latinski jezik i Kamforovac · Vidi više »

Kamičak (utvrda nad Krkom)

Tvrđava Kamičak (lat. Kamichech, Kamichack, Kamichach, Camichach), u narodu poznata i kao Utješinovića grad, je srednjovjekovna utvrda smještena na nepristupačnoj litici na lijevoj obali rijeke Krke u tjesnacu između Roškog slapa i Visovačkog jezera.

Novi!!: Latinski jezik i Kamičak (utvrda nad Krkom) · Vidi više »

Kamičak (utvrda u Sinju)

Sinj 1940. godine. Tvrđava Kamičak je u sredini slike. Kamičak je utvrda sagrađena 1712. godine u središtu grada Sinja.

Novi!!: Latinski jezik i Kamičak (utvrda u Sinju) · Vidi više »

Kamilica

Kamilica (lat. Matricaria; hrvatski nazivi titrica, kamilica; narodni nazivi: bela blažena, rmanj, rman, matornja trava, matornjak), rod jednogodišnjih biljaka i trajnica porodice glavočika među kojima je najpoznatija i najvažnija prava ili njemačka kamilica, rasprostranjena po cijeloj Europi i Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Kamilica · Vidi više »

Kamin

Moderni otvoreni kamin. Kamin (njem. Kamin, tal. camino, koji dolazi od lat. caminus, i iz grč. ϰάμıνος: peć, srodno s ϰαμάρα: svod) je otvoreno sobno ognjište koje prostoriju grije vatrom, djelomično smješteno u niši u zidu i izravno spojeno s dimnjakom.

Novi!!: Latinski jezik i Kamin · Vidi više »

Kamjanec-Podiljskyj

Kamjanec-Podiljskyj (ukrajinski: Кам’янець-Подільський) je grad smješten u zapadnoj Ukrajini na Volino Podolskoj uzvisini.

Novi!!: Latinski jezik i Kamjanec-Podiljskyj · Vidi više »

Kamnica

Kamnica (etionema, lat. Aethionema), biljni rod iz porodice krstašica (Brassicaceae) raširen po južnoj Europi, Mediteranu i srednjoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Kamnica · Vidi više »

Kamp

Izgled tipičnog autokampa Kamp (engleski: campsite, njemački: campingplatz, od latinskog campus.

Novi!!: Latinski jezik i Kamp · Vidi više »

Kampanija

Kampanija (it.: Campania) je regija u Južnoj Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Kampanija · Vidi više »

Kampestre palma

Kampestre palma (Karandaj palma, Saro palma, lat. Trithrinax campestris, sin. Copernicia campestris) je palma koja je otporna na temperature do -13°C.

Novi!!: Latinski jezik i Kampestre palma · Vidi više »

Kamptoteka

Kamptoteka (lat. Camptotheca), rod listopadnog drveća iz porodice tupelovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kamptoteka · Vidi više »

Kana (biljni rod)

Kana (trstina, kok, lat. Canna), biljni rod koji čini samostalnu porodicu kanovke (Cannaceae), red đumbirolike.

Novi!!: Latinski jezik i Kana (biljni rod) · Vidi više »

Kana (boja za kosu)

lišća biljke ''Lawsonia inermis''. Kana, hena ili kna (tur. kına od arap. ḥinnā’) je žućkasto-zeleni prašak od lišća biljke Lawsonia inermis, koji se upotrebljava, osobito na Orijentu, za bojenje kose, brade i nokata.

Novi!!: Latinski jezik i Kana (boja za kosu) · Vidi više »

Kanadska guska

Glasanje jata kanadskih gusaka prilikom hranenja Kanadska guska (latinski: Branta canadensis) vrsta je divlje guske.

Novi!!: Latinski jezik i Kanadska guska · Vidi više »

Kanadska hudoljetnica

Kanadska hudoljetnica (repušnjača, lat. Erigeron canadensis, sin. Conyza canadensis), biljna vrsta iz porodice glavočika porijeklom iz Kanade i SAD-a, a danas introducirana po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Kanadska hudoljetnica · Vidi više »

Kanadska vodena kuga

Kanadska vodena kuga (lat. Elodea canadensis), vodena trajnica iz roda vodenih kuga, porodica žabogrizovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kanadska vodena kuga · Vidi više »

Kanadska zlatošipka

Kanadska zlatošipka (gustocvjetna zlatnica, lat. Solidago canadensis) je biljka iz porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kanadska zlatošipka · Vidi više »

Kanadski dabar

Kanadski dabar (latinski: Castor canadensis) jedna je od dvije živućih vrsta dabrova (druga je europski dabar, Castor fiber).

Novi!!: Latinski jezik i Kanadski dabar · Vidi više »

Kanadski galeb

Kanadski galeb (lat. Larus californicus) je galeb srednje veličine, u prosjeku manji od od američkog srebrnastog galeba (L. smithsonianus), ali veći u prosjeku od prstenokljunog galeba, iako se raspon veličine preklapa s obje spomenute vrste.

Novi!!: Latinski jezik i Kanadski galeb · Vidi više »

Kanadski ris

Kanadski ris (lat. Lynx canadensis) je vrsta iz porodice mačaka (Felidae), pobliže, svrstava se u rod risova (Lynx).

Novi!!: Latinski jezik i Kanadski ris · Vidi više »

Kananga (biljni rod)

Kananga (lat. Cananga), rod korisnog drveća iz porodice Annonaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kananga (biljni rod) · Vidi više »

Kanarska veprina

Kanarska veprina (podlisna veprina; lat. Ruscus hypophyllum), jedna od nekoliko vrsta veprine, porodica šparogovke.

Novi!!: Latinski jezik i Kanarska veprina · Vidi više »

Kanarski hrast

Kanarski hrast (“alžirski hrast”; lat. Quercus canariensis), poluzimzeleno drvo iz sjeverne Afrike (Maroko, Alžir, Tunis), južnog Portugala i Španjolske.

Novi!!: Latinski jezik i Kanarski hrast · Vidi više »

Kandža

Kandža ili pandža (lat Unguicula) je savijena rožnata izraslina na prstima ekstremiteta kralježnjaka, kao što su vodozemci, gmazovi, ptice i mnogi sisavci.

Novi!!: Latinski jezik i Kandža · Vidi više »

Kandela

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Hefnerova svjetiljka. Kandela (lat. candela: svijeća; oznaka cd) je mjerna jedinica svjetlosne jakosti, osnovna jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).

Novi!!: Latinski jezik i Kandela · Vidi više »

Kanelira

Kanelire na stupovima hrama iz Evore (Portugal) Kanelira (od latinskog canna.

Novi!!: Latinski jezik i Kanelira · Vidi više »

Kanistrum

Kanistrum (lat. Canistrum), biljni rod vazdazelenih trajnica iz porodice tamjanikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kanistrum · Vidi više »

Kanon medicine

Perzijska inačica ''Kanona medicine'' smještena u Aviceninom grobu u Hamedanu. Kanon medicine (arapski: القانون في الطب Al-Qanun fi al-Tibb "The Law of Medicine", perzijski: قانون در طب Ghānoon dár tèb) je enciklopedija medicine u pet knjiga koju je perzijski učenjak Ibn Sīnā (Avicenna) napisao oko 1025. Predstavljala organizirani sažetak svog medicinskog znanja ondašnjeg vremena.

Novi!!: Latinski jezik i Kanon medicine · Vidi više »

Kantar (vaga)

Rimska vaga ili kantar pronađena u Pompejima (Antički Rim). oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Latinski jezik i Kantar (vaga) · Vidi više »

Kapacitet

Kapacitet (njem. Kapazität, a dolazi od lat. capacitas: obujam, prostor) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Kapacitet · Vidi više »

Kapadocija

Anatolije s '''Kapadocijom''' na istoku Kapadocija (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.

Novi!!: Latinski jezik i Kapadocija · Vidi više »

Kaparovke

Kaparovke (lat. Capparaceae), biljna porodica od preko 400 vrsta biljaka koja je dobila ime po rodu kapar ili kapara (Capparis).

Novi!!: Latinski jezik i Kaparovke · Vidi više »

Kapecitabin

Kapecitabin Kapecitabin (lat. capecitabinum) je kemijski spoj koji se koristi kao antineoplastik u liječenju malignih bolesti kod čovjeka.

Novi!!: Latinski jezik i Kapecitabin · Vidi više »

Kapela

romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.

Novi!!: Latinski jezik i Kapela · Vidi više »

Kapelan

Vojni kapelan služu sv. misu na ratnom brodu. Kapelan je mladi kršćanski svećenik (obično odmah nakon posvećenja) koji pomaže župniku u skrbi za župu.

Novi!!: Latinski jezik i Kapelan · Vidi više »

Kapelska svjetlica

Kapelska svjetlica (latinski: Telestes karsticus), vrsta slatkovodne ribe iz porodice šarana.

Novi!!: Latinski jezik i Kapelska svjetlica · Vidi više »

Kapibara

Kapibara ili vodenprase (la. Hydrochoerus hydrochaeris), u španjolskom jeziku poznata i pod imenima capibara, chigüiro, carpincho i majas je najveća živuća vrsta glodavca na svijetu, poluvodeni sisavac.

Novi!!: Latinski jezik i Kapibara · Vidi više »

Kapilarnost

staklenim cjevčicama (kapilarama). kapilari se podiže (lijevo), a živa u staklenoj kapilari se spušta (desno). opeke. Kapilarnost je pojava podizanja ili spuštanja razine tekućina uz rub uskih cijevi (kapilara) uzrokovana silama adhezije i kohezije.

Novi!!: Latinski jezik i Kapilarnost · Vidi više »

Kapitel

Perzija Rokoko kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija. Kapitel (latinski capitellum) je arhitektonski element, sastavni dio stupa, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili luka.

Novi!!: Latinski jezik i Kapitel · Vidi više »

Kapitol u Rimu

Trg Kapitola (tal. ''Piazza del Campidoglio'') Kapitol ili Kapitolij (lat. Capitolinus mons, tal. il Campidoglio ili Monte Capitolino) nalazi se između Foruma i Marsovog polja (Campus Martius), te je jedan od najslavnijih i najviših od sedam rimskih brežuljaka.

Novi!!: Latinski jezik i Kapitol u Rimu · Vidi više »

Kapitulacija

GFM Wilhelm Keitel pri potpisu kapitulacije tijekom noći s 8. na 9. svibnja 1945. u Berlinu. Kapitulacija (lat. capitulare, dogovoriti uvjete) je politički ili vojni sporazum, odnosno čin kojim država ili veća vojna formacija tijekom rata ili sličnog oružanog sukoba pristaje na prestanak oružanog otpora, odnosno predaju teritorija, ljudstva ili opreme neprijateljskoj državi, vojsci ili paravojnoj formaciji pod određenim uvjetima.

Novi!!: Latinski jezik i Kapitulacija · Vidi više »

Kaplar

Kaplar (engl. corporal; njem. Korporal; franc. caporal; tal. caporale; od lat. caput.

Novi!!: Latinski jezik i Kaplar · Vidi više »

Kapljičasta ljepljivica

Kapljičasta ljepljivica (lat. Limacella guttata) je jestiva gljiva iz porodice Amanitaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kapljičasta ljepljivica · Vidi više »

Kapska strelicija

Kapska strelicija (lat. Strelitzia alba), jedna od pet vrsta biljaka iz roda Strelitzia, porodica strelicijevki (Strelitziaceae) Prvi ju je 1792. opisao švedski botaničar Thunberg pod imenom Strelitzia augusta, koji ju je otkrio u blizini rijeke Piesang kod Plettenberg Baya na jugu Južnoafričke Republike gdje je autohtona vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Kapska strelicija · Vidi više »

Kapski zec

Kapski zec (lat. Lepus capensis) je vrsta zeca, koji obitava u raznim dijelovima Afrike, te u dijelovima Europe, Bliskog istoka i Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Kapski zec · Vidi više »

Kaptol

Kaptol (lat. ''capitulum'') naziv je za zbor kanonika u Katoličkoj Crkvi.

Novi!!: Latinski jezik i Kaptol · Vidi više »

Kar

Kar (kostus, lat. Costus), biljni rod iz porodice Costaceae kojemu pripada 101 vrsta rizomatoznih trajnica, epifita i polugrmova raširenih u suptropskim i tropskim regijama, Azije, Afrike i Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Kar · Vidi više »

Karagandinska biskupija

Karagandinska ili izvorno Qarağandyska biskupija (lat. Dioecesis Karagandansis), kazahstanska katolička biskupija rimskoga obreda koja se prostire središnjim i istočnim dijelovima države.

Novi!!: Latinski jezik i Karagandinska biskupija · Vidi više »

Karakaška pralja

Karakaška pralja (lat. Alternanthera caracasana), trjnica, polugrm iz porodice štirovki.

Novi!!: Latinski jezik i Karakaška pralja · Vidi više »

Karakaline terme

Tlocrt Karakalinih termi Karakaline terme (tal. Terme di Caracalla) je naziv za kompleks javnih kupki ili termi u Rimu, koje su sagrađene između 212.

Novi!!: Latinski jezik i Karakaline terme · Vidi više »

Karanfil

Karanfil (klinčić, garoful; lat. Dianthus), veliki biljni rod iz porodice klinčićevki s trenutno 338 priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Karanfil · Vidi više »

Karanfilovac

Karanfilovac (lat. Syzygium nom. cons.), veliki biljni rod iz porodice mirtovki.

Novi!!: Latinski jezik i Karanfilovac · Vidi više »

Karas

Karas (latinski: Carassius carassius) vrsta je slatkovodne ribe koja pripada rodu Carassius.

Novi!!: Latinski jezik i Karas · Vidi više »

Karavela

Portugalska karavela. Ovo je model kakav se obično koristio u istraživanjima. Mogla je primiti oko 20 mornara.Bilješka u Musée de la Marine. Karavela (portugalski: caravela) je mali, vrlo pokretljiv jedrenjak razvijen u Portugal u 15.

Novi!!: Latinski jezik i Karavela · Vidi više »

Karbazol

Karbazol (lat. carbo: ugljen + franc. azote: dušik) ili dibenzopirol (C6H4)2NH, je bezbojni, kristalni heterociklički spoj, netopljiv u vodi i slabo topljiv u većini organskih otapala.

Novi!!: Latinski jezik i Karbazol · Vidi više »

Karbonilna skupina

Kemijski spoj koji sadrži karbonilnu skupinu (C.

Novi!!: Latinski jezik i Karbonilna skupina · Vidi više »

Karcinomski antigen 15-3

Karcinomski antigen 15-3 ili CA 15-3 je tumorski biljeg koji dobro prati širenje raka dojke, no nažalost zbog slabe osjetljvosti ne pomaže u ranom otkrivanju raka dojke.

Novi!!: Latinski jezik i Karcinomski antigen 15-3 · Vidi više »

Kardinal

Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.

Novi!!: Latinski jezik i Kardinal · Vidi više »

Kardiokrinum

Kardiokrinum (lat. Cardiocrinum), biljni rod iz porodice ljiljanovki, dio potporodice Lilioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Kardiokrinum · Vidi više »

Karetna želva

Karetna želva (lat. Eretmochelys imbricata) je kritično ugrožena vrsta morskih kornjača koje pripadaju porodici Cheloniidae.

Novi!!: Latinski jezik i Karetna želva · Vidi više »

Karibi

eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.

Novi!!: Latinski jezik i Karibi · Vidi više »

Karijera

građevinskom sektoru. Karijera označava put povezan s radnom okolinom, kojim se postupno dolazi do položaja veće odgovornosti i moći.

Novi!!: Latinski jezik i Karijera · Vidi više »

Karijes

''Caries dentium'' Presjek zuba s tri vrste karijesa: kvarenje u jamicama i brazdama (gore), kvarenje glatke površine (lijevo), kvarenje na korijenu (desno). Karijes (latinski: Caries dentium) jest razgradnja tvrdih zubnih tkiva uzrokovana kiselinama koje u ustima stvaraju bakterije iz zubnog plaka nakupljenog na površini zuba.

Novi!!: Latinski jezik i Karijes · Vidi više »

Kariokarovke

Kariokarovke (lat. Caryocaraceae nom. cons.), manja biljna porodica u redu malpigijolike.

Novi!!: Latinski jezik i Kariokarovke · Vidi više »

Kariopteris

Kariopteris (lat. Caryopteris), biljni rod grmlja iz porodice usnača.

Novi!!: Latinski jezik i Kariopteris · Vidi više »

Karisa

Karisa (lat. Carissa), biljni rod vazdazelenih grmova i manjeg drveća iz porodice zimzelenovki (Apocynaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Karisa · Vidi više »

Karlo II. Kurjaković

Karlo II.

Novi!!: Latinski jezik i Karlo II. Kurjaković · Vidi više »

Karlo III., kralj Franačke

Karlo III.

Novi!!: Latinski jezik i Karlo III., kralj Franačke · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Karlo Veliki · Vidi više »

Karlovo sveučilište u Pragu

Povijesna zgrada Karlovog sveučilišta u Pragu. Karlovo sveučilište u Pragu (češki Univerzita Karlova v Praze, latinski Universitas Carolina Pragensis) je najstarije sveučilište u Srednjoj Europi i jedno vodećih čeških sveučilišta.

Novi!!: Latinski jezik i Karlovo sveučilište u Pragu · Vidi više »

Karmelićani

Red braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela (karmelićani) (lat. Ordo Fratrum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCarm) rimokatolički je crkveni red osnovan u 12. stoljeću. U 15. stoljeću utemeljena je ženska grana, a nakon obnove Terezije Avilske i Ivana od Križa u 16. stoljeću odvojila se grana bosonogih karmelićana i klauzurnih '''bosonogih karmelićanki''' (Ordo Fratrum Carmelitarum Discalceatorum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCD)). Krajem 19. stoljeća Marija Terezija od sv. Josipa utemeljila je karmelićanke Božanskog Srca Isusova (Carmel Divino Core Jesu (DCJ)). Karmelićani se odlikuju velikim štovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom žive i djeluju od osnutka.

Novi!!: Latinski jezik i Karmelićani · Vidi više »

Karmin

Boja karmin. kemijska struktura karmina. Karmin (njem. Karmin od srednjovj. lat. carminium, od arap. qirmiz: skrletan i lat. minium: minij) je prirodno crveno bojilo dobiveno od košenile (osušenih ženki biljnih ušenaca Coccus cacti) izluživanjem njezina obojenoga sastojka, karminske kiseline, vrućom vodom i taloženjem ekstrakta (koncentrata) aluminijevim solima.

Novi!!: Latinski jezik i Karmin · Vidi više »

Karminska kiselina

Karminska kiselina (C22H20O13) crveni je glukozidni hidroksiantrapurin koji se prirodno javlja kod nekih kukaca, kao što su košenil ili košenilska uš, armenski i poljski košenil.

Novi!!: Latinski jezik i Karminska kiselina · Vidi više »

Karni

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Karni (lat.: Carni) su bili pripadnici naroda čiji su jezik i kultura bili srodni Keltima a njihovo se postojanje i djelovanje postavlja u vrijeme od 4.

Novi!!: Latinski jezik i Karni · Vidi više »

Karolinško Carstvo

Karolinško Carstvo (fra. Empire Carolingien, njem. Karolinsches Reich, tal. Impero Carolingio) naziv je za Franačku u razdoblju od 800. do 888. godine, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Karolinško Carstvo · Vidi više »

Karolinzi

Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.

Novi!!: Latinski jezik i Karolinzi · Vidi više »

Karoten

Trodimenzionalni dijagram štapića β-karotena. životinja. prehrane - slanih kozica. Ako se hrane prehranom bez karotena, one postaju bijele. α-karoten. β-karoten γ-karoten δ-karoten Australiji, koriste se za proizvodnju β-karotena. Karoten (C40H56) smjesa je karotena α, β i γ.

Novi!!: Latinski jezik i Karoten · Vidi više »

Karotenoidi

životinja. Žuta i narančasta boja listova u jesen nastaje zbog karotenoida koji su vidljivi nakon što se klorofil razgradi. Karotenoidi (karoten od fr. carotène, od carotte: mrkva) skupina su prirodnih žutih, narančastih i crvenih pigmenata vrlo raširenih u prirodi, posebno u tamnozelenome lisnatom povrću te u žutonarančastome voću i povrću.

Novi!!: Latinski jezik i Karotenoidi · Vidi više »

Karpi

Karpi (latinski: Carpi, grčki: Καρπιανοί, Καρποι) je naziv za narod koji je između 2.

Novi!!: Latinski jezik i Karpi · Vidi više »

Karpobrot

Karpobrot (karpobrotus; lat. Carpobrotus), rod trajnica iz porodice čupavica, rasprostranjen po Australiji i jugu Afrike i Južne Amerike Od 13 vrste, u Hrvatskoj rastu dvije, hotentotski i sabljasti karpobrot.

Novi!!: Latinski jezik i Karpobrot · Vidi više »

Kartaga

Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.

Novi!!: Latinski jezik i Kartaga · Vidi više »

Kartuzijanski red

Kartuzijanski samostan Pleterje u Sloveniji Kartuzijanci (Ordo Cartusiensis (OC)), su rimokatolički monaški red nastao, poput kamaldolijanaca i klinijevaca, reformiranjem pravila benediktinskog reda 1084.

Novi!!: Latinski jezik i Kartuzijanski red · Vidi više »

Kasacija

Riječ kasacija dolazi od latinske imenice cassatio, prema glagolu cassare: poništiti (njemački: Kassation, francuski: cassation).

Novi!!: Latinski jezik i Kasacija · Vidi više »

Kasalpinija

Kasalpinija (lat. Caesalpinia), rod listopadnog ili vazdazelenog, grmlja, drveća ili penjačica iz porodice Leguminosae, nekada uključivan u vlastitu porodicu sapanovke ili sapunovice (Caesalpiniaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Kasalpinija · Vidi više »

Kasija

Kasija (lat. Cassia), rod mahunarki dio podtribusa Cassiinae.

Novi!!: Latinski jezik i Kasija · Vidi više »

Kasijan Imolski

Sveti Kasijan, lat. Sanctus Cassianus, tal. San Cassiano, (Rim, oko 240. – Imola, 13. kolovoza 302./304.), prema kršćanskoj predaji, liječnik, biskup i mučenik.

Novi!!: Latinski jezik i Kasijan Imolski · Vidi više »

Kasijope

C. tetragona'', Nacionalni park Denali, tipična vrsta Kasijope (lat. Cassiope), biljni rod vazdazelenih grmova smješten u vlastitu potporodicu Cassiopoideae dio porodice vrjesovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kasijope · Vidi više »

Kasiopeja (zviježđe)

Kasiopeja (lat. Cassiopeia) je zviježđe sjeverne polutke, nazvano po Kasiopeji, liku iz grčke mitologije.

Novi!!: Latinski jezik i Kasiopeja (zviježđe) · Vidi više »

Kasna antika

Politički zemljovid Europe, Sredozemlja, Saharske Afrike, Bliskog i Srednjeg Istoka, Arabije i zapadne Indije u doba kasne antike. Kasna antika je starovjekovno podrazdoblje periodizacije ljudske povijesti.

Novi!!: Latinski jezik i Kasna antika · Vidi više »

Kasna lojdija

Kasna lojdija (lat. Gagea serotina; sin. Lloydia serotina), lukovičasta trajnica rasprostranjena po velikim dijelovima Euroazije (uključujući i Hrvatsku) i Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Kasna lojdija · Vidi više »

Kasna sremza

Kasna sremza (kasna cremza, američka sremza, crna trešnja, lat. Prunus serotina), korisno američko drvo iz porodice ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kasna sremza · Vidi više »

Kaspar Zehnder

Kaspar Zehnder (Riggisberg, 27. kolovoza 1970.) švicarski je dirigent i flautist.

Novi!!: Latinski jezik i Kaspar Zehnder · Vidi više »

Kaspijski tuljan

Kaspijski tuljan (latinski: Pusa caspica) je vrsta tuljana iz roda Pusa.

Novi!!: Latinski jezik i Kaspijski tuljan · Vidi više »

Kastanopsis

Kastanopsis (lat. Castanopsis), biljni rod iz porodice bukovki iz tropske i suptropske Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Kastanopsis · Vidi više »

Kastavski statut

Kastavski statut je statut grada Kastava iz 1400., pisan hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom.

Novi!!: Latinski jezik i Kastavski statut · Vidi više »

Kastila

Kastila (lat. Castilla), rod drveća u tropskim predjelima Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Kastila · Vidi više »

Kastiljci

Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Kastiljci · Vidi više »

Kastor i Polideuk

Dioskurina novčićima rimskoga cara Maksentija 4. st. Kastor i Polideuk (grč., Kástôr;, Polydeúkês) u grčkoj mitologiji blizanci su, Ledini sinovi te Helenina i Klitemnestrina braća.

Novi!!: Latinski jezik i Kastor i Polideuk · Vidi više »

Katakombe

Pogled u katakombe sv. Kaliksta, Rim. Katakombe sv. Sebastijana,Rim. Katakombe (kasnolatinski), prvotno naziv za lokalitet s ranokršćanskim grobljem kraj današnje crkve sv.

Novi!!: Latinski jezik i Katakombe · Vidi više »

Katalog žena

P.Oxy. XI 1359 fr. 2, 2. stoljeće, Oksirinh) Katalog ženâ (starogrčki Γυναικῶν κατάλογος), Gynaikôn katálogos) ― poznat i kao Eeje ili Ehoje (ἢ οἵη, ē' hoiē) ― jest fragmentarno sačuvana starogrčka epska pjesma koja se u antici pripisivala Heziodu. "Žene" koje se u naslovu spominju zapravo su heroine, od kojih su mnoge vodile ljubav s bogovima te su svojim ljudskim i božanskim ljubavnicima rodile heroje iz grčkoga mita. Za razliku od Homerove Ilijade i Odiseje, koje se usredotočuju na pripovijedanje, Katalog je bio izgrađen na temelju opsežnog sustava genealogija koje proistječu iz svih tih ljubavnih spojeva i, prema riječima Martina Litchfielda Westa, "pokrivao je cijelo herojsko razdoblje". Popisi obiteljskih stabala bili su obogaćeni pričama o mnogim članovima tih obitelji, pa Katalog predstavlja zbirku mitova o herojima upravo onako kako Heziodova Teogonija daje sustavni prikaz grčkoga panteona na temelju genealogija bogova. Većina filologa danas smatra da Katalog nije napisao Heziod, no pitanja o autorstvu nisu umanjila zanimanje za proučavanje književnih, društvenih i povijesnih aspekata ove pjesme. Kao svojevrsno heziodovsko djelo koje se bavi najsitnijim detaljima homerskog svijeta heroja, polubogova, Katalog nudi prijelaz između božanske sfere Teogonije i zemaljskih pitanja Poslova i dana. S obzirom na to da se ova pjesma bavi ne samo herojima, nego i heroinama, ona pruža i određene pokazatelje o tome kako se u vrijeme njezina postanka i afirmacije među publikom gledalo na ulogu i percepciju žene u grčkoj književnosti i društvu. Grčke aristokratske zajednice, kao vladajuća elita, tvrdile su da potječu od heroja opjevanih u epskom pjesništvu; stoga Katalog, budući "genealoški vjerna mapa helenskog svijeta", čuva mnoge informacije o jednom složenom sustavu srodničkih odnosa i hijerarhija koji je zadržao svoj značaj dugo nakon što se arhajsko razdoblje završilo. Mnogi mitovi koji se spominju u Katalogu nisu zabilježeni ni u jednom drugom antičkom izvoru koji posjedujemo, odnosno ili ih nema uopće ili ih nema u obliku u kojem su dani u Katalogu, pa su privlačili posebnu pozornost pisaca i filologa, još od kraja arhajskog doba, pa sve do helenističkog i rimskog razdoblja. Usprkos popularnosti koju je uživala kod učene publike helenističkog svijeta, uključujući i rimski Egipat, pjesma se prestala prepisivati prije no što je mogla prijeći u srednjovjekovnu rukopisnu tradiciju, te njezine fragmente danas nalazimo samo na papirusima i u navodima kod drugih antičkih autora. No, i pored toga, Katalog je osvjedočen mnogo bolje nego većina drugih "izgubljenih" djela, jer oko 1.300 cijelih ili djelomičnih stihova, koliko je sačuvano, predstavlja, prema jednoj procjeni, "između trećine i četvrtine izvorne pjesme". Postoji opsežan materijal koji omogućuje rekonstrukciju pjesme, i to ne samo rekonstrukciju sadržaja, nego i njegove raspodjele, no fragmenatrno stanje tog materijala ostavlja mnoga složena pitanja neriješenim, a u prošlom je stoljeću proizveo nekoliko teza koje su se naposljetku pokazale pogrešnim.

Novi!!: Latinski jezik i Katalog žena · Vidi više »

Katalpa (biljna vrsta)

Katalpa Katalpa (Cigaraš; lat. Catalpa bignonioides) je listopadno drvo iz porodice Bignoniaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Katalpa (biljna vrsta) · Vidi više »

Katalpovke

Katalpovke (lat. Bignoniaceae), biljna porodica u redu medićolike.

Novi!!: Latinski jezik i Katalpovke · Vidi više »

Katanac

Katanac (rezeda, lat. Reseda), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Resedaceae (katančevke).

Novi!!: Latinski jezik i Katanac · Vidi više »

Katančevke

Katančevke (lat. Resedaceae), biljna porodica u redu kupusolike, koja ime dobiva po rodu katanac ili rezeda (Reseda), od kojih je u Hrvatskoj poznat žuti katanac ili žuta rezeda (Reseda lutea), a raste na Velebitu i Biokovu.

Novi!!: Latinski jezik i Katančevke · Vidi više »

Katapult

Replika katapulta. Katapult 1 Mercato San Severino. Replika balista. nosača zrakoplova Katapult (njem. katapult lat. catapulta, grč. ϰαταπέλτης: bacalo, bacač), u vojnoj tehnici, je naziv kojim su stari Grci tijekom antike označavali sve svoje ratne bacačke sprave koje su se upotrebljavale na kopnu i na brodovima.

Novi!!: Latinski jezik i Katapult · Vidi više »

Katarina Aragonska

Katarina Aragonska i Kastiljska (španjolski: Catalina de Aragón y Castilla, engleski: Catherine of Aragon; Alcála de Henares, Španjolska, 16. prosinca 1485. – Kimbolton, 7. siječnja 1536.), engleska kraljica, prva supruga engleskog kralja Henrika VIII. i kćer dvoje najvećih tadašnjih vladara svijeta, Izabele I. Kastiljske i Ferdinanda II. Aragonskog.

Novi!!: Latinski jezik i Katarina Aragonska · Vidi više »

Katarina Parr

Katarina Parr (oko 1512. – Dvorac Sudeley, 7. rujna 1548.) šesta supruga engleskog kralja Henrika VIII.

Novi!!: Latinski jezik i Katarina Parr · Vidi više »

Kató Lomb

Kató Lomb (Pečuh, 8. veljače 1909. — Budimpešta, 9. lipnja 2003.) bila je mađarska prevoditeljica, tumačica i jedna od prvih konferencijskih prevoditeljica na svijetu, hiperpoliglot.

Novi!!: Latinski jezik i Kató Lomb · Vidi više »

Katedrala

Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.

Novi!!: Latinski jezik i Katedrala · Vidi više »

Katedrala (roman)

Katedrala je roman Ive Brešana s elementima znanstvene fantastike.

Novi!!: Latinski jezik i Katedrala (roman) · Vidi više »

Katedrala Svetog Petra i Pavla u Brnu

Katedrala Svetog Petra i Pavla u Brnu Katedrala Svetog Petra i Pavla u Brnu (skraćeno Petrov) nalazi se u gradu Brnu u Češkoj, na vrhu Petrov u središtu grada.

Novi!!: Latinski jezik i Katedrala Svetog Petra i Pavla u Brnu · Vidi više »

Katedrala u Floridi

Katedrala Gospe od Trideset i trojice u Floridi (špa. Catedral Basílica de Florida) je stolna crkva Biskupije Florida Katoličke Crkve u Urugvaju.

Novi!!: Latinski jezik i Katedrala u Floridi · Vidi više »

Katedrala u Puli

Pulska katedrala ili Katedrala Uznesenja Marijina u Puli je jedna od dviju crkvi u kojoj se nalazi sjedište (lat. cathedra) porečko-pulskog biskupa.

Novi!!: Latinski jezik i Katedrala u Puli · Vidi više »

Katedrala u Speyeru

Kraljevska katedrala u Speyeru, službenog imena Katedrala sv.

Novi!!: Latinski jezik i Katedrala u Speyeru · Vidi više »

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, Reggio Calabria

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u gradu Reggio Calabria (tal. Il Duomo di Reggio ili Basilica Cattedrale Metropolitana di Maria Santissima Assunta) najveća je katolička vjerska građevina u južnotalijanskoj regiji Kalabriji i stolna crkva nadbiskupije Reggio Calabria-Bova (lat. Archidioecesis Rheginensis-Bovensis).

Novi!!: Latinski jezik i Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, Reggio Calabria · Vidi više »

Katedralna škola

Norveškoj. ''Katedralskole'' danas ima status srednje škole. Prve katedralne škole osnovane su u ranom srednjem vijeku kao središta naprednoga obrazovanja, a mnoge od njih su se kasnije razvile u srednjovjekovna sveučilišta.

Novi!!: Latinski jezik i Katedralna škola · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Katoličanstvo · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Latinski jezik i Katolička Crkva · Vidi više »

Katolička Crkva u Hrvatskoj

Katolička Crkva u Hrvatskoj najbrojnija je kršćanska i općenito vjerska zajednica u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Katolička Crkva u Hrvatskoj · Vidi više »

Katolička Crkva u Poljskoj

Katolička crkva u Poljskoj je najveća vjerska zajednica u Poljskoj, podjeljena je na 14 biskupija, 27 nadbiskupija i vojni ordinarij.

Novi!!: Latinski jezik i Katolička Crkva u Poljskoj · Vidi više »

Katolički bogoslovni fakultet u Splitu

Katolički bogoslovni fakultet u Splitu (lat. Facultas Theologiae Catholicae), visoko teološko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu koije obrazuje svećeničke i bogoslovne kadrove.

Novi!!: Latinski jezik i Katolički bogoslovni fakultet u Splitu · Vidi više »

Katolički list

Katolički list bio je hrvatski katolički tjednik.

Novi!!: Latinski jezik i Katolički list · Vidi više »

Katolički list zagrebački

Katolički list zagrebački bio je hrvatski katolički tjednik.

Novi!!: Latinski jezik i Katolički list zagrebački · Vidi više »

Katoličko sveučilište u Montevideu

Glavna zgrada Katoličkog sveučilišta u Montevideu. Katoličko sveučilište u Montevideu ili često i Urugvajsko katoličko sveučilište (špa. Universidad Católica del Uruguay) katoličko je sveučilište koje su 1985. godine otvorili isusovci (jezuiti) u Montevideu.

Novi!!: Latinski jezik i Katoličko sveučilište u Montevideu · Vidi više »

Katonovo pravilo

Katonovo pravilo (latinski: regula Catoniana) je pravno pravilo kojim je određeno da pravni poslovi koji su ništavni u nastanku ne mogu tijekom vremena postati valjani.

Novi!!: Latinski jezik i Katonovo pravilo · Vidi više »

Katsura drvo

Katsura drvo (lat. Cercidiphyllum), maleni biljni rod ukrasnog drveća koji čini samostalnu porodicu Cercidiphyllaceae, red kamenikolike.

Novi!!: Latinski jezik i Katsura drvo · Vidi više »

Kattegat

Kattegat (švedski i danski: Kattegatt) je morski tjesnac koji razdvaja teritorij Danske i Švedske te zajedno sa Skagerrakom na sjeveru povezuje Sjeverno i Baltičko more.

Novi!!: Latinski jezik i Kattegat · Vidi više »

Kaufmannov slijepac

Kaufmannov slijepac (latinski: Anophthalmus kaufmanni), Narodne novine, pristupljeno 24.

Novi!!: Latinski jezik i Kaufmannov slijepac · Vidi više »

Kaurijska jela

Kaurijska jela (agatis, lat. Agathis), rod korisnog drveća iz porodice araukarijevki (Araucariaceae) raširen po Maleziji, Australiji i Novom Zelandu (Sjeverni otok).

Novi!!: Latinski jezik i Kaurijska jela · Vidi više »

Kauzalnost

centripetalno ili ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. zakon očuvanja količine gibanja. Kauzalnost (srednjovjekovni lat. causalitas: uzročnost, od lat. causa: uzrok) je ono što biva po uzrocima, slijed od uzroka na posljedicu ili učinak, bez obzira na moguću svrhovitost.

Novi!!: Latinski jezik i Kauzalnost · Vidi više »

Kava (biljni rod)

Kava (lat. Coffea), biljni rod iz porodice broćevki s preko 120 vrsta korisnih grmova.

Novi!!: Latinski jezik i Kava (biljni rod) · Vidi više »

Kaverne

Kaverne (od lat. caverna što znači pećina, rupa, špilja, šupljina ili prazno mjesto) su podzemni krški oblici koji nemaju kontakt s površinom.

Novi!!: Latinski jezik i Kaverne · Vidi više »

Kavitacija

Brodski vijak (pokus u vodenom tunelu) na kojem se pojavljuje kavitacija. Mlaz fluida velike brzine djeluje na čvrstu površinu. Oštećenje od kavitacije na ploči ventila (hidraulička pumpa s aksijalnim klipom). Venturijeva cijev: tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi (1) je viši nego u drugoj (2), a brzina fluida "1" je niža u mjernoj točki "2", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". umora materijala i katastrofalnog kvara. crpku (pumpu). centrifugalne sisaljke. Način rada crpke. dizelskim motorima. mlijeka služi za duže čuvanje mlijeka. Bubrežni kamenac veličine 8 milimetara. Kod dupina kavitacija može oštetiti kožu. Rak " pištolj " razvio je takva kliješta, čije "škljocanje" izaziva lokalni kavitacijski udar, kojim ubija manje ribe. Rak " ravnokrilac " koristi kavitaciju da ošamuti, smrvi i tako otvori školjke kojima se hrani. Kavitacija (njem. Kavitation, engl., franc. cavitation, prema kasnolat. cavitas, od lat. cavus: šupalj, prazan) je šupljina, praznina ili prazan prostor.

Novi!!: Latinski jezik i Kavitacija · Vidi više »

Kavkaska Albanija

Albanija (latinski: Albānia, grčki: Ἀλβανία, Albanía,James Stuart Olson. An Ethnohistorical Dictionary of the Russian and Soviet Empires. staro armenski Աղուանք Ałuankʿ (Aguank), partski: Ardhan, srednjoperzijski: Arran; gruzijski: რანი, Rani); obično se naziva Kavkaska Albanija je naziv za povijesnu regiju u istočnom Kavkazu, koja je postojala na teritoriju današnjeg Azerbajdžana i djelomično u južnom Dagestanu.

Novi!!: Latinski jezik i Kavkaska Albanija · Vidi više »

Kćeri Marije Pomoćnice

200px sv. Marije Dominike Mazzarello. Sestre salezijanke (1879.) Glazbeni odgoj djece u indijskomu Velloreu (1938.) Briga za bolesnike u indijskomu Madrasu (1938.) Družba sestara Kćeri Marije Pomoćnice (tal. Figlie di Maria Ausiliatrice, skr. FMA i F.M.A., lat. Congregatio Filiarum Mariae Auxiliatricis), poznate i kao Don Boscove salezijanke (tal. Salesiane di Don Bosco), Sestre salezijanke, Don Boscove sestre ili Sestre salezijanke sv.

Novi!!: Latinski jezik i Kćeri Marije Pomoćnice · Vidi više »

Kežmarok

Kežmarok (mađ. Késmárk, njem. Kesmark/Käsmark, polj. Kieżmark, lat. Kesmarkium) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Latinski jezik i Kežmarok · Vidi više »

Kefalotus

Kefalotus (lat. Cephalotus nom. cons.), monotipski biljni rod koji čini samostalnu porodicu Cephalotaceae, dio reda Ceceljolike (Oxalidales).

Novi!!: Latinski jezik i Kefalotus · Vidi više »

Keith O'Brien

Keith Michael Patrick O'Brien (17. ožujka 1938. – 19. ožujka 2018.), bio je škotski rimokatolički kardinal.

Novi!!: Latinski jezik i Keith O'Brien · Vidi više »

Kelreuterija

Kelreuterija (kelrajterija, drvo lampion, lat. Koelreuteria), manji biljni rod listopadnog drveća porodice sapindovki (Sapindaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Kelreuterija · Vidi više »

Kelvin Edward Felix

Kelvin Edward Cardinal Felix (Roseau, 15. veljače 1933.), je svetolucijski rimokatolički kardinal i nadbiskup emeritus Castriesa.

Novi!!: Latinski jezik i Kelvin Edward Felix · Vidi više »

Kemijska peć (zviježđe)

Kemijska peć (Latinski Fornax) je zviježđe južnog neba koje je 1763.

Novi!!: Latinski jezik i Kemijska peć (zviježđe) · Vidi više »

Kemijski simboli

Kemijski simboli su dogovoreni međunarodni znakovi za kemijske elemente.

Novi!!: Latinski jezik i Kemijski simboli · Vidi više »

Kennedia

Kenedija (lat. Kennedia nom. cons.), biljni rod iz poorodice mahunarki raširen po Australiji i Tasmaniji.

Novi!!: Latinski jezik i Kennedia · Vidi više »

Kensicija

Kensicija (lat. Erepsia pillansii, sin. Kensitia pillansii), južnoafrički grm iz porodice čupavica.

Novi!!: Latinski jezik i Kensicija · Vidi više »

Kerč

Kerč (ukrajinski: Керч, ruski: Керчь) je lučki grad u Autonomnoj republici Krim u Ukrajini (de jure) i Rusiji (de facto) od 145 265 stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Kerč · Vidi više »

Kerbera

Kerbera (lat. Cerbera), maleni biljni rod iz porodice Zimzelenovki (Apocynaceae kojemu pripada 6 vrsta vazdazelenog grmlja i drveća raširenih po jugoistočnoj Aziji, Australiji, Oceaniji, Sejšelima i Madagaskaru. Vrste ovoga roda su otrovne, a pripada joj i vrsta samoubilačko drvo (Cerbera odollam), jedna je od pet najotrovnijih biljaka na svijetu, a društvo joj u tome prave i ricinus (Ricinus communis), oleander ili oleandar (Nerium oleander), rakovo oko (Abrus precatorius) i kukuta (Conium). Neke od ovih biljaka sadrže snažan srčani otrov Cerberin, za kojega je ustanovljeno da je uzročnik polovice trovanja u indijskoj državi Kerala.

Novi!!: Latinski jezik i Kerbera · Vidi više »

Kerija (biljni rod)

Kerija (zakulja; lat. Kerria), monotipski rod trajnica iz porodice Rosaceae, dio reda Rosales.

Novi!!: Latinski jezik i Kerija (biljni rod) · Vidi više »

Kermesovke

Kermesovke (lat. Phytolaccaceae), biljna porodica u redu klinčićolike, koja se sastoji od 5 rodova, nekada od 13 s preko 50 vrsta biljaka, drveća, grmova i zeljastog bilja.

Novi!!: Latinski jezik i Kermesovke · Vidi više »

Kerteszov slijepac

Kerteszov slijepac (latinski: Anophthalmus kertecsi ili Anophthalmus kerteczi), Narodne novine, pristupljeno 25.

Novi!!: Latinski jezik i Kerteszov slijepac · Vidi više »

Kerubin

Evi ulaz u Eden, Padova, 14. stoljeće Kerubin ili kerub (heb. כְּרוּב, asir. ܟܪܘܒܐ, lat. cherubus), prema religijskom vjerovanju, duhovno biće koje se spominje u Bibliji.

Novi!!: Latinski jezik i Kerubin · Vidi više »

Kesogubica

Kesogubica (papučica, krasnica, kalceolarija lat. Calceolaria), veliki biljni rod jednogodišnjih biljaka, trajnica, polugrmova i grmlja koji je nekada bio uključivan u porodicu strupnikovki (Scrophulariaceae), a danas u vlastitu porodicu Calceolariaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kesogubica · Vidi više »

Kičica

Kičica (stozlatnik, lat. Centaurium), biljni rod kojemu pripada tridesetak vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice sirištarki.

Novi!!: Latinski jezik i Kičica · Vidi više »

Kišna glista

Kišna glista ili gujavica (lat. Lumbricus terrestris) pripada maločetinašima.

Novi!!: Latinski jezik i Kišna glista · Vidi više »

Kišni ljiljan

Kišni ljiljan (vjetroviti cvijet, zefir cvijet, lat. Zephyranthes), biljni rod iz porodice zvanikovki kojemu pripada osamdesetak vrsta lukovičastih trajnica iz Sjeverne i Južne Amerike, odakle su uvezeni i po drugim kontinetima.

Novi!!: Latinski jezik i Kišni ljiljan · Vidi više »

Kišno drvo

Kišno drvo (lat. Samanea), manji biljni rod s pet proznatih vrsta korisnog drveća iz porodice Fabaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kišno drvo · Vidi više »

Kišobranasta jela

Kišobranasta jela (Japanska pršljenka, pršljenka, lat. Sciadopitys), monotipski rod koji čini samostalnu porodicu Sciadopityaceae, red borolike.

Novi!!: Latinski jezik i Kišobranasta jela · Vidi više »

Kigelija

Kigelija (salama-drvo, lat. Kigelia), monotipski biljni rod iz porodice katalpovki, čiji je jedini predstavnik, Kigelia africana, drvo poznato kao salama–drvo iz tropske Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Kigelija · Vidi više »

Kihanje

Kihanje Kihanje (lat. sternutatio) poluautonomno je, konvulzivno izbacivanje zraka iz pluća kroz nos i usta, obično uzrokovano prisustvom stranih čestica i iritantantima nosne sluznice.

Novi!!: Latinski jezik i Kihanje · Vidi više »

Kijakovke

Kijakovke (lat. Zamiaceae), biljna porodica u redu Cikadolike (Cycadales).

Novi!!: Latinski jezik i Kijakovke · Vidi više »

Kijevska Rus'

Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.

Novi!!: Latinski jezik i Kijevska Rus' · Vidi više »

Kikiriki

Kikiriki (arahid, lat. Arachis hypogaea) je biljna vrsta u porodici mahunarki (Fabaceae) a potječe iz Južne Amerike, Meksika i Srednje Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Kikiriki · Vidi više »

Kikiriki (biljni rod)

Kikiriki Kikiriki (lat. Arachis), biljni rod iz porodice mahunarki raširen po Južnoj Americi, dok je njezina glavna vrsta Arachis hypogaea uvezena po ostalim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Kikiriki (biljni rod) · Vidi više »

Kila

Kila ili hernija (lat. hernia) je naziv za protruziju organa ili fascije organa kroz stijenku šupljine u kojoj se nalazi.

Novi!!: Latinski jezik i Kila · Vidi više »

Kilavica

Kilavica (lat. Herniaria), rod puzećeg jednogodišnjeg raslinja do trajnica iz porodice klinčićevki (Caryophyllaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Kilavica · Vidi više »

Kim (biljni rod)

Kim (lat. Carum), biljni rod iz porodice štitarki kojemu pripada 23 vrste dvogodišnjih biljaka, od kojkih je najpoznatiji pitomi kim (Carum carvi).

Novi!!: Latinski jezik i Kim (biljni rod) · Vidi više »

Kim Yuna

Kim Yuna (hangul: 김연아) (Bucheon, 5. rujna 1990.) je južnokorejska klizačica u umjetničkom klizanju.

Novi!!: Latinski jezik i Kim Yuna · Vidi više »

Kimajuće ptičje mlijeko

Kimajuće ptičje mlijeko (lat. Ornithogalum nutans), biljna vrsta iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kimajuće ptičje mlijeko · Vidi više »

Kimajući mekuš

Kimajući mekuš (poniknuti mekuš, lat. Melica nutans), vrsta trajnice iz roda mekuš ili suzica (Melica).

Novi!!: Latinski jezik i Kimajući mekuš · Vidi više »

Kinematika

Kinematika (franc. cinématique, prema grč. ϰίνημα, genitiv ϰıνηματος: gibanje) je grana mehanike koja proučava gibanje (kretanje) tijela, bez obzira na njegove uzroke (sila).

Novi!!: Latinski jezik i Kinematika · Vidi više »

Kineska dvokrilka

Kineska dvokrilka (dipteronija, lat. Dipteronia) rod uresnog grmlja iz nekadašnje porodice javorovki (Aceraceae), danas tribus u porodici Sapindaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kineska dvokrilka · Vidi više »

Kineska glicinija

Kineska glicinija (lat. Wisteria sinensis), grmasta penjačica iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Kineska glicinija · Vidi više »

Kineska jesetra

Kineska jesetra (lat. Acipenser sinensis), kritično je ugrožena vrsta roda Acipenser.

Novi!!: Latinski jezik i Kineska jesetra · Vidi više »

Kineska livistona

Kineska livistona (lat. Livistona chinensis) je izuzetno dekorativna vrsta koja naraste do visine od 10 m. Zbog svoje otpornosti na temperaturu do -11°C prikladna je za cijelu jadransku obalu.

Novi!!: Latinski jezik i Kineska livistona · Vidi više »

Kineska metasekvoja

Kineska metasekvoja (lat. Metasequoia glyptostroboides) vrsta je drveća iz porodice Cupressaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kineska metasekvoja · Vidi više »

Kineska pistacija

Kineska pistacija (lat. Pistacia chinensis), bjelogorično drvo iz roda pistacija, porodica rujevki.

Novi!!: Latinski jezik i Kineska pistacija · Vidi više »

Kineska tisa

Kineska tisa (lat. Taxus wallichiana, sin. Taxus celebica), kineska tisa je veliki, ukrasni zimzeleni grm ili stablo iz porodice tisovki (Taxaceae), rašireno u Kini na visinama do 900 metara (3000 stopa).

Novi!!: Latinski jezik i Kineska tisa · Vidi više »

Kineska veslokljunka

Kineska veslokljunka (lat. Psephurus gladius), monotipski rod riba iz porodice veslokljunki, dio reda jesetrovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kineska veslokljunka · Vidi više »

Kineski čajevac

Kineski čajevac (lat. Camellia sinensis), korisni vazdazeleni grm iz porodice čajevki čija je postojbina jugoistočna i južna-središnja Kina.

Novi!!: Latinski jezik i Kineski čajevac · Vidi više »

Kineski šaš

Kineski šaš (lat. Miscanthus) rod trajnica iz porodice trava raširen po raširena po Ruskom dalekom istoku, tropskoj Aziji, pacifiku i dijelovima Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Kineski šaš · Vidi više »

Kineski bijeli bor

Kineski bijeli bor (lat. Pinus armandii) vrsta je bora podrijetlom iz Kine.

Novi!!: Latinski jezik i Kineski bijeli bor · Vidi više »

Kineski crveni bor

Kineski crveni bor (Massonov bor; lat. Pinus massoniana; kineski: 馬尾松) je vrsta bora, nativna na Tajvanu i u širokom području središnje i južne Kine, uključujući Hong Kong i sjeverni Vijetnam.

Novi!!: Latinski jezik i Kineski crveni bor · Vidi više »

Kineski dud

''M. tricuspidata'', stablo Kineski dud (kineska murva, lat. Maclura tricuspidata; sin. Cudrania tricuspidata) biljka je iz porodice Moraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kineski dud · Vidi više »

Kineski kalendar

Kineski kalendar je lunisolarni kalendar koji se koristi u Kini, a s nekim modifikacijama, i još nekim zemljama Dalekog istoka.

Novi!!: Latinski jezik i Kineski kalendar · Vidi više »

Kineski riječni dupin

Kineski riječni dupin (kineski jezerski dupin, Jangce dupin; lat. Lipotes vexillifer), vrsta riječnih dupina koji živio isključivo u velikoj kineskoj rijeci Jangce i njenim pritocima.

Novi!!: Latinski jezik i Kineski riječni dupin · Vidi više »

Kineski tulipanovac

Kineski tulipanovac (lat. Liriodendron chinense), vrsta drveta iz porodice magnolijevki, jedna je od dvije vrste u rodu tulipanovca.

Novi!!: Latinski jezik i Kineski tulipanovac · Vidi više »

Kinolin

Kinolin (kin + lat. oleum: ulje) je tercijarna organska baza, C9H7N, građena od aneliranih (združenih) prstenova benzena i piridina (benzopiridin), bezbojna uljasta tekućina karakteristična mirisa.

Novi!!: Latinski jezik i Kinolin · Vidi više »

Kinolinsko žutilo

Kinolinsko žutilo, kinolinsko žuto ili kinolinska žuta je umjetno žuto bojilo (indeks boje C.I. 47005), natrijeva sol disulfonske kiseline, dodatak hrani ili prehrambeni aditiv označen E-brojem E104.

Novi!!: Latinski jezik i Kinolinsko žutilo · Vidi više »

Kipar (zviježđe)

Kipar (lat. Sculptor) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Kipar (zviježđe) · Vidi više »

Kiparstvo

Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.

Novi!!: Latinski jezik i Kiparstvo · Vidi više »

Kiprej

Kiprej (lat. Chamaenerion), rod trajnica iz porodice vrbolikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kiprej · Vidi više »

Kir Veliki

Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Kir Veliki · Vidi više »

Kirkia

Kirkia (lat. Kirkia), maleni biljni rod koji čine samostalnu porodicu Kirkiaceae, dio reda Sapindales.

Novi!!: Latinski jezik i Kirkia · Vidi više »

Kirurgija

Kirurgija (od grčkog: χειρουργική, i latinskog: chirurgiae, što znači "rad rukom") je grana medicine koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike na pacijentima da bi istražila i/ili tretirala patološka stanja kao što su bolesti ili ozljede, a u svrhu poboljšanja tjelesnih funkcija ili vanjskog izgleda.

Novi!!: Latinski jezik i Kirurgija · Vidi više »

Kirurgija katarakte

Operacija katarakte je uklanjanje očne leće na kojoj se razvila katarakta.

Novi!!: Latinski jezik i Kirurgija katarakte · Vidi više »

Kisela lastreja

Kisela lastreja (glatka paprat, lat. Gymnocarpium dryopteris), vrsta papratnjače iz porodice Cystopteridaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kisela lastreja · Vidi više »

Kiseli ruj

Kiseli ruj (runjavi ruj, rujevina kisela, lat.Rhus typhina) je omanje stablo iz porodice (rujevke) Anacardiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kiseli ruj · Vidi više »

Kiseličasti dvornik

Kiseličasti dvornik (uzlati dvornik, veliki lisac, lat. Persicaria lapathifolia, sin. Polygonum lapathifolium), jednogodišnji širokolisni korov iz porodice dvornikovki, nekada uključivan u rod dvornika (Polygonum).

Novi!!: Latinski jezik i Kiseličasti dvornik · Vidi više »

Kiselo drvo

Kiselo drvo (lat. Oxydendrum), biljni rod iz porodice vrjesovki čiji je jedini predstavnik listopadno stablo Oxydendrum arboreum, lokalno je poznato pod imenom sourwood, zbog kiselog okusa lista.

Novi!!: Latinski jezik i Kiselo drvo · Vidi više »

Kit (zviježđe)

Kit (lat. Cetus) je zviježđe vidljivo na sjevernoj polutci za vrijeme zime.

Novi!!: Latinski jezik i Kit (zviježđe) · Vidi više »

Kit perajar

Kit perajar (lat. Balaenoptera physalus) je jedna vrsta brazdastih kitova.

Novi!!: Latinski jezik i Kit perajar · Vidi više »

Kitaš

Kitaš (lat. Heteropogon), rod trajnica iz porodice trava iz Europe i tropske i suptropske Azije, Amerike i Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Kitaš · Vidi više »

Kitnjasta presličica

Kitnjasta presličica (balučka, lužanjica, lat. Leopoldia comosa, sin. Muscari comosum) lukovičasta je biljka iz porodice šparogovki, rod Leopoldia, nekada uključivana u rod Muscari.

Novi!!: Latinski jezik i Kitnjasta presličica · Vidi više »

Kitopsina

Kitopsina (lat. Rhincodon typus) je vrsta morskih pasa, najveća živuća riba na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Kitopsina · Vidi više »

Kitovi

Kitovi (lat. Cetacea) su infrared sisavaca koji ima više od 80 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Kitovi · Vidi više »

Kitovi usani

Kitovi usani (lat. Mysticeti) čine jedan od dvije postojeće natporodice kitova (Cetacea).

Novi!!: Latinski jezik i Kitovi usani · Vidi više »

Kitovi zubani

Kitovi zubani (lat. Odontoceti) su jedan od dva podreda kitova (Cetacea).

Novi!!: Latinski jezik i Kitovi zubani · Vidi više »

Kivano krastavac

Kivano krastavac (kiwano, lat. Cucumis metulifer) vrsta je biljke iz porodice Cucurbitaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kivano krastavac · Vidi više »

Kladantus

Kladantus (lat. Cladanthus), rod glavočika, dio podtribusa Santolininae.

Novi!!: Latinski jezik i Kladantus · Vidi više »

Klajtonija

Klajtonija (lat. Claytonia), biljni rod raširen po gotovo cijeloj Sjevernoj Americi, istočnoj Rusiji i kraju između Kaspijskog jezera i Mongolije.

Novi!!: Latinski jezik i Klajtonija · Vidi više »

Klanjateljice Krvi Kristove

Družba Klanjateljica Krvi Kristove (lat. Sorores Adoratrices Pretiossimi Sanguinis, oznaka A.S.C.) ženski je katolički crkveni red koji je osnovala sv.

Novi!!: Latinski jezik i Klanjateljice Krvi Kristove · Vidi više »

Klapa Galluna

Klapa Galluna je dalmatinska ženska klapa iz Imotskog.

Novi!!: Latinski jezik i Klapa Galluna · Vidi više »

Klarise

Svetu Klaru Asišku i pripadnice reda Klarise (Redovnice drugoretkinje sv. Franje Asiškoga, Red sv. Klare; lat. Moniales secundi ordinis S. Francisci Assisiensis, Ordo S. Clarae) su rimokatolički ženski kontemplativni i klauzurni crkveni red.

Novi!!: Latinski jezik i Klarise · Vidi više »

Klarkija

Klarkija (lat. Clarkia), biljni rod iz porodice vrbolikovke kojemu pripada četrdesetak vrsta jednogodišnjeg raslinja sa zapada Sjeverne i juga Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Klarkija · Vidi više »

Klasasta čestoslavica

Klasasta čestoslavica (klasasti paprotivak, lafendija divja; lat. Veronica spicata) zeljasta trajnica iz porodice Plantaginaceae rasprostranjena po Euroaziji, uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Klasasta čestoslavica · Vidi više »

Klasasta habulica

Klasasta habulica (naliep klasnasti, vučji korijen, resnik, crnuša, lat. Actaea spicata), vrsta je naliepa ili habulice, otrovne trajnice raširene po Europi na istok do zapadnog Sibira i Irana.

Novi!!: Latinski jezik i Klasasta habulica · Vidi više »

Klasična filologija

Klasična filologija je humanistička znanstvena disciplina koja proučava jezik, književnost, povijest, filozofiju, umjetnost i druge aspekte grčkog i rimskog svijeta tijekom perioda koji je poznat pod nazivom "antika" i koji je trajao od početaka grčke pismenosti do kraja 5.

Novi!!: Latinski jezik i Klasična filologija · Vidi više »

Klasična fizika

fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Latinski jezik i Klasična fizika · Vidi više »

Klaudija Sedar

prekomurske knjige ''Mali katechismus'' (1715.); 7. listopada 2015. Klaudija Sedar (Murska Sobota, 13. svibnja, 1980.) slovenska je latinistica i opća jezikoslovka.

Novi!!: Latinski jezik i Klaudija Sedar · Vidi više »

Klaudije

Klaudije Klaudije, lat. Tiberius Claudius Caesar Augustus Germanicus, (Lugdunum, 1. kolovoza 10. pr. Kr. - Rim, 13. listopada 54.) bio je rimski car od 41. godine Klaudije se rodio za vrijeme konzulovanja Jula Antonija i Fabija Afrikanca prvog dana mjeseca kolovoza u Lugdunumu.

Novi!!: Latinski jezik i Klaudije · Vidi više »

Klaudije Klaudijan

Klaudije Klaudijan (latinski: Claudius Claudianus; oko 370. – oko 404.) bio je kasnoantički grčki pjesnik koji je pisao na latinskom, poznat prije svega kao dvorski pjesnik zapadnorimskog cara Honorija.

Novi!!: Latinski jezik i Klaudije Klaudijan · Vidi više »

Klaudije Ptolemej

geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.

Novi!!: Latinski jezik i Klaudije Ptolemej · Vidi više »

Klaustar

franjevačkog samostana u Dubrovniku.Klaustar (lat. claustrum - claudere: zatvoriti) element je samostanske arhitekture nastao izravno iz rimskoga peristilnog tipa ladanjske vile; pravokutno unutarnje dvorište obično okruženo trijemovima na stupovima, naslonjeno jednom stranom na crkvu, dok ostale zatvaraju samostanske zgrade.

Novi!!: Latinski jezik i Klaustar · Vidi više »

Klaustrofobija

Klaustrofobija (lat. claustrum „kavez“, starog. φόβος phóbos „strah“, „fobija“) predstavlja anksiozni poremećaj straha od zatvorenog ili uskog prostora.

Novi!!: Latinski jezik i Klaustrofobija · Vidi više »

Klejera

Klejera (lat. Cleyera), biljni rod iz porodice Pentaphylacaceae kojemu pripada dvadesetak vrsta grmlja i drveća u istočnoj Aziji, od Himalaja do Japana, te u Meksiku i Srednjoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Klejera · Vidi više »

Klejstokaktus

Klejstokaktus (lat. Cleistocactus), rod kaktusa iz Bolivije, Argentine i Paragvaja.

Novi!!: Latinski jezik i Klejstokaktus · Vidi više »

Klement I.

Klement I., papa od 92. do 98. Naziva se još i Klement Rimski jer je bio Rimljanin židovskog podrijetla, a ubraja se među apostolske oce.

Novi!!: Latinski jezik i Klement I. · Vidi više »

Klement IX.

Klement IX., lat. Clemens PP.

Novi!!: Latinski jezik i Klement IX. · Vidi više »

Klement VIII.

Klement VIII., lat. Clemens PP.

Novi!!: Latinski jezik i Klement VIII. · Vidi više »

Klement X.

Klement X., lat. Clemens PP.

Novi!!: Latinski jezik i Klement X. · Vidi više »

Klement XI.

Klement XI., lat. Clemens PP.

Novi!!: Latinski jezik i Klement XI. · Vidi više »

Klement XII.

Klement XII., lat. Clemens PP.

Novi!!: Latinski jezik i Klement XII. · Vidi više »

Klement XIII.

Klement XIII., lat. Clemens PP.

Novi!!: Latinski jezik i Klement XIII. · Vidi više »

Klement XIV.

Klement XIV. lat. Clemens PP.

Novi!!: Latinski jezik i Klement XIV. · Vidi više »

Klen

Klen (poljski javor, lat. Acer campestre) prirođeni je javor gotovo čitave Europe, sjevera južne Engleske (gdje je i jedini prirođeni javor), Danske, Poljske i Bjelorusije, kao i Jugozapadne Azije od Turske do Kavkaza, te Sjeverne Afrike u planinama Atlas.

Novi!!: Latinski jezik i Klen · Vidi više »

Kler

Kler je u suvremenom govoru skupni naziv za katoličko svećenstvo (klir za pravoslavno svećenstvo), Hrvatski jezični portal, pristupljeno 30.

Novi!!: Latinski jezik i Kler · Vidi više »

Kletra

Kletra (lat. Clethra), rod od sedamdesetak vrsta grmlja i drveća iz porodice koja je po njemu dobila ime, Clethraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kletra · Vidi više »

Kletva kralja Zvonimira

Kralj Dmitar Zvonimir (1075. – 1089.) Kletva kralja Zvonimira, hrvatska srednjovjekovna legenda o nasilnoj smrti hrvatskog kralja Zvonimira (1075. – 1089.) nastala vjerojatno tijekom 14. stoljeća kada su ugarsko i hrvatsko prijestolje preuzeli Anžuvinci, članovi napuljske obitelji porijeklom iz Francuske.

Novi!!: Latinski jezik i Kletva kralja Zvonimira · Vidi više »

Klinača

Klinača (lat. Gomphocarpus), biljni rod trajnica i grmova iz porodice zimzelenovki (potporodica svileničevki), rasprostranjen po tropskoj i južnoj Africi, Na popisu je 21 vrsta, od toga samo jedna u Hrvatskoj, grmasta klinača, G. fruticosus.

Novi!!: Latinski jezik i Klinača · Vidi više »

Klinai

Nacionalnog arheološkog muzeja u Ateni. Klinai (starogrčki za kauče; jednina klinē), poznat na latinskom kao lectus triclinaris, bili su vrsta drevnog namještaja kojeg su stari Grci koristili u svojim simpozijima, a stari Rimljani u svojim nešto drugačijim druženjima.

Novi!!: Latinski jezik i Klinai · Vidi više »

Klinčac šiljastolistni

Šiljastolistni klinčić (narodni naziv klinčac šiljastolistni; lat. Dianthus serotinus), biljna vrsta iz porodice klinčićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Klinčac šiljastolistni · Vidi više »

Klinčić

Klinčić (karanfilovac, latinski: Syzygium aromaticum) je tropsko zimzeleno drvo visoko od 8 do 12 metara, od kojeg se sušenjem cvjetnih palica dobiva aromatični začin.

Novi!!: Latinski jezik i Klinčić · Vidi više »

Klinčićevke

Klinčićevke (karanfilovke; lat. Caryophyllaceae), velika biljna porodica sa stotinu rodova raširena po svim kontinentima, značajno prisutna i holarktičkom području.

Novi!!: Latinski jezik i Klinčićevke · Vidi više »

Klinčićolike

Klinčićolike (lat. Caryophyllales) je botanički naziv za red biljaka iz razreda Magnoliopsida, jedini u nadredu Caryophyllanae.

Novi!!: Latinski jezik i Klinčićolike · Vidi više »

Klintonija

Klintonija (lat. Clintonia), rod uresnih trajnica iz porodice ljiljanovki, smješten u potporodicu Medeoloideae.

Novi!!: Latinski jezik i Klintonija · Vidi više »

Klipasti muhar

Klipasti muhar (lat. Setaria italica), jednosupnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Klipasti muhar · Vidi više »

Kljenuti ličnog živca

Klijenut ličnog živca (lat. nervus facialis) je paraliza bilo koje strukture koju je inervirao lični živac.

Novi!!: Latinski jezik i Kljenuti ličnog živca · Vidi više »

Ključ kralja Salomona

"Veliki pentakl" pronađen u rukopisu "Ključ kralja Salomona" iz 17. stoljeća. Ključ kralja Salomona (lat. Clavicula Salomonis, heb. Mafteah Shelomoh) je grimorij ili knjiga magije pripisana židovskom kralju Salomonu.

Novi!!: Latinski jezik i Ključ kralja Salomona · Vidi više »

Kljunasti kitovi

Kljunasti kitovi (lat. Ziphiidae) su jedna od porodica kitova zubana.

Novi!!: Latinski jezik i Kljunasti kitovi · Vidi više »

Kljunčice

Kljunčice (lat. Caproidae), malena porodica morskih riba (pisces) raširenih u sva tri oceana.

Novi!!: Latinski jezik i Kljunčice · Vidi više »

Kljunorošci

Kljunorošci (lat. Bucerotidae) su porodica ptica iz reda Bucerotiformes, nekada klasificirane u red modrivrana iz kojih su izdojene zajedno s porodicom Bucorvidae.

Novi!!: Latinski jezik i Kljunorošci · Vidi više »

Klokoč

Klokoč (pisano drvo; lat. Staphylea), biljni rod iz porodice Klokočevki (Staphyleaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Klokoč · Vidi više »

Klokočevke

Klokočevke (lat. Staphyleaceae nom. cons.), biljna porodica iz reda Crossosomatales u koju je nekada uključivan veći broj rodova, od kojih se danas mnogi navode kao sinonimi.

Novi!!: Latinski jezik i Klokočevke · Vidi više »

Klorofil

algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine. Klorofil ili biljno zelenilo je zeleni biljni pigment, nužan u procesu fotosinteze, smješten u kloroplastima (plastidi), u svim zelenim dijelovima biljke.

Novi!!: Latinski jezik i Klorofil · Vidi više »

Kluzija

Kluzija (lat. Clusia), biljni rod iz porodice kluzijevki.Blizu 290 priznatih vrsta vazdazelenog grmlja i drveća u tropskoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Kluzija · Vidi više »

Kluzijevke

Kluzijevke (lat. Clusiaceae nom. cons., stariji naziv Guttiferae), biljna porodica u redu malpigijolike (Malpighiales) koja je dobila ime po rodu kluzija (Clusia).

Novi!!: Latinski jezik i Kluzijevke · Vidi više »

Kmetstvo

Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.

Novi!!: Latinski jezik i Kmetstvo · Vidi više »

Kneževina Antiohija

Kneževina Antiohija bila je križarska država koja je postojala na području današnje sjeverne Sirije i južne Turske.

Novi!!: Latinski jezik i Kneževina Antiohija · Vidi više »

Kneževina Katalonija

Kneževina Katalonija je povijesno i tradicionalno ime Katalonije.

Novi!!: Latinski jezik i Kneževina Katalonija · Vidi više »

Kneževina Kurlandija i Semigalija

Kneževina Kurlandija i Semigalija (lat.: Ducatus Curlandiæ et Semigalliæ (njem.: Herzogtum Kurland und Semgallen, lit.: Kuršo ir Žiemgalos kunigaikštystė, polj.: Księstwo Kurlandii i Semigalii) bila je vazalna država Velike kneževine Litve (kasnije Poljsko-Litvanske Unije), koja je postojala od 1561. do 1795.

Novi!!: Latinski jezik i Kneževina Kurlandija i Semigalija · Vidi više »

Kneorum

Kneorum (lat. Cneorum), maleni biljni rod od dvije vrste vazdazelenih grmova iz porodice rutovki, nekada klasificiran vlastitoj porodici Cneoraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kneorum · Vidi više »

Knez

Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.

Novi!!: Latinski jezik i Knez · Vidi više »

Knidoskolus

Knidoskolus (lat. Cnidoscolus), biljni rod iz tropskih krajeva Južne Amerike i Srednje Amerike i juga Sjedinjenih Država.

Novi!!: Latinski jezik i Knidoskolus · Vidi više »

Kninska biskupija

250px Kninska biskupija (lat. Tininum ili Tinum) naziv je za povijesnu biskupiju te današnju upražnjenu naslovnu biskupiju.

Novi!!: Latinski jezik i Kninska biskupija · Vidi više »

Knjižnica

Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.

Novi!!: Latinski jezik i Knjižnica · Vidi više »

Knjiga Brojeva

Knjiga Brojeva (heb. במדבר baMidbar; grč. Ἀριθμοί; lat. Numeri) je četvrta knjiga Starog zavjeta i Petoknjižja, to jest židovske Tore.

Novi!!: Latinski jezik i Knjiga Brojeva · Vidi više »

Knjiga iz Durrowa

Evanđelja po Marku; oko 650. – 700., boja na pergamentu, hibernijsko-saksonski stil iluminiranja, 24,5 x 14,5 cm, Trinity College, Dublin Knjiga iz Durrowa (engleski: Book of Durrow) je naziv za ranosrednjovjekovni latinski iluminirani rukopis čiji se tekst sastoji od četiri evanđelja, a koji je najvjerojatnije izrađen u Opatiji Durrow u Irskoj, u Northumbriji (današnja sjevernoistočna Engleska) ili u opatiji na otoku Iona u Škotskoj, u drugoj polovici 7.

Novi!!: Latinski jezik i Knjiga iz Durrowa · Vidi više »

Knjiga Izlaska

Knjiga Izlaska (heb. שׁמות; grč. Ἔξοδος; lat. Exodus) druga je knjiga Starog zavjeta i Petoknjižja, to jest židovske Tore.

Novi!!: Latinski jezik i Knjiga Izlaska · Vidi više »

Knjiga Jubileja

Knjiga Jubileja je apokrifna knjiga.

Novi!!: Latinski jezik i Knjiga Jubileja · Vidi više »

Knjiga Kellsa

Evanđelja po Ivanu (str. 291.), 750. – 850., boja na pergamentu, hibernijsko-saksonski stil iluminiranja, 33 x 25 cm, Knjižnica sveučilišta Trinity, Dublin Knjiga Kellsa (engleski: Book of Kells, irski: Leabhar Cheanannais), poznata i kao Knjiga Kolumba, je oslikani rukopis Evanđelja na latinskom jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Knjiga Kellsa · Vidi više »

Knjiga o Sucima

Knjiga o Sucima (heb. ספר שׁופטים Sefer Šoftim; grč. Κριταί; lat. Iudicum) naslov je sedme knjige Staroga zavjeta.

Novi!!: Latinski jezik i Knjiga o Sucima · Vidi više »

Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju

sv. Jeronima "Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju" izdana 2017. godine Knjiga o sv.

Novi!!: Latinski jezik i Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju · Vidi više »

Knjiga Postanka

Knjiga Postanka (heb. בראשׁית Berešit; grč. Γένεσις; lat. Genesis) prva je knjiga Staroga zavjeta i Petoknjižja, to jest židovske Tore.

Novi!!: Latinski jezik i Knjiga Postanka · Vidi više »

Knjiga proroka Henoka

Knjiga proroka Henoka (hebrejski: סֵפֶר חֲנוֹךְ (Sēfer Ḥănōḵ), geez: መጽሐፈ ሄኖክ, (Maṣḥafa Hēnok)) starohebrejski je apokaliptični vjerski tekst, koji se predajom pripisuje sedmom praocu Henoku, Noinom pradjedu.

Novi!!: Latinski jezik i Knjiga proroka Henoka · Vidi više »

Knjiga Sirahova

Knjiga Sirahova jedna je od knjiga Svetoga pisma, dio Staroga zavjeta.

Novi!!: Latinski jezik i Knjiga Sirahova · Vidi više »

Koadjutor

Jorge Mario Bergoglio bio je koadjutor buenosaireski (1997. i 1998.) Koadjutor (lat. coadiutor) je pomoćnik biskupa, postavljen u skladu s potrebama biskupije, s pravom preuzimanja biskupske časti, za razliku od pomoćnog biskupa koji nema pravo preuzimanja.

Novi!!: Latinski jezik i Koadjutor · Vidi više »

Koagulacija

Koagulacija (lat. coagulatio: grušanje, sirenje) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Koagulacija · Vidi više »

Koala

Koala (lat. Phascolarctos cinereus) ili crnonosi medvjedak je sisavac tobolčar koji živi u Australiji visoko u krošnjama eukaliptusovog drveća.

Novi!!: Latinski jezik i Koala · Vidi više »

Kočijaš (zviježđe)

Kočijaš (lat. Auriga) je zviježđe sjeverne polutke.

Novi!!: Latinski jezik i Kočijaš (zviježđe) · Vidi više »

Koš

Koš ispleten od pruća vrbe. Koš (košara, košarica, korpa, sepet) je rešetkasta posuda.

Novi!!: Latinski jezik i Koš · Vidi više »

Košenil crveno A

Košenil crveno A ili Ponceau 4R je umjetno crveno bojilo (indeks boje C.I. 16255) iz skupine azo-bojila, dodatak hrani ili prehrambeni aditiv označen E-brojem E124.

Novi!!: Latinski jezik i Košenil crveno A · Vidi više »

Košice

Košice (njemački: Kaschau, mađarski: Kassa, latinski: Cassovia) je drugi najveći grad Slovačke.

Novi!!: Latinski jezik i Košice · Vidi više »

Košljun

Košljun, lok.

Novi!!: Latinski jezik i Košljun · Vidi više »

Košulja

Košulja Košulja je odjevni predmet.

Novi!!: Latinski jezik i Košulja · Vidi više »

Koža

slika kože nosoroga izbliza ljudska koža Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα), meki vanjski pokrov kralježnjaka.

Novi!!: Latinski jezik i Koža · Vidi više »

Kožnato drvo

Kožnato drvo (dirka, lat. Dirca), biljni rod iz porodice vrebinovki kojemu pripada četiri vrste sjevernoameričkih grmova.

Novi!!: Latinski jezik i Kožnato drvo · Vidi više »

Kob antilopa

Kob ili kob antilopa (lat. Kobus kob) - vrsta iz porodice šupljorožaca (lat. Bovidae). Kob podsjeća na impalu, ali je više robustan. Mužjaci su robusniji od ženki i imaju rogove. Mužjaci imaju ramena visine 90-100 cm i prosječne su težine od 94 kg. Ženke imaju ramena visine 82-92 cm i teže u prosjeku 63 kg. Dlaka je obično od zlatne do smeđe crvenkaste boje. Područje grla, oko očiju, uha i dio nogu su bijele boje. Oba spola imaju dobro razvijene žlijezde. Ova vrsta nije ugrožena, jer ima široko područje rasprostiranja. Areal koba obuhvaća veći broj država u Africi. Vrsta ima stanište u Beninu, Burkini Faso, Gani, Gvineji Bisau, Etiopiji, Kamerunu, DR Kongu, Maliju, Nigeriji, Nigeru, Obali Bjelokosti, Senegalu, Sudanu, Togu, Ugandi, Centralnoafričkoj Republici i Čadu. Vrsta je izumrla u Gambiji, Tanzaniji i Keniji. Prisustvo je nepotvrđeno u Mauritaniji i Sijera Leoneu. Staništa vrste su: savane, ekosustavi niskih trava i šumski ekosustavi, jezera i jezerski ekosustavi, riječni ekosustavi i slatkovodna područja.

Novi!!: Latinski jezik i Kob antilopa · Vidi više »

Kobalt

Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.

Novi!!: Latinski jezik i Kobalt · Vidi više »

Kobaltna plava

Kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo. skupine spinela. Zbog svoje vatrostalnosti kobaltna plava služi kao pigment za porculan. Pierre-Auguste Renoir, "Vožnja čamcem Senom", oko 1879. Kobaltna plava ili kobaltovo modrilo CoAl2O4 je jedan od najpoznatijih pigmenata spinelne strukture.

Novi!!: Latinski jezik i Kobaltna plava · Vidi više »

Kobilica (zviježđe)

Kobilica (lat: Carina) je zviježđe južne polutke s najsjajnijom zvijezdom Canopus.

Novi!!: Latinski jezik i Kobilica (zviježđe) · Vidi više »

Kobre

Indijska kobraKobre su zmije otrovnice iz porodice guja (Elapidae).

Novi!!: Latinski jezik i Kobre · Vidi više »

Kockasta kost

desno desno Kockasta kost (lat. os cuboideum) je kost nožja u stopalu čovjeka, a nalazi se smještena između petne kosti (lat. calcaneus) i kosti donožja (lat. ossa metatarsalia).

Novi!!: Latinski jezik i Kockasta kost · Vidi više »

Kockasta vodenjača

Kockasta vodenjača (ribarica, lat. Natrix tessellata), vrsta zmije iz porodice Natricidae.

Novi!!: Latinski jezik i Kockasta vodenjača · Vidi više »

Kockavica

Kockavica (lat. Fritillaria) biljni je rod iz porodice ljiljanovki, jednosupnica koja nastanjuje izvantropska područja sjeverne polutke Zemlje.

Novi!!: Latinski jezik i Kockavica · Vidi više »

Kodkod

Kodkod (lat. Leopardus guigna), poznat i kao guiña, najmanja je mačka obje Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Kodkod · Vidi više »

Koherencija

* koherencija (lat. cohaerentia: sveza, povezanost), u filozofiji, je povezanost nečega što pripada zajedno, logička i osjećajna dosljednost između dvaju istodobnih procesa i uzajamna ovisnost mišljenja i djelovanja.

Novi!!: Latinski jezik i Koherencija · Vidi više »

Koherer

Koherer je 1890. izumio francuski fizičar Édouard Branly. Koherer (engl. coherer, prema lat. cohaerere: prianjati, biti povezan) je detektor radio valova u prvim bežičnim, radiotelegrafskim prijamnicima.

Novi!!: Latinski jezik i Koherer · Vidi više »

Kohezija

vode jasno se vidi u svemiru. živi. vode čuvaju oblik kapljice pomoću kohezije. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Kohezija (franc. cohésion, prema lat. cohaerere: prianjati, biti povezan), je privlačna međuatomska ili međumolekularna sila koja djeluje između susjednih čestica tvari.

Novi!!: Latinski jezik i Kohezija · Vidi više »

Kohliostema

Kohliostema (lat. Cochliostema), manji biljni rod iz Srednje Amerike i sjeverozapada Južne Amerike (od Nikaragve do Ekvadora), kojemu pripada dvije vrste trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Kohliostema · Vidi više »

Kohorta (statistika)

Kohorta (lat. cohors - skupina, mnoštvo) je svaka skupina pojedinaca sa zajedničkom osobinom.

Novi!!: Latinski jezik i Kohorta (statistika) · Vidi više »

Kojot

Kojot (lat. Canis latrans - „pas koji laje“) je član porodice Canidae i srodnik je domaćeg psa.

Novi!!: Latinski jezik i Kojot · Vidi više »

Koka

Grm, E. coca Erythroxylum vaccinifolium Erythroxylum laurifolium mini Koka (lat. Erythroxylum), biljni rod od preko 250 vrsta grmova iz porodice kokovki (Erythroxylaceae), koji je raširen po Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Koka · Vidi više »

Koka (biljna vrsta)

Koka (lat. Erythroxylum coca) je biljka iz grupe Erythroxylaceae i potječe iz sjevernozapadne Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Koka (biljna vrsta) · Vidi više »

Kokcinija

Kokcinija (lat. Coccinia), rod uresnih, korisnih trajnica penjačica iz porodice tikvovki raširen po tropskoj Africi i tropskoj i suptropskoj Aziji i Pacifiku.

Novi!!: Latinski jezik i Kokcinija · Vidi više »

Kokica

Kokica (kokošica, ružica, lat. Ophrys), rod malenih trajnica iz porodice orhideja kojemu pripada tridesetak vrsta i veliki broj hibridnih vrsta, raširenih uglavnom po Europi, te u jugozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Kokica · Vidi više »

Kokošje proso

Kokošje proso (koštan; lat. Echinochloa), kozmopolitski biljni rod iz porodice trava rasprostranjen po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Kokošje proso · Vidi više »

Kokosov rak

Kokosov rak (lat. Birgus latro), je vrsta zemaljskog suhozemnog pustinjačkog raka, još je poznat kao rak pljačkaš i palmin lopov.

Novi!!: Latinski jezik i Kokosov rak · Vidi više »

Kokosova palma

Kokosova palma (kokos, kokosovac, lat. Cocos nucifera) je drvenasta biljka iz porodice palmi koja je rasprostranjena u tropskim krajevima, pogotovo na obalama i otocima Tihog i Indijskog oceana.

Novi!!: Latinski jezik i Kokosova palma · Vidi više »

Kokotac

Kokotac (nokotac, lat. Melilotus), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i grmova iz umjerenog i suptropskog Starog svijeta (Europa, Azija i Afrika).

Novi!!: Latinski jezik i Kokotac · Vidi više »

Kokotić

''Consolida ajacis'' Kokotić (kokotac; lat. Consolida), nekadašnji rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice žabnjakovki (Ranunculaceae), čije su vrste danas premještene u rod Delphinium.

Novi!!: Latinski jezik i Kokotić · Vidi više »

Kokovke

Kokovke (lat. Erythroxylaceae nom. cons.), biljna porodica u redu malpigijolike koja je ime dobila po rodu Erythroxylum ili koka, sirovini za proizvodnju kokaina.

Novi!!: Latinski jezik i Kokovke · Vidi više »

Kola (biljni rod)

Kola (lat. Cola) je rod drveća porijeklom iz tropskih kišnih šuma Afrike, koji su u porodici Malvaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kola (biljni rod) · Vidi više »

Kolaboracija

Kolaboracija (lat. co-.

Novi!!: Latinski jezik i Kolaboracija · Vidi više »

Kolekcija (hobi)

Kolekcija (lat.: collectio sabiranje) je zbirka predmeta prikupljenih po nekom kriteriju (istovrsnosti, sličnosti, različitosti, zanimljivosti, ekscentričnosti, itd.) njezina autora ili vlasnika, npr.

Novi!!: Latinski jezik i Kolekcija (hobi) · Vidi više »

Kolektivizacija

Kolektivizacija (latinski preko ruskog), prijenos privatne imovine (nekretnina i sredstava za rad) u kolektive, kolektivna gospodarstva, zadruge.

Novi!!: Latinski jezik i Kolektivizacija · Vidi više »

Kolenda

Kolenda je stari običaj čestitanja.

Novi!!: Latinski jezik i Kolenda · Vidi više »

Kolhidska ciklama

Kolhidska ciklama (lat. Cyclamen colchicum) je vrsta višegodišnje biljke iz roda ciklama.

Novi!!: Latinski jezik i Kolhidska ciklama · Vidi više »

Kolibrići

Ernst Haeckel: Kolibrići Kolibrići (lat. Trochilidae), porodica ptica koja ima dvije potporodice, Trohilindae i Phaethornithinae.

Novi!!: Latinski jezik i Kolibrići · Vidi više »

Koljenac

Koljenac (vjenčić, lat. Sherardia), monotipski biljni rod iz porodice Rubiaceae raširen po velikom dijelu Europe, sjeverne Afrike, jugozapadne i središnje Azije, ali je i naturalizirana u Australiji, Novom Zelandu, Južnoj i Sjevernoj Americi, Meksiku i drugdje.

Novi!!: Latinski jezik i Koljenac · Vidi više »

Koljenčasta ostika

Koljenčasta ostika (jajolika ostika; lat. Aegilops geniculata), jednogodišnja biljna vrsta iz porodice trava, jedna od dvadesetak u rodu oštrica ili ostike.

Novi!!: Latinski jezik i Koljenčasta ostika · Vidi više »

Kolkvicija

Kolkvicija (lat. Kolkwitzia amabilis, sin. Linnaea amabilis (Graebn.) Christenh.), listopadni grm iz porodice kozokrvnica, uključivan u zaseban monotipski rod Kolkwitzia.

Novi!!: Latinski jezik i Kolkvicija · Vidi više »

Kolofonij

gudala. violine, ali i za meko lemljenje. farmaciji. Smolarenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Kolofonij (lat. colophonia, prema grč. Κολοφωνία: kolofonska smola) je tamnožuta do svijetlosmeđa, translucentna čvrsta tvar koja preostaje pošto se destilacijom uklone hlapljivi sastojci iz smolne izlučine nekih vrsta bora.

Novi!!: Latinski jezik i Kolofonij · Vidi više »

Kolokazija

Kolokazija (ljuštarica; lat. Colocasia), rod kozlačevki iz tribusa Colocasieae, dio potporodice Aroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Kolokazija · Vidi više »

Kolokolo

Kolokolo (lat. Leopardus colocolo) divlja je mala mačka iz Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Kolokolo · Vidi više »

Kolokvij (skup)

Kolokvij (iz latinskog colloqui.

Novi!!: Latinski jezik i Kolokvij (skup) · Vidi više »

Kolorimetrija

plavi izgled. katodnom cijevi. Normale su crte linije korelirane temperaturi boje. otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Kolorimetrija (lat. color: boja + grč. metrein: mjeriti) je postupak određivanja i mjerenja boje.

Novi!!: Latinski jezik i Kolorimetrija · Vidi više »

Kolosej

Kolosej (tal. Colosseo, lat. Colosseum), eliptični je amfiteatar u središtu grada Rima, istočno od Rimskoga foruma.

Novi!!: Latinski jezik i Kolosej · Vidi više »

Kolotoč

Kolotoč (telekija, lat. Telekia), monotipični rod glavočika s vrstom T. speciosa, trajnicom poznatoj kao naočiti kolotoč, veliki kolotoč, veliki volujak ili jednostavno kao kolotoč (T. speciosa).

Novi!!: Latinski jezik i Kolotoč · Vidi više »

Kolovoz

Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Kolovoz · Vidi više »

Kolumbarij

Groblja Père-Lachaise u Parizu. Kolumbarij (latinski: columbarium – golubinjak) trijem je uz krematorij koji služi za smještaj urni (ollae) s pepelom spaljenih pokojnika.

Novi!!: Latinski jezik i Kolumbarij · Vidi više »

Kolumbijski divlji pas

Kolumbijski divlji pas (lat. Speothos venaticus) je divlji pas, koji živi u Srednjoj i Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Kolumbijski divlji pas · Vidi više »

Koma (astronomija)

Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. infracrvenom svjetlu. Australije 2007. infracrvenom svjetlu. Koma (lat. coma  koma, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Latinski jezik i Koma (astronomija) · Vidi više »

Koma (optika)

zrcala, različito prelama i slika predmeta izdužuje se u oblik kometa. Usporedba pojave kome na Newtonovom reflektoru (lijevo) i popravak (korekcija) na desnoj strani (''Baader Rowe Coma Corrector''). Koma nastaje kad predmet ne leži na optičkoj osi pa se svjetlost, prolazeći kroz različita područja optičke leće ili zrcala, različito prelama i slika predmeta izdužuje se u oblik kometa.

Novi!!: Latinski jezik i Koma (optika) · Vidi više »

Komarci

Komarci (lat. Culicidae) su porodica kukaca koja je svrstana u red dvokrilaca.

Novi!!: Latinski jezik i Komarci · Vidi više »

Komari (kukci)

Komari (Lat., Tipulidae), porodica kukaca upadljivo dugih tankih nogu i dugih ticala i produljenih krila.

Novi!!: Latinski jezik i Komari (kukci) · Vidi više »

Kombonijanci

Države u kojima djeluju kombonijanci. Utemeljitelj reda, sv. Daniel Comboni. Kombonijanci, službeno Kombonijski misionari Srca Isusova (lat. Missionarii Comboniani Cordis Iesu, pokrata: MCCJ), izvorno poznati i kao Sinovi Presvetoga Srca Isusova (lat. Congregatio Filiorum S. Cordis Iesu), katolički su misijski red koji je 1867.

Novi!!: Latinski jezik i Kombonijanci · Vidi više »

Kombretum

Kombretum (lat. Combretum) rod grmastih penjačica, grmova i drveća iz porodice Combretaceae, dio reda mirtolike.

Novi!!: Latinski jezik i Kombretum · Vidi više »

Komedija

Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.

Novi!!: Latinski jezik i Komedija · Vidi više »

Komelina

Komelina (puzavac; lat. Commelina), rod trajnica iz porodice komelinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Komelina · Vidi više »

Komelinolike

Komelinolike (lat. Commelinales), biljni red cvjetnjača iz razreda Liliopsida (jednosupnica) kojemu pripada pet porodica Puzavci (Commelinaceae), Haemodoraceae, Hanguanaceae, Philydraceae i Pontederiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Komelinolike · Vidi više »

Komelinovke

Komelinovke (Puzavci, lat. Commelinaceae), porodica jednosupnica s preko 700 vrsta biljaka koja nosi ime po rodu komelina (Commelina), čiji su predstavnici (preko 200 vrsta) trajnice padačice, penjačice i puzačice.

Novi!!: Latinski jezik i Komelinovke · Vidi više »

Komenzalizam

Komenzalizmom (latinski cum – sa, zajedno; i mensa – stol, dakle, doslovno, zajedno za stolom) naziva se oblik zajedničkog života dva organizma različitih vrsta kod kojih jedan partner (komenzal) ima korist od drugog (domaćin), a da pri tome ovaj drugi nema štetu.

Novi!!: Latinski jezik i Komenzalizam · Vidi više »

Komesar

K. S. Petrov-Vodkin ''Smrt komesara (1928.)'' Komesar (od latinski: commissarius.

Novi!!: Latinski jezik i Komesar · Vidi više »

Komet

Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.

Novi!!: Latinski jezik i Komet · Vidi više »

Komoda

Komoda Komoda je komad namještaja najčešće izrađen od drva, ograničene visine - obično vrsta niskog ormara, s velikim ladicama ili vratima dizajniranim da obično sadrže odjeću ili neke druge predmete.

Novi!!: Latinski jezik i Komoda · Vidi više »

Komorač

Komorač (lat. Foeniculum), biljni rod i porodice štitarki (Apiaceae) kojemu pripada pet vrsta, među kojima i obični komorač (Foeniculum vulgare), biljka koja raste una Mediteranu, te sjevernoafričke vrste F. scoparium i F. subinodorum.

Novi!!: Latinski jezik i Komorač · Vidi više »

Komorača

Komorača (koromač; lat. Pleurospermum), rod trajnica iz porodice štitarki rasprostranjen po Euroaziji.

Novi!!: Latinski jezik i Komorača · Vidi više »

Kompas (zviježđe)

Kompas (lat. Pyxis) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Kompas (zviježđe) · Vidi više »

Kompenzacija

Kompenzacija (lat. compensatio: izjednačenje, naknada) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Kompenzacija · Vidi više »

Kompenzator

Kompenzator (njem. Kompensator od engl. compensator, prema lat. compensare: ujednačiti, naknaditi) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Kompenzator · Vidi više »

Kompresija

* kompresija (lat. compressio: pritiskanje) je stiskanje, stlačivanje, zbijanje, zgušćivanje; sažimanje, stezanje; pritisak.

Novi!!: Latinski jezik i Kompresija · Vidi više »

Kompresor

Mali kompresor u hladnjaku. Vijčani kompresor zraka. klip, 3. usisni ventil, 4. tlačni ventil, 5. ojnica, 6. koljenasto vratilo. Klipni dvoradni kompresor sa 6 cilindara. Dijelovi krilnog kompresora: 1. kućište kompresora, 2. rotor, 3. krila, 4. opruga. zupčanici s 2 zuba). Presjek kroz vijčani kompresor zraka. Način rada aksijalnog turbokompresora. Prikaz tipičnog modernog injektora. Kompresor (njem. Kompressor, prema lat. compressus: stisnut) je stroj ili uređaj za stlačivanje (kompresija) plina ili pare.

Novi!!: Latinski jezik i Kompresor · Vidi više »

Kompromis

Kompromis (latinski compromissium, uzajamno obećanje) je način rješenja sukoba koji se temelji na međusobnom dobrovoljnom dogovoru.

Novi!!: Latinski jezik i Kompromis · Vidi više »

Kompsognatidi

Kompsognatidi (lat. Compsognathidae) su porodica malenih dinosaura mesoždera, obično konzervativnih u tjelesnom obliku, iz razdoblja jure i krede.

Novi!!: Latinski jezik i Kompsognatidi · Vidi više »

Komptonija

Komptonija (lat. Comptonia) zimzeleni grm s istočne obale Sjeverne Amerike, od južnog Quebeca do sjeverne Georgije.

Novi!!: Latinski jezik i Komptonija · Vidi više »

Komtur

Komtur (njem. komtur), u srednjovjekovnim viteškim redovima, posebno kod templara, ivanovaca i teutonaca, vitez kojega uloga nije posve jasna.

Novi!!: Latinski jezik i Komtur · Vidi više »

Komutator (elektromotor)

vodiči statora ''(F)'' priključak namota ili vodiča, ''(E)'' vodilica četkice. Presjek kroz komutator. "Hawkins Electrical Guide", Theo. Audel and Co., 2nd ed. 1917, vol. 1, ch. 21: Brushes and the Brush Gear, p. 300, fig. 327 Komutator (prema lat. commutare: izmijeniti, promijeniti) ili kolektor je dio električnog generatora ili električnog motora koji služi za pretvorbu izmjeničnih struja i napona, induciranih u njihovim rotorskim vodičima, u istosmjerne struje i napone u vanjskim dovodima, i obratno, istosmjernih struja i napona u izmjenične.

Novi!!: Latinski jezik i Komutator (elektromotor) · Vidi više »

Konavoski pijor

Konavoski pijor (latinski: Telestes miloradi) endemska je vrsta šaranke.

Novi!!: Latinski jezik i Konavoski pijor · Vidi više »

Končara

Končara (lat. Filipendula), rod trajnica iz porodice ružovki smješten u vlastiti tribus Ulmarieae.

Novi!!: Latinski jezik i Končara · Vidi više »

Končasta mlječika

Končasta mlječika (lat. Euphorbia terracina), trajnica, vrsta mlječike raširene po Mediteranu i Arapskom poluotoku.

Novi!!: Latinski jezik i Končasta mlječika · Vidi više »

Koncelebrirana misa

Koncelebrirana misa Koncelebrirana misa u Jeruzalemu Koncelebrirana misa, koncelebracija ili suslavlje (lat. con - zajedno + celebrare - slaviti) predstavlja zajedničko misno slavlje euharistijske liturgije nekoliko biskupa ili svećenika, najčešće svečana misna slavlja o župnim ili (nad)biskupijskim, crkvenim, svetačkim i marijanskim blagdanima, spomendanima i slavljima.

Novi!!: Latinski jezik i Koncelebrirana misa · Vidi više »

Koncepcija

Koncepcija (lat. concipere: opaziti, dokučiti, shvatiti, primiti, zamisliti) označava opsežnu kompilaciju ciljeva, strategija i mjera za provođenje većega i stoga strateški planiranoga projekta.

Novi!!: Latinski jezik i Koncepcija · Vidi više »

Konceptualna leksikografija

Konceptualna leksikografija područje je leksikografije koje se bavi izradom rječnika u kojima su riječi poredane po sličnosti značenja (konceptualni rječnici) u teoriji i praksi.

Novi!!: Latinski jezik i Konceptualna leksikografija · Vidi više »

Konceptualna umjetnost

Konceptualna umjetnost (engl. od lat. conceptum.

Novi!!: Latinski jezik i Konceptualna umjetnost · Vidi više »

Koncern

Koncerni (od lat. Concernere "(po-miješati") nastaju udruživanjem većeg broja tvrtki ili poduzeća, obično iste gospodarske grane, kao što su automobilska ili elektroindustrijska, kemijska, prehrambena i druge industrije, razne proizvodne, trgovačke ili uslužne djelatnosti. Prvi su koncerni nastali okupljanjem određenog broja tvrtki oko jedne tvrtke i njezina vlasnika, čije ime obično i nosi koncern. U suradnji s bankama, koje također postaju članice koncerna, i vlastitim kapitalom otkupljuju dionice nezavisnih tvrtki koje ih zanimaju i preuzimaju nadzor nad njihovim poslovanjem dok im se potpuno ne priključe ili postanu članice koncerna. Cilj je poslovanja koncerna, kao i svake druge tvrtke, ostvarivanje dobiti, a svrha je udruživanja postizanje boljeg tržišnog položaja nego što ga imaju konkurenti. Na taj način koncerni rješavaju i probleme nabave sirovina, energije, repromaterijala i drugih resursa za svoje proizvodne procese i plasman vlastitih proizvoda. Tako proizvodi jednog dijela koncerna postaju sirovine ili repromaterijal za druge njegove dijelove. U koncern se tvrtke udružuju i radi plasmana gotovih zajedničkih proizvoda krajnjim potrošačima ili kupcima. Kategorija:Poslovanje Kategorija:Trgovačko pravo it:Società consociata.

Novi!!: Latinski jezik i Koncern · Vidi više »

Koncil u Arlesu

Koncil u Arlesu (lat. Concilium Arelatense) je naziv za nekoliko kršćanskih, kasnije katoličkih koncila održanih u gradu Arles u južnoj Francuskoj (Arelate u kasnoantičkoj Galiji).

Novi!!: Latinski jezik i Koncil u Arlesu · Vidi više »

Kondenzacija

bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.

Novi!!: Latinski jezik i Kondenzacija · Vidi više »

Kondenzor

optičke leće kondenzora, S.

Novi!!: Latinski jezik i Kondenzor · Vidi više »

Konditorski proizvodi

Konditorski proizvodi (prema lat. conditor, od condire: začiniti, zasladiti) su alkaloidni prehrambeni proizvodi dobiveni obradbom ugljikohidratnih sirovina uz različite dodatke.

Novi!!: Latinski jezik i Konditorski proizvodi · Vidi više »

Kondominij

Kondominij ili koimperij (iz latinskog con-dominium, hrv. "suvlasništvo") u međunarodnom pravu označava zajedničku upravu i vlast nad teritorijem između dviju ili više država.

Novi!!: Latinski jezik i Kondominij · Vidi više »

Kondominij (nekretnine)

Kondominij u Singapuru na rijeci Kallango. Kaliforniji i SAD-u. Latinizam kondominij (latinski: condominium - suvlasništvo) u arhitekturi i trgovini nekretninama označava stambenu zgradu u kojoj su stanovi osobno vlasništvo pojedinaca koji njime mogu raspolagati neovisno o drugim stanarima, dok se o zajedničkim prostorijama i vlasništvu brinu preko predstavnika svoga ulaza.

Novi!!: Latinski jezik i Kondominij (nekretnine) · Vidi više »

Konfucije

Konfucije, Konfučije ili Kung Fu Ce (kineski: 孔夫子, doslovno značenje: Učitelj Kung, latinski: Confucius, 28. rujna 551. pr. Kr. – 4. ožujka 479. pr. Kr.) je kineski filozof i socijalni reformator čija su učenja bila i ostala vrlo značajna širom Istočne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Konfucije · Vidi više »

Kongregacija

Kongregacija (lat. congregatio), od latinskoga congregatio (con, s + grex, društvo, družina), može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Kongregacija · Vidi više »

Kongregacija za katolički odgoj

Kongregacija za katolički odgoj (lat.: Congregatio de Institutione Catholica (Studiorum Institutis)) je papinska asocijacija Rimske kurije, koja je odgovorna za: sveučilišta, fakultete, institute i visoka učilišta, crkvena ili ne-crkvena ovisne o crkvenim osobama; i škole i obrazovne institucije ovisne o crkvenim vlastima.

Novi!!: Latinski jezik i Kongregacija za katolički odgoj · Vidi više »

Kongregacija za kler

Kongregacija za kler (lat. Congregatio pro Clericis) jedna je od devet kongregacija Rimske kurije koja ima trostruku zadaću; bdjeti nad svetošću i disciplinom klera, nadzirati i poticati katehezu, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Kongregacija za kler · Vidi više »

Konica

Konica (lat. Galinsoga), biljni rod iz porodice glavočika rasprostranjen od Meksika do Argentine.

Novi!!: Latinski jezik i Konica · Vidi više »

Konji

Konji (lat. Equidae) su porodica sisavaca iz reda neparnoprstaša, u kojoj se danas nalazi samo jedan živući rod, Equus.

Novi!!: Latinski jezik i Konji · Vidi više »

Konji (rod)

Konji (lat. Equus), rod u porodici konja Equidae, dio reda neparnoprstaša.

Novi!!: Latinski jezik i Konji (rod) · Vidi više »

Konjski jezik

Konjski jezik (atlantski halibut, atlantski iverak; lat. Hippoglossus hippoglossus), vrsta ribe plosnatice raširene po Atlantiku od Biskajskog zaljeva do Spitsbergena, Barentsovom moru, oko Islanda i Grenlanda, i od Labradora do Virginije.

Novi!!: Latinski jezik i Konjski jezik · Vidi više »

Konjugacija

Konjugacija (lat. coniugatio: vezanje, povezivanje) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Konjugacija · Vidi više »

Konjunkcija (astronomija)

kvadraturu. Venere. accessdate.

Novi!!: Latinski jezik i Konjunkcija (astronomija) · Vidi više »

Konkavan

leća. Konkavan (lat. concavus: šupalj) znači uleknut, ugnut, izdubljen, udubljen.

Novi!!: Latinski jezik i Konkavan · Vidi više »

Konklava

Sikstinsku kapelu u Vatikanu. Konklava (lat.: conclave - soba koja se može zaključati) je vijećanje kardinala koje se sastaje radi izbora pape.

Novi!!: Latinski jezik i Konklava · Vidi više »

Konoba

Konoba (od lat. canaba baraka ili koliba) je dio kuće, najčešće prizemlje ili polupodrum, a koristi se kao spremište hrane i pića.

Novi!!: Latinski jezik i Konoba · Vidi više »

Konofitum

Konofitum (lat. Conophytum), rod trajnica iz porodice čupavica (Aizoaceae) s preko 100 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Konofitum · Vidi više »

Konop–biljka

Konop–biljka (roridula, lat. Roridula), maleni biljni rod od dvije vrste vazdazelenih grmova iz južnoafričkih provincija Zapadni i Sjevernii Kap koji čini samostalnu porodicu Roridulaceae, i dio je reda vrjesolike.

Novi!!: Latinski jezik i Konop–biljka · Vidi više »

Konoplja

Konoplja (uzgojena konoplja, lat. Cannabis) je rod biljaka, s jedinom vrstom Cannabis sativa, koja ima 3 podvrste, i pripada porodici konopljovki.

Novi!!: Latinski jezik i Konoplja · Vidi više »

Konopljika

Konopljika (lat. Vitex), rod listopadnog i vazdazelenog grmlja i drveća iz porodica usnača.

Novi!!: Latinski jezik i Konopljika · Vidi više »

Konopljovke

Konopljovke (lat. Cannabaceae), biljna porodica u redu Rosales koja ime dobiva po rodu Cannabis ili konoplji čiji je jedini priznati predstavnik C. sativa, narodno poznata kao indijska konoplja.

Novi!!: Latinski jezik i Konopljovke · Vidi više »

Konopljuša

Konopljuša (lat. Eupatorium), rod trajnica, polugrmova i grmova iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Konopljuša · Vidi više »

Konopni list

Konopni list (drozofilum, lat. Drosophyllum), monotipski biljni rod smješten u vlastitu porodicu Drosophyllaceae, dio reda klinčićolike.

Novi!!: Latinski jezik i Konopni list · Vidi više »

Konotacija

Konotacija (iz Latinskog jezika con-, „sa-“, „zajedno-“, i notatio, „napomena“) je izraz s nizom značenja.

Novi!!: Latinski jezik i Konotacija · Vidi više »

Konrad IV., rimsko-njemački kralj

Konrad IV. Pečat Konrada IV. Konrad IV. (* 25. travnja 1228. u Andriji, Apulija; † 21. svibnja 1254. u vojnom logoru kod Lavella, Basilicata) iz dinastije Hohenstaufen; vojvoda Švapske (1235. – 1254.), rimsko-njemački kralj (1237. – 1254.), kralj Sicilije (1250. – 1254.) i kralj Jeruzalema (1228. – 1254.).

Novi!!: Latinski jezik i Konrad IV., rimsko-njemački kralj · Vidi više »

Konstancije I. Klor

Konstancije I. Klor (lat. Marcus Flavius Valerius Constantius Herculius Augustus; Marko Flavije Valerije Konstancije Herkulije August, nadimak Chlorus, Zeleni, Blijedi), (?, oko. 250. – Eboracum, 25. srpnja 306.), rimski car od 305. do 306. Isprva je vladao kao suvladar (cezar) cara Maksimijana na Zapadu (293. – 305.), a zatim kao car (august).

Novi!!: Latinski jezik i Konstancije I. Klor · Vidi više »

Konstancije II.

Konstancije II. (lat. Flavius Julius Constantius) (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica, 7. kolovoza 317. – Mopsucrenae, Kilikija, 3. studenog 361.), rimski car na Istoku od 337. godine, a samovladar cijelog Rimskog Carstva od 353. godine do svoje smrti.

Novi!!: Latinski jezik i Konstancije II. · Vidi više »

Konstans II.

Solid cara Konstansa II. iz oko 651. – 654. Konstans II.

Novi!!: Latinski jezik i Konstans II. · Vidi više »

Konstanta

Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Konstanta (od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenljiv, postojan) ili stalnica je veličina koja zadržava istu vrijednost tijekom nekog procesa, promjenâ drugih veličina ili okolnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Konstanta · Vidi više »

Konstantan (legura)

vode. Konstantan se često upotrebljava za te svrhe. Konstantan (engl. constantan, od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenjiv, postojan) je legura ili slitina bakra i nikla (omjer 55 : 45).

Novi!!: Latinski jezik i Konstantan (legura) · Vidi više »

Konstantin I. Veliki

Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.

Novi!!: Latinski jezik i Konstantin I. Veliki · Vidi više »

Konstantin III., bizantski car

'''Konstantin III.''' na zlatnim novčićima Konstantin III. (grč. Κωνσταντῖνος Γ΄) ili Heraklije Konstantin (lat. Heraclius Novus Constantinus Augustus) (6. svibnja 612. - travanj ili svibanj 641.), bizantski car (641.).

Novi!!: Latinski jezik i Konstantin III., bizantski car · Vidi više »

Konstantinopol

Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Konstantinopol · Vidi više »

Konstantinov edikt

Konstantinov edikt je pravni dokument kojem je 7.

Novi!!: Latinski jezik i Konstantinov edikt · Vidi više »

Konstantinova darovnica

Freska iz 1247. godine na kojoj su prikazani papa Silvestar I. i car Konstantin Veliki Konstantinova darovnica (latinski: Donatio Constantini, Constitutum Constantini) crkvena je isprava prema kojoj je rimski car Konstantin Veliki (306. – 337.) darovao papi Silvestru I. (314. – 335.) i njegovim nasljednicima pravo na svjetovnu i duhovnu vlast nad Italijom i svim drugim zapadnoeuropskim zemljama.

Novi!!: Latinski jezik i Konstantinova darovnica · Vidi više »

Konstelacija

Konstelacija (kasnolat. constellatio) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Konstelacija · Vidi više »

Kontaminacija (razdvojba)

Kontaminacija (kasnolat. contaminatio: ukaljanost, ljaga) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Kontaminacija (razdvojba) · Vidi više »

Kontejner

Kontejner duljine 12,20 metara (40 stopa). Svaki od osam kutova posjeduje osnovni oblik okretnih blokova za podizanje, slaganje i učvršćivanje. Kontejnerski brod ''MSC Charleston'' u plovidbi. Kontejner (engl. container, od contain što dolazi od franc. contenir što dolazi od lat. contenire: držati zajedno) je prenosivi spremnik normiranih izmjera koji služi za ukrcaj, prijevoz i skladištenje robe na putu od proizvođača do odredišta.

Novi!!: Latinski jezik i Kontejner · Vidi više »

Kontinent

Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".

Novi!!: Latinski jezik i Kontinent · Vidi više »

Kontinuitet

tekućine. Kontinuitet (njem. Kontinuität od kasnolat. continuitas: nastavnost, neprekidnost) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Kontinuitet · Vidi više »

Kontracepcija

kontracepcijskih tableta. Kontracepcija, poznata i pod nazivom zaštita od začeća obuhvaća postupke za sprječavanje trudnoće, odnosno njezino planiranje.

Novi!!: Latinski jezik i Kontracepcija · Vidi više »

Kontrakcija

Kontrakcija (lat. contractio: stezanje, kraćenje) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Kontrakcija · Vidi više »

Kontrapunkt

Kontrapunkt (srednjovjekovni latinski: punctum contra punctum; točka protiv točke, tj. nota protiv note) je tehnika višeglasnoga (polifonijskoga) skladanja, odnosno vođenja i kombiniranja dviju ili više istodobnih glazbenih linija, koje su melodijski i ritmički samostalne, ali se moraju međusobno uskladiti prema određenim načelima.

Novi!!: Latinski jezik i Kontrapunkt · Vidi više »

Kontrarevolucija

Kontrarevolucija (lat. contra.

Novi!!: Latinski jezik i Kontrarevolucija · Vidi više »

Konvekcija (razdvojba)

Konvekcija (kasnolat. convectio: prijenos) može biti.

Novi!!: Latinski jezik i Konvekcija (razdvojba) · Vidi više »

Konveksan

leća. Konveksan (lat. convexus) znači izbočen, nabrekao, ispupčen (na primjer konveksna zrcala, konveksne leće).

Novi!!: Latinski jezik i Konveksan · Vidi više »

Konventualci

Franjevci konventualci (lat. Ordo Fratrum Minorum Conventualium, akronim OFMConv; hrv. Red manje braće konventualaca; minoriti), rimokatolički crkveni red, ogranak franjevačkog prvoga reda.

Novi!!: Latinski jezik i Konventualci · Vidi više »

Konvikt

franjevački konviktKonvikt (lat. convictorium, izvedenica iz convictus što znači "dugovanje") je ustanova u kojoj se odgaja mladež koja zajedno živi, a koja inače polazi vanjske škole.

Novi!!: Latinski jezik i Konvikt · Vidi više »

Konzervatorij

Konzervatorij (tal.: conservatorio, iz lat.: conservare - zadržati) je ustanova za izobrazbu glazbenika.

Novi!!: Latinski jezik i Konzervatorij · Vidi više »

Konzerviranje

Autoklav koji sterilizira s vrućom vodenom parom. Tekući dušik. Sušenje je jedna od najstarijih i najraširenijih metoda konzerviranja. hrane). Kiseli kupus za zimnicu. Konzerviranje (njem. konservieren konzerviranje, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Latinski jezik i Konzerviranje · Vidi više »

Konzorcij

Konzorcij (iz lat. con-sortes, plural consors (consortis).

Novi!!: Latinski jezik i Konzorcij · Vidi više »

Konzularni tribuni

Kozularni tribuni ili vojni tribuni s konzulskom vlašću (lat. tribuni militum consulari potestate) bili su izvanredni magistrati s konzulskom vlašću koji su se birali u doba rane Rimske Republike, i to povremeno od 444.

Novi!!: Latinski jezik i Konzularni tribuni · Vidi više »

Koordinatni sustav

Brojevni pravac. Kartezijev koordinatni sustav. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. Primjer kosokutnog koordinatnog sustava. Polarni koordinatni sustav. Cilindrični koordinatni sustav. Sferni koordinatni sustav. Zemljopisne koordinate na sferi. proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). Koordinatni sustav je sustav koji omogućuje da se točke na krivulji, pravcu, plohi, u ravnini ili prostoru opišu s pomoću brojeva, takozvanim koordinatama.

Novi!!: Latinski jezik i Koordinatni sustav · Vidi više »

Kopar (biljna vrsta)

Kopar (mirođija, dil, slatki januš, koper, lat. Anethum graveolens) je začinska i ljekovita biljka iz porodice Apiaceae (štitarke).

Novi!!: Latinski jezik i Kopar (biljna vrsta) · Vidi više »

Kopar (biljni rod)

Kopar (anetum, lat. Anethum), maleni biljni rod iz porodice štitarki, kojemu uz vrstu kopra ili slatkog januša, pripada i afrička vrsta A. theurkauffii, dok su sve ostale vrste priključene nekom drugom rodu porodice štitarki (vidi popis sinonima).

Novi!!: Latinski jezik i Kopar (biljni rod) · Vidi više »

Koparska biskupija

Koparska biskupija (latinski: Dioecesis Iustinopolitana, slovenski: Škofija Koper, talijanski: Diocesi di Capodistria) je biskupija Sloveniji i pripada Ljubljanskoj nadbiskupiji.

Novi!!: Latinski jezik i Koparska biskupija · Vidi više »

Kopitari

Kopitari (latinski: Ungulata) skupina su sisavaca kojima su razmjerno dugačke noge prilagođene brzu kretanju po tlu: stražnji su se članci na srednjemu ili na trećemu i četvrtome prstu pretvorili u trokutaste, okrugle ili lopataste rožnate tvorevine – kopita.

Novi!!: Latinski jezik i Kopitari · Vidi više »

Kopitnjak

Kopitnjak (lat. Asarum), rod trajnica iz porodice Aristolochiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kopitnjak · Vidi više »

Kopitnjakovke

Kopitnjakovke (jabučnjače, vučje stope, lat. Aristolochiaceae), biljna porodica u redu paparolike kojoj pripada 8 rodova sa 624 priznate vrste i 7 rodova bez ijedne priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Kopitnjakovke · Vidi više »

Kopneni kralježnjaci

Kopneni kralježnjaci (lat. Tetrapoda) često i četveronošci u biološkoj sistematici obuhvaćaju sve kralježnjake koji imaju četiri (grčki tetra.

Novi!!: Latinski jezik i Kopneni kralježnjaci · Vidi više »

Kopnice

Kopnice (lat. Testudinidae) su porodica kornjača u redu Testudines i podredu Cryptodira.

Novi!!: Latinski jezik i Kopnice · Vidi više »

Koponošci

Koponošci (od kopati + noga, lat. Scaphopoda) su razred morskih mekušaca primitivne cjevaste građe.

Novi!!: Latinski jezik i Koponošci · Vidi više »

Koprac

Koprac (koporac, topnika, bunijum; lat. Bunium), biljni rod iz porodica štitarki, rasprostranjen po Europi, Srednjoj Aziji, Indiji, sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Koprac · Vidi više »

Koprenjak

Koprenjak (lat. Ligusticum), rod trajnica i niskih grmića iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Koprenjak · Vidi više »

Kopriva

Kopriva (lat. Urtica), rod biljaka iz porodice koprivovki (Urticaceae), red ružolike (Rosales), čije su stabljike i listovi pokriveni dlakama žarnicama koje se pri dodiru lome izlučujući mravlju kiselinu.

Novi!!: Latinski jezik i Kopriva · Vidi više »

Koprivić

Koprivić (košćela, kostela, lat. Celtis), biljni rod od oko 60 vrsta zimzelenog i listopadnog drveća iz porodice Cannabaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Koprivić · Vidi više »

Koprivovke

Koprivovke (lat. Urticaceae), biljna porodica raširena po cijelom svijetu osim Arktika, Antarktike i pustinjskim područjima.

Novi!!: Latinski jezik i Koprivovke · Vidi više »

Koraba

Koraba (korabica, koleraba, lat. Brassica oleracea var. gongylodes) je višegodišnja biljka; sorta kupusa.

Novi!!: Latinski jezik i Koraba · Vidi više »

Koral

Koral (lat. cantus choralis - zborno pjevanje), naziv za jednoglasno pjevanje, koje je u 4 stoljeću kodificirao milanski biskup Ambrozije te kasnije papa Grgur Veliki.

Novi!!: Latinski jezik i Koral · Vidi više »

Koralinske alge

Koralinske alge (lat. Corallinaceae), porodica crvenih algi, dio reda Corallinales.

Novi!!: Latinski jezik i Koralinske alge · Vidi više »

Koraljni biserak

Koraljni biserak, (indijanska boba, koraljna boba, lat. Symphoricarpos orbiculatus) grmolika je ukrasna biljka iz porodice Caprifoliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Koraljni biserak · Vidi više »

Koraljuša

Koraljuša (lat. Corallorhiza), rod holomikotrofnih rizomatoznih geofita iz porodice orhideja raširenih uglavnom u Meksiku i SAD-u, jedna vrsta je ograničena na Kinu, i jedna po Euroaziji, Corallorhiza trifida, koja raste i u Hrvatskoj gdje se naziva šumska koraljuša.

Novi!!: Latinski jezik i Koraljuša · Vidi više »

Koramač

Koramač (lat. Ferulago), biljni rod iz porodice štitarki s blizu pedeset vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Koramač · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Latinski jezik i Korčula · Vidi više »

Korčula (grad)

Korčula (grč. Κορκυρα Μελαινα/Korkyra Melaina, lat. Corcyra Nigra, tal. Curzola) je grad na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Korčula (grad) · Vidi više »

Korčulanski kodeks

'''Korčulanski kodeks''' Stranica Korčulanskog kodeksa Korčulanski kodeks je srednjovjekovna kompilacija tekstova iz druge polovice 12. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Korčulanski kodeks · Vidi više »

Kordija

Kordija (lat. Cordia), veliki rod tropski grmova i drveća iz porodice Cordiaceae, dio je reda Boraginales.

Novi!!: Latinski jezik i Kordija · Vidi više »

Korejski jezik

Korejski jezik (ISO 639-3: kor) službeni je jezik Sjeverne i Južne Koreje.

Novi!!: Latinski jezik i Korejski jezik · Vidi više »

Korelacija

Korelacija (lat. con.

Novi!!: Latinski jezik i Korelacija · Vidi više »

Korenica (biljni rod)

Korenica (lat. Opopanax), biljni rod korisnih trajnica iz porodice Apiaceae (Štitarke).

Novi!!: Latinski jezik i Korenica (biljni rod) · Vidi više »

Korenjaševke

Korenjaševke (lat. Rhizophoraceae), biljna porodica iz reda Malpighiales koja je raširena po muljevitim i močvarnim obalama uz tropska mora.

Novi!!: Latinski jezik i Korenjaševke · Vidi više »

Korijandar

Korijandar (lat. Coriandrum), maleni biljni rod korisnog jednogodišnjeg raslinja iz porodice Apiaceae kojemu pripada svega tri vrste.

Novi!!: Latinski jezik i Korijandar · Vidi više »

Korinokarpus

Korinokarpus (lat. Corynocarpus), biljni rod smješten u vlastitu porodicu Corynocarpaceae, dio reda tikvolike.

Novi!!: Latinski jezik i Korinokarpus · Vidi više »

Korion

najraniji stadij razvoja ljudskog zametka Korion (grč. χόρıον: kožica, opna), jedna od ovojnica koje obavijaju plod tijekom trudnoće.

Novi!!: Latinski jezik i Korion · Vidi više »

Korionske resice

Korionske resice (lat. villi chorionici), prstoliki izdanci koji oblažu korion.

Novi!!: Latinski jezik i Korionske resice · Vidi više »

Korizma

nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima - četrdesetina) dio je liturgijske godine u kojemu se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.

Novi!!: Latinski jezik i Korizma · Vidi više »

Korjenasta plavulja

Korjenasta plavulja ili korjenasta tupavica (lat. Hebeloma radicosum) je jestiva gljiva iz roda Hebeloma.

Novi!!: Latinski jezik i Korjenasta plavulja · Vidi više »

Korjeniti jastrebljak

Korjeniti jastrebljak (lat. Hypochaeris radicata), zeljasta trajnica iz porodice glavočika raširena po Europi i sjevernoj Africi ali je udomaćen po mnogim prekomorskim zemljama, u Sjevernoj i Južnoj Americi, Novom Zelandu i drugdje.

Novi!!: Latinski jezik i Korjeniti jastrebljak · Vidi više »

Kornić

crkvica Svetog Dunata Punta Zabavni dio plaže na Dunatu Kornić je naselje na otoku Krku, administrativno pripada gradu Krku i jedan od njegovih mjesnih odbora.

Novi!!: Latinski jezik i Kornić · Vidi više »

Kornjačnica

Kornjačnica (lat. Echinodorus), danas monotipski biljni rod.

Novi!!: Latinski jezik i Kornjačnica · Vidi više »

Kornjašica

Kornjašica, (baldelija, lat. Baldellia), rod vodenog bilja, trajnica iz porodice žabočunovki, raširenih širom Europe, od Velike Britanije do Sredozemlja, uključujući i sjevernu Afriku.

Novi!!: Latinski jezik i Kornjašica · Vidi više »

Korokija

Korokija (lat. Corokia), rod grmova i drveća iz porodice Argophyllaceae, dio reda zvjezdanolike.

Novi!!: Latinski jezik i Korokija · Vidi više »

Korona

Sunčeva korona snimljena posebnim teleskopom - koronagrafom Izbijanje pramenova korone 31. kolovoza 2012. Korona (lat. corona: vijenac, kruna) je vanjski dio atmosfere Sunca i zvijezda koji emitira rendgensko zračenje.

Novi!!: Latinski jezik i Korona · Vidi više »

Korona (optička pojava)

Korona ili vijenac oko Mjeseca. Vijenac oko Mjeseca: oko Mjesečeve ploče nalazi se svijetla kružna ploha aureole koja je skoro bez boje. Prsten je s unutrašnje strane obojen ljubičasto, s vanjske crveno. Korona ili vijenac oko Sunca ili Mjeseca je optička pojava koja nastaje kad se Sunce ili Mjesec nalazi iza tankih oblaka, i tad se često mogu vidjeti okruženi prilično jasno obojenim krugovima.

Novi!!: Latinski jezik i Korona (optička pojava) · Vidi više »

Korona (razdvojba)

Korona (lat. corona: vijenac, kruna) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Korona (razdvojba) · Vidi više »

Koronavirusi

ptičjeg infektivnog bronhitisa Koronavirusi (latinski: Orthocoronavirinae, Coronavirinae) su skupina virusa koji uzrokuju bolesti kod sisavaca i ptica.

Novi!!: Latinski jezik i Koronavirusi · Vidi više »

Korozija

željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).

Novi!!: Latinski jezik i Korozija · Vidi više »

Korpus

Standardna oznaka NATO za korpus Korpus ili zbor (od lat. corpus: tijelo) združena je operativna postrojba oružanih snaga (kopnene vojske ili ratnog zrakoplovstva) i u pravilu je brigadnog sastava.

Novi!!: Latinski jezik i Korpus · Vidi više »

Korpuskularna teorija

Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. dualizam). Korpuskularna teorija je teorija koja se zasniva na pretpostavci da se svjetlost sastoji od roja sitnih čestica koje se gibaju nekom brzinom.

Novi!!: Latinski jezik i Korpuskularna teorija · Vidi više »

Korupcija

Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.

Novi!!: Latinski jezik i Korupcija · Vidi više »

Korzet

19. stoljeća Korzet (također poznat i pod nazivom steznik, iako je steznik nešto širi pojam) je pretijesan odjevni predmet, čija je primarna svrha smanjivanje opsega struka stezanjem, iako se može nositi i iz ostalih razloga.

Novi!!: Latinski jezik i Korzet · Vidi više »

Korzički jezik

Korzikanski ili korzički jezik (Corsu ili Lingua corsa; ISO 639-3: cos) je romanski jezik koji spada u skupinu južnoromanskih jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Korzički jezik · Vidi više »

Kos

Kos (lat. Turdus merula) je ptica iz porodice Turdidae, reda vrapčarki.

Novi!!: Latinski jezik i Kos · Vidi više »

Kos (razdvojba)

* Kos (lat. Turdus merula), ptica iz porodice vrapčarki.

Novi!!: Latinski jezik i Kos (razdvojba) · Vidi više »

Kosalj

Kosalj (Ballerus ballerus; sinonim mu je Abramis ballerus) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (latinski Cyprinidae), roda deverike (latinski Abramis), reda šaranki (latinski Cypriniformes).

Novi!!: Latinski jezik i Kosalj · Vidi više »

Kosekans

Definicija kosekansa na brojevnoj kružnici:\ \overlineOK.

Novi!!: Latinski jezik i Kosekans · Vidi više »

Kosica

Kosica (lat. Asyneuma), rod dvogodišnjih biljaka i trajnica iz porodice Campanulaceae raširen po Euroaziji od Ruskog falekog istoka sve do Sreddozemlja, uključujući Kavkaz; Srednja Azija; JZ-Azija na istok do Himalaja, Indija; Šri Lanka; Burma; Kina; Koreja; Japan; jedna vrsta koja se proteže na Ruski Daleki istok.

Novi!!: Latinski jezik i Kosica · Vidi više »

Kositerničevke

Kositernice (kositerničevke, kositerkovke, lat. Ephedraceae) je biljna porodica razvojno naprednijih (odvedenijih) golosjemenjača smještena u vlastiti red kositernicolike ili Ephedrales.

Novi!!: Latinski jezik i Kositerničevke · Vidi više »

Kosmatka

Kosmatka (lat. Eragrostis), veliki biljni rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Kosmatka · Vidi više »

Kost

Ilustracija '''ljudske bedrene kosti''', najprepoznatljivije u ljudskom tijelu Kost (lat.: "Os"), ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja.

Novi!!: Latinski jezik i Kost · Vidi više »

Kostelj

Kostelj (lat. Squalus acanthias) je vrsta morskog psa iz porodice Squalidae.

Novi!!: Latinski jezik i Kostelj · Vidi više »

Kostelj crnac

Kostelj crnac (lat. Etmopterus spinax), vrsta malenog morskog psa iz reda kosteljki.

Novi!!: Latinski jezik i Kostelj crnac · Vidi više »

Kosteljci

Kosteljci (lat. Squalidae) porodica manjih morskih pasa raširenih po svim oceanima.

Novi!!: Latinski jezik i Kosteljci · Vidi više »

Kosteljke

Kosteljke (lat. Squaliformes) red morskih pasa kojemu pripada sedam porodica sa 137 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Kosteljke · Vidi više »

Kosti donožja

desno desno Kosti donožja (lat. ossa metatarsalia I-V) ili metatarzalne kosti su pet dugih kostiju u stopalu smještenih između kosti nožja i proksimalnih članaka nožnih prstiju.

Novi!!: Latinski jezik i Kosti donožja · Vidi više »

Kosti nožja

desno Kosti nožja, kosti zastoplja (lat. ossa tarsalis, tarsus) su skupina sedam kosti u stopalu čovjeka između goljenične kosti (lat. tibia) i lisne kosti (lat. fibula) s jedne strane i kosti donožja s druge strane.

Novi!!: Latinski jezik i Kosti nožja · Vidi više »

Kosti pešća

čunasta kost, B.

Novi!!: Latinski jezik i Kosti pešća · Vidi više »

Kosti zapešća

Kosti zapešća Rtg snimak višestrukog prijeloma kosti zapešća. Kosti zapešća (lat. ossa metacarpalia I-V) ili metakarpalne kosti su pet kostiju u šaci čovjeka, smještenih između kostiju članaka prstiju i kosti pešća.

Novi!!: Latinski jezik i Kosti zapešća · Vidi više »

Kostoboci

Dacije. Na njoj je prikazan karpatski ogranak '''Kostoboca''' Kostoboci (latinske varijante: Costobocae, Coisstoboci ili Castabocae; starogrčki: Κοστοβῶκοι ili Kostobokai ili Kostobokai) je naziv za grupu drevnih plemena koja je početkom 1.

Novi!!: Latinski jezik i Kostoboci · Vidi više »

Kostusovke

Kostusovke (lat. Costaceae), biljna porodica u redu đumbirolike koja ime dobiva po rodu kar ili kostus (Costus), trajnicama i polugrmovima, a uz nju pripadaju joj još nekoliko rodova, pristupljeno 23.

Novi!!: Latinski jezik i Kostusovke · Vidi više »

Kota

Kota (francuski: cote od srednjovjekovnog latinskog quota, a to od latinskog: quota: pojedinačni) je broj kojim se na geografskim i topografskim kartama označava visina neke točke iznad morske razine; općenito, vrtikalna udaljenost točke na površini tla od određene referentne plohe.

Novi!!: Latinski jezik i Kota · Vidi više »

Kotar

Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.

Novi!!: Latinski jezik i Kotar · Vidi više »

Kotijske Alpe (rimska provincija)

Kotijske Alpe (lat. Alpes Cottiae), rimska carska provincija livius.org (18. rujna 2011.) smještena u zapadnim Alpama između današnje Francuske i Italije.

Novi!!: Latinski jezik i Kotijske Alpe (rimska provincija) · Vidi više »

Kotrljan (biljni rod)

Kotrljan (lat. Eryngium), rod dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice štitarki, od kojih najviše vrsta raste po Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Kotrljan (biljni rod) · Vidi više »

Kotula

Kotula (lat. Cotula), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice glavočika, dio podtribusa Cotulinae.

Novi!!: Latinski jezik i Kotula · Vidi više »

Kovilje

Kovilje (lat. Stipa), veliki biljni rod iz porodice trava (travovki), kojemu pripada preko 200 vrsta trajnica i grmova.

Novi!!: Latinski jezik i Kovilje · Vidi više »

Kovrčasta kokica

Kovrčasta kokica (lat. Sparassis crispa) vrsta je jestive gljive iz roda Sparassis.

Novi!!: Latinski jezik i Kovrčasta kokica · Vidi više »

Kovrčavi kelj

Kovrčavi kelj je povrće sa zelenim ili ljubičastim lišćem iz porodice kupusnjača (lat. Brassiceae).

Novi!!: Latinski jezik i Kovrčavi kelj · Vidi više »

Koza (razdvojba)

* Domaća koza.

Novi!!: Latinski jezik i Koza (razdvojba) · Vidi više »

Kozja brada

Kozja brada (tuturuša, brada kozlova, prčja brada, zimska šalata; lat. Tragopogon), biljni rod od preko 120 vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Compositae.

Novi!!: Latinski jezik i Kozja brada · Vidi više »

Kozji rog

Kozji rog (kozorog; lat. Proboscidea), biljni rod iz porodice martinijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Kozji rog · Vidi više »

Kozlačevke

''Arisarum simorrhinum''. Kozlačevke (lat. Araceae), biljna porodica iz reda Alismatales, razred Liliopsida ili jednosupnica.

Novi!!: Latinski jezik i Kozlačevke · Vidi više »

Kozlačica

Kozlačica (metiljka, kolinčica, zelenčica, vredovac, lat. Thalictrum), biljni rod iz porodice Žabnjakovki Ranunculaceae kojemu pripada preko 190 vrsta trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Kozlačica · Vidi više »

Kozlac

Kozlac (lat. Arum; narodni nazivi: kuruza kačina, kuruza kačja, zminec), biljni rod s 30 vrsta trajnica iz porodice kozlačevki.

Novi!!: Latinski jezik i Kozlac · Vidi više »

Kozličina

Kozličina (lat. Arisarum), rod biljaka iz porodice kozlačevki smještenu vlastiti tribus Arisareae, dio je potporodice Aroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Kozličina · Vidi više »

Kozlinac

Kozlinac (lat. Astragalus), veliki rod mahunarki s oko 3000 vrsta trajnica, polugrmova i grmova.

Novi!!: Latinski jezik i Kozlinac · Vidi više »

Kozmopolitizam

Kozmopolitizam (od grčkog: kosmos.

Novi!!: Latinski jezik i Kozmopolitizam · Vidi više »

Kozokrvina

Kozokrvina (kozja krv, lat. Lonicera), veliki biljni rod iz porodice kozokrvnica kojemu pripada preko 190 vrsta listopadnih, rjeđe poluzimzelenih ili zimzelenih penjačica ili uspravnih grmova.

Novi!!: Latinski jezik i Kozokrvina · Vidi više »

Kozokrvnice

Kozokrvnice (lat. Caprifoliaceae), biljna porodica iz reda Dipsacales (češljugovinolike), poznata po raznom ukrasnom grmlju.

Novi!!: Latinski jezik i Kozokrvnice · Vidi više »

Kozonoška

Kozonoška (lat. Himantoglossum), biljni rod iz porodice kaćunovki kojemu pripada 9 vrsta zeljsatih cvjetnica.

Novi!!: Latinski jezik i Kozonoška · Vidi više »

Kračun

Kračun, grkalj ili velika pečurka (lat. Agaricus macrosporus) je jestiva gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Kračun · Vidi više »

Krabuljica

Krabuljica (krabljica, lat. Chaerophyllum), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice štitarki sa preko 60 vrsta raširenih po Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji, sjeverozapadu Afrike, Novom Zelandu.

Novi!!: Latinski jezik i Krabuljica · Vidi više »

Krajanka

Krajanka (lat. Corrigiola), biljni rod iz porodice klinčićevki rašireni po Europi, uključujući Sredozemlju, dijelovima Afrike, Madagaskara, Južne Amerike (Ande) i Azije (Libanon, Izrael).

Novi!!: Latinski jezik i Krajanka · Vidi više »

Krajcar

Srebreni krajcar kovan 1690. u Württembergu Krajcar (njem. kreuzer) je bio mali srebreni novac, nazvan po dvostrukom križu na njegovom reversu (lat. denarius cruciatus).

Novi!!: Latinski jezik i Krajcar · Vidi više »

Krakov

Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Krakov · Vidi više »

Kralj Edip

Kralj Edip (grčki, latinski: Oedipus Rex) je atenska tragedija koju je napisao Sofoklo a koja je prvi put izvedena oko 429.

Novi!!: Latinski jezik i Kralj Edip · Vidi više »

Kralježnična moždina

Pregled ljudskog živčanog sustava Kralježnična moždina (lat. medulla spinalis) kaudalni je dio središnjeg živčanog sustava, smješten u vertebralnom kanalu, skupa s korijenima moždinskih (spinalnih) živaca, spinalnim ovojnicama, i neurovaskularnim strukturama koje ih opskrbljuju.

Novi!!: Latinski jezik i Kralježnična moždina · Vidi više »

Kralježnjaci

Kralježnjaci (lat. Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Kralježnjaci · Vidi više »

Kraljevi Rima

Kralj Rima (latinski: rex, regis) bio je glavni magistrat Rimskog Kraljevstva.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevi Rima · Vidi više »

Kraljevina Asturija

Kraljevina Asturija bio je prvi kršćanski politički entitet na Iberijskom poluotoku ustanovljen nakon propasti vizigotskog kraljevstva.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Asturija · Vidi više »

Kraljevina Dviju Sicilija

Kraljevina Dviju Sicilija (tal. Regno delle Due Sicilie) bila je suverena država na jugu Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Dviju Sicilija · Vidi više »

Kraljevina Francuska

Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Francuska · Vidi više »

Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Kastilija

Grb Kraljevine Castille Kraljevina Kastilija je bila jedna od srednjovjekovnih kraljevina na Pirinejskom poluotoku.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Kastilija · Vidi više »

Kraljevina Kent

Kent u anglosasko vrijeme. Kraljevina Kent (engl. Kingdom of Kent; lat. Cantia regnum), bila je jutska kolonija, a kasnije i neovisna država u današnjoj jugoistočnoj Engleskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Kent · Vidi više »

Kraljevina León

Kraljevina Leon (port. Reino de Leão, špa. Reino de León, lat. Regnum Legionense) bila je jedna od srednjovjekovnih kraljevina na Pirenejskom poluotoku, nasljednica Kraljevine Asturije, koja je imala važnu ulogu u Rekonkvisti i nastanku sukcesivnih kršćanskih kraljevina u zapadnom dijelu poluotoka.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina León · Vidi više »

Kraljevina Navara

Kraljevina Navara (bas. Nafarroako Erresuma, špa. Reino de Navarra, fra. Royaume de Navare, lat. Regnum Navarrae), prvotno Kraljevina Pamplona, bila je monarhija čiji je teritorij zauzimao zemlje s obje strane Pirineja na njihovoj atlantskoj strani.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Navara · Vidi više »

Kraljevina Poljska

Kraljevina Poljska (polj. Królestwo Polskie, lat. Regnum Poloniae) bila je država u srednjoj Europi nastala krunidbom kralja Boleslava I. Hrabrog.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Poljska · Vidi više »

Kraljevina Portugal

Kraljevina Portugal (port. Reino de Portugal, lat. Regnum Portugalliae), poznata kao i Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarvesa (port. Reino Unido de Portugal, Brasil e Algarves) te Kraljevina Portugala i Algarvesa (port. Reino de Portugal e dos Algarves, lat. Regnum Portugalliae et Algarbiae), bila je portugalska monarhija i prekretnica moderne Republike Portugal.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Portugal · Vidi više »

Kraljevina Sicilija

Kraljevina Sicilija, 1154. godina Kraljevina Sicilija (lat. Regnum Siciliae or Sicilie;, tal. Regno di Sicilia) je kraljevina koju su 1130. godine osnovali Normani.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Sicilija · Vidi više »

Kraljevina Slavonija

Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bio je skupni naziv za tri istočne hrvatske županije oslobođene u Velikom turskom ratu.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Slavonija · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kraljevska jabuka

Kraljevska jabuka Kraljevska jabuka (lat. Globus Cruciger, od globus „kugla“, crux „križ“ i gerere „nositi“ je pored žezla simbol najviše vlasti i časti vladara u obliku zemaljske kugle s križem. Simbolizira snagu i svjetsku prevlast kršćanskog vladara.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevska jabuka · Vidi više »

Kraljevska palma

Kraljevska palma (lat. Roystonea) je rod koji se sastoji od 10 – 12 vrsta palmi, urođenih u tropskim predjelima na Floridi, Karibima i nasuprotnim obalama Srednje i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevska palma · Vidi više »

Kraljevska strelicija

Kraljevska strelicija (Rajska ptica cvijet, lat. Strelitzia reginae) jedna je od pet vrsta biljaka iz roda Strelitzia, porodica strelicijevki (Strelitziaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevska strelicija · Vidi više »

Kraljevski pingvin

Kraljevski pingvin (lat. Aptenodytes patagonicus) predstavlja drugu najveću vrstu pingvina poslije carskih pingvina.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevski pingvin · Vidi više »

Kraljevstvo Deira

Britanija u vrijeme Gildasa 540. godine. accessdate.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevstvo Deira · Vidi više »

Kraljevstvo Gwynedd

Kraljevstvo Gwynedd (vel. Teyrnas Gwynedd) bilo je povijesno kraljevstvo koje se nalazilo na sjeveru današnjeg Walesa.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljevstvo Gwynedd · Vidi više »

Kraljica Hrvata

Pročelje crkve Majke Božje Sljemenske – Kraljice Hrvata. Kraljica Hrvata (lat. Regina Croatorum), naslov je Blažene Djevice Marije među Hrvatima katoličke vjeroispovijesti izražen u molitvama, pjesmama i pučkoj pobožnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljica Hrvata · Vidi više »

Kraljica mira

Kraljica mira (lat. Regina pacis), također i (Blažena Djevica) Marija Kraljica mira, naslov je Blažene Djevice Marije kojim se iskazuje njezino kraljevsko majčinstvo, majčinstvo Krista Kralja.

Novi!!: Latinski jezik i Kraljica mira · Vidi više »

Kramerija

Kramerija (ratanija, ratanhija, lat. Krameria), malena biljna porodica (Krameriaceae) i rod (Krameria) s 17 ili po drugim novijim podacima 18.

Novi!!: Latinski jezik i Kramerija · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Latinski jezik i Kranjska · Vidi više »

Kranjski bijeli bun

Kranjski bijeli bun (kranjska aptovina, kranjska bunika, tamnorujna bunika, Lat. Scopolia carniolica), jedna od tri priznate vrste bijelog buna, porodica krumpirovki, jedina je vrsta ovog roda koja raste u Hrvatskoj (Velebit i Gorski kotar).

Novi!!: Latinski jezik i Kranjski bijeli bun · Vidi više »

Kras

* Marko Licinije Kras (latinski Marcus Licinius Crassus), nadimak Dives (najbogatiji), (oko 115. pr. Kr. - Haran, 53. pr. Kr.), rimski vojskovođa i političar.

Novi!!: Latinski jezik i Kras · Vidi više »

Kras (regija)

Duina (Italija), na krajnjem zapadu Krasa Postojnska jama Kras (tal.: Carso, njem.: Karst, lat.: Iulia Carsia, furl. Cjarst) je visoravan i transgranična pokrajina sjeverno od Tršćanskog zaljeva i istarskog poluotoka, koja se prostire od Goričkog i Tršćanskog krasa na zapadu do dijela općine Matulja iznad Riječkog zalljeva na istoku, na jugu od sjevernih obronaka Ćićarije te na sjeveru obuhvaća dolinu rijeke Pivke s općinom Postojnom te Vipavsku dolinu s graničnim južnim obroncima planine Trnovski gozd.

Novi!!: Latinski jezik i Kras (regija) · Vidi više »

Krasnici

Krasnici (Lat. Buprestidae), porodica kukaca kornjaša koja ime dobiva po upadljivim i spektakularnim presijavajučim bojama.

Novi!!: Latinski jezik i Krasnici · Vidi više »

Krastače

Ebinania costaecanariae Ambophthalmos angustus Cottunculus microps Eurymen gyrinus Krastače (lat. Psychrolutidae), porodica morskih riba iz sva tri velika oceana.

Novi!!: Latinski jezik i Krastače · Vidi više »

Krastavac

Krastavac (ugorak, kukumar, lat. Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice tikvovki (lat. Cucurbitaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Krastavac · Vidi više »

Krastavac (biljni rod)

Krastavac (dinja, lat. Cucumis), biljni rod iz porodice tikvovki (Cucurbitaceae) kojemu pripada preko 60 vrsta uresnog i korisnog jednogodišnjeg raslinja, čiji su najvažniji predstavnici krastavac i dinja, te malo manje poznat kivano krastavac i Zapadnoindijski krastavac (C.anguria).

Novi!!: Latinski jezik i Krastavac (biljni rod) · Vidi više »

Krasuljica

Krasuljica (krbuljica; lat. Anthriscus), biljni rod iz porodice štitarki rasprostranjen po Euroaziji i dijelovima Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Krasuljica · Vidi više »

Kratka kronika Hrvatskoga Kraljevstva

Kratka kronika Hrvatskoga Kraljevstva (lat. Chronicon breve Regni Croatiae), poznata i kao Kratka kronologija Hrvatske (Brevis chronologia Croatiae), ranonovovjekovna kronika o prošlosti Hrvatske, koju je 1561. godine napisao franjevac Ivan Tomašić († nakon 1562.). Budući da je zadnje poglavlje kronike pod nazivom De Carniola, posvećeno Kranjskoj, a sam rukopis je pronađen u Ljubljani, vjeruje se da je Tomašić napisao svoju kroniku u tom gradu.

Novi!!: Latinski jezik i Kratka kronika Hrvatskoga Kraljevstva · Vidi više »

Kratkorepa žabousta

Kratkorepa žabousta (lat., Batrachostomus poliolophus) je ptičja vrsta roda Batrachostomus.

Novi!!: Latinski jezik i Kratkorepa žabousta · Vidi više »

Kratkorepci

Kratkorepci su grupa dekapodnih rakova (Decapoda) iz infrareda Brachyura.

Novi!!: Latinski jezik i Kratkorepci · Vidi više »

Kratom

Kratom (lat. Mitragyna speciosa), vrsta drveta autohtonog u jugoistočnoj Aziji, iz koje se mogu dobiti psihotropne tvari.

Novi!!: Latinski jezik i Kratom · Vidi više »

Kravačac

Kravačac (magareći trn, bodljača, lat. Onopordum), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Compositae.

Novi!!: Latinski jezik i Kravačac · Vidi više »

Kravljak (biljni rod)

Kravljak (lat. Carlina), biljni rod iz porodice glavočika kojemu pripada 35 priznata vrsta dvogodišnjih biljaka i trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Kravljak (biljni rod) · Vidi više »

Krčagovina

Krčagovina (lat. Amphoricarpos), biljni rod iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Krčagovina · Vidi više »

Krčki pršut

Krčki pršut (tal. prosciutto prosušen, od lat. prae exsuctus, vulg. lat. perexsuctus vrlo isušen), izvorni krčki trajni suhomesnati proizvod, od svinjskog buta bez zdjeličnih kost koji se ubraja u hrvatske autohtone proizvode.

Novi!!: Latinski jezik i Krčki pršut · Vidi više »

Krš

Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).

Novi!!: Latinski jezik i Krš · Vidi više »

Kršika

Kršika (lat. Kernera), rod trajnica iz porodice kupusovki, dio reda Brassicales.

Novi!!: Latinski jezik i Kršika · Vidi više »

Kršin

Kršin (hrđobrada, brkaš, lat. Chrysopogon), rod korisnih trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Kršin · Vidi više »

Krška gušterica

Krška gušterica (latinski: Podarcis melisellensis) vrsta je guštera iz porodice Lacertidae.

Novi!!: Latinski jezik i Krška gušterica · Vidi više »

Krštenje

Krštenje Krštenje je sakrament kojim se postaje član zajednice vjernika kod kršćana: katolika, pravoslavaca i protestanata, i ponekih nekršćanskih zajednica poput Sikha.

Novi!!: Latinski jezik i Krštenje · Vidi više »

Krbavski pijor

Krbavski pijor (latinski: Telestes fontinalis) endemska je vrsta šaranke dunavskog slijeva i Hrvatske te stenoendemska vrsta koja obitava u krškim izvorima i tekućicama Krbavskog polja u Lici.

Novi!!: Latinski jezik i Krbavski pijor · Vidi više »

Kreativnost

Kreativnost je mentalni proces koji uključuju stvaranje novih ideja, pojmova, ili rješenja problema, ili novih poveznica između postojećih ideja ili pojmova.

Novi!!: Latinski jezik i Kreativnost · Vidi više »

Krešimir I.

Krešimir I., hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića.

Novi!!: Latinski jezik i Krešimir I. · Vidi više »

Krešimir III.

Krešimir III. (lat. Cresimirus) († oko 1030.), hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića i osnivač poddinastije Krešimirovića.

Novi!!: Latinski jezik i Krešimir III. · Vidi više »

Kreštalice

Kreštalice (lat. Tyranni) su podred reda vrapčarki (Passeriformes).

Novi!!: Latinski jezik i Kreštalice · Vidi više »

Kreda (geološko razdoblje)

Kreda (mletački tal. creda Datoteka:Tyrannosaurus BW.jpg|Tyrannosaurus rex, jedan od najvećih kopnenih grabežljivaca svih vremena, živio je tijekom kasne krede. Datoteka:Velociraptor dinoguy2.jpg|Velociraptor je bio dinosaur s perjem i živio je tijekom kasne krede. Datoteka:Triceratops BW.jpg|Triceratops je jedan od najprepoznatljivijih rodova krede. Datoteka:Eomaia NT.jpg|Sisavci su činili manji dio kredske faune. Datoteka:Coloborhynchus piscator jconway.jpg|Anhanguera piscator, pterosaur.

Novi!!: Latinski jezik i Kreda (geološko razdoblje) · Vidi više »

Kreda (tvar)

Kreda za pisanje. Umjetnik s kredom (Firenca, Italija). Kreda (mletački tal. creda od lat. creta, po grčkom otoku Kreti) je sedimentna stijena, zemljasti prirodni najčešće sitnozrni kalcit (kalcijev karbonat; CaCO3).

Novi!!: Latinski jezik i Kreda (tvar) · Vidi više »

Kredit

Kredit je novčani dužničko-vjerovnički odnos u kojem vjerovnik kredita (obično banka) ustupa pravo korištenja određenog iznosa novčanih sredstava dužniku (debitoru) na ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete povrata.

Novi!!: Latinski jezik i Kredit · Vidi više »

Krednjaci

Krednjaci (prema: "kreda") (lat.: Foraminifera) su koljeno kromista klasificirani u danas nepriznatom razredu korjenonožaca (Rhizopoda)., a danas infrarazredu Rhizaria.

Novi!!: Latinski jezik i Krednjaci · Vidi više »

Kremacija

Javno kremiranje u Katmanduu. Kremacija (lat. crematio) ili kremiranje u najširem smislu označava za brzu mineralizaciju tijela mrtvih ljudi i životinja, odnosno njihovo razlaganje na osnovne kemijske sastojke zbog izlaganja visokim temperaturama, odnosno vatri.

Novi!!: Latinski jezik i Kremacija · Vidi više »

Krematorij

groblja Père-Lachaise. Krematorij je izgrađen 1889. godine, a njegov arhitekt bio je Jean Camille Formigé. Krematorij (prema latinskom: crematio: spaljivanje) zgrada je s postrojenjem za spaljivanje pokojnika.

Novi!!: Latinski jezik i Krematorij · Vidi više »

Krescentin

Krescentin (lat. Crescentinus; ? - 1. lipnja 303.), kršćanski mučenik koji je pogubljen za vrijeme Dioklecijanovih progona.

Novi!!: Latinski jezik i Krescentin · Vidi više »

Krestavi pir

Krestavi pir (lat. Agropyron cristatum), trajnica iz porodice trava (Poaceae), raste prvenstveno u umjerenom biomu, i raširena je po umjerenoj Euroaziji i sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Krestavi pir · Vidi više »

Krestuša

Krestuša (lat. Rostraria, sin. Lophochloa), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice trava, dio podtribusa Aveninae.

Novi!!: Latinski jezik i Krestuša · Vidi više »

Krestušac

Krestušac (bresinjača, mlekača, lat. Polygala), velikoi biljni rod iz porodice krestuščevki, red mahunarki (Fabales).

Novi!!: Latinski jezik i Krestušac · Vidi više »

Krestuščevke

Krestuščevke (lat. Polygalaceae nom. cons.), biljna porodica iz reda bobolikih (Fabales) koju čini niže raslinje, grmlje i drveće.

Novi!!: Latinski jezik i Krestuščevke · Vidi više »

Kretska datulja

Kretska datulja (lat. Phoenix theophrasti), je uz Chamaerops humilis jedina palma koja se smatra autohtonom u Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Kretska datulja · Vidi više »

Krf

Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.

Novi!!: Latinski jezik i Krf · Vidi više »

Krhka vrba

Krhka vrba (lat. Salix × fragilis) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Krhka vrba · Vidi više »

Križ (kršćanstvo)

Latinski križ Križ († lat. crux; grč. σταυρός stauros »kolac, stup, križ«).

Novi!!: Latinski jezik i Križ (kršćanstvo) · Vidi više »

Križani zlatinjak

Križani zlatinjak (kvarnerski jelenak, lat. Asplenium hybridum), rijetka, gotovo ugrožena biljna vrsta iz porodice slezeničevki.

Novi!!: Latinski jezik i Križani zlatinjak · Vidi više »

Križarski ratovi

Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Križarski ratovi · Vidi više »

Križni put

Njemačkoj. Križni put je pobožnost na spomen Isusove muke, od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt do polaganja Isusova tijela u grob.

Novi!!: Latinski jezik i Križni put · Vidi više »

Krika

''Anagallis arvensis''. Krika (Krivičica; lat. Anagallis), nekadašnji kozmopolitski biljni rod iz porodice Primulaceae ili jaglačevki, danas uklopljen u rod Lysimachia.

Novi!!: Latinski jezik i Krika · Vidi više »

Krikso

Krikso (lat. Crixus) (umro 72. pr. Kr. u Apuliji) je bio galski gladijator,Orosius, Histories, 5.24.1 zajedno je s tračaninom Spartakom bio vođa u pobuni robova u Trećem robovskom ratu, također sa suradnicima Ganikom i Onemajem.

Novi!!: Latinski jezik i Krikso · Vidi više »

Kril

Kril (svjetlari, lat. Euphausiacea) je norveška riječ koja doslovno prevedena znači "hrana kitova", a označava red planktonskih rakova iz reda Malacostraca.

Novi!!: Latinski jezik i Kril · Vidi više »

Krilasti koprivić

Krilasti koprivić (lat. Pteroceltis), monotipski bniljni rod, dio porodice konopljovki.

Novi!!: Latinski jezik i Krilasti koprivić · Vidi više »

Krilatica Europske unije

Službena krilatica Europske unije je "Ujedinjena u raznolikosti" ili "Ujedinjeni u raznolikosti" (izvorna inačica na latinskom jeziku: "In varietate concordia").

Novi!!: Latinski jezik i Krilatica Europske unije · Vidi više »

Krinum

Krinum (lat. Crinum), rod trajnica iz porodice zvanikovki (Amaryllidaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Krinum · Vidi više »

Kriptantus

Kriptantus (lat. Cryptanthus), biljni rod iz porodice tamjanikovki, dio potporodice Bromelioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Kriptantus · Vidi više »

Kriptofiti

Kriptofiti (lat. Cryptophyta), koljeno kromista s jedinim razredom Cryptophyceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kriptofiti · Vidi više »

Kriptohilus

Kriptohilus (lat. Cryptochilus), manji rod trajnica iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kriptohilus · Vidi više »

Kriptokorine

Kriptokorine (engl. nazivane vodene trubice, lat. Cryptocoryne), su rod vodenih biljaka iz obitelji Araceae koji broji 50 – 60 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Kriptokorine · Vidi više »

Kriptoportik

Kriptoportikus Kriptoportikus (od latinskog crypta - grobnica, porticus-trijem) je prekriveni hodnik ili prolaz, dio stare rimske arhitekture.

Novi!!: Latinski jezik i Kriptoportik · Vidi više »

Krist na žalu

"Krist na žalu" ili "Krist jednom stade na žalu" (španj. "Pescador de hombres", eng. "Lord, You Have Come", polj. "Barka", njem. "Barke") je poznata kršćanska pjesma koju je 1974., pod izvornim nazivom "Pescador de hombres" ("Ribar ljudi"), napisao i skladao španjolsko-baskijski salezijanski svećenik i skladatelj Cesáreo Gabaráin.

Novi!!: Latinski jezik i Krist na žalu · Vidi više »

Kristal

kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.

Novi!!: Latinski jezik i Kristal · Vidi više »

Kristija

Kristija (lat. Christia), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Kristija · Vidi više »

Kristologija

samostana svete Katarine na Sinaju na kojem različiti izrazi na desnoj i lijevoj strani lica svjedoče o njegovoj dvojnosti kao Boga i Čovjeka Kristologija (grč. Χριστος.

Novi!!: Latinski jezik i Kristologija · Vidi više »

Kristova drača

Kristova drača (drača čarna, diraka, krkov, ljuta drača, crna drača, lat. Paliurus spina-christi) vrsta je biljke iz roda drača (Paliurus), porodica pasjakovke.

Novi!!: Latinski jezik i Kristova drača · Vidi više »

Krivolovke

Krivolovke (lat. Agonidae), porodica malenih morskih riba poglavito u hladniom vodama sjevernog Pacifika.

Novi!!: Latinski jezik i Krivolovke · Vidi više »

Krizantema

Krizantema (ravan, bilica, lat. Chrysanthemum) rod je s 40–tak vrsta višegodišnjih cvjetnica u porodici glavočika koje potječu iz Azije i sjeveroistočne Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Krizantema · Vidi više »

Krizofanska kiselina

Krizofanska kiselina ili krizofanol, C15H10O4 (C.I. 75400), talište 196 °C, izlučuje se u obliku zlatnožutih pločica iz etanola i benzena.

Novi!!: Latinski jezik i Krizofanska kiselina · Vidi više »

Krizolepis

Krizolepis (lat. Chrysolepis), biljni rod iz porodice bukovki s pacifičke obale Sjeverne Amerike (SAD).

Novi!!: Latinski jezik i Krizolepis · Vidi više »

Krk

Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Latinski jezik i Krk · Vidi više »

Krkavina

Krkavina (pasdrijen, pasjakovina, pasjakovica, drača crna, pesikovina, pasjak, lat. Rhamnus), veliki biljni rod iz porodice pasjakovki, kojoj je i dao svoje ime.

Novi!!: Latinski jezik i Krkavina · Vidi više »

Krkuša

Krkuša (Gobio gobio) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda krkuše (lat. Gobio) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Latinski jezik i Krkuša · Vidi više »

Kroatistika

Kroatistika (njem.: Kroatistik; lat.: Croatistica) je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom proučavanja hrvatske kulture.

Novi!!: Latinski jezik i Kroatistika · Vidi više »

Krocanj

Krocanj (mirijofilum, lat. Myriophyllum), biljni rod iz porodice zrnuljačevki (Haloragaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Krocanj · Vidi više »

Krokosmija

Krokosmija (lat. Crocosmia), biljni rod iz porodice perukikovki smješten u podtribus Freesiinae, dio potporodice Crocoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Krokosmija · Vidi više »

Kromatska aberacija

sabirne leće. Primjer jake kromatske aberacije. stakla ili kombinacije leća radi izbjegavanja kromatske aberacije. Kromatska aberacija nastaje jer optička leća ne može fokusirati svjetlost različitih boja u jednoj ravnini okomitoj na optičku os, zbog toga što indeks loma optičkoga sredstva leće ovisi o valnoj duljini svjetlosti.

Novi!!: Latinski jezik i Kromatska aberacija · Vidi više »

Kron

Saturn (Kron) proždire svoga sina, 17. stoljeće Kron (grč., Krónos) u grčkoj mitologiji titan je zemljoradnje; jedan od Titana, Uranov i Gejin sin, Rejin muž.

Novi!!: Latinski jezik i Kron · Vidi više »

Kronična opstruktivna plućna bolest

Kronična opstruktivna plućna bolest ili skraćeno KOPB, ponegdje KOBP (engleski: chronic obstructive pulmonary disease COPD; latinski: morbus pulmonis obstructivus chronicus) je stanje trajne, progresivne opstrukcije zračnog protoka kroz dišne putove, te se uglavnom odnosi na povezane poremećaje koji bolesniku postupno smanjuju difuzijski kapacitet, odnosno smanjuju dah.

Novi!!: Latinski jezik i Kronična opstruktivna plućna bolest · Vidi više »

Kronika iz 754.

Kronika iz 754. (lat. Continuatio Hispana) је kronika na latinskom jeziku koju је sastavio mozarapski kroničar u Vizigotskoj Hispaniji.

Novi!!: Latinski jezik i Kronika iz 754. · Vidi više »

Kronologija Boke kotorske

Kronološki prikaz povijesti Boke kotorske.

Novi!!: Latinski jezik i Kronologija Boke kotorske · Vidi više »

Kronologija klasične mehanike

Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. njihala ili klatna. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti.'' Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Zemlja vrti oko svoje osi. Kronologija klasične mehanike.

Novi!!: Latinski jezik i Kronologija klasične mehanike · Vidi više »

Kronologija povijesti LGBT-a

Slijedi kratka kronologija povijesti LGBT-a koja prati povijesni razvoj i značajne događaje u povijesti homoseksualnosti, biseksualnosti i rodnog identiteta.

Novi!!: Latinski jezik i Kronologija povijesti LGBT-a · Vidi više »

Krosandra

Krosandra (lat. Crossandra) rod trajnica, polugrmova i grmova, rijetko jednogodišnjeg raslinja iz porodice Acanthaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Krosandra · Vidi više »

Krotalarija

Krotalarija (lat. Crotalaria) rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Krotalarija · Vidi više »

Kroton (biljni rod)

Kroton (lat. Croton), veliki biljni rod u porodici mlječikovki, raširen po Africi, Sjevernoj i južnoj Americi, južnoj i jugoitočnoj Aziji i Australiji Postoji preko 1100 vrsta, u Europi nema predstavnika.

Novi!!: Latinski jezik i Kroton (biljni rod) · Vidi više »

Krpasta češljugovina

Krpasta češljugovina (češljasta češljiga, lat. Dipsacus laciniatus), biljna vrsta iz porodice kozokrvnica, rod češljugovina.

Novi!!: Latinski jezik i Krpasta češljugovina · Vidi više »

Krstašice

Krstašice (kupusovke, kupusnjače; lat. Brassicaceae), velika i ekonomski veoma značajna biljna porodica u redu Brassicales s preko 340 rodova Ova porodica raširena je po svim naseljenim kontinentima a najgušće u gusto naseljenim područjima Europe i Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Krstašice · Vidi više »

Krsto I. Frankapan Brinjski

Zrinjevcu Krsto I. Frankapan Brinjski ili Ozaljski (Modruš?, 1482. – Martijanec, kraj Ludbrega, 27. rujna 1527.), hrvatski knez, ban Kraljevine Hrvatske, branitelj Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, vrhovni kapetan Ugarske između Drave i Dunava te vranski prior iz velikaške obitelji Frankapana.

Novi!!: Latinski jezik i Krsto I. Frankapan Brinjski · Vidi više »

Kručići

Kručići (također i u varijantama Krucići, Krusići, Krušići, Kružići ili Križići; lat. i tal.: Croce, Crose, Crosio, Crossio, Cruse ili Cruce), hrvatska plemićka obitelj, jedna od najstarijih patricijskih obitelji iz Dubrovačke Republike.

Novi!!: Latinski jezik i Kručići · Vidi više »

Kruščičevke

Kruščičevke (Lat. Pyroloideae), potporodica zimzelenog bilja iz reda vrjesolikih čiji se rodovi danas vode pod porodicu vrjesovki (Ericaceae), a nekada se smatrala samostalnom porodicom Pyrolaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kruščičevke · Vidi više »

Kruščica (biljni rod)

Kruščica (lat. Orthilia), biljni rod iz porodice vrjesovki, smješten u tribus Pyroloideae.

Novi!!: Latinski jezik i Kruščica (biljni rod) · Vidi više »

Kruščika

Kruščika (krušćika, lat. Epipactis), rod trajnica iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kruščika · Vidi više »

Krušina trušljikovina

Krušina trušljikovina (trušljika, pasja lijeska, obična krkavina, pasje grožđe, lat. Frangula alnus), biljna vrsta u rodu krkavinka ili krušina, porodica Rhamnaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Krušina trušljikovina · Vidi više »

Kruška

Međimurju Kruška (lat. Pyrus) rod biljaka iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kruška · Vidi više »

Kruškica

Kruškica (kruščica, 'zimzelen', lat. Pyrola), biljni rod vazdazelenih trajnica iz porodice vrjesovki, smješten u tribus Pyroloideae.

Novi!!: Latinski jezik i Kruškica · Vidi više »

Kružeće dizalo

Način rada kružećeg dizala. Kružeće dizalo ili paternoster (prema lat. pater noster: oče naš) je vrsta osobnoga dizala s otvorenim kabinama u koje se ulazi i iz kojih se izlazi za vrijeme vožnje, bez njihova zaustavljanja.

Novi!!: Latinski jezik i Kružeće dizalo · Vidi više »

Kruhovac

Kruhovac (artokarpus, krušnica, lat. Artocarpus), rod drveća od četrdesetak vrsta iz porodice dudovki raširen po jugoistočnoj Aziji i Pacifiku.

Novi!!: Latinski jezik i Kruhovac · Vidi više »

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.

Novi!!: Latinski jezik i Krumpir · Vidi više »

Krumpirova zlatica

Krumpirova zlatica (latinski: Leptinotarsa decemlineata) je kukac kornjaš iz porodice zlatica.

Novi!!: Latinski jezik i Krumpirova zlatica · Vidi više »

Kruna

Papinska kruna za sliku Mati Božje Czestochowske. Izradio ju je Lech Dziewulski 2006. godine. Kruna (lat. corona) je raskošno urešeno pokrivalo za glavu u obliku vijenca, simbol vladarske moći i časti.

Novi!!: Latinski jezik i Kruna · Vidi više »

Kruna Aragonije

Kruna Aragonije (arag. Corona d'Aragón, kat. Corona d'Aragó, špa. Corona de Aragón) je nastala ujedinjenjem Kraljevine Aragonije i Grofovije Barcelone.

Novi!!: Latinski jezik i Kruna Aragonije · Vidi više »

Kruna sv. Stjepana

Kruna sv. Stjepana Kruna sv.

Novi!!: Latinski jezik i Kruna sv. Stjepana · Vidi više »

Krunasta bogomoljka

Krunasta bogomoljka (latinski: Empusa fasciata) vrsta je bogomoljke iz roda Empusa i reda Mantodea.

Novi!!: Latinski jezik i Krunasta bogomoljka · Vidi više »

Krunica

Krunica, brojanica, čislo ili očenaši, molitveno pomagalo za molitvu krunice. Krunica, sveta krunica, rožarij ili ružarij (lat. Rosarium, engl. Rosary, njem. Rosenkranz, šp. Rosario) katolička je molitva u čast Blažene Djevice Marije i blagoslovina te naziv molitvenoga pomagala (očenaši, brojanice).

Novi!!: Latinski jezik i Krunica · Vidi više »

Krunica (navlaka)

Krunica (umanj. od lat. corona), zuboprotetička je navlaka, aloplastički dodatak zubnoj kruni.

Novi!!: Latinski jezik i Krunica (navlaka) · Vidi više »

Krunica Božjeg milosrđa

Eugeniusz Kazimirowski: Slika Božjeg milosrđa, 1939. prva inačica Krunica Božjeg milosrđa je rimokatolička molitva, koja se temelji na vizijama poljske redovnice sv.

Novi!!: Latinski jezik i Krunica Božjeg milosrđa · Vidi više »

Krunidba

Jozefinu de Beauharnais, za francusku caricu Krunidba je kraljevska, carska ili državna svečanost koja označava predaju vladarskih ovlasti stavljanjem krune na glavu monarha.

Novi!!: Latinski jezik i Krunidba · Vidi više »

Krupatica

Krupatica (Blicca bjoerkna; sinonim Abramis bjoerkna) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (latinski Cyprinidae), roda deverike (latinski Abramis), reda šaranki (latinski Cypriniformes).

Novi!!: Latinski jezik i Krupatica · Vidi više »

Krupnokljuni galeb

Krupnokljuni galeb (pacifički galeb, debelokljuni galeb; lat. Larus pacificus) vrlo je velik galeb, podrijetlom s australskih obala.

Novi!!: Latinski jezik i Krupnokljuni galeb · Vidi više »

Kruta voščika

Kruta voščika (lat. Ceratophyllum demersum), vodena trajnica iz roda voščika, jedna od pet ili šest vrsta u porodici voščikovki, i najrasprostranjenija među svim njezinim vrstama.

Novi!!: Latinski jezik i Kruta voščika · Vidi više »

Krutine

Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).

Novi!!: Latinski jezik i Krutine · Vidi više »

Krutovlatka

Krutovlatka (lat. Cleistogenes), biljni rod iz porodice travovki.

Novi!!: Latinski jezik i Krutovlatka · Vidi više »

Krv Kristova

relikvijom Krvi Kristove iz Ludbrega. Krv Kristova (lat. Sanguis Christi) u kršćanskoj se teologiji odnosi na krv koju je Isus Krist prolio na križnom putu i kasnije na križu te sakramentalnu krv prisutnu u euharistiji na svakoj svetoj misi.

Novi!!: Latinski jezik i Krv Kristova · Vidi više »

Krvara

Krvara (lat. Sanguisorba), rod dvosupnica iz porodice ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Krvara · Vidi više »

Krvavi cvijet

Krvavi cvijet (hemantus, lat. Haemanthus), rod trajnica, lukovičastih geofita iz potporodice Amaryllidoideae, dio tribusa Haemantheae.

Novi!!: Latinski jezik i Krvavi cvijet · Vidi više »

Krvavi korijen

Krvavi korijen (lat. Sanguinaria), monotipski biljni rod iz porodice Papaveraceae, čiji je jedini predstavnik ljekovita trajnica S. canadensis, ili krvavi korijen.

Novi!!: Latinski jezik i Krvavi korijen · Vidi više »

Krvno srodstvo

sestre u krvnom srodstvu. Krvno srodstvo (latinski: consanguinitas – konsangvinitet) karakteristika je srodstva s drugom osobom, potjecanje od zajedničkog pretka.

Novi!!: Latinski jezik i Krvno srodstvo · Vidi više »

Ksantorheja

Pet metara visoka Xanthorrhea drummondii Ksantorheja (crni dječak, trava-drvo, lat. Xanthorrhoea), biljni rod iz porodice ksantorhejevki ili čepljezovki (Xanthorrhoeaceae) i redu Asparagales, kojoj je dao svoje ime.

Novi!!: Latinski jezik i Ksantorheja · Vidi više »

Ksantos

Ksantos (licijski: Arñna, grčki: Ξάνθος, latinski: Xanthus) je starogrčki grad i prijestolnica antičke Licije, danas kod mjesta Kınık u turskoj pokrajini Antaliji.

Novi!!: Latinski jezik i Ksantos · Vidi više »

Ksantozoma

Ksantozoma (lat. Xanthosoma), rod trajnica iz porodice Araceae raširen po Srednjoj i Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Ksantozoma · Vidi više »

Ksar

Mauretaniji (Stari ksarovi Mauretanije) Ksar ili kasr (arap: قصر, kasr, množina ksar; berberski: aghrem, množina ighrman) je arapski naziv za utvrdu koji je posuđen iz latniskog castrum.

Novi!!: Latinski jezik i Ksar · Vidi više »

Kserkso I.

Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.

Novi!!: Latinski jezik i Kserkso I. · Vidi više »

Ksilomelum

Ksilomelum (lat. Xylomelum), biljni rod iz porodice dvoličnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ksilomelum · Vidi više »

Ksilopija

Ksilopija (lat. Xylopia), rod korisnog vazdazelenog drveća i grmova iz porodice Annonaceae, raširen je po tropskoj Africi, Americi, Aziji i Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Ksilopija · Vidi više »

Ksiris

Ksiris (lat. Xyris), veliki biljni rod kojemu pripada oko 380 vrsta trajnica i jednogodišnjeg raslinja u suptropskim i tropskim krajevima Afrike, Azije, Amerike i u Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Ksiris · Vidi više »

Kuštrava sunčanica

Kuštrava sunčanica ili crvenkasta sunčanica (lat. Chlorophyllum rhacodes ili prije Macrolepiota rhacodes, odnosno Lepiota rhacodes) je jestiva gljiva iz obitelji Agaricaceae (pečurke).

Novi!!: Latinski jezik i Kuštrava sunčanica · Vidi više »

Kužnjak

Kužnjak (lat. Datura), rod jednogodišnjeg raslinja, grmlja i drveća iz porodice krumpirovki (pomoćnica).

Novi!!: Latinski jezik i Kužnjak · Vidi više »

Kuća na Poljičkom trgu 3 u Omišu

Kuća u Omišu, na adresi Poljički trg 3, nalazi u zapadnom dijelu grada, na Poljičkom trgu i stoji izolirana na njegovom južnom dijelu.

Novi!!: Latinski jezik i Kuća na Poljičkom trgu 3 u Omišu · Vidi više »

Kuća Salamunić u Jelsi

Kuća Salamunić je kuća u Jelsi na Hvaru, u predjelu Bonski dolac, na adresi Jelsa 525.

Novi!!: Latinski jezik i Kuća Salamunić u Jelsi · Vidi više »

Kućna muha

Kućna muha ili domaća muha (lat. Musca domestica) kozmopolitska je vrsta muhe iz porodice Muscidae.

Novi!!: Latinski jezik i Kućna muha · Vidi više »

Kuban (rijeka)

Kuban ili Kubanj (abazinski: Къвбина, adigejski: Псыжъ, kabardinski: Псыжь, karačajsko-balkarski: Къобан, latinski: Hypanis ili Vardanes, nogajski: Кобан, ruski: Кубань, straogrčki: ‛Ύπανις) velika je ruska rijeka koja proteče zemljopisnom regijom Sjeverni Kavkaz, na jugozapadu europskoga dijela Rusije.

Novi!!: Latinski jezik i Kuban (rijeka) · Vidi više »

Kubanski špinat

kubanski špinat (rudarska salata, lat. Claytonia perfoliata; sinonim: Montia perfoliata) je otporna jednogodišnja biljka iz roda klajtonija (Claytonia).

Novi!!: Latinski jezik i Kubanski špinat · Vidi više »

Kubomeduze

Kubomeduze (lat. Carybdeida; naziv Cubomedusae nije validan), red veoma otrovnih morskih životinja u razredu cubozoa, koljeno cnidaria ili žarnjaka.

Novi!!: Latinski jezik i Kubomeduze · Vidi više »

Kudzu

Kudzu (lat. Pueraria), rod dvosupnica iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Kudzu · Vidi više »

Kufeja

Kufeja (lat. Cuphea), rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica, polugrmova i vazdazelenih grmova iz porodice Lythraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kufeja · Vidi više »

Kugare

Kugare (lat. Bombycillidae) je rod ptica iz podreda pjevica.

Novi!!: Latinski jezik i Kugare · Vidi više »

Kukaši

Kukaši (lat. Acanthocephala), u hrvatsko jeziku nazivani imenom kukaši ili crvi bodljikavih glava (bodljoglavi crvi; bug. Бодлоглави червеи; ukr. Колючеголові черви; njem. Kratzwürmer), koljeno u carstvu životinja (animalia) mikroskopski su parazitski crvi sa pseudocelomom (lažni celom) koji čine koljeno u carstvu animalia.

Novi!!: Latinski jezik i Kukaši · Vidi više »

Kukavica (biljni rod)

Kukavica (daktilorhiza; lat. Dactylorhiza), biljni rod iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kukavica (biljni rod) · Vidi više »

Kukci

kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.

Novi!!: Latinski jezik i Kukci · Vidi više »

Kukica

Kukica (pokrin; lat. Nicandra), maleni biljni rod iz porodice krumpirovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kukica · Vidi više »

Kukolj

Kukolj (lat. Agrostemma), manji biljni rod kojemu pripada dvije vrste jerdnogodišnjeg raslinja iz porodice Caryophyllaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kukolj · Vidi više »

Kukurijek

Helleborus niger; autor brewbooks Kukurijek (lat. Helleborus), rod otrovnih biljaka iz porodice žabnjakovki (Ranunculaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Kukurijek · Vidi više »

Kukuruz

Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).

Novi!!: Latinski jezik i Kukuruz · Vidi više »

Kukuruz (biljni rod)

''Zea mays'' Kukuruz (lat. Zea), biljni rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice Poaceae, red Poales, razred Liliopsida.

Novi!!: Latinski jezik i Kukuruz (biljni rod) · Vidi više »

Kukuta

Kukuta (pjegava velika kukuta, lat. Conium maculatum) je vrlo otrovna štitarka koja se koristi u narodnoj medicini.

Novi!!: Latinski jezik i Kukuta · Vidi više »

Kukuvije

Kukuvije (lat. Tytonidae) su porodica ptica iz reda sovovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kukuvije · Vidi više »

Kulcita

Kulcita (lat. Culcita), rod papratnica smješten u vlastitu porodicu Culcitaceae, dio reda Cyatheales.

Novi!!: Latinski jezik i Kulcita · Vidi više »

Kulici

Kulici (vivci; lat. Charadriidae) su porodica ptica iz reda Charadriiformes, koja obuhvaća deset rodova.

Novi!!: Latinski jezik i Kulici · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Latinski jezik i Kultura · Vidi više »

Kulturocid

Kulturocid označava zločine koje za posljedicu imaju nestanak ili uklanjanje svih ili određenih elemenata kulture na nekom području (grad, regija, država i sl.). Izraz predstavlja neologizam, nastao od riječi "kultura" i latinske riječi cedere ("sjeći, ubijati"), ali mu je popularnost donijela povezanost s izrazom genocid, pa se, slično kao i ekocid i urbicid, rabi u pogrdnim smislu i/li u propagandne svrhe kako bi opisao široki raspon procesa i događaja u raznim područjima i povijesnim razdobljima.

Novi!!: Latinski jezik i Kulturocid · Vidi više »

Kumin (biljna vrsta)

Kumin (lat. Cuminum cyminum) biljka je iz porodice Apiaceae, autohtona od istočnog Mediterana do Južne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Kumin (biljna vrsta) · Vidi više »

Kumin (biljni rod)

Kumin (lat. Cuminum), maleni biljni rod iz porodice štitarki kojemu pripadaju četiri vrste biljaka od kojih je najpozantija začinska biljka kumin Cuminum cyminum.

Novi!!: Latinski jezik i Kumin (biljni rod) · Vidi više »

Kumkvat

Kumkvat (kumkvaj, lat. Citrus japonica), vrsta južnog voća iz roda agruma i porodice rutovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kumkvat · Vidi više »

Kumulonimbus

''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. ''Cumulonimbus calvus'' ili ćelavi kumulonimbusi. oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Kumulonimbus (lat. cumulus: gomila, hrpa + nimbus: oblak; međunarodna kratica Cb) je veliki, debeli i gusti oblak koji se uzdiže okomito uvis, katkada i iznad 10 kilometara.

Novi!!: Latinski jezik i Kumulonimbus · Vidi više »

Kumulus

Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus mediocris'' ili srednje razvijeni kumulusi). oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Kumulus (lat. cumulus: gomila, hrpa; međunarodna kratica Cu) je oblak gomilaste strukture s ravnom podnicom (na visini od 0,8 do 2,4 kilometra), općenito gusti i oštrih rubova i s vrhom koji mjestimice podsjeća na cvjetaču.

Novi!!: Latinski jezik i Kumulus · Vidi više »

Kuna zlatica

Kuna zlatica (lat. Martes martes) rasprostranjena je po svim šumovitim predjelima sjeverne polovice Staroga Svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Kuna zlatica · Vidi više »

Kunilingus

Kunilingus ili kunilinktus (lat. cunnus - vulva, stidnica + lingere - lizati) oralna je stimulacija vanjskog dijela ženskog spolnog organa radi postizanja orgazma.

Novi!!: Latinski jezik i Kunilingus · Vidi više »

Kunopas

Kunopas (lat. Nyctereutes procyonoides) je mala zvijer iz porodice pasa.

Novi!!: Latinski jezik i Kunopas · Vidi više »

Kunzeja

Kunzeja (lat. Kunzea), rod listopadnog i vazdazelenog grmlja i drveća iz porodice mirtovki (Myrtaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Kunzeja · Vidi više »

Kuoka

Kratkorepi valabi ili kuoka (latinski: Setonix brachyurus) sisavac je koji pripada porodici Macropodidae.

Novi!!: Latinski jezik i Kuoka · Vidi više »

Kupid

Kupid naoružan lukom. Rimska kopija grčkog kipa, 2. stoljeće. Kapitolinski muzej.) Kupid (lat.:Cupido, "žudnja“) bio je u rimskoj mitologiji bog požude, erotske ljubavi, privlačnosti i naklonosti.

Novi!!: Latinski jezik i Kupid · Vidi više »

Kupina (biljni rod)

''Rubus caesius'' Kupina (kupinjača, malina, jagodnjača, ostruga, lat. Rubus), veliki biljni rod iz porodice ružovki, kojemu pripada 1550 vrsta listopadnih, poluzimzelenih i vazdazelenih trajnica, penjačica i grmova.

Novi!!: Latinski jezik i Kupina (biljni rod) · Vidi više »

Kupina kamenjarka

Kupina kamenjarka (malina kamenjarka, kamenica, lat. Rubus saxatilis), biljna vrsta iz porodice ružovki, raširena je po Euroaziji, uključujući i sadašnje države na području nekadašnje Jugoslavije, i nadalje u Sjevernoj Americi i na Grenlandu.

Novi!!: Latinski jezik i Kupina kamenjarka · Vidi više »

Kupinovik

Kupinovik je rimska villa rustica (ladanjsko-gospodarsko imanje) čija se izgradnja datira na kraj 1.

Novi!!: Latinski jezik i Kupinovik · Vidi više »

Kupus

Divlji kupus (kupus divlji;, još poznato kao zelje), biljna vrsta porodice kupusnjača ili krstašica koja raste na kamenitim obalama Europe, od Sredozemne obale do Irske i još od prethistorijskog doba su ga prastanovnici europskog obalnog područja upotrebljavali u svojoj prehrani.

Novi!!: Latinski jezik i Kupus · Vidi više »

Kupus (rod)

Kupus (vrzina, lat. Brassica), biljni rod iz porodice kupusnjača ili krstašica kojemu pripada 39 vrsta od kojih se mnoge koriste u ljudskoj prehrani.

Novi!!: Latinski jezik i Kupus (rod) · Vidi više »

Kupusolike

Kupusolike (lat. Brassicales; sin. Capparales), bijni red iz razreda dvosupnica ili Magnoliopsida koji svoj naziv nosi po najvažnijem predstavnku kupusu (Brassica) i porodici kupusovki ili krstašica, biljci veoma značajnoj u ljudskoj prehrani.

Novi!!: Latinski jezik i Kupusolike · Vidi više »

Kurdi

Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Kurdi · Vidi više »

Kurija (građevina)

Kumrovca Kurija (lat. curia, znači: dvor) povijesni je naziv za reprezentativnu kuću, odnosno dvor.

Novi!!: Latinski jezik i Kurija (građevina) · Vidi više »

Kurijali

U antičkom Rimu, kurijali (lat. curiales; iz co + viria.

Novi!!: Latinski jezik i Kurijali · Vidi više »

Kurije Dentat

Kurije Dentat odbija samnitsko zlato Kurije Dentat, punim imenom Manije Kurije Dentat (Manius Curius Dentatus) bio je rimski konzul i plebejski junak koji je slavljen jer je pobjedonosno okončao ratove sa Samnićanima.

Novi!!: Latinski jezik i Kurije Dentat · Vidi više »

Kurikovke

Kurikovke (drvoguševke, lat. Celastraceae), biljna porodica listopadnog i zimzelenog grmlja i omanjeg drveća u redu gušićolikih (Celastrales), poglavito tropske biljke, osim nekoliko izuzetaka u umjerenoj klimi.

Novi!!: Latinski jezik i Kurikovke · Vidi više »

Kurjak Gusić

Grb Kurjakovića Krbavskih Kurjak Gusić (lat. Curiacus) († iza 1307.), hrvatski velikaš, krbavski knez i rodonačelnik obitelji Kurjakovića Krbavskih iz plemenitog roda Gusića.

Novi!!: Latinski jezik i Kurjak Gusić · Vidi više »

Kurkuma

Kurkuma, (turmerik ili indijski šafran; lat. Curcuma longa) je biljna vrsta iz porodice đumbirovki (Zingiberaceae) od čijeg se korijena biljke dobiva istoimeni začin aromatičnog ljuto-žarećeg, blagog gorkog i smolastog okusa.

Novi!!: Latinski jezik i Kurkuma · Vidi više »

Kurkumin

Kurkumin je prirodno bojilo, C21H20O6 (C.I. 75300), kristalizira iz metanola u plavim rombima s plavim refleksom (talište 178 °C) i jarkocrvenim iglicama (talište 183 °C).

Novi!!: Latinski jezik i Kurkumin · Vidi više »

Kurlandija

Kurlandija ili Kurzeme (latinski: Curonia ili Couronia, latvijski: Kurzeme, litavski: Kuršas, livonski: Kurāmō, njemački: Kurland, poljski: Kurlandia, ruski: Курляндия) jedna je od povijesnih i kulturnih regija Latvije.

Novi!!: Latinski jezik i Kurlandija · Vidi više »

Kurziv

Kurziv (njem. Kursiv od lat. cursus) u tipografiji tip je udesno nakošenih slova koja izgledaju gotovo kao da su pisana rukom, koji služi za isticanje pojedinih riječi, navodâ ili u druge stilske svrhe.

Novi!!: Latinski jezik i Kurziv · Vidi više »

Kusapo

Kusapo (lat. Coussapoa), biljni rod u porodici koprivovki.

Novi!!: Latinski jezik i Kusapo · Vidi više »

Kusparija

Angostura kora. Kusparija (lat. Angostura trifoliata, sin. Cusparia trifoliata, Cusparia febrifuga), vazdazeleno manje drvo iz Kolumbije i Venezuele.

Novi!!: Latinski jezik i Kusparija · Vidi više »

Kustodija Svete Zemlje

Jeruzalemski križ Najstariji poznati portret sv. Franje Asiškog. Franjo pred sultanom Al-Kamilom u Egiptu (zidna freska, Giotto) Bazilika Svetog groba, 1885. Franjevački redovnici u Bazilici Svetog groba (2006.). Crkva i samostan sv. Spasitelja u Jeruzalemu. Kustodija Svete Zemlje (lat.: Custodia Terrae Sanctae) je jedna od provincija franjevačkog reda, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Kustodija Svete Zemlje · Vidi više »

Kustovnica

Kustovnica (vučac, crni trn; Lat. Lycium), biljni rod iz porodice krumpirovki (pomoćnica (Solanaceae). Pripada mu 99 vrsta iz velikih dijelova Euroazije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike i Australije. To su uglvnom bodljikavi grmovi, dvospolni ili dvodomni. U Hrvatskoj postoje 4 vrste: isprepletena kustovnica (Lycium intricatum), obična kustovnica (Lycium europaeum), bodkastolistna kustovnica (Lycium barbarum) i kineska kustovnica (Lycium chinense). Rod Lycium danas se uključuje u tribus Lycieae, a ponekad (Michael Hassler) u Nolaneae sa rodovima Sclerophylax i Nolana.

Novi!!: Latinski jezik i Kustovnica · Vidi više »

Kutandija

Kutandija (lat. Cutandia), biljni rod iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Kutandija · Vidi više »

Kvadi

Rasprostiranje germanskih plemena u 1. stoljeću. Kvadi se nalaze u lijevom donjem kutu mape (narančasto). Kvadi (latinski: Quadi, njemački: Quaden) je manje germansko pleme o kojemu se malo zna, i to samo iz zabilješki njihovih neprijatelja – Rimljana.

Novi!!: Latinski jezik i Kvadi · Vidi više »

Kvadrat Sator

Kvadrat Sator (položen u SATOR-formatu), ugraviran na zid u srednjovjekovnom gradu-tvrđavi Oppède-le-Vieux, Francuska Kvadrat Sator (ili Kvadrat Rotas-Sator) je dvodimenzionalna klasa akrostiha kvadrata riječi koji sadrži latinski palindrom od pet riječi.

Novi!!: Latinski jezik i Kvadrat Sator · Vidi više »

Kvadratni korijen

desno mini Kvadratni korijen od i Kvadratni korijen matematička je operacija inverzna kvadriranju.

Novi!!: Latinski jezik i Kvadratni korijen · Vidi više »

Kvadrupol

Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Kvadrupol (lat. u složenicama quadru-: četvero-, prema quattuor: četiri + -pol) je sustav dvaju dipola na maloj udaljenosti i time u jakom međudjelovanju (interakciji), zbog čega je njegovo djelovanje na okolinu bitno drugačije od djelovanja dvaju dipola.

Novi!!: Latinski jezik i Kvadrupol · Vidi više »

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.

Novi!!: Latinski jezik i Kvant · Vidi više »

Kvantiteta (razdvojba)

Kvantiteta (njem. Quantität  kvantiteta, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Latinski jezik i Kvantiteta (razdvojba) · Vidi više »

Kvasija

Kvasija (lat. Quassia) je rod drveća i grmlja iz tropske Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Kvasija · Vidi više »

Kvecali

Kvecali (hrvatski kecali, lat. Pharomachrus) su rod ptica iz porodice trogona (Trogonidae) koje žive u tropskim područjima Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Kvecali · Vidi više »

Kvesnelija

Kvesnelija (lat. Quesnelia), rod od dvadesetak vrsta vazdazelenih trajnica iz porodice Bromeliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Kvesnelija · Vidi više »

Kvestor

Kvestor (lat. quaerere, ispitati) bio je najniži čin u političkoj karijeri rimske Republike.

Novi!!: Latinski jezik i Kvestor · Vidi više »

Kvinoja

Kvinoja (lat. Chenopodium quinoa; od kečuanskog kinwa) je usjev nalik žitaricama pa se prije svega uzgaja zbog jestivog sjemenja.

Novi!!: Latinski jezik i Kvinoja · Vidi više »

Kvint Kornificije

Kvint Kornificije (latinski: Quintus Cornificius) (umro 42. pr. Kr.) bio je stari Rimljanin senatorskog ranga iz roda Cornificia.

Novi!!: Latinski jezik i Kvint Kornificije · Vidi više »

Kvint Kurcije Ruf

Kvint Kurcije Ruf bio je rimski povjesničar koji je živio u doba vladavine rimskog cara Klaudijahttp://www.livius.org/ct-cz/curtius/qcr.html ili Vespazijana.

Novi!!: Latinski jezik i Kvint Kurcije Ruf · Vidi više »

Kvinta

Kvinta (lat.) je interval od pet stupnjeva na glazbenoj ljestvici.

Novi!!: Latinski jezik i Kvinta · Vidi više »

Kvirinal

Luigija Rossinija iz 1827. Kvirinal (latinski Collis Quirinalis, talijanski Quirinale) jedan je od sedam rimskih brežuljaka, smješten sjeveroistočno od gradskog središta.

Novi!!: Latinski jezik i Kvirinal · Vidi više »

Lažna joha

Lažna joha (lat. Clethra alnifolia), sjevernoamerički grm iz porodice kletrovki (Clethraceae) rasprostranjen po državama uz Atlantsku obalu Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Lažna joha · Vidi više »

Lažno Sunce

Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Vrlo sjajna lažna Sunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. Desno lažno Sunce iznad mjesta Salem (Massachusetts, SAD) 27. listopada 2012. Lažno Sunce, parhelij ili pasunce u Zemljinoj atmosferi predstavlja optičku pojavu dviju svijetlih mrlja na 22° s obje strane Sunca na istoj visini nad obzorom.

Novi!!: Latinski jezik i Lažno Sunce · Vidi više »

Laba

Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.

Novi!!: Latinski jezik i Laba · Vidi više »

Labarum

Labarum ili Kristov monogram Labarum je rimska vojna zastava u obliku kristograma, koji se sastoji od prva dva slova grčkog pisma u riječi Krist (grč. Χριστός ili ΧΡΙΣΤΟΣ), slova hi - (χ) i ro - (ρ).

Novi!!: Latinski jezik i Labarum · Vidi više »

Labeati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Labeati (lat. Labeates) su bili ilirsko pleme koje je prvo živjelo oko granica današnjih država Albanije, Makedonije i Kosova.

Novi!!: Latinski jezik i Labeati · Vidi više »

Labin

panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Labin · Vidi više »

Labirintitis

Labirintitis (lat. labyrinthitis) je upala labirinta (koji se nalazi u unutarnjem uhu) u kojemu je smješten osjetni organ za ravnotežu.

Novi!!: Latinski jezik i Labirintitis · Vidi više »

Laboratorij

Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.

Novi!!: Latinski jezik i Laboratorij · Vidi više »

Labud (zviježđe)

Labud (lat: Cygnus) je zviježđe sjevernog neba.

Novi!!: Latinski jezik i Labud (zviježđe) · Vidi više »

Labudovi

Labudovima (lat. Cygnus) se naziva rod ptica iz reda patkarica.

Novi!!: Latinski jezik i Labudovi · Vidi više »

Laburnocitisus

Laburnocitisus (lat. Laburnocytisus), je monotipski himerni rod (Laburnum anagyroides + Cytisus purpureus) manjeg drveta iz porodice Leguminosae.

Novi!!: Latinski jezik i Laburnocitisus · Vidi više »

Lachmannov test

Lachmannov test je medicinski test kojime se ispituje prednja ukrižena sveza (lat. ligamentum cruciatum anterius) u zglobu koljena kod osoba kod kojih postoji sumnja na puknuće sveze.

Novi!!: Latinski jezik i Lachmannov test · Vidi više »

Lacij

Lacij (talijanski: Lazio, latinski: Latium) je regija u središnjoj Italiji s preko 5,5 milijuna stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Lacij · Vidi više »

Ladislav Kaniški

Grb velikaške obitelji Kaniški Ladislav Kaniški (Kanižaj) (lat. Ladislaus Kanisay, mađ. Kanizsai László) (? — ?, 1500./01.), ugarski velikaš, hrvatski ban (1493. – 1495.) i jajački ban (1495.) iz plemićke obitelji Kaniški.

Novi!!: Latinski jezik i Ladislav Kaniški · Vidi više »

Ladolež

Ladolež (lat. Calystegia), biljni rod iz porodice slakovki, dio reda Gorkosladolike.

Novi!!: Latinski jezik i Ladolež · Vidi više »

Lagarosifon

Lagarosifon (lat. Lagarosiphon), biljni rod iz porodice žabogrizovki.

Novi!!: Latinski jezik i Lagarosifon · Vidi više »

Lagenokarpus

Lagenokarpus (lat. Lagenocarpus), rod od trideset vrsta trajnica iz porodice šiljovki raširenih po Srednjoj i Južnoj Americi i Antilima.

Novi!!: Latinski jezik i Lagenokarpus · Vidi više »

Lagerstremija

Lagerstremija (lat. Lagerstroemia), rod listopadnog i vazdazelenog grmlja i drveća iz porodice vrbičevki, dio potporodice Lythroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Lagerstremija · Vidi više »

Lagertha

Morris Meredith Williams: Lagertha Lagertha je prema legendi vikinška žena ratnica s područja današnje Norveške i nekadašnja supruga slavnog Vikinga Ragnara Lothbroka.

Novi!!: Latinski jezik i Lagertha · Vidi više »

Lajničevke

Lajničevke (lat. Sterculioideae; Sterculiaceae), nekadašnja biljna porodica, danas potporodica koja je ime dobila po rodu Sterculia (sterkulija), listopadnih i vazdazelenih grmova i drveća iz Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Lajničevke · Vidi više »

Lak

drvo, jer je često poželjno da se sačuva njegov lijepi izgled. Dinastije Ming (16. stoljeće). vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Metropolitan muzej umjetnosti. Lak (njem. Lack lak, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. je otopina ili disperzija veziva, a može sadržavati i niz različitih dodataka. Nakon sušenja ostaje na podlozi kao ravnomjeran (kompaktan) prozirni (transparentan) film. Upotrebljava se pretežno za drvo, jer je često poželjno da se sačuva njegov lijepi izgled. U težim uvjetima korištenja dolazi do izražaja i zaštitna uloga lakova (parketi, kuhinjski namještaj, drvene površine na brodovima i slično). Za mineralne podloge lakovi se primjenjuju pri zaštiti fasadne opeke, crijepa, betona i kamena. Za metalne površine upotrebljavaju se ili izravno (na primjer aluminij, unutrašnje stijenki konzervi, žica) ili kao završni gornji sloj na pigmentiranom sustavu, s namjerom da se dobije punoća i sjaj (metalizirani auto lakovi) ili bolja zaštita (vinilni lak na vinilno-alkidnoj lak boji). Uz dodatak topljivih pigmenata dobiju se prozirni obojeni lakovi za namještaj, muzičke instrumente i slično.

Novi!!: Latinski jezik i Lak · Vidi više »

Lakat

Lakat Lakat (lat. articulatio cubiti) je složeni zglob na čovjekovom tijelu.

Novi!!: Latinski jezik i Lakat · Vidi više »

Laktobacili

Laktobacili (lat.Lactobacillus; lac, genitiv lactis: mlijeko + bacil), rod grampozitivnih štapićastih bakterija koje šećere razgrađuju u mliječnu kiselinu fermentativnim putem.

Novi!!: Latinski jezik i Laktobacili · Vidi više »

Laktoza

Laktoza (prema lat. lac, genitiv lactis: mlijeko) ili mliječni šećer je disaharid formule C12H22O11 koji se nalazi u mlijeku sisavaca.

Novi!!: Latinski jezik i Laktoza · Vidi više »

Lamantini

Lamantini (lat. Trichechidae) porodica su sisavaca iz reda morskih krava (lat. Sirenia).

Novi!!: Latinski jezik i Lamantini · Vidi više »

Lamarkija

Lamarkija (zlatoklasak; lat. Lamarckia), monotipski rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice travovki, dio podtribusa Dactylidinae.

Novi!!: Latinski jezik i Lamarkija · Vidi više »

Lamela

* lamela (ploča) (tal. lamella  lamela, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Latinski jezik i Lamela · Vidi više »

Lampion drvo

Lampion drvo (Metličasta kelreuterija; lat. Koelreuteria paniculata) je listopadno brzorastuće drvo iz porodice Sapindaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Lampion drvo · Vidi više »

Lan

Lan (lat. Linum), biljni rod u porodici lanovki (Linaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Lan · Vidi više »

Langobardi

Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.

Novi!!: Latinski jezik i Langobardi · Vidi više »

Langobardska središta u Italiji

Langobardska središta u Italiji čini sedam mjesta moći od 568.

Novi!!: Latinski jezik i Langobardska središta u Italiji · Vidi više »

Lanilist

Lanilist (lanak, klobučac lat. Linaria), rod od preko 190 vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja, trajnica i polugrmova iz porodice trpučevki (Plantaginaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Lanilist · Vidi više »

Lanovke

Lanovke (lat. Linaceae), biljna porodica iz reda malpigijolike kojoj pripada preko 270 vrsta unutar 11 rodova.

Novi!!: Latinski jezik i Lanovke · Vidi više »

Lantianski čovjek

Lantianski čovjek (kineski: 蓝田人, lat.: Homo erectus lantianensis, stari naziv: Sinanthropus lantianensis) je podvrsta Homo erectusa otkrivena 1963. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Lantianski čovjek · Vidi više »

Lanugo-dlačice

Lanugo-dlačice (od lat. lana: vuna), fine, mekane i najčešće nepigmentirane, paperjaste dlake koje se nalaze na tijelu ploda ili novorođenčeta.

Novi!!: Latinski jezik i Lanugo-dlačice · Vidi više »

Lao (rijeka)

Lao (lat.: Laus, Laos ili Laüs) je rijeka na jugu Italije, koja izvire u planinskom lancu Apenini, u talijanskoj regiji Basilicata, u pokrajini Potenza, a ulijeva se u Tirensko more.

Novi!!: Latinski jezik i Lao (rijeka) · Vidi više »

Lapidarij

Lapidarij u Varaždinu Lapidarij (lat. Lapidarius.

Novi!!: Latinski jezik i Lapidarij · Vidi više »

Laplatanski riječni dupin

Laplatanski riječni dupin (lat. Pontoporia blainvillei) je jedina vrsta porodice Pontoporiidae.

Novi!!: Latinski jezik i Laplatanski riječni dupin · Vidi više »

Laponska sova

Laponska sova (latinski: Strix nebulosa) vrsta je ptice koja pripada redu sovke (Strigiformes) i porodici sova (Strigidae).

Novi!!: Latinski jezik i Laponska sova · Vidi više »

Laponski rododendron

Laponski rododendron (lat. Rhododendron lapponicum), jedna od brojnih biljnih vrsta iz porodice vrjesovki (Ericaceae), red vrjesolikih (Ericales).

Novi!!: Latinski jezik i Laponski rododendron · Vidi više »

Lappland

Lappland (latinski: Lapponia) je pokrajina u sjevernoj Švedskoj i dio je Laponije.

Novi!!: Latinski jezik i Lappland · Vidi više »

Lapsi

Lapsi (lat.: posrnuli, kolebljivci) je izraz koji se u doba ranog kršćanstva koristio za otpadnike od Crkve, prije svega za one koji su to postali iz pragmatičnih razloga kako bi izbjegli smrt, zatvaranje i druge neugodnosti za vrijeme progona u Rimskom Carstvu od 1.

Novi!!: Latinski jezik i Lapsi · Vidi više »

Lapurdija

Lapurdija (baskijski: Lapurdi, francuski naziv: Labourd, izvorno latinski: Lapurtum, gaskonjski:Labord), je povijesna baskijska i francuska pokrajina.

Novi!!: Latinski jezik i Lapurdija · Vidi više »

Lardizabalevke

Lardizabalevke (lat. Lardizabalaceae), biljna porodica iz reda žabnjakolike koja je dobila ime po rodu lardizabala (Lardizabala), drvenastim penjačicama (lijanama) koje rastu po šumama središnjeg i južnog Čilea.

Novi!!: Latinski jezik i Lardizabalevke · Vidi više »

Las Médulas

Las Médulas je povijesni lokalitet u blizini grada Ponferrada (općina El Bierzo, León (pokrajina), zajednica Kastilja i León, Španjolska) koji je bio važnim rudnikom zlata za vrijeme Rimskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Las Médulas · Vidi više »

Lasija

Lasija (lat. Lasia), rod kozlačevki, dio je potporodice Lasioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Lasija · Vidi više »

Lasinje

Lasinje (lat. Moltkia), biljni rod iz porodice boražinovki raširen od Italije prema istoku do Male Azije, Transkavkaza i Irana Vrste ovog roda su trajnice i polugrmovi.

Novi!!: Latinski jezik i Lasinje · Vidi više »

Lastavice

Lastavice (lat. Hirundinidae) su porodica ptica koja pripada redu vrapčarki (Passeriformes).

Novi!!: Latinski jezik i Lastavice · Vidi više »

Lastavina

Lastavina (lastavičnjak, lastovina, krvnik, lat. Cynanchum), bilni rod iz porodice zimzelenovki, dio je potporodice svileničevki, smješten u podtribus Cynanchinae.

Novi!!: Latinski jezik i Lastavina · Vidi više »

Lastin rep

Lastin rep (lat. Papilio machaon) je leptir selac iz porodice lastinrepaca.

Novi!!: Latinski jezik i Lastin rep · Vidi više »

Lastreja

Lastreja (lat. Gymnocarpium), rod papratnjače u porodici Cystopteridaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Lastreja · Vidi više »

Latakija

Pogled na krovove i luku u Latakiji 1979. godine Latakija (arapski: اللاذقية Al-Ladhiqiyah; grčki: Λαοδικεία, transliterirano kao Laodicea, Laodikeia ili Laodiceia; turski: Lazkiye; francuski: Lattaquié; latinski: Laodicea ad Mare) je glavni lučki grad u Siriji, te glavno mjesto istoimene pokrajine.

Novi!!: Latinski jezik i Latakija · Vidi više »

Lateks

Lateks kaučukovca od kojeg se proizvodi prirodni kaučuk. balate je jedričavo, srž boje svježega mesa, a poslije tamnosmeđe. Tropsko drveće ''Palaquium gutta'' iz kojeg se dobiva gutaperka. Lateks (lat. latex) je bijeli mliječni sok mnogih biljaka za kojeg se drži da ima zaštitnu, a vjerojatno i hranidbenu ulogu.

Novi!!: Latinski jezik i Lateks · Vidi više »

Latias

Ime "Latias" dolazi od latinske riječi "latere".

Novi!!: Latinski jezik i Latias · Vidi više »

Latini

Latini (lat. Latini) jedan od italskih naroda, nastanjivali su prvobitno relativno ograničen teritorij južno od Tibra, po njima nazvanu Lacij (Latium), koja je u povijesno doba bila dodatno smanjena invazijom Volska u područje između Albanskih brda (Albanus mons) i Aurunskih planina (tzv. Latium Novum ili Latium adiectum).

Novi!!: Latinski jezik i Latini · Vidi više »

Latinizam

Latinizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz latinskog jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Latinizam · Vidi više »

Latinska Amerika

Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.

Novi!!: Latinski jezik i Latinska Amerika · Vidi više »

Latinska Crkva

sv. Petra, ispred Bazilike sv. Petra u Vatikanu Latinska Crkva ili Crkva zapadnog obreda je najveća pomesna sui iuris crkva Katoličke Crkve koja koristi latinski liturgijski obred.

Novi!!: Latinski jezik i Latinska Crkva · Vidi više »

Latinska unija

Latinska unija je međunarodna organizacija sastavljena od zemalja u kojima se govore romanski jezici (francuski, španjolski, talijanski, portugalski, rumunjski i katalonski).

Novi!!: Latinski jezik i Latinska unija · Vidi više »

Latinski patrijarhat Jeruzalema

Ulazak latinskog patrijarha u Jeruzalem Latinski patrijarh Jeruzalema (lat.: Patriarcha Hierosolymitanus Latinorum) titula je koji koristi nadbiskup Jeruzalema.

Novi!!: Latinski jezik i Latinski patrijarhat Jeruzalema · Vidi više »

Latinski prefiksi

Bez opisa.

Novi!!: Latinski jezik i Latinski prefiksi · Vidi više »

Latinski savez

Današnja pokrajina Lacij Latinski savez je naziv za konfederaciju gradova i naselja u italskoj pokrajini Laciju.

Novi!!: Latinski jezik i Latinski savez · Vidi više »

Latinski u pravu

Tradicionalno se pravni fundamenti često izrazi latinskim pojmovima ili izrazima.

Novi!!: Latinski jezik i Latinski u pravu · Vidi više »

Latinsko Carstvo

Latinsko Carstvo (lat. Imperium Romaniae) je kratkotrajna feudalna tvorevina koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Latinsko Carstvo · Vidi više »

Latinsko-faliskički jezici

Latinsko-faliskički jezici (privatni kod) jest skupina izumrlih italskih jezika indoeuropske porodice kojima su govorila plemena Latina i Faliska u središnjoj Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Latinsko-faliskički jezici · Vidi više »

Latios

Ime "Latios" dolazi od latinske riječi "latere".

Novi!!: Latinski jezik i Latios · Vidi više »

Latona

Latona je bila u rimskoj mitologiji ista boginja kao Leta u grčkoj mitologiji, dakle majka bogova - Apolona i Dijane.

Novi!!: Latinski jezik i Latona · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Latinski jezik i Latvija · Vidi više »

Launaea

Launaea (lat. Reichardia), rod jednogodišnjeg i dvodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice glavočika smješten u podtribus Hyoseridinae.

Novi!!: Latinski jezik i Launaea · Vidi više »

Laura Papo Bohoreta

Laura Papo Bohoreta (hebr.: לָאוּרָה פָּאפּוֹ) (rođena: Luna Levi) (Sarajevo, 15. ožujka 1891. – Sarajevo, 1942.), bosanskohercegovačka feministica, književnica i prevoditeljica židovskog podrijetla, koja se posebno istakla na istraživanju prošlosti sefardske žene u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Latinski jezik i Laura Papo Bohoreta · Vidi više »

Laura Pausini

Laura Pausini (rođena 16. svibnja 1974. u Faenzi, provincija Emilia-Romagna, Italija) talijanska je pjevačica.

Novi!!: Latinski jezik i Laura Pausini · Vidi više »

Lav

Lav (lat. Panthera leo) životinjska je vrsta iz porodice mačaka.

Novi!!: Latinski jezik i Lav · Vidi više »

Lav (zviježđe)

Lav (lat. Leo) jedno je od zviježđa zodijaka.

Novi!!: Latinski jezik i Lav (zviježđe) · Vidi više »

Lav XI.

Lav XI., lat. Leo PP.

Novi!!: Latinski jezik i Lav XI. · Vidi više »

Lav XIII.

Lav XIII. lat.

Novi!!: Latinski jezik i Lav XIII. · Vidi više »

Lavanda

hvarske lavande Lavanda (despik, despić, trma, tierma, lat., Lavandula) su rod biljaka iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Lavanda · Vidi više »

Laveja

Laveja (lat. Llavea), monotipski biljni rod iz porodice bujadovki rasprostranjen po Meksiku, Gvatemali i Kostariki.

Novi!!: Latinski jezik i Laveja · Vidi više »

Lavlje uho

Lavlje uho (lat. Leonotis), manji biljni rod jednogodišnjeg raslinja, vazdazelenih i poluzelenih trajnica, polugrmova i grmova iz subsaharske Afrike i Indijskog potkontinenta.

Novi!!: Latinski jezik i Lavlje uho · Vidi više »

Lavlji zub

Lavlji zub (Ločina, lavozub; lat. Leontodon), rod dvosupnica iz porodice Asteraceae kojemu pripada blizu 40 vrsta (41, plus 3 hibrida) zeljastih vrsta biljaka uspravnih bezlisnih stabljika s jezičastim cvatovima skupljenih u glavice.

Novi!!: Latinski jezik i Lavlji zub · Vidi više »

Lavov

LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.

Novi!!: Latinski jezik i Lavov · Vidi više »

Lazar Ludvig Zamenhof

Lazar Ludvig Zamenhof (Ludwik Łazarz Zamenhof) (15. prosinca 1859. – 14. travnja 1917.) se rodio u gradu Bjalistoku koji se danas nalazi u Poljskoj, a u vrijeme njegova rođenja bio je u sastavu Litvanskih provincija carske Rusije.

Novi!!: Latinski jezik i Lazar Ludvig Zamenhof · Vidi više »

Lazarkinja

Lazarkinja (modričica, lat. Asperula), biljni rod iz porodice broćevki (Rubiaceae) kojemu pripada preko 120 vrsta u Euroaziji, sjevernoj Africi i Australiji U Hrvatskoj je na popisu više vrsta lazarkinja, među kojima osjava lazarkinja (Asperula aristata), dinarska lazarkinja (Asperula beckiana), Borbasheva lazarkinja (Asperula borbasiana), brežuljačka lazarkinja (Asperula cynanchica), hercegovačka lazarkinja (Asperula hercegovina), glatka lazarkinja (Asperula laevigata), Neilreichova lazarkinja (Asperula neilreichii), crvena lazarkinja (Asperula purpurea), kamenjarska lazarkinja (Asperula scutellaris), Stalijeva lazarkinja (Asperula staliana), torinska lazarkinja (Asperula taurina), bojadisarska lazarkinja (Asperula tinctoria), Visianijeva lazarkinja (Asperula visianii), Wettsteinijeva lazarkinja (Asperula wettsteinii), vološčakova modričica (Asperula woloszczakii) i Asperula tenella.

Novi!!: Latinski jezik i Lazarkinja · Vidi više »

László Hadrovics

László Hadrovics László Hadrovics (Lendava, 27. lipnja 1910. – Budimpešta, 13. svibnja 1997.) bio je poznati mađarski hungarolog, filolog, slavist, kroatist i povjesničar.

Novi!!: Latinski jezik i László Hadrovics · Vidi više »

Lebić

Bastie. Lebić ili garbin (tal. garbino od srednjovj. lat. garbinus, prema arap. garbī: zapadni) je vlažan i topao jugozapadni vjetar na istočnom Sredozemlju s obilnim oborinama.

Novi!!: Latinski jezik i Lebić · Vidi više »

Lech (rijeka)

Lech (latinski: Licus) je rijeka u Austriji i Njemačkoj, desna pritoka rijeke Dunav, duga 255,3 km.

Novi!!: Latinski jezik i Lech (rijeka) · Vidi više »

Lecitisovke

Lecitisovke (lat. Lecythidaceae), biljna porodica u redu Ericales.

Novi!!: Latinski jezik i Lecitisovke · Vidi više »

Ledenika

Ledenika (ledenik, čupavac, lat. Mesembryanthemum), biljni rod jednogodišnjewg raslinja iz porodice čupavica (Aizoaceae) kojemu pripada 107 priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Ledenika · Vidi više »

Ledenjak

Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.

Novi!!: Latinski jezik i Ledenjak · Vidi više »

Ledinska ivica

Ledinska ivica (trava svetog Roka, pčelnjak, podtrnka, podtrnkica, lat. Ajuga genevensis), trajnica iz porodice medićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Ledinska ivica · Vidi više »

Legat (stari Rim)

Legati su, u doba kasne republike, bili senatori, koji su služili pod vojnim zapovjednicima, i na čiju su preporuku bili imenovani od Senata.

Novi!!: Latinski jezik i Legat (stari Rim) · Vidi više »

Legg-Calvé-Perthesova bolest

Legg-Calvé-Perthesova bolest je rijetka bolest kosti mlade djece definirana kao idiopatska avaskularna osteonekroza epifize glave bedrene kosti (lat. femur).

Novi!!: Latinski jezik i Legg-Calvé-Perthesova bolest · Vidi više »

Legija

Parada legije Legija ili Rimska legija (od lat. legere, "izabrati") bila je osnovna jedinica rimske kopnene vojske.

Novi!!: Latinski jezik i Legija · Vidi više »

Leicester

Leicester (izgovor: lɛstər) grad je u Engleskoj, u grofoviji Leicestershire i regiji Istočnom Midlandsu.

Novi!!: Latinski jezik i Leicester · Vidi više »

Leja

Leja (lat. Leea), rod grmova iz porodice lozovki smješten u vlastitu potporodicu Leeoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Leja · Vidi više »

Lejcesterija

Lejcesterija (lat. Leycesteria), biljni rod iz porodice kozokrvnica, dio potporodice Caprifolioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Lejcesterija · Vidi više »

Lelija (biljni rod)

Lelija (lat. Laelia), rod vazdazelenih trajnica epifita iz porodice Orchidaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Lelija (biljni rod) · Vidi više »

Lelijokatleja

Lelijokatleja (lat. × Laeliocattleya), hibridni rod iz porodice kaćunovki kojemu pripadaju četiri priznate vrste.

Novi!!: Latinski jezik i Lelijokatleja · Vidi više »

Lelijopleja

Lelijopleja (krat. Lpya., lat. × Laeliopleya), hibridni rod trajnica epifita iz porodice kaćunovki, dobiven od rodova Cattleya i Laeliopsis.

Novi!!: Latinski jezik i Lelijopleja · Vidi više »

Lemegeton

Salomonov pečat iz Goecije Lemegeton ili Manji ključ kralja Salomona (lat. Lemegeton Clavicula Salomonis Regis) je grimorij nastao vjerojatno u 17. stoljeću.

Novi!!: Latinski jezik i Lemegeton · Vidi više »

Lemprika

Lemprika (lopočika, crna lemprika, crna udikovina, lat. Viburnum tinus) zimzelena je biljka iz porodice Adoxaceae, rasprostranjena u hrvatskom priobalju te šire na području Mediterana (južna Europa, sjeverna Afrika).

Novi!!: Latinski jezik i Lemprika · Vidi više »

Lenovo

Lenovo Group Limited (kin. 联想集团有限公司) (SEHK: 0992, OTCBB: LNVGY) je kineska multinacionalna korporacija koja se bavi razvojem, proizvodnjom i prodajom računalnih tehnologija i to - stolnih i prijenosnih računala, radnih stanica, servera, uređaja za pohranu podataka, informacijskih tehnologija, softwarea i drugih povezanih usluga.

Novi!!: Latinski jezik i Lenovo · Vidi više »

Leo Petrović

Fra Leo Petrović (Klobuk, 28. veljače 1883. – 14. veljače 1945.), hercegovački franjevac, povjesničar, publicist i doktor znanosti.

Novi!!: Latinski jezik i Leo Petrović · Vidi više »

Leon Battista Alberti

Leon Battista Alberti (Genova, 18. veljače 1404. – Rim, 25. travnja 1472.), talijanski humanist, pjesnik, slikar, kipar, glazbenik, arhitekt, pravnik, matematičar i kriptograf.

Novi!!: Latinski jezik i Leon Battista Alberti · Vidi više »

Leon I., bizantski car

Leon I. Tračanin ili Lav I. (lat. Flavius Valerius Leo Augustus, grč. Λέων Α' ὁ Θρᾷξ, Leōn ha ho Thrax) (?, 401. - ?, 3. veljače 474.), bizantski car (457. – 474.), osnivač i prvi car iz Leonove dinastije.

Novi!!: Latinski jezik i Leon I., bizantski car · Vidi više »

Leon II., bizantski car

Leon II.Leon II. ili Lav II. (lat. Flavius Leo Iunior Augustus, starogrč. Λέων Β') (?, 467. - ?, 17. studenog 474.), istočnorimski car u kratkom periodu tijekom 474.

Novi!!: Latinski jezik i Leon II., bizantski car · Vidi više »

Leonard Bondumier

Leonard Bondumier (lat. Leonardo Bondumerius) (Venecija, oko 1608. — Venecija, poslije siječnja 1668.), talijanski svećenik, splitski nadbiskup i metropolit (1641. – 1667/8.). Potomak je mletačke plemićke obitelji.

Novi!!: Latinski jezik i Leonard Bondumier · Vidi više »

Leonhard Euler

Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.

Novi!!: Latinski jezik i Leonhard Euler · Vidi više »

Leopard mačka

Leopard mačka (lat. Prionailurus bengalensis) je divlja mala mačka južne i istočne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Leopard mačka · Vidi više »

Leopoldinija

Leopoldinija (lat. Leopoldinia), rod palmi smješten u vlastiti tribus Leopoldinieae., dio potporodice Arecoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Leopoldinija · Vidi više »

Leopoldo Brenes

Leopoldo José Brenes Solórzano (Ticuantepe, 7. ožujka 1949.), je nikaragvanski rimokatolički kardinal i nadbiskup Manague.

Novi!!: Latinski jezik i Leopoldo Brenes · Vidi više »

Lepidozamija

Lepidozamija (lat. Lepidozamia), maleni biljni rod iz pordice kijakovki (Zamiaceae) kojemu pripadaju dvije vrste koje kao endemi rastu u Australskim državama Queensland i Novi Južni Wales.

Novi!!: Latinski jezik i Lepidozamija · Vidi više »

Leptiri

Leptiri (lat. Lepidoptera) su red kukaca s dva para krila obraslih ljuskastim dlačicama koje se prekrivaju poput crjepova.

Novi!!: Latinski jezik i Leptiri · Vidi više »

Leptirice

Leptirice (lat. Gymnuridae), monogenerička porodica riba hrskavičnjača, dio je reda Myliobatiformes.

Novi!!: Latinski jezik i Leptirice · Vidi više »

Leptis Magna

Leptis Magna (latinski za "Veliki Leptis", arapski: لَبْدَة, Lebida ili Lebda) poznat i kao Lectis Magna ili Lepcis Magna, te Lpqy i Neapolis, je bio veliki i važan grad Rimskog Carstva na afričkoj obali Sredozemlja.

Novi!!: Latinski jezik i Leptis Magna · Vidi više »

Lesandra

Lesandra (lat. Smyrnium) biljni rod iz porodice Umbeliferae, dio tribusa Smyrnieae.

Novi!!: Latinski jezik i Lesandra · Vidi više »

Lesišćina

Lesišćina je selo u općini Lupoglav, u Istri.

Novi!!: Latinski jezik i Lesišćina · Vidi više »

Lester Halbert Germer

Lester Halbert Germer (Chicago, 10. listopada 1896. – Gardiner, New York, 3. listopada 1971.), američki fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i Lester Halbert Germer · Vidi više »

Leteća riba (zviježđe)

Leteća riba (lat. Volans) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Leteća riba (zviježđe) · Vidi više »

Letoon

Letoon (grčki: Λητώον - Lētōon; latinski: Letoum) je grčki hram posvećen Leti u antičkoj Liciji, 8 km južno od grčkog grada Ksantosa, uz rijeku Ksantos.

Novi!!: Latinski jezik i Letoon · Vidi više »

Leukantemela

Leukantemela (lat. Leucanthemella), rod trajnica iz porodice glavočika smješten u podtribus Artemisiinae.

Novi!!: Latinski jezik i Leukantemela · Vidi više »

Leukokorine

Leukokorine (lat. Leucocoryne), rod lukovičastih trajnica iz porodice zvanikovki, dio potporodice lukovki.

Novi!!: Latinski jezik i Leukokorine · Vidi više »

Levant

Levant Levant (Levanat; franc. levant, tal. levante istok), u općem značenju Istok, istočne zemlje.

Novi!!: Latinski jezik i Levant · Vidi više »

Levitski zakonik

Levitski zakonik (heb. ויקרא vajjikra; grč. Λευϊτικόν; lat. Leviticus) je treća knjiga Starog zavjeta i Petoknjižja, kao i židovske Tore.

Novi!!: Latinski jezik i Levitski zakonik · Vidi više »

Levizija

Levizija (lat. Lewisia), rod listopadnih i vazdazelenih trajnica iz porodice Montiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Levizija · Vidi više »

Lexicon Latinum

Hrvatskoj Akademiji. Lexicon Latinum (Latinski rječnik) rječnik je Andrije Jambrešića i Franja Sušnika, pisan na latinskom, kajkavskom, mađarskom i njemačkom jeziku, izdan 1742. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Lexicon Latinum · Vidi više »

Liči

Liči ili azijska trešnja (lat. Litchi chinensis) je biljka koja potječe iz Jugozapadne Azije, s juga Kine, jug Japana otočje Ryū Kyū), Indonezije i Filipina. U rodu Litchi, samo je jedna vrsta. Liči je suptropska biljka, koja ljeti koristi visoku temperaturu i vlagu, a prezimi na hladnoći, koja se ne spušta ispod točke smrzavanja. Stablo je zimzeleno, s tamnozelenim sjajnim lišćem, a naraste između 10 i 15 metara. Danas je poznato oko 100 sorti ličija. Krošnja može biti široka koliko je visoko i samo drvo, te se ponekad uzgaja kao ukrasno drvo. Listovi su dugački između 12 i 20 cm. Cvjetovi su sitni, zelenkasto bijeli ili žuti, a rastu u velikim grozdastim cvatovima. Preferira toplo i suho ljeto za cvatnju i razvoj ploda, ali je potrebna i određena količina hladnijeg zimskog vremena. Plodovi ličija imaju oblik jajeta i dugački su oko 3 do 5 centimetara. Njihova gruba, hrapava i krhka ljuska crvena je ili ružičasta, obrasla u duže dlake. Kad se osuši postaje smećkasta. Meso ploda je bijelo, slatko i kiselo, slično grožđu, a u sredini ima veliku košticu. Liči sadrži ogromnu količinu vitamina C i B, kalija, bakra, fosfora i magnezija. Vlakna u ličiju reguliraju rad crijeva i tako poboljšavaju probavu – stolica postaje redovita, zatvor više nije problem, kao ni nadutost i vjetrovi. Osim toga, stimulira želučane i probavne sokove potičući učinkovitu apsorpciju hranjivih sastojaka. Da bi se pojeo, oljušti se i jede poput trešanja (ukloni se nejestiva koštica). Liči je izvrstan za voćne salate, izvrsno se slaže s mangom, dinjama i višnjama. Najčešće se konzumira svježe, no može se pronaći sušeni plod ili u obliku čaja.

Novi!!: Latinski jezik i Liči · Vidi više »

Ličilarski vrbovnik

Ličilarski vrbovnik (bojadisarski vrbovnik, silina, šilina, lat. Isatis tinctoria), korisna dvogodišnja raslinja iz porodice kupusovki, raširena od jugistočne Europe do zapadne Azije, odakle se uvezla po ostatku Europe, velikim dijelovima Azije i Sjevernu i Južnu Ameriku.

Novi!!: Latinski jezik i Ličilarski vrbovnik · Vidi više »

Ličinka

Ličinka vretenca modri kralj ''(Aeshna cyanea)'' komarca ''(Aedes aegypti)'' Punoglavac žabe ''(Paracrinia haswelli)'' gubara hrušta dugačka 5 cm Larva (iz lat. lar, plural lares (rimske božice), izvorno maska) odnosno hrvatski ličinka u zoologiji je naziv za jedan od prijelaznih oblika od jaja do odraslog stadija kod životinja koje prolaze kroz proces preobrazbe.

Novi!!: Latinski jezik i Ličinka · Vidi više »

Lički Novi

Lički Novi (nekadašnji Novi ili Novigrad, latinski Novum castrum) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Lički Novi · Vidi više »

Ličnost

Ličnost jedan je od temeljnih pojmova psihologije koji se odnosi na neponovljiv, relativno čvrsto integriran, stabilan i kompleksan psihički sklop osobina, koji određuje karakteristično i dosljedno ponašanje individue.

Novi!!: Latinski jezik i Ličnost · Vidi više »

Lišajevi

Ernst Haeckel:Slike lišajeva Lišajevi (lat. Lichenes) složeni su organizmi, izgrađeni od minimalno dva člana: mikobionta - gljiva i fotobionta - algi i/ili cijanobakterija, združenih u mutualističku simbiotsku zajednicu.

Novi!!: Latinski jezik i Lišajevi · Vidi više »

Liège

Liège (francuski izgovor:; nizozemski: Luik,; valonski: Lidje; njemački: Lüttich; latinski: Leodium, do 1949. ime grada se pisalo „Liége”) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Liège, čije je i administrativno središte.

Novi!!: Latinski jezik i Liège · Vidi više »

Libanonska ciklama

Libanonska ciklama (lat. Cyclamen libanoticum) je vrsta biljke iz roda ciklama.

Novi!!: Latinski jezik i Libanonska ciklama · Vidi više »

Libanonski cedar

Libanonski cedar (lat. Cedrus libani) vrsta je cedra autohtona u planinama Mediterana.

Novi!!: Latinski jezik i Libanonski cedar · Vidi više »

Libela

Cijevna libela. Kružna libela. strojarstvu. Libela ili razulja (lat. libella, deminutiv od libra: vaga) je geodetski mjerni instrument koji služi za postavljanje osi u vertikalan ili horizontalan položaj, a također se koristi kao geodetski pribor.

Novi!!: Latinski jezik i Libela · Vidi više »

Liber de simplicibus Benedicti Rinij medici et philosophi veneti

Liber de simplicibus Benedicti Rinij medici et philosophi veneti, često skraćeno Liber de simplicibus, poznat i kao Rinijev kodeks je herbar i višejezični fitonimijski rječnik liječnika Niccola Roccabonella.

Novi!!: Latinski jezik i Liber de simplicibus Benedicti Rinij medici et philosophi veneti · Vidi više »

Liber usualis

Primjer stranica izdanja zbirke ''Liber usualis'' iz 1923. godine. Prikazani su gregorijanski napjevi, čitanja i molitve svetkovine Uskrsa. format.

Novi!!: Latinski jezik i Liber usualis · Vidi više »

Liberalizam

Liberalizam (lat. liberalis ← liber.

Novi!!: Latinski jezik i Liberalizam · Vidi više »

Liberijev katalog

Liberijev katalog (lat. Catalogus Liberianus) bio je dio iluminiranog rukopisa poznatog kao „Kronografija iz 354.“ (lat. Chronographus anni 354), a danas postoji samo u prijepisu.

Novi!!: Latinski jezik i Liberijev katalog · Vidi više »

Libertas (Dubrovnik)

Zastava s natpisom ''Libertas'' (Sloboda) Libertas je slogan grada Dubrovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Libertas (Dubrovnik) · Vidi više »

Libija

Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: Latinski jezik i Libija · Vidi više »

Liburni

Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.

Novi!!: Latinski jezik i Liburni · Vidi više »

Lice

Lice (lat. facies) je prednji dio glave.

Novi!!: Latinski jezik i Lice · Vidi više »

Licej

Licej ili Liceum (grč.:Λύκειον, Likejon) bila je filozofska škola u antičkoj Ateni, koju su utemeljili Aristotel i peripatetici.

Novi!!: Latinski jezik i Licej · Vidi više »

Licija

Male Azije LicijaVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatski obiteljski leksikon: (iz lat. Lycia) ili Likija (iz grč. Λυκία - Lykía; lik. Trm̃mis), starovjekovna regija u jugozapadnoj Anatoliji odnosno današnjoj Turskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Licija · Vidi više »

Licinije

Gaj Valerije Licinijan Licinije (latinski: Gaius Valerius Licinianus Licinius) (?, oko 265. – Solun, 325.) bio je rimski car od 308. do 324. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Licinije · Vidi više »

Licinije Cezar

Licinije Cezar (latinski: Valerius Licinianus Licinius) poznat kao i Licinije II. Bio je sin rimskog cara Licinija te njegov suvladar u rasponu od 317. do 324. s naslovom cezara.

Novi!!: Latinski jezik i Licinije Cezar · Vidi više »

Ligdamis I.

Ligdamis I. (grč. Λύγδαμις, lat. Lygdamis) je bio satrap Karije u službi Perzijskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Ligdamis I. · Vidi više »

Ligdamis II.

Ligdamis II. (grč. Λύγδαμις, lat. Lygdamis) je bio satrap Karije u službi Perzijskog Carstva tijekom druge polovice 5. stoljeća pr. Kr. Bio je sin Pisindelisa, odnosno unuk karijske vladarice Artemizije I. Zbog tiranije Ligdamisa II.

Novi!!: Latinski jezik i Ligdamis II. · Vidi više »

Lignin

Lignin (od lat. lignum: drvo) je neugljikohidratni polifenolni polimer, glavni sastojak drva (od 15 do 35%), koji poput plastike ili cementa povezuje celulozna vlakna u vrlo čvrstu izvanstaničnu strukturu.

Novi!!: Latinski jezik i Lignin · Vidi više »

Lignjica

Lignjica (lat. Alloteuthis media) sitna je vrsta lignje koja naraste svega 10-15 cm max., a ipak je najčešće to nekoliko centimetara.

Novi!!: Latinski jezik i Lignjica · Vidi više »

Lignjun mali

Lignjun mali (lat. Illex coindetii), rođak lignjuna velikog.

Novi!!: Latinski jezik i Lignjun mali · Vidi više »

Lignjun veliki

Lignjun veliki (lat. Todarodes sagittatus) ili totanj naš je najveći pripadnik reda Teuthoidea.

Novi!!: Latinski jezik i Lignjun veliki · Vidi više »

Ligum

Ligum (lat. Lygeum), monotipski biljni rod iz porodice trava čiji je jedini predstavnik L. spartum, korisna trajnica u području Sredozemlja.

Novi!!: Latinski jezik i Ligum · Vidi više »

Liguri

Liguri (grč.:; lat.: Ligures, jednina Ligus ili Ligur) jesu antički narod koji je dao svoje ime talijanskoj pokrajini Liguriji koja se nekoć protezala od sjeverne Italije do južne Galije.

Novi!!: Latinski jezik i Liguri · Vidi više »

Ligursko more

Ligursko more Ligursko more (talijanski: Mar Ligure, francuski: Mer Ligure ili Mer ligurienne, latinski: Mare Ligusticum) dio je Sredozemnog mora koji se nalazi između Talijanske rivijere i otoka Korzike i Elbe.

Novi!!: Latinski jezik i Ligursko more · Vidi više »

Lijeska

Lijeska (lat. Corylus), biljni rod korisnih grmova i drveća iz porodice brezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Lijeska · Vidi više »

Lijonotamnus

Lijonotamnus (lat. Lyonothamnus), monotipski rod vazdazelenog drveća iz porodice ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Lijonotamnus · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Latinski jezik i Lika · Vidi više »

Liker

Cointreau Liker je jako alkoholno piće, često obogaćeno okusom voća, trava, začina, sjemena, bilja, ili nekih drugih izvora okusa.

Novi!!: Latinski jezik i Liker · Vidi više »

Likoris

Likoris (lat. Lycoris), rod lukovačastih trajnica iz porodice Amaryllidaceae, dio je tribusa Lycorideae.

Novi!!: Latinski jezik i Likoris · Vidi više »

Likovac

Likovac (lat. Daphne nom. cons.), rod listopadnog a najviše vazdazelenog grmlja iz porodice vrebinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Likovac · Vidi više »

Likovna umjetnost

Vincent van Gogh, '''Autoportret''', 1889., ulje na platnu, Muzej d'Orsay, Pariz. Van Gogh je bio jedan od najosobnijih slikara. Likovna umjetnost (plastična umjetnost, prostorna umjetnost) je umjetnost koja kao oblik komuniciranja koristi likovni jezik.

Novi!!: Latinski jezik i Likovna umjetnost · Vidi više »

Likovna umjetnost u Hrvatskoj

''Vučedolska golubica'', terakota, oko 2000. pr. Kr. Likovna umjetnost u Hrvatskoj je likovna umjetnost na području današnje Republike Hrvatske; umjetnička produkcija Hrvata od srednjeg vijeka do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Likovna umjetnost u Hrvatskoj · Vidi više »

Likvidambar

Likvidambar (ambar-drvo, lat. Liquidambar), jedini rod porodice Altingiaceae, kojemu pripada 15 priznatih vrsta, kojemu je domovina Azija i Amerika.

Novi!!: Latinski jezik i Likvidambar · Vidi više »

Limb

Metalni limb kompasa. Limb (lat. limbus: rub) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Limb · Vidi više »

Limes (utvrđena rimska granica)

Hadrijanovog zida u Britaniji Limes (latinski za „granica”) je granica i utvrđeni obrambeni sustav koji se prostirao graničnim područjima radi obrane Rimskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Limes (utvrđena rimska granica) · Vidi više »

Limes Germanicus

Limes Germanicus (latinski za Germanska granica) je veličanstvena granična crta (limes) utvrda kojom je utvrđena granica rimskih provincija Germania Inferior, Germania Superior i Raetia, te odvajala Rimsko Carstvo od nepokorenih germanskih plemena, od 83.

Novi!!: Latinski jezik i Limes Germanicus · Vidi više »

Limnobijum

Limnobijum (lat. Limnobium), nekadašnji biljni rod iz porodice žabogrizovki kojemu su pripisivane dvije vrste vodenih trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Limnobijum · Vidi više »

Limun

Limun (lat. Citrus ×limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae) i njegov plod.

Novi!!: Latinski jezik i Limun · Vidi više »

Limunska trava

Limunska trava (lat. Cymbopogon) je rod biljaka iz porodice trava (lat. Poaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Limunska trava · Vidi više »

Limunski bosiljak

Limunski bosiljak (indonezijski bosiljak, lat. Ocimum americanum), vrsta bosiljka, porodica usnača.

Novi!!: Latinski jezik i Limunski bosiljak · Vidi više »

Lindisfarnska evanđelja

Evanđelja po Mateju; oko 680. – 720., boja na pergamentu, hibernijsko-saksonski stil iluminiranja, 34,3 x 23,5 cm, Britanska knjižnica, London Lindisfarnska evanđelja (engleski: Lindisfarne Gospels) je naziv za ranosrednjovjekovni latinski iluminirani rukopis čiji se tekst sastoji od četiri evanđelja, a koji je izrađen u Lindisfarneu u Northumbriji (današnja sjevernoistočna Engleska) krajem 7.

Novi!!: Latinski jezik i Lindisfarnska evanđelja · Vidi više »

Linearna algebra

Linearna algebra (lat. linealis - pripada liniji), je matematička disciplina (grana algebre) koja se bavi sustavima linearnih jednadžbi, linearnim preslikavanjima, te s tim idejama povezanim matematičkim objektima, prije svega vektorima, matricama, vektorskim prostorima i linearnim operatorima među vektorskim prostorima.

Novi!!: Latinski jezik i Linearna algebra · Vidi više »

Lineja

Lineja (lat. Linnaea) biljni rod iz porodice kozokrvnica.

Novi!!: Latinski jezik i Lineja · Vidi više »

Lingua franca

Lingua franca jest jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.

Novi!!: Latinski jezik i Lingua franca · Vidi više »

Linjak

Linjak (Tinca tinca) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda linjaci (lat. Tinca) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Latinski jezik i Linjak · Vidi više »

Lipa (biljni rod)

Lipa (lat.: Tilia) biljni rod iz porodice sljezovki kojemu pripada 42 vrsta drveća čija stabla dosežu visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko stotina godina.

Novi!!: Latinski jezik i Lipa (biljni rod) · Vidi više »

Lipa (novac)

Lipa, stoti dio jedne hrvatske kune, hrvatske novčane jedinice do 31.

Novi!!: Latinski jezik i Lipa (novac) · Vidi više »

Lipanj

Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Lipanj · Vidi više »

Lipany

Lipany (mađ. Héthárs, njem. Siebenlinden, lat. Septemtiliae) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Latinski jezik i Lipany · Vidi više »

Lipija

Lipija (lat. Lippia), rod tropskih grmova i polugrmova iz porodice sporiševki, dio tribusa Lantaneae.

Novi!!: Latinski jezik i Lipija · Vidi više »

Lipika

Lipika, grkalj, lokvić ili kračun (lat. Agaricus arvensis) je jestiva gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Lipika · Vidi više »

Lipljen

Lipljen (lat. Thymallus thymallus; još se naziva lipen, lipljan, lipan) je slatkovodna riba koja pripada porodici Salmonidae.

Novi!!: Latinski jezik i Lipljen · Vidi više »

Lira (zviježđe)

Lira (lat. Lyre) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Lira (zviježđe) · Vidi više »

Lisabon

Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.

Novi!!: Latinski jezik i Lisabon · Vidi više »

Lisičina

Lisičina (lat. Echium) biljni je rod sa šezdesetak vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja iz Euroazije i sjeverne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Lisičina · Vidi više »

Lisičja kost

Lisičja kost (lat. Thermopsis), rod trajnica iz porodice mahunarki (Leguminosae).

Novi!!: Latinski jezik i Lisičja kost · Vidi više »

Lisička

Lisička (lat. Cantharellus cibarius; lisičica, lisičarka, bjelkasta lisičica, lisica, pršutnica) jestiva je i ukusna gljiva.

Novi!!: Latinski jezik i Lisička · Vidi više »

Lisica (zviježđe)

Lisica (lat. Vulpecula) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Lisica (zviježđe) · Vidi više »

Lisica rakojed

Lisica rakojed (latinski: Cerdocyon thous) Lisica rakojed je srednje velika vrsta iz porodice pasa, endemska je vrsta u središnjem dijelu Južne Amerike, a gdje se pojavila tijekom razdoblja pliocena.

Novi!!: Latinski jezik i Lisica rakojed · Vidi više »

Listopad

Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Listopad · Vidi više »

Litavska Metrika

starobjeloruskomu jeziku. Litve Lew Sapieha. Pod njegovim nadzorom reorganizirana je ''Litavska Metrika''. Litavska Metrika ili Metrika Velike Vojvodine Litve (lat.: Acta Magni Ducatus Lithuaniae, polj.: Metryka Litewska, bjel.: Літоўская Метрыка, ukr.: Литовська метрика, lit.: Lietuvos Metrika) je zbirka povijesnih isprava iz razdoblja od 14.

Novi!!: Latinski jezik i Litavska Metrika · Vidi više »

Litokarpus

Litokarpus (lat. Lithocarpus), biljni rod iz porodice bukovki iz tropske i suptropske Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Litokarpus · Vidi više »

Litoměřička biskupija

Litoměřička biskupija (lat. Dioecesis Litomericensis, češ. Diecéze Litoměřice) je češka dijeceza Katoličke Crkve u Češkoj pod upravom Praške nadiskupije i pripadajućeg joj nadbiskupa Dominika Duke.

Novi!!: Latinski jezik i Litoměřička biskupija · Vidi više »

Litonija

Litonija (lat. Littonia), rod trajnica penjačica iz porodice mrazovčevki, smješten u tribus Colchiceae.

Novi!!: Latinski jezik i Litonija · Vidi više »

Litops

Litops (živa stijena, kameni cvijet; lat. Lithops) je rod biljka koja raste u Južnoj i jugozapadnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Litops · Vidi više »

Liturgijska glazba

Sakralna ili liturgijska glazba nastala je kao dio vjerskih svečanosti, te obuhvaća cijeli niz tradicija, drevnih i modernih.

Novi!!: Latinski jezik i Liturgijska glazba · Vidi više »

Livadarka

Livadarka (lat. Bellardiochloa), biljni rod jednogodišnjeg bilja iz poroodice trava smješten u podtribus Ventenatinae, dio tribusa Poeae.

Novi!!: Latinski jezik i Livadarka · Vidi više »

Livadna kozja brada

Livadna kozja brada (lat. Tragopogon pratensis) je dvogodišnja biljka iz porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Livadna kozja brada · Vidi više »

Livadna sasa

Livadna sasa (Kučika crnkasta; lat. Pulsatilla pratensis) je biljka iz porodice Ranunculaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Livadna sasa · Vidi više »

Livadna smeđa žaba

Livadska smeđa žaba (lat. Rana temporaria) je vrsta žaba rasprostranjena u skoro cijeloj Europi, od arktičkoga polarnoga kruga do Urala, izuzev Iberijskoga poluotoka, južne Italije i južnoga Balkana.

Novi!!: Latinski jezik i Livadna smeđa žaba · Vidi više »

Livadna zob

Livadna zob (zobolika; lat. Helictotrichon), biljni rod s tridesetak vrsta trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Livadna zob · Vidi više »

Livadno vrapčje sjeme

Livadno vrapčje sjeme (bijela biserka, bijelo vrapčje sjeme, lat. Buglossoides arvensis; sin. Lithospérmum arvense), jednogodišnja biljka iz porodice Boraginaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Livadno vrapčje sjeme · Vidi više »

Livije Andronik

Lucije Livije Andronik (lat. Lucius Livius Andronicus), rimski pjesnik; djelovao je od 240. pr. Kr. do 207. pr. Kr. Podrijetlom je bio Grk iz Tarenta.

Novi!!: Latinski jezik i Livije Andronik · Vidi više »

Livistona

Livistona (hrv. livistona; lat. Livistona) je biljni rod iz porodice palmovki raširen po Starom svijetu i Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Livistona · Vidi više »

Livonska braća mača

mini Livonska braća mača (lat.: Fratres militiæ Christi Livoniæ, njem.: Schwertbrüderorden) je bio viteški vojni red kojeg je uspostavio biskup Albert od Rige, 1202. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Livonska braća mača · Vidi više »

Lizimetar

Meteorološka postaja s lizimetrima u Kittendorfu, Njemačka. Presjek kroz lizimetarsku postaju. Pogled unutar ispitnog kanala lizimetarske postaje. Lizimetar (grč. λύσıς: rastavljanje, razlaganje + μέτρον: mjera) je mjerni instrument ili uređaj kojim se određuje transpiracija bilja (izlučivanje vode iz biljke u obliku vodene pare) i isparavanje tla mjerenjem procjeđivanja vode kroz tlo.

Novi!!: Latinski jezik i Lizimetar · Vidi više »

Ljekovita anđelika

Ljekovita anđelika (ljekoviti kravujac, vrtna anđelika, europska anđelika, lat. Angelica archangelica, je biljka iz porodice Apiaceae (Umbelliferae), udomaćena u umjerenom i subarktičkom pojasu sjeverne hemisfere, doseže na sjever do Islanda i Laponije. Biljka naraste do 3 metra visine, cvjetovi su smješteni u velikim štitcima i bijele su ili zelenkasto bijele boje. Mlada je biljka jestiva, odnosno mladi listovi, te mlade peteljke listova, kao i zrele ili zelene sjemenke, a i mladi korijen. Biljka se vrlo dugo primjenjuje i u narodnoj medicini. Kod nas raste uz rijeku Savu, te rijetko na Medvednici, i to varijetet s purpurnom stabljikom.

Novi!!: Latinski jezik i Ljekovita anđelika · Vidi više »

Ljekovita češnjača

Ljekovita češnjača (češnjarka, češnjača, lat. Alliaria petiolata; sin. Alliaria officinalis) je dvogodišnja biljka iz porodice Brassicaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ljekovita češnjača · Vidi više »

Ljekovita šparoga

Ljekovita šparoga (vrtna šparoga; lat. Asparagus officinalis), jedna od četiri vrste šparoga koje rastu u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Ljekovita šparoga · Vidi više »

Ljekovita crkvina

Ljekovita crkvina (uspravna crkvina, lat. Parietaria officinalis), biljka je iz porodice koprivovki (Urticaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ljekovita crkvina · Vidi više »

Ljekovita dimnjača

Ljekovita dimnjača (rusno zelje, dimnjavica; lat. Fumaria officinalis), jednogodišnja biljka, najčešća u rodu dimnjača, porodica makovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ljekovita dimnjača · Vidi više »

Ljekovita kadulja

Ljekovita kadulja (mirisava žalfija, mirisava kadulja, lat. Salvia officinalis) višegodišnja je medonosna, polugrmovita biljka visine 30 do 60 cm iz porodice žalfija.

Novi!!: Latinski jezik i Ljekovita kadulja · Vidi više »

Ljekovita milica

Ljekovita milica (lat. Gratiola officinalis) otrovna je ljekovita biljka iz porodice trpučevki (Plantaginaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ljekovita milica · Vidi više »

Ljekovita potočarka

Ljekovita potočarka (potočarka, gorušica vodena, dragušac, vodena kreša, lat.: Nasturtium officinale) brzorastuća poluvodena biljka iz porodice Brassicaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ljekovita potočarka · Vidi više »

Ljekoviti maslačak

Ljekoviti maslačak (lat. Taraxacum officinale) jest korisna, ljekovita i jestiva zeljasta trajnica iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Ljekoviti maslačak · Vidi više »

Ljekoviti matičnjak

Ljekoviti matičnjak (lat. Melissa officinalis) je vrsta trajne biljke iz roda Lamiaceae prirodnog staništa u južnoj Europi i mediteranskoj regiji.

Novi!!: Latinski jezik i Ljekoviti matičnjak · Vidi više »

Ljekoviti neven

Ljekoviti neven (vrtni neven, kalendula, lat. Calendula officinalis), jednogodišnja ili rjeđe dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika, visine od 30 do 50 cm, razgranate, uspravne i dlakave stabljike, dlakavih i duguljastih listova, glavice od tamnožute do narančaste boje.

Novi!!: Latinski jezik i Ljekoviti neven · Vidi više »

Ljekoviti odoljen

Cvijet valerijane Suhi korijen valerijane Ljekoviti odoljen (valerijana, obični odoljen; lat. Valeriana officinalis) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kozokrvnica ili bazgovki (Caprifoliaceae), nekada uključivana vlastitoj porodici Valerianaceae (odoljenovke).

Novi!!: Latinski jezik i Ljekoviti odoljen · Vidi više »

Ljekoviti pasji jezik

Ljekoviti pasji jezik (pravi pasji jezik, lat. Cynoglossum officinale) biljka je iz porodice Boraginaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ljekoviti pasji jezik · Vidi više »

Ljekoviti plućnjak

Ljekoviti plućnjak (lat. Pulmonaria officinalis) je trajna dlakava biljka jajastih donjih listova na kratkim peteljkama, te gornjim manjim i sjedećim listovima.

Novi!!: Latinski jezik i Ljekoviti plućnjak · Vidi više »

Ljekoviti sipan

Ljekoviti sipan (miloduh, izop, lat. Hyssopus officinalis), biljka je iz roda Izopa (Hyssopus), udomaćena u Južnoj Europi, Srednjem Istoku, te u području koje okružuje Kaspijsko jezero.

Novi!!: Latinski jezik i Ljekoviti sipan · Vidi više »

Ljepika

Ljepika (hapuzić, lepen, lat. Adenostyles), biljni rod od osam vrsta trajnica iz porodice glavočika, potporodica glavočike cjevnjače.

Novi!!: Latinski jezik i Ljepika · Vidi više »

Ljepiva lepica

Ljepiva lepica (ljepljiva drijemina, popadnica, rumenika; lat. Viscaria vulgaris; sin. Silene viscaria, Lychnis viscaria L.), vrsta trajne zeljaste biljke iz porodice klinčićevki, nekada ukljućivana u rodove drijemina (Lychnis) i pušina.

Novi!!: Latinski jezik i Ljepiva lepica · Vidi više »

Ljepivi mač

Ljepivi mač (iksija, lat. Ixia), rod jednosupnica iz porodice perunikovki kojemu pripada 97 priznatih vrsta trajnica rasprostranjenih po jugu Južnoafričke Republike.

Novi!!: Latinski jezik i Ljepivi mač · Vidi više »

Ljepkovke

Ljepkovke (lat. Loranthaceae), velika biljna porodica u redu santalolike.

Novi!!: Latinski jezik i Ljepkovke · Vidi više »

Ljepljiva kozja krv

Ljepljiva kozja krv (lat. Lonicera alpigena subsp. glutinosa, sin. Lonicera glutinosa Vis.) je uspravni listopadni grm s povijenim i krivudavim grančicama koji može narasti i do dva metra u visinu.

Novi!!: Latinski jezik i Ljepljiva kozja krv · Vidi više »

Ljepušak

Ljepušak (vodeni pupakčić, lat. Hydrocotyle), rod vodenih trajnica iz porodice brestanjevki.

Novi!!: Latinski jezik i Ljepušak · Vidi više »

Ljetni drijemovac

Ljetni drijemovac (drijemovac ljetni, kasni drijemovac, pelečica, bijela ljubica, lat. Leucojum aestivum), lukovačasta trajnica iz porodice Amaryllidaceae, dio je tribusa Galantheae.

Novi!!: Latinski jezik i Ljetni drijemovac · Vidi više »

Ljetni jednolist

Ljetni jednolist (obični jednolist, lat. Ophioglossum vulgatum), biljna vrsta iz porodice jednolistovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ljetni jednolist · Vidi više »

Ljetni vrganj

Ljetni vrganj Ljetni vrganj (latinski Boletus edulis) je gljiva koja raste u šumama Europe u kasnom ljetu i jeseni.

Novi!!: Latinski jezik i Ljetni vrganj · Vidi više »

Ljetopis popa Dukljanina

Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.

Novi!!: Latinski jezik i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »

Ljiljan

Ljiljan (liljan, lijer, lat. Lilium) je rod jednosupnica iz porodice ljiljani (Liliaceae), trajnica s lukovicom i nadzemnom stabljikom.

Novi!!: Latinski jezik i Ljiljan · Vidi više »

Ljiljanovke

Ljiljanovke (lierovnice, ljiljani, lukovi, lat. Liliaceae) velika su porodica jednosupnica iz reda ljiljanolikih (liliales) s približno 250 rodova i oko 3 000 vrsta raširenih u svim područjima Zemlje koje su najčešće višegodišnje zeleni s podzemnim stabljikama, rjeđe grmovi ili drveće.

Novi!!: Latinski jezik i Ljiljanovke · Vidi više »

Ljubičasta kruščika

Ljubičasta kruščika (purpurna kruščika; lat. Epipactis purpurata) europska je vrsta orhideja koja pripada redu Asparagales.

Novi!!: Latinski jezik i Ljubičasta kruščika · Vidi više »

Ljubičasti šiljorep

Ljubičasti šiljorep (lat. Limodorum abortivum), biljna vrsta iz poroduice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ljubičasti šiljorep · Vidi više »

Ljubičasti ježinac

Pjegavi ježinci jedan pored drugoga u drugačijim bojama Ljubičasti ježinac ili pjegavi ježinac (latinski: Sphaerechinus granularis) vrsta je ježinca iz porodice Toxopneustidae.

Novi!!: Latinski jezik i Ljubičasti ježinac · Vidi više »

Ljubičasti mliječ

Ljubičasti mliječ (planinski mliječ, lat. Cicerbita alpina), trajnica raširena po velikim dijelovima Europe (uključujući i Hrvatsku - Gorski kotar, Velebit).

Novi!!: Latinski jezik i Ljubičasti mliječ · Vidi više »

Ljubičasti pigment 23

Ljubičasti pigment 23 ili pigment ljubičaste 23 je organski spoj koji je prisutan na tržištu (komercijalni pigment).

Novi!!: Latinski jezik i Ljubičasti pigment 23 · Vidi više »

Ljubičasti vijenac

Ljubičasti vijenac (petreja, lat. Petrea), biljni rod vazdazelenih, drvenastih, grmastih penjačica iz porodice sporiševki (Verbenaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ljubičasti vijenac · Vidi više »

Ljubičastoplodna aronija

Ljubičastoplodna aronija (lat. Aronia × prunifolia), ili ljubičasta aronija je jedna od dviju hibridnih vrsta u rodu Aronije, porodica ružovki, koja je poznata pod još brojnim sinonimnim imenima.

Novi!!: Latinski jezik i Ljubičastoplodna aronija · Vidi više »

Ljubičevke

Ljubičevke (lat. Violaceae), porodica cvjetnjača koja je dobila ime po rodu Viola, nekada klasificirana u vlastiti red Violales (ljubicolike), a danas redu Malpighiales.

Novi!!: Latinski jezik i Ljubičevke · Vidi više »

Ljubičina

Ljubičina (lat. Matthiola), biljni rod iz porodice krstašica (Brassicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ljubičina · Vidi više »

Ljubica

Ljubica (viola, viojla, lat. Viola) rod je cvjetnica iz porodice Violaceae, s 478 priznatih vrsta raširenih diljem svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Ljubica · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Latinski jezik i Ljubljana · Vidi više »

Ljubljanska nadbiskupija

Ljubljanska nadbiskupija (slov. Nadškofija Ljubljana, lat. Archiodioecesis Labacensis) katolička je nadbiskupija sa središtem u Ljubljani.

Novi!!: Latinski jezik i Ljubljanska nadbiskupija · Vidi više »

Ljubor

Ljubor (lat. Lindernia), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodiced ljuborovki (Linderniaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ljubor · Vidi više »

Ljuborovke

Ljuborovke (lat. Linderniaceae), biljna porodica u redu medićolike s ukupno 20 rodova i preko 270 vrsta jednogodišnjeg, efermnog bilja i polugrmova.

Novi!!: Latinski jezik i Ljuborovke · Vidi više »

Ljubovka

Ljubovka (lat. Malcolmia), rod vazdazelenih grmova iz porodice krstašica (Brassicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ljubovka · Vidi više »

Ljudevit Lalić

Fra Ljudevit Lalić (u latinskim izvorima: Ludovicus Lalich) (pol. 17. st. - poč. 18.st.), bio je hrvatski rimokatolički svećenik i leksikograf (rječničar).

Novi!!: Latinski jezik i Ljudevit Lalić · Vidi više »

Ljudevit Martin

Ljudevit Martin (Bordeaux, 22. kolovoza 1823. – Arnières-sur-Iton, 29. srpnja 1894.), svetac Katoličke Crkve, otac sv. Mala Terezije i muž svetice Azalije Martin.

Novi!!: Latinski jezik i Ljudevit Martin · Vidi više »

Ljudski rad

Radnik popravlja parni stroj (fotografija iz 1920.) Ljudski rad je svrsishodna i svjesno organizirana djelatnost ljudi, radi postizanja nekog korisnog učinka, kojim se može zadovoljiti određena vrsta osobnih ili zajedničkih potreba.

Novi!!: Latinski jezik i Ljudski rad · Vidi više »

Ljulj

Ljulj (lat. Lolium), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Gramineae.

Novi!!: Latinski jezik i Ljulj · Vidi više »

Ljuljolika

Ljuljolika (lat. Desmazeria), biljni rod iz porodice travovki raširen po Sredozemlju (Alžir, Egipat, Italija, Libanon-Sirija, Libij, Palestina, Sardinija, Sicilia, Španjolska, Tunis).

Novi!!: Latinski jezik i Ljuljolika · Vidi više »

Ljupčac

Ljekoviti ljupčac (miloduh, luštrek, lustik, lat. Levisticum officinale) je jedina biljka iz roda Levisticum (ljupčac) porodica Apiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ljupčac · Vidi više »

Ljuska

Ljuske (lat. squama) su u morfologiji opći naziv za elemente pločastog oblika.

Novi!!: Latinski jezik i Ljuska · Vidi više »

Ljuskavke

''Acanthopagrus bifasciatus'' ''Acanthopagrus latus'' ''Archosargus probatocephalus'' ''Chrysophrys auratus'' Fratar (''Diplodus vulgaris'') Japanska orada (''Pagrus major'') Pagar (''Pagrus pagrus'') Sardinije, Italija. ''Stenotomus chrysops'' Ušata (''Oblada melanura'') Ovčica (''Lithognathus mormyrus'') Salpa (''Sarpa salpa'') Kantar (''Spondyliosoma cantharus'') Šarag (''Diplodus sargus sargus'') Viktoriji, Australija. Okan (''Pagellus bogaraveo'') ''Pterogymnus laniarius'' Portofina, Italija. Novom Južnom Walesu, Australija. Ljuskavke (Sparidi; latinski Sparidae) su porodica riba iz razreda zrakoperki.

Novi!!: Latinski jezik i Ljuskavke · Vidi više »

Ljutak

Ljutak (lat. Cladium), manji biljni rod trajnica s tri priznate vrste iz porodice šiljovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ljutak · Vidi više »

Llotja de la Seda

Llotja de la Seda, katalonski za "Loža svile", (španjolski: Lonja de la Seda) je gotička svjetovna građevina u Valenciji koja pokriva više od 2.000 m², i glavna je turistička atrakcija grada.

Novi!!: Latinski jezik i Llotja de la Seda · Vidi više »

Loža "Budnost"

Loža "Budnost" (lati. Vigilantia; njem. Zur Wachsamkeit) je hrvatska masonska loža u Osijeku koja djeluje u tri navrata i to.

Novi!!: Latinski jezik i Loža "Budnost" · Vidi više »

Loža "Ilirija"

Loža "Ilirija" (njem. Loge Illyria) je bila austrijska masonska loža sa sjedištem u Beču koja je radila pod zaštitom Velike lože Austrije.

Novi!!: Latinski jezik i Loža "Ilirija" · Vidi više »

Loža "Ratno prijateljstvo"

Loža "Ratno prijateljstvo" (fran. Loge L'Amitié de la Guerre; njem. Loge Zur Keigsfreundschaft) je bila prva masonska loža na teritoriju današnje Hrvatske, osnovana 1759. u Glini.

Novi!!: Latinski jezik i Loža "Ratno prijateljstvo" · Vidi više »

Loža "Sirius"

Loža "Sirius" je hrvatska masonska loža u Rijeci koja djeluje u dva navrata.

Novi!!: Latinski jezik i Loža "Sirius" · Vidi više »

Lobelija

Lobelija (lat. Lobelia), rod od preko 400 vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja, trajnica, listopadnog ili vazdazelenog grmlja iz porodice Campanulaceae, raširenog po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Lobelija · Vidi više »

Loboda

Loboda (gusja noga, lat. Chenopodium), biljni rod s prekop 100 vrsta jednogodišnjeg raslinja iz porodice štirovki (Amaranthaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Loboda · Vidi više »

Loboda kamenjarka

Loboda kamenjarka (kamenjarska loboda, turica mala, lat. Chenopodiastrum murale) godišnja cvjetnica iz porodice štirovki, nekada uključivana u rod loboda (Chenopodium).

Novi!!: Latinski jezik i Loboda kamenjarka · Vidi više »

Lobodovke

Lobodovke (lobodnjače, lat. Chenopodioideae), potporodica porodice štirovki, nekada samostalna porodica Chenopodiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Lobodovke · Vidi više »

Lobor

Lobor je općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Lobor · Vidi više »

Lobularija

Lobularija (češlika, česlika, češljika, lat. Lobularia), biljni rod iz porodice krstašica.

Novi!!: Latinski jezik i Lobularija · Vidi više »

Lodomerija

Lodomerija je latinski naziv za područje u današnjoj Ukrajini, sjeveroistočno od Galicije.

Novi!!: Latinski jezik i Lodomerija · Vidi više »

Loganijevke

Spigelia marilandica Strychnos brasiliensis Loganijevke (lat. Loganiaceae), biljna porodica u redu sirištarolike koja je dobila ime po rodu loganija (Logania), a svakako je najpoznatiji rod strihnos (Strychnos) od kojeg se dobiva poznati otrov strihnin, za koji ne postoji specifičan protuotrov.

Novi!!: Latinski jezik i Loganijevke · Vidi više »

Logotip

Wikipedije Logotip (logo- + lat. typus: bas-reljef, grč. týpos: udarac, dojam; lik, slika, skraćeno logo) su posebno konstruirana slova i grafički znakovi kojima je ispisano ime tvrtke ili proizvoda.

Novi!!: Latinski jezik i Logotip · Vidi više »

Lojni ruj

Lojni ruj (lojno drvo, lat. Toxicodendron succedaneum, sin. Rhus succedanea), vrsta korisnog otrovonog drveta ili grma iz porodice rujevki, nekada uključivan rodu ruj (Rhus), a danas rodu Toxicodendron.

Novi!!: Latinski jezik i Lojni ruj · Vidi više »

Lokativ

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

Novi!!: Latinski jezik i Lokativ · Vidi više »

Lokrum

Lokrum je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u dubrovačkom akvatoriju.

Novi!!: Latinski jezik i Lokrum · Vidi više »

Lokvanj

Lokvanj (lat. Nuphar), biljni rod sličan lopoču s kojim pripada porodici lopočevki.

Novi!!: Latinski jezik i Lokvanj · Vidi više »

Lomarijopsis

Lomarijopsis (lat. Lomariopsis), rod paprati iz porodice Lomariopsidaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Lomarijopsis · Vidi više »

Lombardijska lijeska

Lombardijska lijeska (Lambertova lijeska, makedonska lijeska, lat. Corylus maxima), listopadni grm ili stablo iz jugoistočne Europe i Male Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Lombardijska lijeska · Vidi više »

Lombardijska smeđa žaba

Lombardijska smeđa žaba (latinski: Rana latastei), poznata i pod nazivom Latasteova žaba, vrsta je žaba iz porodice Ranidae.

Novi!!: Latinski jezik i Lombardijska smeđa žaba · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Latinski jezik i London · Vidi više »

London School of Economics

London School of Economics and Political Science (hrv. Londonska škola ekonomije i političkih znanosti), obično poznat kao London School of Economics (hrv. Londonska škola ekonomije) ili LSE je specijalistički koledž i sastavnica Sveučilišta u Londonu.

Novi!!: Latinski jezik i London School of Economics · Vidi više »

Longitudinalan

Longitudinalan (prema lat. longitudo, genitiv longitudinis: duljina), koji se odnosi na duljinu, uzdužni.

Novi!!: Latinski jezik i Longitudinalan · Vidi više »

Lopar (biljni rod)

Lopar (lat. Biarum), biljni rod od dvadesetak vrsta trajnica iz porodice kozlačevki, među kojima su najpoznatiji tankolisni lopar i cvolina.

Novi!!: Latinski jezik i Lopar (biljni rod) · Vidi više »

Lopatasti opojan

Lopatasti opojan (žilavac, lat. Samolus valerandi), vrlo rasprostranjena vrsta vodene trajnice iz porodice jaglačevki.

Novi!!: Latinski jezik i Lopatasti opojan · Vidi više »

Lopoč

Lopoč (lat. Nymphaea), biljni rod iz porodice lopočevki (Nymphaeaceae) kojemu pripada četrdesetak vrsta vodenog bilja raširenog po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, a najpoznatija među njima je bijeli lopoč (Nymphaea alba).

Novi!!: Latinski jezik i Lopoč · Vidi više »

Lopočevke

Lopočevke (lat. Nymphaeaceae), biljna porodica vodenih trajnica koja dobiva ime po rodu lopoča (Nymphaea), i zajedno s porodicama Hydatellaceae i Cabombaceae čine red lopočolike.

Novi!!: Latinski jezik i Lopočevke · Vidi više »

Lopočolike

Lopočolike (lat. Nymphaeales), biljni red u razredu dvosupnica koji svoje ime nosi po rodu vodenih trajnica, lopoča (Nymphaea).

Novi!!: Latinski jezik i Lopočolike · Vidi više »

Loptarka

Loptarka (lat. Pilularia), biljni rod iz razreda pravih paprati kojem pripada šest vrsta vodenih trajnica iz porodice raznorotkovki, red nepačkolike (Salviniales).

Novi!!: Latinski jezik i Loptarka · Vidi više »

Lopuh

Lopuh (repuh, lat. Petasites), rod vodenih trajnica iz porodice Asteraceae, raširen po Euroaziji i Sjevernoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Lopuh · Vidi više »

Loredan

Obitelj Loredan mletačka je plemićka obitelj, prisutna i u hrvatskim krajevima, koja je odigrala značajnu ulogu u povijesti čitavog Sredozemlja.

Novi!!: Latinski jezik i Loredan · Vidi više »

Los

Los (lat. Alces) su najveće živuće vrsta jelena, visoki do 2 m u visini ramena i teški do 800 kg.

Novi!!: Latinski jezik i Los · Vidi više »

Loson

Loson je prirodno bojilo, C10H6O3 (C.I. 75480), ima talište 192 °C, kristalizira u žutim iglicama (iz etanola i octene kiseline).

Novi!!: Latinski jezik i Loson · Vidi više »

Lotos

Lotos (lat., Nelumbo), maleni biljni rod vodenog bilja nalik lopočima i lokvanjima, kojima inače nije srodna, nego pripada redu Proteales.

Novi!!: Latinski jezik i Lotos · Vidi više »

Louis Rafael I. Sako

Louis Rafael I. Sako Grb Louisa Rafela I. Sako-a Louis Rafael I. Sako (arapski: ܠܘܝܣ ܪܘܦܐܝܠ ܩܕܡܝܐ ܣܟܘ; Zakho, 4. srpnja 1948.), katolički biskup i patrijarh Kaldejske katoličke Crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Louis Rafael I. Sako · Vidi više »

Louis-Édouard-François-Desiré Pie

Louis-Édouard-François-Desiré Pie ili Kardinal Pie (Pontgouin, 26. rujna 1815. – Angoulême, 18. svibnja 1880.), je bio francuski rimokatolički kardinal i biskup Poitiersa, poznat je po svom gorljivom ultramontanizmu.

Novi!!: Latinski jezik i Louis-Édouard-François-Desiré Pie · Vidi više »

Lovački psi (zviježđe)

Lovački psi (lat. Canes Venatici) malo je zviježđe sjevernog neba koje je u 17.

Novi!!: Latinski jezik i Lovački psi (zviježđe) · Vidi više »

Lovište

Lovište je naselje na poluotoku Pelješcu u općini Orebić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Lovište · Vidi više »

Lovor

Lovor (lovorika, lat. Laurus), rod vazdazelenih grmova ili drveća iz porodice Lauraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Lovor · Vidi više »

Lovor (biljna vrsta)

Lovor (lovorika, lat. Laurus nobilis), biljka iz porodice lovorovki (lat.laureaceae), zimzeleno stablo ili grm s tamnozelenim, kožastim, kopljastim listovima.

Novi!!: Latinski jezik i Lovor (biljna vrsta) · Vidi više »

Lovorolike

Lovorolike (lat. Laurales), biljni red u razredu dvosupnica čijih većina vrsta raste po tropskim i suptropskim krajevima.

Novi!!: Latinski jezik i Lovorolike · Vidi više »

Lovorovke

Lovorovke (lat. Lauraceae nom. cons.), porodica dvosupnica iz reda lovorolike (Laureales) kojoj pripada 9 tribusa sa 3347 vrsta Poglavito su zimzeleno drveće rasprostranjeno širom svijeta s toplijom klimom.

Novi!!: Latinski jezik i Lovorovke · Vidi više »

Lovorvišnja

Lovorvišnja (zelenčica, zelenče, lovor trešnja, lat. Prunus laurocerasus) je otporan zimzeleni grm iz porodice ružovki (Rosaceae), visine i širine do 1,5 m. Listovi su uski i dugi 10 cm, glatki, tamnozeleni.

Novi!!: Latinski jezik i Lovorvišnja · Vidi više »

Lovran

Lovran je općina u Primorsko-goranskoj županiji na istočnoj obali poluotoka Istre u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Lovran · Vidi više »

Lovro Dalmatinac

Lovre (lat. Laurentinus) (? – Split, 8. srpnja 1099.), benediktinac, splitski nadbiskup i metropolit (1060. – 1099.) u vrijeme hrvatskih narodnih vladara.

Novi!!: Latinski jezik i Lovro Dalmatinac · Vidi više »

Loza (biljni rod)

Vitis aestivalis Vitis amurensis u jesen Loza (lat. Vitis), biljni rod biljaka penjačica iz porodice lozovki (Vitaceae), red lozolike (vitales) rasprostranjen uglavnom na sjevernoj hemisferi.

Novi!!: Latinski jezik i Loza (biljni rod) · Vidi više »

Lozolike

Lozolike (lat. Vitales), biljni red dvosupnica (Magnoliopsida) kojemu pripada jedino porodica lozovke (Vitaceae) sa 19 rodova i 1014 priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Lozolike · Vidi više »

Luštrika

Luštrika (lat. Periploca) je biljni rod iz porodice zimzelenovki raširen kroz jug Euroazije, od Ruskog dalekog istoka do Makaronezije na zapad, te po sjevernoj i tropskoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Luštrika · Vidi više »

Lužarka

Lužarka (lat. Sternbergia), biljni rod u porodici zvanikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Lužarka · Vidi više »

Lubanja

Prikaz lubanje miša. Lubanja je koštani dio glave kod većine kralježnjaka.

Novi!!: Latinski jezik i Lubanja · Vidi više »

Lubenica

Lubenica (citrulus, latinski: Citrullus), biljni rod jednogodišnjeg raslinja, penjačica i trajnica iz porodice tikvoki s pet priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Lubenica · Vidi više »

Lubenica (biljna vrsta)

Lubenica (citrulus, lat. Citrullus lanatus) je jednogodišnja biljka iz porodice tikvovki (Cucurbitaceae), podrijetlom iz tropske Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Lubenica (biljna vrsta) · Vidi više »

Lubin

Lubin (lat. Dicentrarchus labrax), pripada obitelji lubina (Moronidae).

Novi!!: Latinski jezik i Lubin · Vidi više »

Lucera

Lucera (lat. Luceria, grč. Lukeria) je grad i općina u južnoj talijanskoj regiji Apuliji, pokrajina Foggia.

Novi!!: Latinski jezik i Lucera · Vidi više »

Lucian Mureșan

Lucian Mureșan (Firiza, 23. svibnja 1930.), je rumunjski kardinal i fagaraško-albajulijski veliki nadbiskup.

Novi!!: Latinski jezik i Lucian Mureșan · Vidi više »

Lucifer

Lucifer (lat. lucem ferre, svjetlonoša) je, u Bibliji, prema proroku Izaiji, sin Zore (zvijezde Danice) koji je srušen u podzemlje.

Novi!!: Latinski jezik i Lucifer · Vidi više »

Lucifer od Cagliarija

Crkva San Lucifero (oko 1660.), posvećena sv. Luciferu, Cagliari, Sardinija Lucifer iz Cagliarija ili Lucifer Kalaritan (latinski Lucifer Calaritanus), talijanski Lucifero Calaritano) ? - 20. svibnja 370./371.) bio je kršćanski biskup Cagliarija u Sardiniji poznat po svom strastvenom opiranju arijanstvu. Zbog svojih je stavova došao u sukob s arijanskim carem Konstancijem II., ali i izjavljivao da je spreman postati mučenik. Kasnije je proglašen svecem, iako je to proglašenje izazvalo određene kontroverze, s obzirom na to da se izvori na njega i sljedbenike luciferijance u tekstovima svetog Jeronima ponekad tumače tako da je bio ekskomuniciran kao heretik.

Novi!!: Latinski jezik i Lucifer od Cagliarija · Vidi više »

Lucije Kalpurnije Pizon Cezonin

Lucije Kalpurnije Pizon Cezonin (lat. Lucius Calpurnius Piso Caesoninus) bio je državnik u antičkom Rimu i punac Julija Cezara preko svoje kćeri Kalpurnije Pizonis (Calpurnia Pisonis).

Novi!!: Latinski jezik i Lucije Kalpurnije Pizon Cezonin · Vidi više »

Lucije Licinije Lukul Pontski

Lukul Lucije Licinije Lukul Pontski (mlađi) (latinski: Lucius Licinius Lucullus) (114. pr. Kr. – 56. pr. Kr., bio je rimski general i bogataš. Bio je optimatski političar kasne Rimske Republike, bliski suradnik Sule Feliksa. Bio je poznat i po raskošnim gozbama koje je priređivao. Nakon više od dvadeset godina neprekidne službe u vojsci i u vladi, postao je glavnim osvajačem istočnih kraljevstava za vrijeme Trećeg mitridatskog rata. Ondje se više puta iskazao kao izniman vojskovođa, a najveću su mu slavu donijele opsada Cizika 73. – 72. pr. Kr. i bitka kod Tigranocerte u Armeniji 69. pr. Kr. Njegov način ratovanja dobio je neobično povoljne komentare antičkih vojnih stručnjaka, a njegovi su se vojni pohodi proučavali kao primjeri vojnog umijeća. Njegov takmac Pompej ga je pola u šali nazvao "Kserkso u togi." Kad je Fraat III. Partski došao na prijestolje 70. pr. Kr., Lukul se pripremao napasti Tigrana Velikog, kralja Armenije, koji je dominirao zapadom Azije, borio se u Mezopotamiji i s nekoliko partskih vazalnih država. U borbama je Mitridatov položaj bivao sve gorim i gorim. Situacije se pogoršala kad je Lukul, koji je onda bio kvestor, okupio flotu i očistio otoke Egejskog mora. Na to su se stanovnici egejskih i maloazijskih gradova okrenuli od Mitridata VI. i prešli na rimsku stranu. Pontski je vladar bio prisiljen pregovarati te je sklopljen mir nakon što su se sastali sa Sulom u Dardanu 85. pr. Kr. Rimljani su tim mirovnim ugovorom dobili odštetu u visini od 3000 talenata te dio Mitridatove flote, dok je sam Mitridat VI. morao napustiti krajeve koje je bio osvojio. Tako su se Sula i njegov suradnik Lukul mogli baviti pitanjem kako se obračunati s protivnicima u Italiji. Nakon što je Lukul pobijedio Mitridata, sa svojim su se postrojbama 83. pr. Kr. Sula i Lukul iskrcali u Brundisium (današnji Brindisi), prepriječivši put Spartaku. Iako je u njegovo vrijeme službeno vlast bio Senat, u zbilji su rimskom državom u njegovo vrijeme vladali Lucije Licinije Lukul, Gnej Pompej Magnus i Marko Licinije Kras. Lukul se vratio s istoka u Rim s toliko plijena da ga nisu uspjeli ni popisati. Zatim je uložio goleme svote u privatnu gradnju, uzgoj životinja, pa čak i vodovodne projekte takvih razmjera da su zapanjili njegove suvremenike. Također je mnogo davao za znanost i umjetnost, a svoje je nasljedno imanje na visovima Tuskuluma preobrazio u knjižnicu i svratište za učenjake i filozofe. U Rimu je izgradio horti Lucullani, slavne Lukulove vrtove, te je općenito u trošenju rimskog bogatstva stavio naglasak na kulturu. Umro je zimi 57. – 56. pr. Kr., a pokopan je na obiteljskom imanju kod Tuskuluma. Bio je tako slavan po svojim gozbama da pridjev lukulovski označava nešto luksuzno, rastrošno i gurmansko, pogotovo u izrazu lukulovska gozba.

Novi!!: Latinski jezik i Lucije Licinije Lukul Pontski · Vidi više »

Lucije Orbilije Pupill

Kip u katedrali Benevento, možda antički i predstavlja Lucija Orbila Pupilla Lucije Orbilije Pupill (114. pr. Kr. - oko 14. pr. Kr.) je bio latinski gramatičar iz 1.

Novi!!: Latinski jezik i Lucije Orbilije Pupill · Vidi više »

Ludicolo

Ludicolovo ime dolazi od engleskih riječi "ludicrous".

Novi!!: Latinski jezik i Ludicolo · Vidi više »

Ludovico Ariosto

Ludovico Ariosto (Reggio Emilia, 8. rujna 1474. – Ferrara, 6. srpnja 1533.), talijanski renesansni pjesnik Pisao je latinske i talijanske stihove, renesansne komedije i društvene satire, no životno mu je djelo veliki viteški ep Bijesni Orlando, zamišljen kao nastavak nedovršena Boiardova spjeva Zaljubljeni Orlando (1506.), u kojem Ariosto oživljuje fantastični srednjovjekovni viteški svijet i pretvara njegove legendarne junake u moderne ljude, sa strastima i osjećajima renesansnog čovjeka.

Novi!!: Latinski jezik i Ludovico Ariosto · Vidi više »

Ludovik Crijević Tuberon

Ludovik Alojzije Crijević Tuberon (lat. Ludovicus Cerva Tubero, Dubrovnik, 17. listopada 1458. – Dubrovnik, lipanj 1527.) bio je benediktinac hrvatski latinist, koji se prije svega istaknuo radom na historiografiji.

Novi!!: Latinski jezik i Ludovik Crijević Tuberon · Vidi više »

Lufa

Lufa (lat. Luffa), rod tropskog suptropskog bilja iz Afrike, Amerike, Indijskog potkontinenta i Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Lufa · Vidi više »

Lugano

Lugano (od latinskog Luganum) grad je na jugu Švicarske, u talijanskom kantonu Ticino, koji graniči s Italijom.

Novi!!: Latinski jezik i Lugano · Vidi više »

Lugano (jezero)

Lugano (tal.: Lago Lugano ili Lago Ceresio) je ledenjačko jezero koje se nalazi između jezera Como i Maggiore na granici Švicarske i Italije.

Novi!!: Latinski jezik i Lugano (jezero) · Vidi više »

Lugdunum

Ostatci antičkog kazališta Fourvière Lugdunum, službenog naziva Colonia Copia Claudia Augusta Lugdunum, starorimska kolonija u Galiji osnovana 43. pr. Kr. godine na sjecištu Saône i Rhône, na mjestu keltskog naselja, na današnjem području francuskog grada Lyona.

Novi!!: Latinski jezik i Lugdunum · Vidi više »

Luigi Frari

Luigi Frari (u literaturi spominjan je također kao Lujo Frari, Luiđi Frari, Luigji Frari, te kao Aloysius Frari), Šibenik 1813.

Novi!!: Latinski jezik i Luigi Frari · Vidi više »

Luigi Galvani

Luigi Galvani (Bologna, 9. rujna 1737. – Bologna, 4. prosinca 1798.), talijanski liječnik i fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i Luigi Galvani · Vidi više »

Luis Antonio Tagle

Luis Antonio Tagle (Manila, 21. lipnja 1957.), je rimokatolički filipinski kardinal i de facto primas Filipina.

Novi!!: Latinski jezik i Luis Antonio Tagle · Vidi više »

Luis Héctor Villalba

Luis Héctor Villalba (Buenos Aires, 11. listopada 1934.), je argentinski rimokatolički kardinal i nadbiskup emeritus Tucumána.

Novi!!: Latinski jezik i Luis Héctor Villalba · Vidi više »

Lujzija

Lujzija (lat. Luisia), rod orhideja, porodica kaćunovki, kojoj pripada četrdesetak vrsta trajnica iz tropske Azije i Oceanije.

Novi!!: Latinski jezik i Lujzija · Vidi više »

Luk (biljni rod)

Luk (lat. Allium), mnogobrojni biljni rod višegodišnjih zeljastih biljaka iz porodice zvanikovki (Amaryllidaceae) raširena u područjima s umjerenom klimom.

Novi!!: Latinski jezik i Luk (biljni rod) · Vidi više »

Luk aorte

right Luk aorte je dio aorte koji se nalazi između uzlazne aorte i silazne aorte.

Novi!!: Latinski jezik i Luk aorte · Vidi više »

Luk vlasac

Luk vlasac (luk drobnjak, lat. Allium schoenoprasum), biljna vrsta potporodice lukovki.

Novi!!: Latinski jezik i Luk vlasac · Vidi više »

Luka (ime)

Luka (lat. Lucas – Lukanac), često muško ime koje dolazi u nizu sličnih varijanti u mnogim indoeuropskim jezicima.

Novi!!: Latinski jezik i Luka (ime) · Vidi više »

Lukica

Lukica (šikovac; lat. Peltaria), biljni rod iz porodice kupusovki (Brassicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Lukica · Vidi više »

Lukovičav repak

Lukovičav repak (lat. Alopecurus bulbosus), trajnica, pripada rodu repka, porodica travovki.

Novi!!: Latinski jezik i Lukovičav repak · Vidi više »

Lukovke

Lukovke (Lukovi; lat. Allioideae) nekadašnja biljna porodica Aliaceae, danas se smatra potporodicom porodice Amaryllidaceae ili zvanikovke, a pripadaju redu šparogolike (Asparagales).

Novi!!: Latinski jezik i Lukovke · Vidi više »

Lukrecije

Tit Lukrecije Kar (99. pr. Kr. - 55. pr. Kr.) je bio rimski pjesnik i filozof.

Novi!!: Latinski jezik i Lukrecije · Vidi više »

Luks

osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Luks (lat. lux: svjetlost; oznaka lx) je mjerna jedinica osvjetljenja, izvedena jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).

Novi!!: Latinski jezik i Luks · Vidi više »

Luksuz

Automobil: primjer luksuza Luksuz (latinski luxus.

Novi!!: Latinski jezik i Luksuz · Vidi više »

Lumen

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Lumen (lat.: svjetlost) je mjerna jedinica (oznaka lm) za svjetlosni tok u Međunarodnom sustavu jedinica (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.

Novi!!: Latinski jezik i Lumen · Vidi više »

Luminiscencija

Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''. lat. ''Lampyris noctiluca''). kemoluminiscencije. fluorescenciju nekih tvari. Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Polarna svjetlost je također radioluminiscencija. ultraljubičastom zračenju. elektronskih stanja o udaljenosti ''R'' među atomima molekula za osnovna i pobuđena stanja. nm pomaka. Svjetleće diode. ultraljubičastim zračenjem. Europi. Fluorescentni zaslon koji se koristio u videorekorderima. Fluorescentne morske ribe. Luminiscencija (engl. luminescence: svijetljenje, svjetlucanje) je emisija elektromagnetskoga zračenja (pretežito svjetlosti, ali i ultraljubičastog i infracrvenoga zračenja) koje nije pobuđeno toplinskim (termičkim) procesom i povišenom temperaturom tvari, nego je posljedica primanja energije u nekom drugom obliku.

Novi!!: Latinski jezik i Luminiscencija · Vidi više »

Lunov Magnus Strip

Mister No - jedan od junaka Lunov Magnus Stripa Lunov Magnus Strip (često označavan samo LMS) je bila strip edicija koja je izlazila na području bivše Jugoslavije.

Novi!!: Latinski jezik i Lunov Magnus Strip · Vidi više »

Lupanar

The Lupanar na VII, 12, 18–20. Vico del Lupanare je desno. Lijevo je Vico del Balcone. Lupanar su ruševine bordela u starorimskom gradu Pompeji.

Novi!!: Latinski jezik i Lupanar · Vidi više »

Lustracija

Lustracija (lat. lustratio – čišćenje, pročišćavanje) je novi izraz uzet iz antičkih rituala s novim političkim značenjem za čistke i uklanjanje iz javnog političkog života primijenjen u neokapitalističkim državama Istocne Europe od 1990-ih godina protiv suradnika bivšeg socijalističkog poretka te protiv članova komunističkih i radničkih stranaka.

Novi!!: Latinski jezik i Lustracija · Vidi više »

Lutecija

Galije u 1. stoljeću pr. Kr., na kojoj je prikazana Lutecija. Lutecija (Lutetia ili Lutetia Parisiorum na latinskom, Lukotekia na galskom, Lutèce na francuskom) je bio grad u pred-rimskoj i rimskoj Galiji.

Novi!!: Latinski jezik i Lutecija · Vidi više »

Luzitanci (narod)

Luzitanci (latinski: Lusitani) su iberski narod, koji je u antičko doba bio naseljen u zapadnim dijelovima Pirenejskog poluotoka ili, pak, rimskoj provinciji Hispaniji.

Novi!!: Latinski jezik i Luzitanci (narod) · Vidi više »

Luzitanija

carska provincija '''Lusitania''' (Extremadura i Portugal) Provincija Luzitanija označena Luzitanija (lat. Lusitania ili Hispania Lusitania; por. Lusitânia; šp. Lusitania), prvotno rimska provincija koja je obuhvaćala gotovo cijeli današnji Portugal južno od rijeke Duero i dijelove današnje Španjolske (današnja autonomna zajednica Extremadura i mali dio provincije Salamanca).

Novi!!: Latinski jezik i Luzitanija · Vidi više »

Lyon

Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Lyon · Vidi više »

Lyonska nadbiskupija

Lyonska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Lugdunensis, fr. Archidiocèse de Lyon), nadbiskupija i metropolija Katoličke Crkve u Francuskoj sa sjedištem u Lyonu.

Novi!!: Latinski jezik i Lyonska nadbiskupija · Vidi više »

Maar

Weinfelder Maar (Njemačka) Maar (od latinskog „mare“, „more) obično kružno ili ovalno oblikovana je vrsta je vulkanskog kratera koji nastaje tijekom eksplozivnih erupcija, kao posljedica plinova iz magme ili dodira pare podzemih voda s magmom.

Novi!!: Latinski jezik i Maar · Vidi više »

Maastricht

Za ugovor potpisan 1992.

Novi!!: Latinski jezik i Maastricht · Vidi više »

Mačić

Mačić (bermudski rilac; lat. Sisyrinchium bermudiana), biljna vrsta u porodici perunikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Mačić · Vidi više »

Mačje uho

Mačje uho (grban; lat. Herminium), rod trajnica iz porodice Orchidaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Mačje uho · Vidi više »

Mačka ribič

Mačka ribič (lat. Prionailurus viverrinus) je životinja iz porodice mačaka, čije se stanište proteže kroz: Indokinu, Indiju, Pakistan, Šri Lanku, Sumatru i Javu.

Novi!!: Latinski jezik i Mačka ribič · Vidi više »

Mačkovke

Mačkovke (lat. Scyliorhinidae), porodica morskog psa iz reda kučkova.

Novi!!: Latinski jezik i Mačkovke · Vidi više »

Mašanka

Mašanka (lat. Moenchia), biljni rod iz porodice klinčićevki raširen po zapadnoj i srednjoj Europi i Mediteranu Na popisu su do 2021.

Novi!!: Latinski jezik i Mašanka · Vidi više »

Mađarski divokozjak

Mađarski divokozjak (madžarski divokozjak, lat. Doronicum hungaricum), bljna vrsta iz porodice glavočika raširena od obala Sredozemlja i Jadrana na istok do Ukrajine.

Novi!!: Latinski jezik i Mađarski divokozjak · Vidi više »

Maćuhica

Maćuhica (trobojna ljubica, ljubica trobojna, gospina ljubica, lat. Viola tricolor), poznata je i česta livadna biljka iz porodice Violaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Maćuhica · Vidi više »

Mada'in Salih

Iako'in Salih (arapski: مدائن صالح, za "Salehov grad"; grčki i latinski: Hegra‎), poznat i kao Al-Hijr (arapski za "Kamenito mjesto"), je arheološki lokalitet drevnog grada u današnjoj Saudijskoj Arabiji u kojem ima najviše ostatka nabatejske kulture, nakon njihove prijetolnice u Petri.

Novi!!: Latinski jezik i Mada'in Salih · Vidi više »

Madagaskarska cibetka

Madagaskarska ili prugasta cibetka (lat. Fossa fossana), također poznata pod nazivom fanaloka, je posebna endemska vrsta cibetke koja je rasprostranjena na Madagaskaru, a pripada porodici Eupleridae.

Novi!!: Latinski jezik i Madagaskarska cibetka · Vidi više »

Maderov slijepac

Maderov slijepac (latinski: Anophthalmus maderi), Narodne novine, pristupljeno 25.

Novi!!: Latinski jezik i Maderov slijepac · Vidi više »

Maestral

A: zmorac (po danu), B: burin (po noći). klase optimist). Bf). Maestral (tal. maestrale od lat. magistralis: glavni vjetar) je stalni vlažni ljetni vjetar umjerene jačine (najčešće od 5 do 8 m/s - od 18 do 30 km/h), koji na hrvatskoj obali Jadrana puše iz sjeverozapadnog i zapadnoga smjera.

Novi!!: Latinski jezik i Maestral · Vidi više »

Magaš

Magaš je prezime rašireno u Hrvatskoj i ostalim krajevima u kojima obitavaju Hrvati, u Panoniji, na jadranskom priobalju i u visokim Dinaridima, pa i šire te u Zakarpatju od Ukrajine do Poljske, ali se mjestimično nalazi od Dalekog istoka do Atlantika.

Novi!!: Latinski jezik i Magaš · Vidi više »

Magarac (razdvojba)

Magarac (lat. Equus asinus) je naziv sljedećih životinja iz porodice konja (Equidae).

Novi!!: Latinski jezik i Magarac (razdvojba) · Vidi više »

Magareća smokva

Magareća smokva (sikomora, lat. Ficus sycomorus), vrsta korisnog drveta iz porodice dudovki raširenog po sjevernoj Africi i istočnom Mediteranu.

Novi!!: Latinski jezik i Magareća smokva · Vidi više »

Magi

Magi (perz. Maguš, lat. Magus, grč. μάγος; Magos) je naziv za drevne stručnjake iranske religijske tradicije (npr. zoroastrizam), no potrebno ih je razlikovati i od svećenika kao i čarobnjaka ili magičara s kojima ih se ponekad pogrešno poistovjećuje.

Novi!!: Latinski jezik i Magi · Vidi više »

Magični broj

Graf stabilnosti izotopa. Rutherfordov model atoma. Magični broj je broj nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri koji atomsku jezgru čini vrlo stabilnom: 2, 8, 20, 28, 50, 82 i 126.

Novi!!: Latinski jezik i Magični broj · Vidi više »

Magija (Harry Potter)

U knjigama o Harryju Potteru, magija je prikazana kao prirodna sila.

Novi!!: Latinski jezik i Magija (Harry Potter) · Vidi više »

Maginja

Maginja (magunja, prvka,https://gospodarski.hr/casopis/izdanja-2020-casopis/broj-3-od-15-02-2020/rozalindine-carolije-od-planike/ obična planika, jagodnjak, prpak, lat. Arbutus unedo), zimzeleni je grm ili malo stablo iz porodice Ericaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Maginja · Vidi više »

Magistar

Magistar lat. "magister" u hrvatskom obrazovnom sustavu je naziv za osobu koja je završila diplomski sveučilišni studij, te obranila diplomski rad i ukupno stekla 300 ECTS bodova.

Novi!!: Latinski jezik i Magistar · Vidi više »

Magister officiorum

Oznake istočnog ''magistera officiorum'' prikazane u ''Notitia Dignitatum''. Magister officiorum (na latinskom doslovno "Gospodar ureda", starogrčki μάγιστρος τῶν ὀφφικίων magistros tōn offikiōn) bila je jedna od najvažnijih administrativnih funkcija, odnosno titula u kasnom Rimskom Carstvu i prvim stoljećima Bizantskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Magister officiorum · Vidi više »

Maglen

Maglen (latinski: Scutiger pes-caprae) jestiva je gljiva iz porodice Albatrellaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Maglen · Vidi više »

Magna Graecia

Magna Graecia, 280. pr. Kr. Magna Graecia (latinski „Velika Grčka“; grčki: Megalê Hellas / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u antičkoj južnoj Italiji i Siciliji koje su od 8.

Novi!!: Latinski jezik i Magna Graecia · Vidi više »

Magnencije

Magnencije prikazan na novcu Flavije Magnencije (latinski: Flavius Magnus Magnentius) bio je car uzurpator u Zapadnom carstvu koji je vladao u razdoblju od 350. do 353. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Magnencije · Vidi više »

Magnet

sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Latinski jezik i Magnet · Vidi više »

Magnetizam

dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. antiferomagnet. Zemljino magnetsko polje. Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis  magnetizam, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Latinski jezik i Magnetizam · Vidi više »

Magnetostrikcija

Prikaz pojave magnetostrikcije. elektromagnetska zavojnica i magnetsko kućište koje zatvara cjelokupno magnetsko polje (izvana). Načelo rada sonara. izmjeničnu struju. Magnetostrikcija (lat. magnes, genitiv magnetis  magnetostrikcija, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Magnetostrikcija je odgovorna za zvuk kojega proizvode transformatori i drugi uređaji sa željeznim jezgrama koji rade na izmjeničnu struju. To je slična pojava piezoelektričnom efektu. Fizikalne pojave promjene mehaničkih svojstava ili geometrijskog oblika pod djelovanjem magnetskog polja nazivaju se izravnim magnetomehaničkim učincima, a pojave kad se mehaničkim naprezanjem mijenja magnetizacija uzorka nazivaju se inverznim magnetomehaničkim učincima.

Novi!!: Latinski jezik i Magnetostrikcija · Vidi više »

Magnetska deklinacija

Primjer magnetske deklinacije koja je istočna (pozitivna) u odnosu na zemljopisni sjever. ''Ng'' je zemljopisni ili stvarni (pravi) sjever, ''Nm'' je magnetski sjever, a ''δ'' je magnetska deklinacija. Primjer razlike između jednog zemljopisnog (ravna iscrtkana linija) i magnetskog meridijana. Magnetska deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je kut između magnetskog i zemljopisnog (geografskog) meridijana.

Novi!!: Latinski jezik i Magnetska deklinacija · Vidi više »

Magnetski pol

željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog magnetskog pola. Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetski dipol. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Zemljin magnetski sjeverni pol; '''3''': Zemljin geomagnetski sjeverni pol. Zemljin magnetski južni pol'''3'''. Zemljin geomagnetski južni pol. Magnetski pol je krajnja točka trajnoga magneta ili elektromagneta, mjesto na kojem je najveća magnetska indukcija.

Novi!!: Latinski jezik i Magnetski pol · Vidi više »

Magnificat

Marie Ellenrieder, ''Marija piše Magnificat'', 1833. (Staatliche Kunsthalle Karlsruhe) Veliča, lat. Magnificat, poznat i kao Marijina pjesma, Djevičina pjesma, Marijin hvalospjev (Hvalospjev Marijin, Hvalospjev Blažene Djevice Marije, lat. Canticum Beatae Mariae Virginis) i Oda Bogorodice (grč. Ἡ ᾨδὴ τῆς Θεοτόκου) je himan koji se pripisuje Mariji (ali i Elizabeti u nekoliko rukopisa) u Lk 1,46-55, tradicijski poznat po prvoj riječi u njegovom latinskom prijevodu.

Novi!!: Latinski jezik i Magnificat · Vidi više »

Magnolija

Magnolija (lat. Magnolia) je veliki rod s preko 240 cvjetnih vrsta u potporodici Magnolioideae, dio porodice Magnoliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Magnolija · Vidi više »

Magnolijevke

Magnolijevke (lat. Magnoliaceae), biljna porodica u redu magnolijolike ili Magnoliales kojoj pripada dva roda.

Novi!!: Latinski jezik i Magnolijevke · Vidi više »

Magnum (grad)

Municipij Magnum je bio antički grad koji se nalazio u jugoistočnom dijelu Petrova polja na Balinoj glavici i njenom podnožju, pokraj današnjih Umljanovića u Općini Ružić, u blizini Drniša.

Novi!!: Latinski jezik i Magnum (grad) · Vidi više »

Magnum opus

S Magnum opusom ili Opus magnumom (lat. magnum „veliki“, opus „djelo“) označava se najznačajnije djelo jednog umjetnika (prije svega glazbenika, pjesnika i književnika) ili znanstvenika.

Novi!!: Latinski jezik i Magnum opus · Vidi više »

Mahagonij

Obrada mahagonija u Belizeu. Drvo srednjoameričkoga pravoga mahagonija Klavir od mahagonija Mahagonij se odnosi na ravno-zrnato, crvenkasto-smeđe drvo od tri tropske vrste drveća iz roda Swietenia, autohtone u Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Mahagonij · Vidi više »

Mahonija

Mahonija (lat. Mahonia), rod vazdazelenih grmova iz porodice žutikovki (Berberidaceae), koji je jedno vrijeme bio uklopljern u rod Berberis, ali su ga Yu i Chung (2017.) (opet) odvojili iz roda od Berberis i učinili ga monofiletskim isključivanjem rodova Alloberberisa i Moranothamnusa.

Novi!!: Latinski jezik i Mahonija · Vidi više »

Mahovine

Mahovine (briofiti; lat. Bryophyta sensu stricto; sin. Musci), divizija biljaka koja zajedno s divizijama Jetrenjarke (Marchantiophyta) i Antocerote (Anthocerotophyta) pripada u tzv.

Novi!!: Latinski jezik i Mahovine · Vidi više »

Mahunarke

Mahunarke (lepirnjače, bobovke; lat. Fabaceae ili Leguminosae) je porodica biljaka, koju čini oko 730 rodova s 19500 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Mahunarke · Vidi više »

Mahunica

Mahunica (lat. Empetrum), biljni rod iz porodice vrjesovki, koji je nekada zajedno s rodom korema (Corema) činio porodicu mahuničevke (Empetraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Mahunica · Vidi više »

Majaka

Majaka (lat. Mayaca), rod močvarnih zimzelenih trajnica iz reda travolike (Poales) koji čini samostalnu porodicu Mayacaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Majaka · Vidi više »

Majčina dušica

Majčina dušica (timijan, lat. Thymus), veliki biljni rod trajnica, polugrmova i grmova iz porodice usnača.

Novi!!: Latinski jezik i Majčina dušica · Vidi više »

Majmun

Majmun (tur. maymun) naziv je za pojedine životinjske vrste iz reda sisavaca primata.

Novi!!: Latinski jezik i Majmun · Vidi više »

Majoran

Majoran (vrtni mažuran, mirisni mažuran, majuran, mirišljavak, lat. Origanum majorana) je biljka koja raste po Sredozemlju, Mađarskoj, Njemačkoj, Francuskoj, a u mediteranskoj kuhinji je čest začin i sadrži različita eterična ulja koja se koriste u kozmetici.

Novi!!: Latinski jezik i Majoran · Vidi više »

Majorijan

As Majorijana Majorijan (lat. Julius Valerius Maiorianus, Julije Valerije Majorijan), (?, oko 420. – Dertona, Ligurija, 7. kolovoza 461.), Car Zapadnog Rimskog Carstva od 457. do 461. Bio je istaknuti vojni zapovjednik i posljednji od zapadnorimskih careva koji je pokušao doista vladati i vlastitim snagama osloboditi osvojene dijelove Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Majorijan · Vidi više »

Majuška

Sitna majuška Majuška (lat. Centunculus), nekadašnji biljni rod u porodici Primulaceae, danas uklopljen u rod Lysimachia.

Novi!!: Latinski jezik i Majuška · Vidi više »

Majušna perunika

Majušna perunika (lat. Iris pumila), zeljasta cvjetnica iz porodice perunikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Majušna perunika · Vidi više »

Majušni slijepac

Majušni slijepac (latinski: Anophthalmus schaumi ili Anophthalmus schaumii), Narodne novine, pristupljeno 24.

Novi!!: Latinski jezik i Majušni slijepac · Vidi više »

Majuskula

Majuskula (lat. literae maiusculae.

Novi!!: Latinski jezik i Majuskula · Vidi više »

Mak

Makovi (lat. Papaver), biljni rod iz porodice makovki (Papaveraceae) s blizu 100 priznatih vrsta, među kojima su najpoznatiji i poljski i vrtni ili opijumski mak.

Novi!!: Latinski jezik i Mak · Vidi više »

Makaki

Makaki (lat. Macaca) rod su majmuna Starog svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Makaki · Vidi više »

Makarska biskupija

Konkatedrala sv. Marka u Makarskoj Makarska biskupija (lat. Dioecesis Macarscensis), nekadašnja rimokatolička biskupija sa sjedištem u Makarskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Makarska biskupija · Vidi više »

Makija (biljni rod)

Makija (lat. Maackia), rod listopadnog drveća i grmova iz porodice mahunarki (Leguminosae).

Novi!!: Latinski jezik i Makija (biljni rod) · Vidi više »

Maklura

Maklura (lat. Maclura), rod dvodomnog bodljikavog manjeg drveća, grmova i penjačica iz porodice dudovki.

Novi!!: Latinski jezik i Maklura · Vidi više »

Makovica

Makovica (lat. Glaucium), biljni rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice makovki.

Novi!!: Latinski jezik i Makovica · Vidi više »

Makovke

Makovke (lat. Papaveraceae), biljna porodica u redu žabnjakolike, koja je dobila naziv po najvažnijem rodu papaver ili makovima, a obuhvaća 920 zasada priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Makovke · Vidi više »

Makrozamija

Makrozamija (lat. Macrozamia), biljni rod porodice kijakovki (Zamiaceae) s četrdesetak vrsta australskih endema iz Queenslanda i Novog Južnog Walesa.

Novi!!: Latinski jezik i Makrozamija · Vidi više »

Maksim Dazantov

Maksim, Dazantov sin (latinski: Maximo Dasantis) je bio Delmat iz municipija Magnuma u službi rimske vojske kao menzor I. Asturske kohorte.

Novi!!: Latinski jezik i Maksim Dazantov · Vidi više »

Maksimijan

Maksimijan (lat. Marcus Aurelius Valerius Maximianus, Marko Aurelije Valerije Maksimijan) (kod Sirmiuma, danas Srijemska Mitrovica, u Panoniji, oko 240. – Massalia u Galiji, 310.), zvan Herculius, rimski car od 1. ožujka 286. do 1. svibnja 305. Zajedno s Dioklecijanom bio suvladar Rimskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Maksimijan · Vidi više »

Maksimijan Ravenski

Maksimijan (Maksimijan Ravenski, Maksimijan Ravenjanin, lat. Maximianus, Pula, 499. – Ravenna, 22. veljače 556.), ravenski nadbiskup i svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Maksimijan Ravenski · Vidi više »

Mala Armenija

Mala Armenija (lat. Armenia Minor ili Armenia Inferior; arm. Փոքր Հայք - Pok'r Hayq), povijesna regija naseljena Armencima na zapadu i sjeverozapadu nekadašnjeg Armenskog Kraljevstva odnosno sjeverozapada Armenskog Kraljevstva Cilicije.

Novi!!: Latinski jezik i Mala Armenija · Vidi više »

Mala čigra

Male čigre (lat. Sterna albifrons) su najinteligentnije i najspretnije čigre.

Novi!!: Latinski jezik i Mala čigra · Vidi više »

Mala žabousta

Mala žabousta (lat. Batrachostomus javensis) je vrsta ptice roda Batrachostomus.

Novi!!: Latinski jezik i Mala žabousta · Vidi više »

Mala droplja

Mala droplja (lat. Tetrax tetrax) je ptica iz porodice droplji i jedini član roda tetrax.

Novi!!: Latinski jezik i Mala droplja · Vidi više »

Mala krvara

Mala krvara (božja brada, oskorušica, zmijska trava, dinjica, lat. Sanguisorba minor, sin. Poterium sanguisorba), višegodišnja zeljasta dvosupnica iz roda Sanguisorba, nekada uključivana u rod Poterium.

Novi!!: Latinski jezik i Mala krvara · Vidi više »

Mala modra preljevica

Mala modra preljevica (lat. Apatura ilia) je vrsta leptira koja živi u večem dijelu Europe i Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Mala modra preljevica · Vidi više »

Mala Tartarija

Grb Male Tartarije i Mamajevih potomaka. Mala Tartarija (francuski: la petite Tartarie, latinski: Tartaria Minor, ruski: Ма́лая Тарта́рия, talijanski: Tartaria Piccola) naziv je za Krimski Kanat u europljanskoj srednjovjekovnoj i novovjekovnoj kartografiji, zemljopisu i historiografiji, sve do pojavljivanja Tavirčeske oblasti, a kasnije Novorosijske gubernije i Tavirčeske gubernije na mjestu Krimskoga Kanata.

Novi!!: Latinski jezik i Mala Tartarija · Vidi više »

Mala tijela Sunčevog sustava

željezni meteorit. satelit koji je bio otkriven kod asteroida. Hrašćine (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. meteorski roj. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. pustinje Atacama u Čileu. Mala tijela Sunčevog sustava su asteroidi (planetoidi), kometi, meteoriti i meteori, te sitna razdrobljena materija koja pluta međuplanetarnim prostorom.

Novi!!: Latinski jezik i Mala tijela Sunčevog sustava · Vidi više »

Mala ušara

Mala ušara (lat. Asio otus) je vrsta ptica koja pripada redu sova te obitelji pravih sova.

Novi!!: Latinski jezik i Mala ušara · Vidi više »

Mala ulješura

Mala ulješura (lat. Kogia sima) najmanja je vrsta ulješure.

Novi!!: Latinski jezik i Mala ulješura · Vidi više »

Mala vodena zmija

Mala vodena zmija (lat. Hydrus) je manje zviježđe južne polutke, koje prvi opisao Johann Bayer u svom djelu Uranometrija.

Novi!!: Latinski jezik i Mala vodena zmija · Vidi više »

Malajski ljuskavac

Malajski ili javanski ljuskavac (lat. Manis (Paramanis) javanica) je životinjska vrsta iz porodice Manidae.

Novi!!: Latinski jezik i Malajski ljuskavac · Vidi više »

Malajski papar

Xylopia aethiopica Malajski papar (“etiopski papar”; lat. Xylopia aethiopica), korisno vazdazeleno drvo iz roda ksilopija, porodica Annonaceae, rašireno po tropskim dijelovima Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Malajski papar · Vidi više »

Malarija

Malarija (tal. male aria - loš zrak) je zarazna bolest uzrokovana protistima roda lat. Plasmodium.

Novi!!: Latinski jezik i Malarija · Vidi više »

Malbork

Malbork (njem.: Marienburg, lit.: Marienburgas, lat.: Mariaeburgum, Mariae castrum i Marianopolis) je grad u sjevernoj Poljskoj pokrajini Żuławy u delti rijeke Visle (Pomeransko vojvodstvo), i glavni grad povjata Malbork.

Novi!!: Latinski jezik i Malbork · Vidi više »

Mali američki kesten

Mali američki kesten (činkvepin, lat. Castanea pumila) jedna je od nekoliko vrsta američkog kestena raširnog po jugu i jugoistoku SAD–a.

Novi!!: Latinski jezik i Mali američki kesten · Vidi više »

Mali ćuk

Mali ćuk (lat. Glaucidium passerinum) je manja vrsta ćuka koja živi u Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Mali ćuk · Vidi više »

Mali brzan

Mali brzan (lat. Fregata ariel) je vrsta ptica iz roda Fregata.

Novi!!: Latinski jezik i Mali brzan · Vidi više »

Mali dvornik

Mali dvornik (stariji naziv za nju je hrdeselj; lat. Persicaria minor), ljekovita i jestiva biljka iz porodice dvornikovki, nekada klasificirana rodu dvornika, a danas u rod Persicaria.

Novi!!: Latinski jezik i Mali dvornik · Vidi više »

Mali galeb

Mali galeb (lat. Hydrocoloeus minutus; sin. Larus minutus) je vrsta ptica iz porodice galeba.

Novi!!: Latinski jezik i Mali galeb · Vidi više »

Mali gnjurac

Mali gnjurac (lat. Tachybaptus ruficollis) - ptica iz porodice gnjuraca.

Novi!!: Latinski jezik i Mali gnjurac · Vidi više »

Mali lav

Mali lav (lat. Leo Minor) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Mali lav · Vidi više »

Mali medvjed

Mali medvjed (lat. Ursa minor) jedno je od 88 modernih i 48 Ptolomejevih originalnih zviježđa, vidljivo na sjevernoj zemaljskoj polutci.

Novi!!: Latinski jezik i Mali medvjed · Vidi više »

Mali pas

Mali pas (lat. Canis Minor) Jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Mali pas · Vidi više »

Mali pingvin

Mali pingvin (lat. Eudyptula minor albosignata) je vrlo mali pingvin, endemska skupina ptica za koje se prema najnovijim istraživanjima mitohondrijski DNK vjeruje, da su podvrsta ili samo morf patuljastih pingvina (Banks i drugi, 2000.). Gnijezdi se isključivo na poluotoku Banks i otoku Motunau, u novozelandskoj regiji Canterbury.

Novi!!: Latinski jezik i Mali pingvin · Vidi više »

Mali sokol

Mali sokol (lat. Falco columbarius) je ptica grabljivica koja živi u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji te pripada porodici sokolovki.

Novi!!: Latinski jezik i Mali sokol · Vidi više »

Mali vranac

Mali vranac ili fendak (lat. Microcarbo pygmeus) je ptica iz porodice vranaca (kormorana) obitelji močvarnih ptica.

Novi!!: Latinski jezik i Mali vranac · Vidi više »

Mali Zab

Mali Zab ili Donji Zab (grčko ime: Kapros, lat. Caprus) je rijeka koja izvire u planinama sjeverozapadnog Irana sjeverno od grada Piranšaher teče jugozapadno 402 km u Irak gdje se ulijeva u rijeku Tigris sjeverno od grada Baiji.

Novi!!: Latinski jezik i Mali Zab · Vidi više »

Mali zimzelen

Mali zimzelen (mrtvačka rožica, lat. Vinca minor) je zeljasta biljka iz porodice Apocynaceae, plavih cvjetova i stalno zelenih listova.

Novi!!: Latinski jezik i Mali zimzelen · Vidi više »

Malica

Malica (lat. Bombycilaena), biljni rod iz porodica glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Malica · Vidi više »

Malina

Plodovi mini mini Malina (lat. Rubus idaeus) je vrsta biljke roda Rubus.

Novi!!: Latinski jezik i Malina · Vidi više »

Malleus maleficarum

Naslovna stranica knjige ''Malleus maleficarum'', Lyon, 1669. Malj za vještice (lat. Malleus maleficarum), teološko djelo dominikanca Henrika Institorisa i Jakoba Sprengera, objavljeno 1486. godine, u kojem se iznosi stav i opisuje vještičarenje i čarobnjaštvo.

Novi!!: Latinski jezik i Malleus maleficarum · Vidi više »

Malo perje

Malo perje (patuljasta svilina, lat. Zostera noltei; ponegdje Zostera noltii), vodena biljna vrsta iz porodice vogovki raširena istočnim Atlantikom, Baltičkim morem, Sredozemljem, Kaspijskim morem i Aralskim jezerom.

Novi!!: Latinski jezik i Malo perje · Vidi više »

Malolisna lipa

Malolisna lipa (lat. Tilia cordata) je listopadno drveće iz roda lipa i porodice sljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Malolisna lipa · Vidi više »

Malopoljska

Malopoljska Malopoljska (polj. Małopolska, lat. Polonia Minor) je povijesna regija u Poljskoj koja se nalazi u južnom i jugoistočnom dijelu države, u gornjem i dijelu srednjeg porječja Visle.

Novi!!: Latinski jezik i Malopoljska · Vidi više »

Malorepka

Malorepka (mišorepka; lat. Myosurus), biljni rod jednogodišnjeg bilja iz porodice žabnjakovki, raširen po umjerenim regijama obje hemisfere Jedina vrsta u Hrvatskoj je Myosurus minimus, koju Kew svrstava u rod Ranunculus, kao Ranunculus minimus (L.) E.H.L.Krause.

Novi!!: Latinski jezik i Malorepka · Vidi više »

Malotus

Malotus (lat. Mallotus), rod vazdazelenog grmlja i drveća iz porodice mlječikovki (Euphorbiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Malotus · Vidi više »

Malpigija

Malpigija (lat. Malpighia), najvažniji rod zimzelenog grmlja u porodici malpigijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Malpigija · Vidi više »

Malpigijevke

Malpigijevke (lat. Malpighiaceae), velika biljna porodica iz razreda dvosupnica, koja je ime dobila po rodu vazdazelenih grmova, malpigija (Malpighia).

Novi!!: Latinski jezik i Malpigijevke · Vidi više »

Malpigijolike

Malpigijolike (lat. Malpighiales) je red biljaka dvosupnica ili Magnoliopsida.

Novi!!: Latinski jezik i Malpigijolike · Vidi više »

Malta

Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Malta · Vidi više »

Mambe

Mambe (lat. Dendroaspis) su rod zmija iz porodice guja.

Novi!!: Latinski jezik i Mambe · Vidi više »

Mamuti

Mamuti (lat.: Mammuthus) su izumrli rod životinja iz porodice surlaša (Proboscidea), u koju spadaju i slonovi.

Novi!!: Latinski jezik i Mamuti · Vidi više »

Mandarina

mini Mandarina ili mandarinka (lat. Citrus reticulata) je biljka iz porodice Rutaceae, a pripada rodu Citrusa.

Novi!!: Latinski jezik i Mandarina · Vidi više »

Mandat

Mandat (iz lat. mandare.

Novi!!: Latinski jezik i Mandat · Vidi više »

Mandat (politika)

Mandat (iz lat. ex manu datum „dati iz ruke“) označava u svezi demokratskog političkog poredka funkciju ili ovlasti koju glasovanjem biračko tijelo dodjeljuje članu zakonodavnog tijela.

Novi!!: Latinski jezik i Mandat (politika) · Vidi više »

Mandorla

Mandorla (tal. badem), aureola oblikovana elipsoidno (u obliku badema) ili u obliku ribljeg mjehura (lat. vesica piscis), u slikarstvu često u duginim bojama, oko Krista ili Marije u prikazima "Posljednjeg suda" ili "Uzašašća".

Novi!!: Latinski jezik i Mandorla · Vidi više »

Manevar

Manevar (njem. Manöver, od fra. manœuvre, od lat. manu operare: raditi rukama) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Manevar · Vidi više »

Mango

Mango (Indijski mango, lat. Mangifera indica) drvo je i plod iz porodice Anacardiaceae iz roda Mangifera (mangovaca).

Novi!!: Latinski jezik i Mango · Vidi više »

Mangostin

Mangostin (lat. Garcinia mangostana), vrsta garcinije, porodica kluzijevki, tropskog zimzelenog drveta iz jugoistočne Azije, ukjlučujući Borneo i Malajski poluotok.

Novi!!: Latinski jezik i Mangostin · Vidi više »

Mangrova palma

Mangrova palma (lat. Nypa), jedini rod s jednom vrstom koji čine potporodicu Nypoideae u porodici palmovki (Arecaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Mangrova palma · Vidi više »

Mangrove

Mangrove (rizofora, lat. Rhizophora), biljni rod vodenog vazdazelog drvenastog bilja iz porodice korenjaševki (mangrovki) raširen u tropskim krajevima Azije, zapadnog Pacifika, Afrike i Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Mangrove · Vidi više »

Mani (vjerski učitelj)

Mani, osnivač maniheizma Mani (lat. Manes i Manichaeus) (Mardinu, Babilonija, 14. lipnja 216. – Gundeshapur, 26. veljače 277.), perzijski vjeroučitelj i osnivač maniheizma.

Novi!!: Latinski jezik i Mani (vjerski učitelj) · Vidi više »

Manifest

njemačkome jeziku. Manifest (latinski: manifestus – proglas) je tekst koji objavljuje osnovna načela književnoga stvaranja neke nove grupe pisaca, obično radikalnije, suprotstavljena vladajućim književnim konvencijama i oštrije intonirana.

Novi!!: Latinski jezik i Manifest · Vidi više »

Manihot

Manihot (lat. Manihot), biljni rod iz tropskih krajeva Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Manihot · Vidi više »

Manioka

Gomolj manioke. Manioka (popularno kasava, ponekad je nazivaju i yucca; lat. Manihot esculenta, sin. Manihot utilissima), južnoamerička biljka porodice mlječikovki (Euphorbiaceae), raširena u tropskom dijelu Južne Amerike i na Karibima, gdje Indijancima služi kao sirovina za proizvodnju kruha i pića.

Novi!!: Latinski jezik i Manioka · Vidi više »

Manipul

Manipul (rukovet, svežanj).

Novi!!: Latinski jezik i Manipul · Vidi više »

Manipulacija

* rukovanje ili baratanje predmetima ili robom (od lat. riječi manus - ruka).

Novi!!: Latinski jezik i Manipulacija · Vidi više »

Manipulator

zračenja. Manipulator (njem. Manipulator, prema franc. manipulateur, izvedeno od manipule: rukovet, svežanj od lat. manipulus) je ručno upravljani uređaj za rad s predmetima s kojima je izravan dodir opasan ili nemoguć (popularno se zove i mehanička ruka ili robotska ruka).

Novi!!: Latinski jezik i Manipulator · Vidi više »

Maniraptoriformi

Maniraptoriformi (lat. Maniraptoriformes) je kladus dinosaura koji uključuje ornitomimosaure i maniraptore.

Novi!!: Latinski jezik i Maniraptoriformi · Vidi više »

Manjići

Manjići (lat. Lotidae), porodica riba iz reda bakalarki.

Novi!!: Latinski jezik i Manjići · Vidi više »

Mannheimsko sveučilište

Pečat Mannheimskog sveučilišta s grbom i krilaticom. Mannheimsko sveučilište (njem. Universität Mannheim, popularno i UMA) je javno sveučilište u njemačkomu gradu Mannheimu, u saveznoj državi Baden-Württemberg.

Novi!!: Latinski jezik i Mannheimsko sveučilište · Vidi više »

Mantikora

Mantikora Rochesterski bestijarij, prikaz Mantikore, 13. stoljeće Mantikora je u grčkoj mitologiji mitološko biće, vrsta Himere s ljudskom glavom (često s rogovima, sivim očima, trima redovima željeznih zubi i glasnom rikom poput trube), lavljim, katkad crveno obojenim tijelom i zmajevim ili škorpionovim repom kojim može pucati otrovne dlake da bi onesposobila plijen.

Novi!!: Latinski jezik i Mantikora · Vidi više »

Mantova

Mantova (lat.: Mantua), je grad i upravno središte istoimene sjeverne talijanske provincije, regija Lombardija; 48,297 stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Mantova · Vidi više »

Manuel Álvares

Manuel Álvares SJ (Ribeira Brava, 1526. ‒ Évora, 30. prosinca 1583.), portugalski katolički svećenik, isusovac, gramatičar.

Novi!!: Latinski jezik i Manuel Álvares · Vidi više »

Manufaktura

Manufaktura Manufaktura (lat. manu facere – rukom raditi) predstavlja karakterističan i dominantan oblik kapitalističkog privređivanja, a da bi ona to postala bilo je potrebno mnogo uvjeta, posebno znatna koncentracija individualnih kapitala, raspoloživa masa radnika, i široko tržište za realizaciju proizvedene robe.

Novi!!: Latinski jezik i Manufaktura · Vidi više »

Manuka

Manuka (novozelandski čajevac, lat. Leptospermum scoparium), zimzeleni grm ili manje drvo iz porodice mirtovki.

Novi!!: Latinski jezik i Manuka · Vidi više »

Mapanija

Mapanija (lat. Mapania), rod vodenih trajnica iz porodice šiljovki (Cyperaceae), dio je potporodice Mapanioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Mapanija · Vidi više »

Marakuja

Marakuja (gospodinova krunica; latinski: Passiflora edulis) je biljna vrsta iz porodice Passifloraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Marakuja · Vidi više »

Maršalija

Maršalija (lat. Marshallia), rod sjevernoameričkih trajnica iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Maršalija · Vidi više »

Marc Ouellet

Marc Ouellet (La Motte, 8. lipnja 1944.), je kanadski rimokatolički kardinal i Prefekt Kongregacije za biskupe.

Novi!!: Latinski jezik i Marc Ouellet · Vidi više »

Marcel II.

Marcel II., lat. Marcellus PP.

Novi!!: Latinski jezik i Marcel II. · Vidi više »

Marcijal

'''Marcijal''' Marko Valerije Marcijal, latinski Marcus Valerius Martiālis (Bilbilis, današnja Španjolska, 1. ožujka 40. – Bilbilis, 102. – 104.), rimski i antički epigramatičar s oko 1.500 epigrama, raspoređenih u pet knjiga, daje umjetnički značajno i povijesni vjerno sliku svoga vremena, prilika, običaja i ljudi ― od senatorskih vrhova do zanatlija i robova.

Novi!!: Latinski jezik i Marcijal · Vidi više »

Marcijan

Marcijan Marcijan (lat. Flavius Marcianus, grč. Μαρκιανός) (?, Tracija, oko 390. – Konstantinopol, 27. siječnja 457.), bizantski car, vladao 450.

Novi!!: Latinski jezik i Marcijan · Vidi više »

Mare Tranquillitatis

More tišine Mare Tranquillitatis (lat. More tišine) ime je za more koje se nalazi na vidljivoj strani Mjeseca, i poznato je kao mjesto gdje je steljela letljelica s ljudskom posadom za vrijeme misije Apollo 11 1969. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Mare Tranquillitatis · Vidi više »

Marelica

Kapadociji, Turska Cvijet marelice Nezreli plodovi na grani Marelica (barakokula, kajsija, lat. Prunus armeniaca), je kontinentalna koštuničava voćka koja sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Marelica · Vidi više »

Maresia

Maresia (lat. Maresia), biljni rod iz porodice krstašica (Brassicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Maresia · Vidi više »

Marhancija

Marhancija (lat. Marchantia), biljni rod od pedeset vrsta močvarnih trajnica, smješten u porodicu Marchantiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Marhancija · Vidi više »

Maria Taferl

Maria Taferl je trgovišna općina (njem. Marktgemeinde) u kotaru Melk u austrijskoj saveznoj državi Donjoj Austriji.

Novi!!: Latinski jezik i Maria Taferl · Vidi više »

Mariano Soler

Mariano Soler (San Carlos, Urugvaj, 25. ožujka 1846. – Gibraltar, 26. rujna 1908.) bio je urugvajski nadbiskup, bogoslov (teolog) i stručnjak za kanonsko pravo.

Novi!!: Latinski jezik i Mariano Soler · Vidi više »

Mariborska nadbiskupija

Mariborska nadbiskupija (lat. Archdiocesis Mariborensis, slov. Nadškofija Maribor je nadbiskupija sa središtem u Mariboru.

Novi!!: Latinski jezik i Mariborska nadbiskupija · Vidi više »

Marica (rijeka)

Marica (bugarski: Марица, grčki: Έβρος (Evros), turski: Meriç (Merič), latinski: Hebrus) najduža je rijeka u unutrašnjosti Balkanskog poluotoka.

Novi!!: Latinski jezik i Marica (rijeka) · Vidi više »

Marija Krucifiksa Kozulić

Marija Krucifiksa Kozulić (tal. Maria Crocifissa Cosulich) (Rijeka, 20. rujna 1852. – Rijeka, 29. rujna 1922.), znana i kao Riječka Majka (Madre Fiumana), Grce, Mirjana: novilist.hr.

Novi!!: Latinski jezik i Marija Krucifiksa Kozulić · Vidi više »

Marija Tudor

Marija I. Tudor (Placentia Palace, Greenwich 18. veljače 1516. – St, James's Palace, 17. studenog 1558.), engleska kraljica te druga supruga Filipa II. Pretposljednja je vladarica iz dinastije Tudor poznata po svojem pokušaju obnavljanja katoličanstva u Engleskoj tijekom kojeg su pogubljena 283 istaknuta engleska protestanta zbog čega joj je nadjenut nadimak Krvava Marija (Bloody Mary).

Novi!!: Latinski jezik i Marija Tudor · Vidi više »

Marijan Šunjić (biskup)

Fra Marijan Šunjić (Bučići, kod Travnika, 7. siječnja 1798. – Beč, 28. rujna 1860.), franjevac, biskup, apostolski vikar u Bosni, hrvatski književnik, jezikoslovac; znanstveni, kulturni i politički djelatnik.

Novi!!: Latinski jezik i Marijan Šunjić (biskup) · Vidi više »

Marijan Lanosović

Marijan Lanosović (Orubica, 12. lipnja 1742. – Slavonski Brod, 25. studenog 1812.) je bio hrvatski književnik, gramatičar i veliki pobornik uvođenja slavonskog načina pisanja u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Marijan Lanosović · Vidi više »

Marijin oslobod

Marijin oslobod (obični oslobod, trn svete Marije, sikavica, lat. Silybum marianum), dvogodišnja raslinja iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Marijin oslobod · Vidi više »

Marin a Cutheis

Marin a Cutheis (lat. Marin de Cuteis, Marin se Geremia) (Split, druga polovica 14. st. - Split, prva polovica 15. st.), splitski kroničar, kanonik i splitski nadbiskup 1402. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Marin a Cutheis · Vidi više »

Marin Getaldić

Marin Getaldić (lat. Marinus Ghetaldus; Dubrovnik, 2. listopada 1568. – Dubrovnik, 8. travnja 1626.), hrvatski matematičar i fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i Marin Getaldić · Vidi više »

Mario Aurelio Poli

Mario Aurelio Poli (Buenos Aires, 29. studenog 1947.), je argentinski rimokatolički kardinal i nadbiskup Buenos Airesa.

Novi!!: Latinski jezik i Mario Aurelio Poli · Vidi više »

Markgrofovija Austrija

Markgrofovija Austrija ili Istočna marka (lat.: Marchia Orientalis, starovisokonjem.: Ostarrîchi), bila je marka Svetoga Rimskoga Carstva na području današnje Austrije.

Novi!!: Latinski jezik i Markgrofovija Austrija · Vidi više »

Markizat Oristano

Markizat Oristano (kamp. sard. Marchesadu de Aristanis) je povijesna država koja je bila obuhvaćala dio otoka Sardinije.

Novi!!: Latinski jezik i Markizat Oristano · Vidi više »

Marko Antonije

Marko Antonije, na latinskome Marcus Antonius Marci Filius Marci Nepos (Rim, oko 83. pr. Kr. - Egipat, 1. kolovoza 30. pr. Kr.) je bio rimski državnik i najvjerniji i najbolji prijatelj Julija Cezara.

Novi!!: Latinski jezik i Marko Antonije · Vidi više »

Marko Emilije Lepid (otac)

Marko Emilije Lepid (lat Marcus Aemilius Lepidus, 120. pr.Kr. - 77. pr. Kr.) bio je rimski političar iz doba kasne Republike.

Novi!!: Latinski jezik i Marko Emilije Lepid (otac) · Vidi više »

Marko Horvat Stančić

Marko Horvat Stančić (Gradec, oko 1520. – Siget, kolovoz 1561.), bio je hrvatski vojskovođa.

Novi!!: Latinski jezik i Marko Horvat Stančić · Vidi više »

Marko Licinije Kras

Mramorna glava Marka Licinija Krasa, muzej Louvre, Pariz. Marko Licinije Kras, (latinski Marcus Licinius Crassus), nadimak Dives (najbogatiji), (oko 115. pr. Kr. - Haran, 53. pr. Kr.), rimski vojskovođa i političar.

Novi!!: Latinski jezik i Marko Licinije Kras · Vidi više »

Marko Marulić

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Marko Marulić · Vidi više »

Marko Polo

Putovanja Marka Pola. Marko Polo (ven. i tal.: Marco) (Venecija ili Korčula, 1254. – Venecija, 8. siječnja 1324.), bio je mletački istraživač, putopisac i trgovac, koji je postao poznat zbog zapisa o svom putovanju kroz Kinu.

Novi!!: Latinski jezik i Marko Polo · Vidi više »

Marko Terencije Varon

Marko Terencije Varon (lat. Marcus Terentius Varro, 116. pr. Kr. - 27. pr. Kr.), poznat i kao Reatinski (Reatinus, jer je rođen u gradu Reate na sabinskom teritoriju) da bi ga se razlikovalo od njegova suvremenika Varona Atacinskoga, bio je najveći polihistor u rimskoj književnosti, koga je Kvintilijan (X, 1) nazvao "najobrazovanijim od Rimljana" (Romanorum eruditissimus).

Novi!!: Latinski jezik i Marko Terencije Varon · Vidi više »

Marko Vipsanije Agripa

Marko Vipsanije Agripa Marko Vipsanije Agripa (latinski Marcus Vipsanius Agrippa; 63. pr. Kr. - 12. pr. Kr.), bio je rimski državnik i vojskovođa, jedan od najznamenitijih ljudi Augustova vremena i njegov zet.

Novi!!: Latinski jezik i Marko Vipsanije Agripa · Vidi više »

Markovići (Šubići)

Markovići (lat. Marcouich, Marchouichi de genere Subichiorum), hrvatska velikaška obitelj, odvjetak knezova Bribirskih.

Novi!!: Latinski jezik i Markovići (Šubići) · Vidi više »

Maronitska Crkva

Grb Maronitske Crkve Maronitska Crkva (arap. الكنيسة الأنطاكية السريانية المارونية‎ - al-Kanīsa al-Anṭākiyya al-Suryāniyya al-Mārūniyya; lat. Ecclesia Maronitarum) je jedna od Istočnih katoličkih Crkava u jedinstvu sa Svetom Stolicom u Rimu.

Novi!!: Latinski jezik i Maronitska Crkva · Vidi više »

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.

Novi!!: Latinski jezik i Mars · Vidi više »

Mars (mitologija)

Mars (lat. Mars) je lik iz rimske mitologije, bog rata, sin Jupitera (prema nekim inačicama mita je sin čarobnog cvijeta) i Junone.

Novi!!: Latinski jezik i Mars (mitologija) · Vidi više »

Marsdenija

Marsdenija (lat. Marsdenia), rod vazdazelenih penjačica i grmova iz porodice zimzelenovki.

Novi!!: Latinski jezik i Marsdenija · Vidi više »

Marsilio Ficino

Marcilio Ficino (lat. Marsilius Ficinus) (Figline Valdarno, 19. listopada 1433. – Careggi, kraj Firence, 1. listopada 1499.), talijanski svećenik, liječnik, filozof, astrolog i humanist.

Novi!!: Latinski jezik i Marsilio Ficino · Vidi više »

Marsovo polje (Pula)

Marsovo polje (lat. Campus Martius) nalazi se u Puli na području Pragrandea, odnosno između Medulinske i bivše Premanturske ceste, a danas Ulice Marsovog polja.

Novi!!: Latinski jezik i Marsovo polje (Pula) · Vidi više »

Martin IV. Frankapan

Martin IV.

Novi!!: Latinski jezik i Martin IV. Frankapan · Vidi više »

Martinija

Martinija (lat. Martynia), biljni rod iz porodice martinijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Martinija · Vidi više »

Martinijevke

Martinijevke (lat. Martyniaceae), porodica biljaka u redu medićolike.

Novi!!: Latinski jezik i Martinijevke · Vidi više »

Martovske ide

Vincenzo Camuccini, ''Mort de César'', 1798. Martovske ide (latinski Idus Martias), naziv za 15. ožujka u Rimskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Martovske ide · Vidi više »

Marulići

Grb obitelji Marulić Marulići (lat. Maruli, de Marulis tal. Maroli), splitska patricijska obitelj koja se spominje u povijesnim izvorima još od 12. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Marulići · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Latinski jezik i Masa · Vidi više »

Maseni broj

Stilizirani prikaz atoma litija. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Maseni broj ili nukleonski broj (oznaka A) je ukupan broj nukleona u atomskoj jezgri, koji je jednak zbroju broja protona P i broja neutrona N, to jest: Maseni broj je približno jednak relativnoj atomskoj masi.

Novi!!: Latinski jezik i Maseni broj · Vidi više »

Maska

Noći muzeja. Maska (njemački preko latinskog mascus, masca.

Novi!!: Latinski jezik i Maska · Vidi više »

Maslačak

Taraxacum albidum Maslačak (lat. Taraxacum) rod porodice glavočike (Asteraceae, raniji naziv Compositae).

Novi!!: Latinski jezik i Maslačak · Vidi više »

Maslačkasti lavlji zub

Maslačkasti lavlji zub (maslačkasti lavozub, plašćenica, radić, surljam, zvončić; lat. Leontodon saxatilis subsp. saxatilis), zeljasta bilka iz iz porodice glavočika rasprostranjena po gotovo cijeloj Europi; raste i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Maslačkasti lavlji zub · Vidi više »

Maslinovke

Maslinovke (lat. Oleaceae) su porodica biljaka koje se sastoji od 28 živuća roda s 752 vrste mezofitnih grmova i stabala.

Novi!!: Latinski jezik i Maslinovke · Vidi više »

Masnjak

Masnjak (guizocija; lat. Guizotia), rod korisnog jednogodišnjeg raslinja iz porodice glavočika (podtribus Milleriinae), rasprostranjen po suptropskoj i tropskoj Africi Na popisu je 7 vrsta, od toga samo jedna u Hrvatskoj, etiopijski masnjak, G. abyssinica.

Novi!!: Latinski jezik i Masnjak · Vidi više »

Masonski obred

Masonski obred je koherentan skup rituala, simbolike i praksi koji definiraju slobodnozidarski ceremonijal.

Novi!!: Latinski jezik i Masonski obred · Vidi više »

Masonski redovi

Dijagram dva glavna masonska obreda u Sjedinjenim Državama Masonski redovi ili obredi, masonska tijela ili pridružena tijela (ili redovi) slobodnog zidarstva kolektivni je naziv organizacija i redova koji su dio široko rasprostranjenog bratstva slobodnog zidarstva i svaki od njih ima svoju strukturu i terminologiju.

Novi!!: Latinski jezik i Masonski redovi · Vidi više »

Mastoiditis

Položaj sisastog nastavka sljepoočne kosti u lubanji. Mastoiditis je upala sisastog nastavka (lat. processus mastoideus), dijela sljepoočne kosti (lat. os temporale) lubanje, koji je smješten neposredno iza uha.

Novi!!: Latinski jezik i Mastoiditis · Vidi više »

Mate (biljka)

Mate žbunj Lišče Spreman za pripremu Mate (latinski Ilex paraguariensis), (španjolski Yerba mate ili portugalski erva-mate je biljka koja raste kao grm ili malo drvo koje naraste najviše do 15 metara visine, zimzelenog je lista, dužine 7-11 cm i širine 3-5,5 cm. Podrijetlom je iz subtropskih dijelova Južne Amerike. Uspijeva u Argentini, južnom Čileu, istočnom Paragvaju, zapadnom Urugvaju i južnom Brazilu. Cvjetovi su maleni, zelenkasto-bijeli, s četiri latice. Plodovi su u formi crvenih bobica.

Novi!!: Latinski jezik i Mate (biljka) · Vidi više »

Mate Suić

Prof.

Novi!!: Latinski jezik i Mate Suić · Vidi više »

Mate Vučetić

Mate Vučetić (Matija Ladislav Vučetić, Brinje, 1769. – Budimpešta, 30. rujna 1824.) - hrvatski pravnik.

Novi!!: Latinski jezik i Mate Vučetić · Vidi više »

Matej

Matej (hebr. מַתִּתְיָהוּ - matityahu, matan.

Novi!!: Latinski jezik i Matej · Vidi više »

Matej Franjo Krtica

Matej Franjo Krtica (Rijeka, 22. rujna 1726. – Đakovo, 31. svibnja 1805.), je bio prvi biskup ujedinjene Bosansko-srijemske biskupije sa sjedištem u Đakovu (1773. – 1805.). (3. studenog 2015.), pristupljeno 3.

Novi!!: Latinski jezik i Matej Franjo Krtica · Vidi više »

Mater Ecclesiae (samostan)

Samostan ''Mater Ecclesiae'' (pogled s kupole sv. Petra) Mater Ecclesiae (latinski za Majka Crkve) je samostan smješten unutar Vatikanskih zidina.

Novi!!: Latinski jezik i Mater Ecclesiae (samostan) · Vidi više »

Materinka

Materinka (lat. Coridothymus), monotiski biljni iz porodice usnača raširenihpo cijelom Sredozemlju, od Maroka i Španjolske do Izraela.

Novi!!: Latinski jezik i Materinka · Vidi više »

Materinski jezik

Materinski, materinji ili majčinski jezik (lat. mater - majka) označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.

Novi!!: Latinski jezik i Materinski jezik · Vidi više »

Mati Hrvatska

F. Quiquerez: ''Antemurale Christianitatis'', 1892. ---- Mati Hrvatska kao braniteljica kršćanske Europe i europske kulture u borbi protiv otomanskih osvajača. mini Mati Hrvatska je narodna alegorija i personifikacija Hrvatske u obliku žene.

Novi!!: Latinski jezik i Mati Hrvatska · Vidi više »

Matičnjak

Matičnjak (matočina, lat. Melissa), manji biljni rod od četiri vrste trajnica iz porodice usnača Najvažnija je vrsta ljekoviti matičnjak ili pčelinja metvica, koja raste po Europi (Mediteran) i zapadnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Matičnjak · Vidi više »

Matija

Matija je hrvatski oblik imena Matajos, uzeto iz Novog zavjeta.

Novi!!: Latinski jezik i Matija · Vidi više »

Matija Frkić

lat. ''De caelesti substantia et eius ortu ac motu in sententia Anaxagorae celeberrimi philosophi'', 1646.). Matija Frkić (Frće, Ferkić) O.F.M. Conv. (lat. Matthaeus Ferchius Veglensis, tal. Matteo Ferchio) (Krk, 23. siječnja 1583. – Padova, 8. rujna 1669.), hrvatski rimokatolički prezbiter, franjevac konventualac, teolog i škotistički filozof, veći dio života aktivan u Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Matija Frkić · Vidi više »

Matija Korvin

Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.

Novi!!: Latinski jezik i Matija Korvin · Vidi više »

Matija Lopac

Matija Lopac, bh. hrvatski klasični filolog i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Matija Lopac · Vidi više »

Matija Petar Katančić

Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.

Novi!!: Latinski jezik i Matija Petar Katančić · Vidi više »

Mato Marčinko

Mato Marčinko (Hrastovica kraj Petrinje, 13. veljače 1925. – Zagreb, 31. siječnja 2010.) bio je hrvatski književnik, pjesnik, povjesničar i publicist.

Novi!!: Latinski jezik i Mato Marčinko · Vidi više »

Matokit

Matokit (lat. ''Monte Acutum'') je najjužniji gorski greben Vrgorskog gorja u Zagori sjeverozapadno od Vrgorca te istočno od Pivčeva polja, dužine oko 8,5 km, strmih obronaka.

Novi!!: Latinski jezik i Matokit · Vidi više »

Matovilac

Matovilac (lat. Valerianella), veliki biljni rod iz porodice kozokrvnica.

Novi!!: Latinski jezik i Matovilac · Vidi više »

Matrica

Matrica (lat. matrix, genitiv matricis: matica) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Matrica · Vidi više »

Maurice Allais

Maurice Félix Charles Allais (Pariz, 31. svibnja 1911. – Saint-Cloud, 9. listopada 2010.) bio je francuski ekonomist, fizičar, matematičar i pionir matematičke ekonomije, poznat po brojnim doprinosima na područjima makroekonomije, bihevioralne ekonomije, gravitacije, elektromagnetizma i posebne teorije relativnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Maurice Allais · Vidi više »

Mauricije

Tremissis cara Mauricija (582. – 602.) Mauricije (lat. Flavius Mauricius Tiberius Augustus, grč. Φλάβιος Μαυρίκιος Τιβέριος Αὔγουστος) (Arabissus, 539. – 27. studenog 602.), bizantski car (582. – 602.), značajan vladar koji je ostavio doprinos u preobrazbi zastarjele kasnorimske države u funkcionalno ustrojeno srednjovjekovno Bizantsko Carstvo.

Novi!!: Latinski jezik i Mauricije · Vidi više »

Mauricijus

Republika Mauricijus (République de Maurice) је otočna država u jugozapadnome Indijskome oceanu, oko 900 km istočno od Madagaskara.

Novi!!: Latinski jezik i Mauricijus · Vidi više »

Mauzolej

Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.

Novi!!: Latinski jezik i Mauzolej · Vidi više »

Mazari palma

Mazari palma (Nanorops, lat. Nannorrhops ritchieana ili Nannorrhops ritchiana) je vrsta palme.

Novi!!: Latinski jezik i Mazari palma · Vidi više »

Mazus

Mazus (lat. Mazus), rod jednogodišnjeg raslinja i puzećih trajnica iz porodice Mazaceae, dio reda medićolike.

Novi!!: Latinski jezik i Mazus · Vidi više »

Ménièreova bolest

Ménièreova bolest (lat. Morbus Ménière) je bolest unutarnjeg uha koja se očituje napadajima vrtoglavice, šuma (lat. tinitus) u uhu i napredujućim gubitkom sluha.

Novi!!: Latinski jezik i Ménièreova bolest · Vidi više »

Münchenski priručnik demonske magije

Čarobnjak izvodi magijski obred Minhenski priručnik demonske magije, grimorij iz 15. stoljeća pisan latinskim jezikom koji se čuva u Bavarskoj državnoj knjižnici u Münchenu u Njemačkoj, pod rednim brojem CLM 849.

Novi!!: Latinski jezik i Münchenski priručnik demonske magije · Vidi više »

Meandar (ornament)

Podni mozaik s uzorkom meandra iz ulice u Rodosu bot.

Novi!!: Latinski jezik i Meandar (ornament) · Vidi više »

Međukoštana opna

Međukoštana opna (lat. membrana interossea) je široka, tanka vezivna ploča razapeta između kostiju.

Novi!!: Latinski jezik i Međukoštana opna · Vidi više »

Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda

Međunarodna biskupska konferencija sv.

Novi!!: Latinski jezik i Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda · Vidi više »

Međunarodni sustav mjernih jedinica

kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).

Novi!!: Latinski jezik i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »

Međunarodno ratno pravo

Izvorni dokument Prve ženevske konvencije. Tiče se postupanju prema bolesnim i ranjenim pripadnicima oružanih snaga. Međunarodno ratno pravo sastavni je dio međunarodnog prava, koji uređuje uvjete za započinjanje rata (lat. jus ad bellum) i ponašanje zaraćenih strana (lat. jus in bello).

Novi!!: Latinski jezik i Međunarodno ratno pravo · Vidi više »

Međurebreni živci

desno desno Međurebreni živci (lat. nervi intercostales) su mješoviti živci, prednje grane prsnih živaca (T1 do T11), koji se nalaze u međurebrenom prostoru, te inerviraju neke mišiće i kožu u području prsnog koša i trbuha.

Novi!!: Latinski jezik i Međurebreni živci · Vidi više »

Međurebreni prostor

desno Međurebreni prostor (lat. spatium intercostale) je naziv za prostor između dva rebra (lat. costa).

Novi!!: Latinski jezik i Međurebreni prostor · Vidi više »

Medak

Medak (lat. Ausancalio) je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Medak · Vidi više »

Medalja

renesansnoj Europi. Dizajnirao Pisanello 1447. Medalja ili medaljon (tal. medaglia, franc. médaille, lat. metallum), pločica kružnog oblika od metala (zlata, srebra, bronce, olova, legura) umjetnički proizvod počasnog, memorijalnog ili jubilarnog karaktera.

Novi!!: Latinski jezik i Medalja · Vidi više »

Medaljon sv. Benedikta

Medaljon sv. Benedikta prednja strana poleđina Poznat je medaljon sv.

Novi!!: Latinski jezik i Medaljon sv. Benedikta · Vidi više »

Medeći cvrčak

Medeći cvrčak (lat. Metcalfa pruinosa), vrsta kukca polukrilca iz porodice Flatidae.

Novi!!: Latinski jezik i Medeći cvrčak · Vidi više »

Medeja

Fredericka Augustusa Sandysa iz 1866. – 68. Medeja ili Medija (grč., Mếdeia; lat. Medea) u grčkoj mitologiji moćna čarobnica; kći kolhidskog kralja Ejeta i njegove žene Ejdije, nećakinja čarobnice Kirke te kasnije žena grčkog junaka Jazona.

Novi!!: Latinski jezik i Medeja · Vidi više »

Medeni grm

Medeni grm (medeni cvijet, lat. Melianthus), rod polugrmova s juga Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Medeni grm · Vidi više »

Medeni grm (biljna vrsta)

Medeni grm (lat. Melianthus major), To je trajnica ili grm koji raste prvenstveno u suptropskom biomu, u 3 južnoafriče provincije s imenom Cape.

Novi!!: Latinski jezik i Medeni grm (biljna vrsta) · Vidi više »

Medenika

Medenika (pčelinjak, matočina, matočika, lat. Melittis melissophyllum) ime je za trajnu šumsku biljku iz porodice usnača (Labiatae, Lamiaceae) koja čini samostalni rod Melittis.

Novi!!: Latinski jezik i Medenika · Vidi više »

Medićolike

Medićolike (lat. Lamiales), biljni red iz razreda Magnoliopsida, dikotiledonih cvjetnica s oko 24.000 vrsta u dvadesetak porodica.

Novi!!: Latinski jezik i Medićolike · Vidi više »

Medici vile i vrtovi

Medici vile i vrtovi u pokrajini Toskani upisani su na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2013.

Novi!!: Latinski jezik i Medici vile i vrtovi · Vidi više »

Medicina

Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.

Novi!!: Latinski jezik i Medicina · Vidi više »

Medicinska dijagnoza

Liječnica pregledava pacijenticu. Medicinska dijagnoza postupak je utvrđivanja koja bolest ili stanje objašnjava simptome i znakove osobe.

Novi!!: Latinski jezik i Medicinska dijagnoza · Vidi više »

Medicinske klasifikacije

Medicinske klasifikacije su međunarodno priznati dijagnostički sustav, objavljen od Svjetske zdravstvene organizacije.

Novi!!: Latinski jezik i Medicinske klasifikacije · Vidi više »

Medicinski fakultet u Rijeci

Ulaz u zgradu Medicinskog fakulteta u Rijeci Medicinski fakultet u Rijeci (latinski Facultas medica Fluminensis), drugi je po starosti medicinski fakultet u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Medicinski fakultet u Rijeci · Vidi više »

Medicinski leksikon

Medicinski leksikon Medicinski leksikon u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža iz 1992.

Novi!!: Latinski jezik i Medicinski leksikon · Vidi više »

Medij

Medij (lat. medium: sredina, sredstvo) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Medij · Vidi više »

Mediteranska dagnja

Mediteranska dagnja (lat. Mytilus galloprovincialis) je školjkaš koji živi u Mediteranu, uključujući i Jadransko more.

Novi!!: Latinski jezik i Mediteranska dagnja · Vidi više »

Medonosna pčela

Medonosna pčela ili pčela medarica (lat. Apis) je kukac iz roda opnokrilaca (Hymenoptera), kladusa Anthophila.

Novi!!: Latinski jezik i Medonosna pčela · Vidi više »

Medosasi

Medosasi (lat. Nectariniidae) su porodica veoma malenih vrapčarki.

Novi!!: Latinski jezik i Medosasi · Vidi više »

Medvjeđa lijeska

Deblo medvjeđe lijeske Plod medvjeđe lijeske Medvjeđa lijeska (drvolika lijeska, turska lijeska, divoljeska, lat. Corylus colurna), poznata još kao medvidiji lišnjak, vrsta je lijeske koja raste na područjima jugoistočne Europe i jugozapadne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Medvjeđa lijeska · Vidi više »

Medvjeđa trava

Medvjeđa trava (lat. Xerophyllum), biljni rod trajnica iz porodice Melanthiaceae, smještena u vlastiti tribus Xerophylleae.

Novi!!: Latinski jezik i Medvjeđa trava · Vidi više »

Medvjeđi sljez

Medvjeđi sljez (lat. Malvaviscus), biljni rod iz porodice sljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Medvjeđi sljez · Vidi više »

Medvjetka

''Arctostaphylos uva-ursi'' Medvjetka (medvjeđe grožđe, mlivnjak, opirnik, opernik, lat. Arctostaphylos), biljni rod iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Latinski jezik i Medvjetka · Vidi više »

Megafauna

''Loxodonta africana'', najveća kopnena životinja na Zemlji. Megafauna (grč. megas "velik" + lat. fauna "životinja") su velike, vrlo velike ili ogromne životinje.

Novi!!: Latinski jezik i Megafauna · Vidi više »

Megalitska kultura

Stonehenge Megalitska kultura označava posebnu ljudsku djelatnost u prapovijesti koja je obilježena postavljanjem megalita ili izgradnjom objekata od megalita bez ikakvog veziva poput žbuke ili cementa.

Novi!!: Latinski jezik i Megalitska kultura · Vidi više »

Megalodon

Megalodon, (lat. Carcharocles megalodon), nekadašnja vrsta morskog psa koji je živio prije 25 milijuna godina a izumro prije oko 1,6 milijuna godina, u tercijaru.

Novi!!: Latinski jezik i Megalodon · Vidi više »

Megido

Megido (hebrejski: מגידו‎; arapski: المجیدو; Tell al-Mutesellim, grčki: Μεγιδδώ/Μαγεδδών, Megiddó/Mageddón; latinski: Mageddo; asirski: Magiddu, Magaddu, te Magidda i Makida na tablicama iz Amarne; staroegipatski: Maketi, Makitu i Makedo) je drevni grad koji je bio naseljen negdje od 7000.

Novi!!: Latinski jezik i Megido · Vidi više »

Mehanički prijenos

Ako je prijenosni omjer veći od 1, brzina vrtnje (broj okretaja) stroja smanjuje se, a zakretni moment, odnosno sila, povećava, a mehanički je uređaj kojim se to postiže reduktor. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Mehanički prijenos helikoptera. opruge sustavom zupčanika ubrzava do brzine vrtnje sekundne kazaljke. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.

Novi!!: Latinski jezik i Mehanički prijenos · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Latinski jezik i Mehanika · Vidi više »

Mehanika fluida

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidraulične preše. Torricellijev zakon istjecanja. Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Mehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatiku, hidrodinamiku i aerodinamiku.

Novi!!: Latinski jezik i Mehanika fluida · Vidi više »

Mehmed II.

Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.

Novi!!: Latinski jezik i Mehmed II. · Vidi više »

Meigsov sindrom

Meigsov sindrom (lat. Syndroma Meigs) je sindrom kojeg karakteriziraju dobroćudna novotvorina jajnika (npr. teka tumor, granuloza-tumor, fibrom jajnika), ascites i izljev u prsištu.

Novi!!: Latinski jezik i Meigsov sindrom · Vidi više »

Mejoza

Shematski prikaz mejoze Mejoza ili zoridbena diobaIlić, Sanda.

Novi!!: Latinski jezik i Mejoza · Vidi više »

Meka medoglavka

Meka medoglavka (srebrena pilica, vunasta medoglavka, lat. Jurinea mollis), ime je za trajnu biljku iz porodice glavočike (Compositae ili Asteraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Meka medoglavka · Vidi više »

Mekača

Mekača (malaksis, lat. Malaxis) je biljni rod porodice kaćunovki (Orchidaceae), koja je rasprostranjena na sjevernoj polutci u vantropskom pojasu.

Novi!!: Latinski jezik i Mekača · Vidi više »

Mekana voščika

Mekana voščika (lat. Ceratophyllum submersum), vodena podvodna slobodno plutajuća zeljasta trajnica iz roda voščika, kojoj ime submersum dolazi od lat. sub.

Novi!!: Latinski jezik i Mekana voščika · Vidi više »

Mekčina

Mekčina (lat. Ludwigia) rod biljaka iz porodice vrbolikovki (Onagraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Mekčina · Vidi više »

Meki krpelji

Meki krpelji (stajski krpelji, lat. Argasidae), porodica krpelja, dio je reda Ixodida.

Novi!!: Latinski jezik i Meki krpelji · Vidi više »

Mekodlakava prosulja

Mekodlakava prosulja (lat. Cenchrus longisetus), višegodišnja biljka iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Mekodlakava prosulja · Vidi više »

Mekonij

Mekonij novorođenčeta starog 12 sati. Mekonij (lat. meconium), prva stolica novorođenčeta sisavaca.

Novi!!: Latinski jezik i Mekonij · Vidi više »

Meksička cvatuća naranča

Meksička cvatuća naranča (lat. Choisya), rod mirisnih, vazdazelenih grmova iz porodice rutovki (Rutaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Meksička cvatuća naranča · Vidi više »

Meksički bijeli bor

Meksički bijeli bor (latinski: Pinus ayacahuite), također zvan ayacahuite bor, vrsta je borova porijeklom iz planina južnog Meksika i zapadne Srednje Amerike, u Sierra Madre del Sur i na istočnom kraju transverzale Eje Volcánico, između 14° i 21° sjeverne širine u meksičkim državama Guerrero, Oaxaca, Puebla, Veracruz i Chiapas, te u Gvatemali, Salvadoru i Hondurasu.

Novi!!: Latinski jezik i Meksički bijeli bor · Vidi više »

Meksički galeb

Meksički galeb (lat. Larus livens) veliki je galeb, usko povezan sa zapadnim galebom i do 1960-ih se smatrao njegovom podvrstom.

Novi!!: Latinski jezik i Meksički galeb · Vidi više »

Meksički krastavac

Meksički krastavac (čajot, lat. Sechium edule), vrsta meksičke puzvice iz porodice tikvovki, danas uvezena u mnoge druge zemlje, uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Meksički krastavac · Vidi više »

Meksički palmeto

Meksički palmeto (kupus palma, teksaški palmeto, palmeto palma, lat. Sabal mexicana, syn. Sabal texana) je vrsta palme iz roda sabal (Sabal).

Novi!!: Latinski jezik i Meksički palmeto · Vidi više »

Mekuš

Mekuš (suzica, lat. Melica), biljni rod porodice trava (Poaceae, Gramineae).

Novi!!: Latinski jezik i Mekuš · Vidi više »

Melancijum

Melancijum (lat. Melanthium L.), biljni rod iz porodice Melanthiaceae kojemu pripadaju 4 priznate vrste, trajnica dok su neke izdvojene u razne druge rodove, a najviše rod čemerika (Veratrum).

Novi!!: Latinski jezik i Melancijum · Vidi više »

Melastomovke

''Desmocelis villosa''. ''Macairea radula'' ''Lavoisiera grandiflora'' Melastomovke (lat. Melastomataceae), biljna porodica u redu mirtolike (Myrtales).

Novi!!: Latinski jezik i Melastomovke · Vidi više »

Melkior (mag)

Bartolomé Esteban Murillo, '''Poklonstvo mudraca''', Prado, Madrid. Sveti Melkior, ili samo Melkior, bio je jedan od biblijskih magova zajedno s Gašparom i Baltazarom koji su prema evanđelju bili Sveta tri kralja i koji su došli u Betlehem pokloniti se tek rođenom Isusu.

Novi!!: Latinski jezik i Melkior (mag) · Vidi više »

Melska biskupija

Biskupija Melo (lat. Dioecesis Melensis, špa. Diócesis de Melo) je urugvajska dijeceza Katoličke Crkve u Urugvaju sa sjedištem u gradu Melu i pod upravom Montevidejske nadbiskupije i njezinog nadbiskupa i kardinala Daniela Sturle.

Novi!!: Latinski jezik i Melska biskupija · Vidi više »

Membrana

Membrana (lat. membrana: opna) ili opna se susreće u biologiji i raznim područjima tehnike.

Novi!!: Latinski jezik i Membrana · Vidi više »

Memento

Memento je izvorno riječ iz latinskog jezika, a znači "sjetiti se" i može se odnositi na.

Novi!!: Latinski jezik i Memento · Vidi više »

Memento mori

Slika Hansa Memlinga oko 1485. Slika daje kontrast između zemaljskog luksuza i ljepote naspram misli o smrti i paklu Memento mori (lat. "Sjeti se smrti") pravac je u umjetnosti s puno inačica, ali sa zajedničkom porukom, a to je podsjetiti čovjeka o njegovoj smrtnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Memento mori · Vidi više »

Memento Mori (album)

Memento Mori (lat. "Sjeti se smrti") petnaesti je studijski album švedskog black metal sastava Marduk.

Novi!!: Latinski jezik i Memento Mori (album) · Vidi više »

Memfis

Memfis (arapski: ممفس‎; grčki: Μέμφις) je bio egipatska prijestoljnica u doba Stare države od njenog osnutka sve do oko 1300 pr. Kr. Njegovo drevno egipatsko ime bilo je Ineb Hedj ("Bijele zidine"), dok je naziv Memfis grčka izvedenica koja vuče korijen od piramide Men-nefer koju je izgradio Pepi I. iz VI. dinastije.

Novi!!: Latinski jezik i Memfis · Vidi više »

Memorandum

Memorandum (iz latinskog memorandum doslovno "podsjetnik" ili "ono što podsjeća na...") je dokument koji bilježi događaj, dogovor ili samo razmišljanja o nečemu.

Novi!!: Latinski jezik i Memorandum · Vidi više »

Mencije

mini Mencije (kineski: 孟子, pinyin: Mèng Zǐ; Wade-Giles: Meng Zhu;, latinski Mencius) (372. – 288. pr. Kr.), kineski filozof.

Novi!!: Latinski jezik i Mencije · Vidi više »

Menisk

Menisk ili meniskus (lat. meniscus od grč. μηνίσϰος: mali mjesec) može biti.

Novi!!: Latinski jezik i Menisk · Vidi više »

Merala

Amelanchier alnifolia Merala (krušvica, kozja jabučica; lat. Amelanchier), ime je za biljni rod niskih listopadnih grmova iz porodice ružovki (Rosaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Merala · Vidi više »

Mergellina

Pogled s obale na Mergellinu Mergellina je obalna četvrt grada Napulja u Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Mergellina · Vidi više »

Meridijan

Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.

Novi!!: Latinski jezik i Meridijan · Vidi više »

Merinka

Merinka (lat. Moehringia), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Caryophyllaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Merinka · Vidi više »

Meritokracija

Meritokracija (zasluga, dolazi od latinskog, i -kracija, od starogrčkog, kratos 'snaga, moć') je pojam političkog sustava u kojem su gospodarska dobra ili politička moć dodijeljena određenim ljudima na temelju sposobnosti i talenta, a ne na temelju bogatstva ili pripadništva društvenoj klasi.

Novi!!: Latinski jezik i Meritokracija · Vidi više »

Merkat

Merkat (lat. Suricata suricatta) jeste sisavac iz porodice mungosa.

Novi!!: Latinski jezik i Merkat · Vidi više »

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Novi!!: Latinski jezik i Merkur · Vidi više »

Merkurov prijelaz

Merkurov prijelaz koji se dogodio 8. studenog 2006. (vide se i Sunčeve pjege br. 921, 922, i 923). Merkurov prijelaz iz 2006. izbliza. Merkurov prijelaz ili Merkurov tranzit prijelaz je Merkura preko Sunčeva kruga (viđeno sa Zemlje).

Novi!!: Latinski jezik i Merkurov prijelaz · Vidi više »

Meroe

Meroë (meroitski: Medewi ili Bedewi; arapski: مرواه, Meruwah) je ime drevnog grada na istočnoj obali Nila, oko 6 km sjeveroistočno od stanice Kabushiya kraj grada Shendija u Sudanu; oko 200 km sjeveroistično od Khartouma.

Novi!!: Latinski jezik i Meroe · Vidi više »

Mertojak

Mertojak je gradski kotar na istočnom dijelu Splita, smješten južno od gradskog kotara Visoka, a istočno od gradskog kotara Trstenik.

Novi!!: Latinski jezik i Mertojak · Vidi više »

Mesapi

Mesapi (ili Mesapijci) su bili pleme, koje je u antička vremena naseljavalo jugoistočni poluotok ili "petu" Italije (Salento, suvremena Apulija), a koja se u tada zvala Kalabrija, Mesapija ili Japigija.

Novi!!: Latinski jezik i Mesapi · Vidi više »

Meshari

Meshari (alb.: Meshari), što znači molitvenik na albanskom jeziku, je naziv knjige koju je Ivan Buzuk (alb.:Gjon Buzuku) napisao 1555. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Meshari · Vidi više »

Mesinski tjesnac

Mesinski tjesnac Mesinski tjesnac (ita. Stretto di Messina, lat. Fretum Siculum) je morski prolaz između Sicilije na zapadu i Italije na istoku, koji spaja Jonsko i Tirensko more.

Novi!!: Latinski jezik i Mesinski tjesnac · Vidi više »

Mesocetus agrami

Zagrebački kit, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 7.

Novi!!: Latinski jezik i Mesocetus agrami · Vidi više »

Mestici

Predsjednik države Sveti Toma i Princip, Fradique de Menezes je mestik Mestici (špa. "mestizo") potomci su američkih starosjedilaca (Indijanaca) i bijelaca (najčešće Portugalaca i Španjolaca).

Novi!!: Latinski jezik i Mestici · Vidi više »

Metamagnetizam

dijamagnetika (μd). Metamagnetici pokazuju jaku anizotropiju magnetskih svojstava; u smjeru su jedne kristalne osi paramagnetici, a u smjeru druge feromagnetici.

Novi!!: Latinski jezik i Metamagnetizam · Vidi više »

Metanska kiselina

Metanska kiselina prva je i najjednostavnija kiselina u homolognom nizu karboksilnih kiselina.

Novi!!: Latinski jezik i Metanska kiselina · Vidi više »

Metaponto

Hram božice Here iz 6. st. pr. Kr. Položaj grada. Metaponto je mali grad na jugu Italije, u talijanskoj regiji Basilicata (bivša Lucania), u pokrajini Matera.

Novi!!: Latinski jezik i Metaponto · Vidi više »

Metateza likvida

Metateza likvida (premetanje likvida, premetanje bočnika) glasovna je promjena zamjene mjesta glasova u slavenskim jezicima u općeslavenskome razdoblju praslavenskog jezika na južnoslavenskom i zapadnoslavenskom jezičnom prostoru.

Novi!!: Latinski jezik i Metateza likvida · Vidi više »

Meteor

Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).

Novi!!: Latinski jezik i Meteor · Vidi više »

Meteorološke pojave

oblake. zalaska Sunca. Zemlji. °C). Njemačkoj (crnom bojom). globalnog zatopljenja. Izobare na meteorološkoj karti. Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005). bure, Nin. tropskoj šumi. Kaliforniji. Tornado. Pijavica. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. grmljavinske oluje. Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. Posljedica kisele kiše. sušom. Dvostruka duga. moru. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. Meteorološke pojave ili meteorološki elementi su veličine kojima se prikazuje fizikalno stanje atmosfere i fizikalne pojave u njoj.

Novi!!: Latinski jezik i Meteorološke pojave · Vidi više »

Meteorski pljusak

Leonidi iz 1866., ilustracija. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Perzeidi, meteorski roj. Leonidi za vrijeme vrhunca pojave meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Meteorski pljusak, meteorska kiša ili meteorski roj je pojava skupine meteora iz jedne točke na nebu (radijanta).

Novi!!: Latinski jezik i Meteorski pljusak · Vidi više »

Metida (mjesec)

Metida (grčki Μήτις, latinski Metis) je Jupiterov najbliži poznati satelit.

Novi!!: Latinski jezik i Metida (mjesec) · Vidi više »

Metiljeva trava

Metiljeva trava (novčić, novčac, trava od metilja, lat. Lysimachia nummularia), puzava trajnica iz porodice jaglačevki, raširena po gotovo cijeloj Europi i zapadnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Metiljeva trava · Vidi više »

Metlača

Metlača (aira, busika, metlica; lat. Aira), rod jednogodišnjeg bilja iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Metlača · Vidi više »

Metličaste paprati

Metličaste paprati (lat. Psilotaceae), biljna porodica iz razreda Psilotopsida koja je dobila ime po rodu Psilotum, jedina je u redu Psilotales.

Novi!!: Latinski jezik i Metličaste paprati · Vidi više »

Metličasti žednjak

Metličasti žednjak (lat. Sedum cepaea), biljna vrsta iz porodice tustikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Metličasti žednjak · Vidi više »

Metlićice

Metlićice (lat. Pempheridae), porodica manjih morskih riba iz reda grgečki Perciformes raširenih po zapadnom Atlantiku, i Indijskom i Tihom oceanu.

Novi!!: Latinski jezik i Metlićice · Vidi više »

Metlica

Metlica može označavati nekoliko biljnih rodova i vrsta: Rodovi.

Novi!!: Latinski jezik i Metlica · Vidi više »

Metlica (biljni rod)

Metlica (bazija; lat. Bassia), rod jednogodišnjeg raslinja i polugrmova iz poroodice štirovki smješten u potporodicu lobodovki (Chenopodioideae).

Novi!!: Latinski jezik i Metlica (biljni rod) · Vidi više »

Metlika (biljni rod)

Metlika (mariška, lat. Myricaria), rod grmova iz porodice Tamaricaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Metlika (biljni rod) · Vidi više »

Metlikovke

Metlikovke (lat. Tamaricaceae), biljna porodica u redu klinčićolike.

Novi!!: Latinski jezik i Metlikovke · Vidi više »

Metro-Goldwyn-Mayer

Metro-Goldwyn-Mayer (skraćeno MGM), američka filmska kompanija za proizvodnju i distribuciju filmova i televizijskog programa.

Novi!!: Latinski jezik i Metro-Goldwyn-Mayer · Vidi više »

Metropolitana

Metropolitanska knjižnica je knjižnica u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Metropolitana · Vidi više »

Metropolitanski kaptol u Splitu

Katedrala Sv. Duje u Splitu Metroplitanski kaptol u Splitu je katedralni kaptol (lat. capitulum cathedrale), odnosno upravno crkveno tijelo u splitsko-makarskoj nadbiskupiji koje sačinjavaju kanonici.

Novi!!: Latinski jezik i Metropolitanski kaptol u Splitu · Vidi više »

Metvica

Metvica (lat. Mentha) je rod cvjetnica s oko trideset raznih vrsta trajnica iz obitelji Lamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Metvica · Vidi više »

Metvulja

Metvulja (monarda, indijanska kopriva, bergamot; lat. Monarda), biljni rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice usnača.

Novi!!: Latinski jezik i Metvulja · Vidi više »

Mezomerija

Klasičan je primjer mezomerije struktura molekule benzena. Mezomerija ili rezonancija (grč. mezo: sredina, srednji + merija; kasnolat. resonantia, od lat. resonare: razlijegati se) je predodžba o strukturi molekule koja se ne može jednoznačno opisati samo jednom uobičajenom (konvencionalnom) strukturnom kemijskom formulom, nego dvjema takvim formulama ili s više njih, koje pokazuju moguće, takozvane granične (kanoničke, mezomerne ili rezonantne) strukture.

Novi!!: Latinski jezik i Mezomerija · Vidi više »

MI5

Sigurnosna služba (eng.: Security service) poznatija kao MI5 (eng.: Military Intelligence, Section 5) ili Vojna obavještajna služba, odjel 5 je sigurnosna služba zadužena za unutarnju sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Latinski jezik i MI5 · Vidi više »

Mišići oka

Mišići pokretači očne jabučice Gornji tarzalni mišić Zrakasti mišić Mišići oka su skupina od 11 mišića čije je djelovanje vezano uz oko, a smješteni su u očnici (lat. orbita).

Novi!!: Latinski jezik i Mišići oka · Vidi više »

Mišići pokretači očne jabučice

thumb thumb Mišići pokretači očne jabučice ili bulbomotorički mišići je naziv za šest mišića koji sudjeluju u pokretanju oka, točnije očne jabučice.

Novi!!: Latinski jezik i Mišići pokretači očne jabučice · Vidi više »

Mišjakinja (biljni rod)

Mišjakinja (crijevac, zvjezdina, lat. Stellaria), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice klinčićevke (Caryophyllaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Mišjakinja (biljni rod) · Vidi više »

Mišjakinje

Mišjakinje ili mišoptice (lat. Coliidae) su jedina porodica ptica u redu mišjakinja (Coliiformes).

Novi!!: Latinski jezik i Mišjakinje · Vidi više »

Mišje uho

Mišje uho (pupanka, modrica, lat. Omphalodes), rod trajnica iz porodice boražinovki raširen u srednjoj i južnoj Europi, obično po šumama na vlažnim mjestima.Postoji 12 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Mišje uho · Vidi više »

Mišo Cebalo

Mišo Cebalo (Zagreb, 6. veljače 1945. – Zagreb, 2. rujna 2022., zgss.hr pristupljeno 25. rujna 2022.) bio je hrvatski šahovski velemajstor, pobjednik 19.

Novi!!: Latinski jezik i Mišo Cebalo · Vidi više »

Michael Baius

Michael Baius Michael Baius, (Ath, Belgija, 1513. – Leuven, 16. prosinca 1589.), bio je belgijski katolički teolog i jedan od najznačajnijih teologa 16.

Novi!!: Latinski jezik i Michael Baius · Vidi više »

Michael Scot

Michael Scot (lat. Michael Scotus) (Balwearie, o. 1175. – 1236.), škotski srednjovjekovni učenjak, filozof, astrolog i alkemičar, a moguće je da je bio i doktor teologije.

Novi!!: Latinski jezik i Michael Scot · Vidi više »

Michel Thomasova Metoda

Michel Thomasova Metoda je originalna metoda koju je razvio Michel Thomas za podučavanje jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Michel Thomasova Metoda · Vidi više »

Microraptor

Microraptor (grč., mīkros: "maleno"; lat., raptor: "onaj koji otima") je rod malenih dromeosaurida koji su imali četiri krila.

Novi!!: Latinski jezik i Microraptor · Vidi više »

Migracija

Migracija (lat. migratio "seoba", "putovanje") ima više značenja.

Novi!!: Latinski jezik i Migracija · Vidi više »

Miguel Obando Bravo

Miguel Obando Bravo, S.D.B. (La Libertad, 2. veljače 1926. - Managua, 3. lipnja 2018.), bio je nikaragvanski katolički kardinal i nadbiskup emeritus Manague.

Novi!!: Latinski jezik i Miguel Obando Bravo · Vidi više »

Mihael Lutar

Mihael Lutar (mađarski Luttár Mihály) je bio slovenski plemić.

Novi!!: Latinski jezik i Mihael Lutar · Vidi više »

Mihajlo Krešimir II.

Mihajlo Krešimir II. (lat. Michael Cresimiri), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949. – 969. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Mihajlo Krešimir II. · Vidi više »

Mihajlo Pupin

Mihajlo Pupin 1916. Mihajlo Idvorski Pupin (Idvor, 4. listopada 1854. – New York, 12. ožujka 1935.) bio je srpski i američki znanstvenik, izumitelj, profesor na Sveučilištu Columbia, nositelj jugoslavenskog odlikovanja Bijeli orao prvog reda i počasni konzul Srbije u SAD-u. Suosnivač je i dugogodišnji predsjednik Srpskog narodnog saveza u Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Mihajlo Pupin · Vidi više »

Mihalj Šilobod

'''Mihalj Šilobod.''' Mihalj Šilobod-Bolšić (Sillobod) (Podgrađe Podokićko, 1. studenog, 1724. – Sveta Nedelja, 8. travnja, 1787.) hrvatski (kajkavski) je pisac, rimokatolički svećenik i matematičar, autor prve hrvatske aritmetike.

Novi!!: Latinski jezik i Mihalj Šilobod · Vidi više »

Miho Sorkočević

Miho Sorkočević, pseudonim Proto Miho Gružanin, (Dubrovnik, 25. prosinca 1739. – Pariz 23./24. studenog 1796.) bio je hrvatski pisac, prevoditelj, životopisac i diplomat.

Novi!!: Latinski jezik i Miho Sorkočević · Vidi više »

Mijat Riesel

Mijat Riesel (Jarmina, 13. travnja 1809. – Vinkovci, 19. srpnja 1883.) bio je filofog i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Mijat Riesel · Vidi više »

Mikimaus biljka

Mikimaus biljka (lat. Ochna serrulata), biljna vrsta iz roda ohna (Ochna), porodica ohnovki, čija je domovina Južnoafrička Republika, a postala je invazivna u Australiji i Novom Zelandu.

Novi!!: Latinski jezik i Mikimaus biljka · Vidi više »

Mikonija

Mikonija (lat. Miconia), veliki biljni rod vazdazelenih grmova iz porodice Melastomataceae.

Novi!!: Latinski jezik i Mikonija · Vidi više »

Mikrantemum

Mikrantemum (lat. Micranthemum), rod zeljastog raslinja iz porodice ljuborovki (Linderniaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Mikrantemum · Vidi više »

Mikrobiologija

Mikrobiologija (grč. mikrós - malen, sitan; biós - život; lógos - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena znanost koja proučava mikroorganizme ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom.

Novi!!: Latinski jezik i Mikrobiologija · Vidi više »

Mikrocikas

Mikrocikas (lat. Microcycas), monotipski rod cikada u porodici kijakovke.

Novi!!: Latinski jezik i Mikrocikas · Vidi više »

Mikrodržava

Ne miješati s Mikronacijama. Mikrodržava predstavlja površinski malu državu, neovisnu prema međunarodnom pravu (lat. Ius gentium).

Novi!!: Latinski jezik i Mikrodržava · Vidi više »

Mikrolepija

Mikrolepija (lat. Microlepia), rod papratnjače (Pteridophyta), trajnica iz porodice Dennstaedtiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Mikrolepija · Vidi više »

Mikroskop (zviježđe)

Mikroskop (lat. Microscopium) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Mikroskop (zviježđe) · Vidi više »

Milan Šufflay

Milan Šufflay (Lepoglava, 8. studenoga 1879. – Zagreb, 19. veljače 1931.), bio je hrvatski povjesničar, pravaški političar, prevoditelj i književnik.

Novi!!: Latinski jezik i Milan Šufflay · Vidi više »

Milan Stahuljak

Milan Stahuljak (Bjelovar, 17. kolovoza 1878. – Zagreb, 2. travnja 1962.), hrvatski skladatelj i dirigent.

Novi!!: Latinski jezik i Milan Stahuljak · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Latinski jezik i Milano · Vidi više »

Milanski edikt

Milanski edikt je uredba koju su 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.

Novi!!: Latinski jezik i Milanski edikt · Vidi više »

Milava (biljni rod)

''Calamagrostis arenaria'', sin. ''Ammophila arenaria'' Milava (ševar, lat. Ammophila) nekadašnji biljni rod od tri vrste trajnica iz porodice trava rasprostranjen po Sjevernoj Americi, sjevernoj Africi, i dijelovima Europe i jugozapadne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Milava (biljni rod) · Vidi više »

Mile Mamić

Mile Mamić (Santa Maria di Leuca, Italija, 25. srpnja 1944.) hrvatski je jezikoslovac.

Novi!!: Latinski jezik i Mile Mamić · Vidi više »

Milet

Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.

Novi!!: Latinski jezik i Milet · Vidi više »

Milica

Milica (lat. Gratiola), rod ljekovitih trajnica iz porodice trpučevki (podtribus Gratiolinae), rasprostranjen prvenstveno po Sjevernoj Americi dijelovima Euroazije i Južne Amerike, Australije i nešto u Africi (Maroko, dvije vrste, jedna endemska), Na popisu je 28 vrste, od toga samo jedna u Hrvatskoj, ljekovita milica, G. officinalis.

Novi!!: Latinski jezik i Milica · Vidi više »

Milicija

Američkog rata za neovisnost. Povijesno, a i danas u raznim jezicima, izraz milicija (engleski: militia, njemački: die Miliz, francuski: milice) označava oružane postrojbe namijenjene održanju reda i obrani, koje čine dobrovoljci ili ljudi koji imaju vojnu obvezu samo u posebnim situacijama.

Novi!!: Latinski jezik i Milicija · Vidi više »

Milijun

Milijun je broj koji označava tisuću tisuća, a u dekadskom sustavu zapisuje se s jedinicom iza koje slijedi još šest nula, dakle 1 000 000.

Novi!!: Latinski jezik i Milijun · Vidi više »

Militarizam

Militarizam je shvaćanje da država treba imati jaku vojnu moć, te da tu moć treba agresivno koristiti.

Novi!!: Latinski jezik i Militarizam · Vidi više »

Milja

Rimskog carstva. Milja (lat. milia, množina od mille: tisuća) je naziv mnogih, vrlo različitih mjernih jedinica duljine.

Novi!!: Latinski jezik i Milja · Vidi više »

Milje

Milje (lat. Paederota) maleni biljni rod iz porodice Plantaginaceae prirodno nastanjena na Apeninskom poluotoku, Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Milje · Vidi više »

Miloslav Vlk

Miloslav Vlk (Lišnice, 17. svibnja 1932. – 18. ožujka 2017.), je umirovljeni češki kardinal Katoličke Crkve u Češkoj.

Novi!!: Latinski jezik i Miloslav Vlk · Vidi više »

Mimoza

Mimoza (lat. Mimosa) ime je za tropski biljni rod potporodice Mimosoideae s preko 550 raznih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Mimoza · Vidi više »

Mimozovke

Mimozovke (lat. Mimosoideae), potporodica mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Mimozovke · Vidi više »

Minaška biskupija

Biskupija Minas (lat. Dioecesis Fodinensis) je biskupija Katoličke Crkve u Urugvaju sa sjedištem u Minasu.

Novi!!: Latinski jezik i Minaška biskupija · Vidi više »

Minas Gerais

Minas Gerais je jedna od 26 država Brazila, druga po broju stanovnika, a četvrta po veličini u brazilskoj federaciji.

Novi!!: Latinski jezik i Minas Gerais · Vidi više »

Minca

Minca je bio bakreni novac Dubrovačke Republike.

Novi!!: Latinski jezik i Minca · Vidi više »

Minij

olovnog bjelila. minij. minijature. Minij (lat. minimum, iz iberskoga jezika), olovno crvenilo ili crveno olovo je olovni(II) ortoplumbat Pb2 (uobičajeno Pb3O4), jedan od triju oksida olova.

Novi!!: Latinski jezik i Minij · Vidi više »

Ministrant

Skupina ministranta Zvonce kojim zvoni jedan ministran za najvažniji dio mise, kad ljudi kleknu Ministrant (iz latinskog ministrare- služiti) je osoba koja pomaže svećeniku (u Katoličkoj Crkvi) za vrijeme mise.

Novi!!: Latinski jezik i Ministrant · Vidi više »

Mira (grad u Italiji)

Mira je grad u pokrajini Venecija u regiji Veneto u Sjevernoj Italiji od 38.948 stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Mira (grad u Italiji) · Vidi više »

Mira (Turska)

nekropole u pozadini. Mira (starogrčki: Μύρα, latinski: Myra) je drevni grad u antičkoj Likiji.

Novi!!: Latinski jezik i Mira (Turska) · Vidi više »

Miraž

visine od oko 20 metara. Zrake svijetlosti, dok prolaze iz hladnog u topli i obrnuto, se savijaju, dok ih ljudsko oko vidi da dolaze pod ravnom linijom. '''Donji miraž''' je onaj kod kojeg se slika čini da se nalazi ispod objekta. Kod '''gornjeg miraža''' slika se čini kao da se nalaze iznad objetka. Prava '''fatamorgana''' se sastoji od gornjeg i donjeg miraža, kombinira refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. pustinji Mojave u proljeće. Putanja svjetlosnih zraka kod zrcaljenje prema dolje. Dijagram s desne strane pokazuje nadadijabatski gradijent temperature zraka uz površinu Zemlje. inverziju temperature zraka uz površinu Zemlje. Miraž (franc. mirage, od mirer miraž, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Latinski jezik i Miraž · Vidi više »

Mirakul

Mirakul ili mirakl (lat. miraculum.

Novi!!: Latinski jezik i Mirakul · Vidi više »

Miranda

Miranda (lat. za "obožavati, cijeniti"; u prenesenom značenju i "vidikovac, stražarnica") može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Miranda · Vidi više »

Miraz

Škrinja s dotom, otok Krk Miraz (turski miras, arapski mirat, latinski dos), također i regionalno dota (tal. dote), imovina koju žena unosi u brak kao svoj doprinos obitelji.

Novi!!: Latinski jezik i Miraz · Vidi više »

Mirenje

Mirenje ili medijacija (lat. mediare.

Novi!!: Latinski jezik i Mirenje · Vidi više »

Mirika

Mirika (lat. Myrica), rod grmova i drveća iz porodice Myricaceae ili voskovki.

Novi!!: Latinski jezik i Mirika · Vidi više »

Mirisava žlijezdača

Mirisava žlijezdača (lat. Adenophora liliifolia), vrsta zeljaste trajnice iz roda žlijezdača rasprostranjene po srednjoj Auropi u Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Mirisava žlijezdača · Vidi više »

Mirisava kalizija

Mirisava kalizija (lat. Callisia fragrans) je zeljasta biljka iz roda kalizija, porodica Commelinaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Mirisava kalizija · Vidi više »

Mirisavi dvolist

Mirisavi dvolist (dvolisni vimenjak, mirisavi vimenjak, bijeli vimenjak, lat. Platanthera bifolia), jedna od nekoliko vrsta dvolista koji rastu u Hrvatskoj, a raširena je po cijeloj Europi, Aziji i sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Mirisavi dvolist · Vidi više »

Mirisavi ruj

Mirisavi ruj (grozdasti ruj, rujevina grozdasta, kiseli ruj, jelenji rog, lat. Rhus coriaria) listopadni grm ili manje stablo iz porodice (rujevke) Anacardiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Mirisavi ruj · Vidi više »

Mirisavi stolisnik

Mirisavi stolisnik (nekrilasti jezičac, zelenkasti stolisnik, lat. Achillea odorata), vrsta trajnice iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Mirisavi stolisnik · Vidi više »

Mirisavka

Mirisavka (zlatno koljeno, lat. Anthoxanthum), biljni rod iz porodice trava (Poaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Mirisavka · Vidi više »

Mirisna čehulja

Mirisna čehulja (čehulja, mirišljava čehulja lat. Myrrhis odorata) je biljka iz porodice Umbelliferae, jedina u rodu čehulja (Myrrhis), udomaćena u srednjoj Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Mirisna čehulja · Vidi više »

Mirko Perényi

Mirko (Emerik) III.

Novi!!: Latinski jezik i Mirko Perényi · Vidi više »

Mirna

Rijeka Mirna (tal. Fiume Quieto, lat. Ningus Flumen) je rijeka u Hrvatskoj, najduža rijeka u županiji Istarskoj dužine 53 km.

Novi!!: Latinski jezik i Mirna · Vidi više »

Miroslav Brandt

Miroslav Brandt (Cerić kod Vinkovaca, 2. ožujka 1914. – Zagreb, 21. srpnja 2002.),, preuzeto 5.

Novi!!: Latinski jezik i Miroslav Brandt · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Miroslav Krleža · Vidi više »

Mirta

Mirta (Mrča, lat. Myrtus), manji rod iz porodice mirtovki kojemu se danas pripisuju dvije vrste, obična mirta (Myrtus communis) iz europskog dijela Mediterana i saharska mirta Myrtus nivelii iz sjevernog pustinjskog dijela Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Mirta · Vidi više »

Mirtolike

Mirtolike (lat. Myrtales), biljni red iz razreda dvosupnica kojemu pripada devet porodica, s preko 13.800 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Mirtolike · Vidi više »

Mirtovke

Mirtovke (lat. Myrtaceae), biljni rod iz reda mirtolike, kojem pripada 145 rodova s 5,970 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Mirtovke · Vidi više »

Misa

Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.

Novi!!: Latinski jezik i Misa · Vidi više »

Misa za narod

Misa za narod (lat.: Missa Pro Populo) je izraz koji se koristi u liturgijskim tekstovima i crkvenim zakonima.

Novi!!: Latinski jezik i Misa za narod · Vidi više »

Misal po zakonu rimskoga dvora

Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ''Misal po zakonu rimskoga dvora'' Misal po zakonu rimskoga dvora naziv je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska koji je dovršen 22. veljače 1483. godine, kada je prema zapisu u kolofonu njegovo tiskanje bilo završeno.

Novi!!: Latinski jezik i Misal po zakonu rimskoga dvora · Vidi više »

Misijska družba

Lazaristi, punim imenom Misijska družba sv.

Novi!!: Latinski jezik i Misijska družba · Vidi više »

Misionarstvo

Papui Novoj Gvineji Misionarstvo ili misijski rad (latinski: "missio".

Novi!!: Latinski jezik i Misionarstvo · Vidi više »

Mislim, dakle jesam

Meditationes de prima philosophia Mislim, dakle jesam (latinski Cogito ergo sum) je izreka francuskoga filozofa René Descartesa koju je objavio 1637. u djelu Rasprava o metodi.

Novi!!: Latinski jezik i Mislim, dakle jesam · Vidi više »

Misnica

Misnica Misnica (lat. casula: kućica) je spoljnje liturgijsko ruho koje nosi kler zapadne tradicije tokom slavljenja euharistije.

Novi!!: Latinski jezik i Misnica · Vidi više »

Misterij Elxa

Misterij Elxa (valencijski katalonski: Misteri d'Elx, španjolski: Misterio de Elche) je crkvena drama grada Elchea.

Novi!!: Latinski jezik i Misterij Elxa · Vidi više »

Mitarenje

Pingvin u vrijeme mitarenja Mitarenjem (lat. mutare: mijenjati, zamijeniti) se naziva odbacivanje starog i rast novog perja kod ptica.

Novi!!: Latinski jezik i Mitarenje · Vidi više »

Mitra (kapa)

Mitra simplex Mitra (lat. mitra, grč. μίτρα, mitra "povezač, ubradač s trakovima niz obraze") je visoko pokrivalo za glavu, kapa, pričvršćena ukriž na vrhu, a obris joj je potpuno šiljata luka.

Novi!!: Latinski jezik i Mitra (kapa) · Vidi više »

Mješinka

Mješinka (lat. Utricularia), rod vodenih listopadnih ili vazdazelenih trajnica iz porodice Tusticovke (Lentibulariaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Mješinka · Vidi više »

Mjedena vrata (Split)

Mjedena vrata (lat. Porta aenea), poznata i kao Brončana vrata ili Vrata Grota, južna vrata Dioklecijanove palače u gradu Splitu, koja su vodila s morske strane, kroz podrumske prostorije u carsku palaču.

Novi!!: Latinski jezik i Mjedena vrata (Split) · Vidi više »

Mjehurasta suručica

Mjehurasta suručica (lat. Physocarpus), rod listopadnih grmova iz porodice ružovki (Rosaceae) rasprostranjen prvenstveno po Sjevernoj Americi, te jedna vrsta (P. amurensis) u Aziji (Sjeverna Koreja, Kina, Rusija).

Novi!!: Latinski jezik i Mjehurasta suručica · Vidi više »

Mjehurica

Mjehurica (pogančeva trava; lat. Physalis nom. cons.), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice pomoćnica, raširen po Sjevernoj i Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Mjehurica · Vidi više »

Mjenjač brzine

prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Ako je prijenosni omjer veći od 1, brzina vrtnje (broj okretaja) stroja smanjuje se, a zakretni moment, odnosno sila, povećava, a mehanički je uređaj kojim se to postiže reduktor. opruge sustavom zupčanika ubrzava do brzine vrtnje sekundne kazaljke. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.

Novi!!: Latinski jezik i Mjenjač brzine · Vidi više »

Mjesečarenje

Slika Johna Everetta Millaisa - Mjesečar Mjesečarenje ili somnambulizam (od latinskih riječi- -- san, i- -- hodati, šetati) je hodanje u snu.

Novi!!: Latinski jezik i Mjesečarenje · Vidi više »

Mjesečeva mora

Glavna Mjesečeva mora i Mjesečevi krateri na bližoj strani Mjeseca. Mjesečeva mora su ogromne tamne ravnice na Mjesecu koje su ranim astronomima izgledale kao vodene mase, pa su ih nazivali "morima".

Novi!!: Latinski jezik i Mjesečeva mora · Vidi više »

Mjesečevi krateri

Glavna Mjesečeva mora i Mjesečevi krateri na bližoj strani Mjeseca. Topografija Mjeseca. Krateri Aristarh (lijevo) i Herod (desno) More kiša s kraterom Kopernik (na samom vrhu slike) Mjesečevi krateri su reljefne značajke Mjeseca, uz Mjesečeva mora i visoravni, sa zamjetljivim posljedicama tektonskih procesa i vulkanizma.

Novi!!: Latinski jezik i Mjesečevi krateri · Vidi više »

Mjesečevo sjeme

Mjesečevo sjeme (lat. Menispermum), maleni biljni rod grmastih penjačica iz porodice Menispermaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Mjesečevo sjeme · Vidi više »

Mjesečinac

Mjesečinac (botrihijum; lat. Botrychium), biljni rod iz porodice Ophioglossaceae smješten u potporodicu Botrychioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Mjesečinac · Vidi više »

Mjesečnica (biljni rod)

Mjesečnica (srebrenka, lat. Lunaria) je biljni rod iz porodice kupusovki ili krstašica raširen po Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Mjesečnica (biljni rod) · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Latinski jezik i Mjesec · Vidi više »

Mlađi

Mlađi ili junior (lat.: mlađi) može biti.

Novi!!: Latinski jezik i Mlađi · Vidi više »

Mlada misa

Biskupovo polaganje ruku na mladomisnika (ređenje). Mlada misa ili primicije (lat. primitiae - prvomisa), je euharistijsko slavlje kojim mladomisnik, tek zaređeni svećenik, potvrđuje sakrament svećeničkoga reda.

Novi!!: Latinski jezik i Mlada misa · Vidi više »

Mladen III. Šubić Bribirski

Mladen III. je vladao iz tvrdog Klisa Mladen III.

Novi!!: Latinski jezik i Mladen III. Šubić Bribirski · Vidi više »

Mladica

Mladica, losos dunavski, pastrva glavašica, sulec, gonjavac, štulac, šumanj, huj ili mlačak (latinski: Hucho hucho) vrsta je slatkovodne ribe iz porodice Salmonidae.

Novi!!: Latinski jezik i Mladica · Vidi više »

Mladifest

Mladifest (također i Međunarodni festival mladih Međugorje, eng. Medjugorje International Youth Festival), međunarodni je višednevni godišnji susret katoličke mladeži u Međugorju.

Novi!!: Latinski jezik i Mladifest · Vidi više »

Mlatovke

Mlatovke (lat. Sphyrnidae), porodica morskih pasa iz reda kučkova (Carcharhiniformes).

Novi!!: Latinski jezik i Mlatovke · Vidi više »

Mlaznica

Raketna mlaznica. Vodena mlaznica. temperaturu ''t'' i tlak ''p''. raketu na tekuće gorivo. Presjek kroz raketni motor RD-107. F1 bolidu Toyota TF109. Mlaznica je mehanički uređaj dizajniran za kontrolu karakteristika strujanja fluida dok izlazi (ili ulazi) iz zatvorene komore kroz cijev ili otvor.

Novi!!: Latinski jezik i Mlaznica · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Latinski jezik i Mletačka Republika · Vidi više »

Mliječ

Mliječ (lat. Cicerbita), rod glavočika jezičnjaća iz podtribusa Lactucinae, dio tribusa Cichorieae.

Novi!!: Latinski jezik i Mliječ · Vidi više »

Mliječni put

Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.

Novi!!: Latinski jezik i Mliječni put · Vidi više »

Mliječnjak

Mliječnjak (lat. Hedypnois), rod jednogodišnjeg bilja iz porodice glavočika (tribus Cichorieae).

Novi!!: Latinski jezik i Mliječnjak · Vidi više »

Mliječnobijela mužica

Mliječnobijela mužica (mliječnobijela mužika, mliječnobijeli oklep; lat. Androsace lactea), zeljasta biljka iz porodice Primulaceae rasprostranjena po Europi, uključujući i Hrvatsku To je trajnica koja naraste od 10 do 15.

Novi!!: Latinski jezik i Mliječnobijela mužica · Vidi više »

Mlijeko

Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.

Novi!!: Latinski jezik i Mlijeko · Vidi više »

Mlin

Majerovo vrilo. Gacke. Moderno kompjutorizirano mlinsko postrojenje za mljevenje žitarica. Koritasti mlin ili holender. Starinjski koritasti mlin ili holender. Moderni koritasti mlin ili holender. Mlin (iz latinskog molina ili molere: mljeti) je stroj za usitnjivanje čvrstoga materijala; također pogon ili poduzeće za mljevenje i proizvodnju brašna i drugih proizvoda od žitarica.

Novi!!: Latinski jezik i Mlin · Vidi više »

Mlječikovke

Mlječikovke (lat. Euphorbiaceae nom. cons.), velika biljna porodica dvosupnica sa 6.547 priznatih vrsta unutar 228 rodova.

Novi!!: Latinski jezik i Mlječikovke · Vidi više »

Mljet

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.

Novi!!: Latinski jezik i Mljet · Vidi više »

Mljet (općina)

Mljet je općina u Hrvatskoj, koja teritorijalno pokriva područje čitavog otoka Mljeta.

Novi!!: Latinski jezik i Mljet (općina) · Vidi više »

Mnogocvjetna dafina

Mnogocvjetna dafina (goumi, lat. Elaeagnus multiflora) grmolika je biljka iz roda Elaeagnus, porodice Elaeagnacea, koja raste u Kini, Japanu te u Sibiru.

Novi!!: Latinski jezik i Mnogocvjetna dafina · Vidi više »

Mnogocvjetni Salamunov pečat

Mnogocvjetni Salamunov pečat (zmijino mliko, mnogocvjetna pokosnica, zaliz, mnogocvjetna stojka; lat. Polygonatum multiflorum), ljekovita trajnica iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Mnogocvjetni Salamunov pečat · Vidi više »

Močvarice

Močvarice (šljukarice; lat. Charadriiformes) su red iz razreda ptica.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarice · Vidi više »

Močvarka

Močvarka (lat. Littorella), rod vodenih trajnica iz porodice trpučevki, dio tribusa Plantagineae.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarka · Vidi više »

Močvarna anđelika

Močvarna anđelika (močvarni kravujac, lat. Ostericum palustre, sin. Angelica palustris), dvogodišnja biljka ili trajnica iz porodice štitarki, raširena od Njemačke do zapadnog Sibira i Kavkaza.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarna anđelika · Vidi više »

Močvarna antilopa

Močvarna antilopa (lat. Kobus ellipsiprymnus) - velika antilopa, koja nastanjuje staništa u subsaharskoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarna antilopa · Vidi više »

Močvarna borovnica

Močvarna borovnica (cretna borovnica, crnozrna borovnica, crna borovnica, mlajevka, lat. Vaccinium uliginosum) je biljka iz porodice Vaccinium.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarna borovnica · Vidi više »

Močvarna brusnica

Močvarna brusnica (mahovnica, cretna borovnica, lat. Vaccinium oxycoccos) zimzeleni vodeni žbunić puzave stabljike iz roda borovnice.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarna brusnica · Vidi više »

Močvarna draga

Močvarna draga (lat. Limnocharis), maleni rod vodenih trajnica iz porodice žabočunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarna draga · Vidi više »

Močvarna kaljužnica

Caltha palustris var. alba Kaljužnica žutih cvjetova u močvarnom vrtu Coughton Court u Engleskoj U svom prirodnom staništu; Heidelberg (Baden-Württemberg), Njemačka. Močvarna kaljužnica (Lat. Caltha palustris), močvarna proljetna biljka, zeljasta trajnica iz umjerene i hladne Europe, Azije (Himalaja, Sibir) i Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarna kaljužnica · Vidi više »

Močvarna kruščika

Močvarna kruščika (lat. Epipactis palustris) je cvijet iz porodice orhideja, a često raste uz na vlažnim travnjacima, poljima, uz potoke i izvore.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarna kruščika · Vidi više »

Močvarni čistac

minijatura Močvarni čistac (čistac blatni, oslišćenjak, kratkopetiljni čistac, gustocvjetni čistac, lat. Stachys palustris), biljka je iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarni čistac · Vidi više »

Močvarni petoprst

Močvarni petoprst (krvavo oko; lat. Comarum palustre; sin. Potentilla palustris), helofit, puzava trajnica iz porodice ružovki (Rosaceae) raširena po Euroazji i Sjevernoj Americič također i u Hrvatskoj' Vrsta je nekada bila uključivana u rod Potentilla ili petoprst, pa joj otud i hrvatski naziv Močvarni petoprst; kod Josipa Karavle krvvo oko.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarni petoprst · Vidi više »

Močvarni stolisnik

Močvarni stolisnik (kihavica, kijavica, lat. Achillea ptarmica), vrsta glavočike, korisna trajnica rasprostranjena po cijeloj Europi, a uvezena i u Sjevernu Ameriku.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarni stolisnik · Vidi više »

Močvarni taksodij

Močvarni taksodij (močvarni čempres, lat. Taxodium distichum), vrsta drveta iz porodice čempresovki raširenog po sjevernoameričkom jugu i jugoistoku.

Novi!!: Latinski jezik i Močvarni taksodij · Vidi više »

Moškovičevke

Moškovičevke (lat. Viburnaceae, sin. Adoxaceae), biljna porodica manjeg drveća i grmova kojoj pripada zasada 218 priznatih vrsta i pet hibrida unutar dvije potporodice sa pet rodova, značajni su: Moškovica ili Adoxa, bazga (Sambucus), i udikovina (Viburnum).

Novi!!: Latinski jezik i Moškovičevke · Vidi više »

Moškovica

Moškovica (lat. Adoxa), biljni rod trajnica iz porodice moškovičevki kojoj pripadaju svega jedna vrsta, to je obična moškovica (A. moschatellina) koju je opisao Linnaeus.

Novi!!: Latinski jezik i Moškovica · Vidi više »

Mošnja

Mošnje Mošnja (lat. scrotum) je izbočina kože i mišića koja sadrži sjemenike, prisutna kod muških jedinki nekih vrsta sisavaca.

Novi!!: Latinski jezik i Mošnja · Vidi više »

Mošusna ruža

Mošusna ruža (lat. Rosa moschata), vazdazeleni grm, mirisna penjačica iz porodice ružovki, autohtona u (prema Kew-u Afganistanu i Iranu), odnosno u Mjanmaru, Nepalu i Indiji.

Novi!!: Latinski jezik i Mošusna ruža · Vidi više »

Mošusni sljez

Mošusni sljez (sliez češljastolistni, lat. Malva moschata) zeljasta trajnica iz porodice sljezovki raširena po Europi, uključujući i Hrvatsku, a u Sjevernoj Americi je udomaćena.

Novi!!: Latinski jezik i Mošusni sljez · Vidi više »

Moždane ovojnice

desno Moždane ovojnice, mozgovnice (lat. meninges, jednina meninx) su sustav ovojnica koji omata središnji živčani sustav, a primarna uloga mu je zaštita središnjeg živčanog sustava.

Novi!!: Latinski jezik i Moždane ovojnice · Vidi više »

Moda

Marija Antoaneta bila je pobornica mode. Moda (od lat. modus - način) je naziv za nove i prolazno prihvaćene oblike života.

Novi!!: Latinski jezik i Moda · Vidi više »

Model

Model (njem. Modell, franc. modèle od tal. modello što dolazi od pučki lat. modellus za klasični lat. modulus: mjera; uzorak) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Model · Vidi više »

Modena

Modena je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Modene u regiji Emilia-Romagna, sjeverna Italija, s 183.069 stanovnika (2009.). Modena je smještena između rijeka Secchia i Panaro.

Novi!!: Latinski jezik i Modena · Vidi više »

Modica

Modica (sicilijanski: Muòrica, grčki: Μότουκα, latinski: Mutyca ili Motyca) je grad u Italiji, na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene općine u pokrajini Ragusa.

Novi!!: Latinski jezik i Modica · Vidi više »

Modifikacija

Modifikacija (kasnolat. modificatio: ustroj; odmjeravanje) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Modifikacija · Vidi više »

Modra kozokrvina

Modra kozokrvina (haskap, sibirska borovnica, plava kozja krv, modra kozja krv, lat. Lonicera caerulea), biljka je iz porodice Caprifoliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Modra kozokrvina · Vidi više »

Modri jedić

Modri jedić (lat. Aconitum napellus), smrtonosno otrovna biljka iz porodice žabnjakovki, jedna je od 340–tak vrsta u rodu jedića, s 13 podvrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Modri jedić · Vidi više »

Modri volujak

Modri volujak (lat. Anchusa azurea, sin. Anchusa italica), dvogodišnja biljka ili trajnica iz iz Europe (uključujući Hrvatsku), sjeverne Afrike i dijelova Azije: Kazahstan, Pakistan, Kirgistan, Uzbekistan.

Novi!!: Latinski jezik i Modri volujak · Vidi više »

Modro lasinje

Modro lasinje (lat. Moltkia petraea), listopadna trajnica sa statusom endemske vrste u Hrvatskoj, gdje je strogo zaštićena.

Novi!!: Latinski jezik i Modro lasinje · Vidi više »

Modrokos

Modrokos (lat. Monticola solitarius) je vrsta ptice koja pripada rodu Monticola (stjenjarke), porodica muharice.

Novi!!: Latinski jezik i Modrokos · Vidi više »

Modrozeleni duhan

Modrozeleni duhan (lat. Nicotiana glauca) je vrsta biljke duhana.

Novi!!: Latinski jezik i Modrozeleni duhan · Vidi više »

Modul

Modul (lat. modulus: mjera, jedinica mjere) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Modul · Vidi više »

Modulacija

Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. frekvencijsku modulaciju ili FM. Stariji model radioprijamnika iz 1940. Dipolna antena. Modulacija (lat. modulatio, od modulari: mjeriti), u tehnici, je postupak kojim se neko svojstvo jedne fizičke veličine mijenja u skladu s promjenama druge veličine.

Novi!!: Latinski jezik i Modulacija · Vidi više »

Moebiusov sindrom

Moebiusov sindrom (Möbiusov sindrom) je izuzetno rijedak prirođen neurološki poremećaj kojeg karakterizira kljenut ličnog živca (lat. nervus facialis) i nemogućnost lateralnog (lijevo-desno) pomicanja oka.

Novi!!: Latinski jezik i Moebiusov sindrom · Vidi više »

Mogadiška biskupija

Mogadiška biskupija (lat. Dioecesis Mogadiscensis) upravna je jedinica Katoličke Crkve u Somaliji sa sjedištem u glavnom gradu Mogadišuu.

Novi!!: Latinski jezik i Mogadiška biskupija · Vidi više »

Mogorovići

Grb Mogorovića Mogorovići (lat. Murithorum, Mogorouici, Mogorouich, Mogorouig, Mogorouikius ili nobiles Mogorovichii), jedno od dvanaest starih hrvatskih plemena koja su tradicionalno spominju u Pacta conventi početkom 12. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Mogorovići · Vidi više »

Mogranj

Mogranj (nar, granat, šipak, lat. Punica), maleni biljni rod s dvije vrste listopadnog grmlja i drveća iz porodice vrbičevki, najvažniji predstavnik je obični mogranj (Punica granatum), koje potječe iz jugozapadne Azije, odakle proširio po Sredozemlju, a zatim i po cijelome svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Mogranj · Vidi više »

Mohorovičić (krater)

Mohorovičić je Mjesečev udarni krater koji se nalazi s nama nevidljive strane Mjeseca.

Novi!!: Latinski jezik i Mohorovičić (krater) · Vidi više »

Mokraćna cijev

right Mokraćna cijev (lat. urethra) je cjevasti organ koji povezuje mokraćni mjehur s okolinom i omogućuje izlučivanje mokraće u okolinu.

Novi!!: Latinski jezik i Mokraćna cijev · Vidi više »

Mokraćni mjehur

Mokraćni mjehur Prijelazni epitel mokraćnog mjehura Mokraćni mjehur (lat. vesica urinaria) šupalj je mišićni organ koji pripada mokraćnom sustavu, a služi kao spremnik za mokraću (urin) koja se izlučuje iz bubrega.

Novi!!: Latinski jezik i Mokraćni mjehur · Vidi više »

Mokraćni sustav

Skica mokraćnog sustava: 1. mokraćni sustav 2. bubreg 3. bubrežna zdjelica 4. mokraćovod 5. mokraćni mjehur 6.mokraćna cijev 7. nadbubrežna žlijezda 8. bubrežna arterija i vena 9. donja šuplja vena 10. trbušna aorta 11. zajednička bočna arterija i vena 12. jetra 13. debelo crijevo 14. zdjelica. Mokraćni ili urinarni sustav (lat. organa urinaria) čine: bubrezi (lat. ren), mokraćovodi (lat. ureter), mokraćni mjehur (lat. vesica urinaria) i mokraćna cijev (lat. urethra).

Novi!!: Latinski jezik i Mokraćni sustav · Vidi više »

Mokraćovod

Mokraćni sustav Mokraćovod (lat. ureter) je parni mišićni cjevasti organ (vod), dug 27 - 30 cm i 0,3 cm širok, koji odvodi mokraću iz bubrega do mokraćnog mjehura i dio je mokraćnog sustava.

Novi!!: Latinski jezik i Mokraćovod · Vidi više »

Mol (glazba)

Mol (od lat. mollis, molle.

Novi!!: Latinski jezik i Mol (glazba) · Vidi više »

Moldavci

Moldavci (u vlastitom jeziku Moldoveni), romanski narod srodan Rumunjima, naseljen je u Republici Moldaviji (2 719 000) i drugim susjednm zemljama, u Ukrajini (294 000) i Rusiji (169 000).

Novi!!: Latinski jezik i Moldavci · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: Latinski jezik i Molekula · Vidi više »

Moli

Moli (lat.: Poecilia sphenops, eng.: Molly) je riba bočatnih voda iz roda Poecilia, porodice živorotki.

Novi!!: Latinski jezik i Moli · Vidi više »

Moljci trava

Moljci trava (lat. Crambidae), porodica leptira, dio natporodice Pyraloidea.

Novi!!: Latinski jezik i Moljci trava · Vidi više »

Mollicutes

Mollicutes (latinski: mollis.

Novi!!: Latinski jezik i Mollicutes · Vidi više »

Monah

Monah (lat. monachus.

Novi!!: Latinski jezik i Monah · Vidi više »

Monako

Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Monako · Vidi više »

Monarh

Monarh (latinski: monarcha) dolazi od grčke riječi „μονάρχης”, „monárkhēs” (od „μόνος” „monos”, "jedan, jednina", i „ἄρχω” „árkhō”, "vladati" - „ἄρχων” „arkhon”, "vođa, vladar, šef") koji se odnosi na barem nominalno apsolutnog vladara, koji je doživotno ili do abdikacije, poglavar suverene države.

Novi!!: Latinski jezik i Monarh · Vidi više »

Mongolski galeb

Mongolski galeb ili srednjoazijski galeb (lat.: Ichthyaetus relictus) je galeb srednje veličine.

Novi!!: Latinski jezik i Mongolski galeb · Vidi više »

Monokorionski blizanci

Različiti tipovi korioniciteta i amniociteta kod jednojajčanih blizanaca. Monokorionski blizanci (lat. gemini monozygotici), jednojajčani blizanci koji dijele istu posteljicu.

Novi!!: Latinski jezik i Monokorionski blizanci · Vidi više »

Monokultura

Monokulura uljane repice Monokultura (iz starogrčkog. mono - sam, jedini, i lat.: cultura- poljoprivreda) je oblik poljoprivrednog ili šumarskog korištenja zemljišta.

Novi!!: Latinski jezik i Monokultura · Vidi više »

Monte Šerpo

Monte Šerpo (Monte Serpo) je jedan od izvornih sedam pulskih brežuljaka.

Novi!!: Latinski jezik i Monte Šerpo · Vidi više »

Montevidejska nadbiskupija

Montevidejska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Montisvidei) je nadbiskupija i metropolija Katoličke Crkve u Urugvaju sa sjedištem u Montevideu.

Novi!!: Latinski jezik i Montevidejska nadbiskupija · Vidi više »

Montpellier

Montpellier (okcitanski: Montpelhièr) je grad na jugu Francuske.

Novi!!: Latinski jezik i Montpellier · Vidi više »

Montréal

Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.

Novi!!: Latinski jezik i Montréal · Vidi više »

Mopane

Mopane (lat. Colophospermum mopane) je stablo, koje raste u vrućim, suhim, nizinskim područjima, od 200 do 1,150 metara nadmorske visine, u sjevernim dijelovima južne Afrike: u Južnoafričkoj Republici, Zimbabveu, Mozambiku, Bocvani, Zambiji, Namibiji, Angoli i Malaviju.

Novi!!: Latinski jezik i Mopane · Vidi više »

Morač

Morač (lat. Ammi) biljni rod iz porodice štitarki smješten u tribus Apieae, dio potporodice Apioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Morač · Vidi više »

Moračina

Moračina (mrkojelina, petrusimul divji; lat. Orlaya), biljni rod trajnica iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Moračina · Vidi više »

Moralna teologija

Moralna teologija ili teološka etika je znanstvena disciplina koja proučava djelovanje čovjeka u svjetlu njegove metafizičke datosti i božanske objave.

Novi!!: Latinski jezik i Moralna teologija · Vidi više »

Moravka

Moravka (brđanka, veprina, lat. Arnica), rod trajnica iz porodice Asteraceae raširen po Europi i Sjevernoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Moravka · Vidi više »

Morževi

Morž (lat. Odobenus rosmarus) je jedina danas živuća vrsta iz porodice morževa (Odobenidae), morskih sisavaca iz reda zvijeri.

Novi!!: Latinski jezik i Morževi · Vidi više »

Morejska Despotovina

Morejska Despotovina Morejska Despotovina, autonomna bizantska država smještena na Peloponezu (lat. Moreja), koju je osnovao sredinom 14. stoljeća bizantski car Ivan VI. Kantakuzen (1341. – 1354.) i darovao kao feud svome sinu Manuelu.

Novi!!: Latinski jezik i Morejska Despotovina · Vidi više »

Morfin

Morfin Morfin, morfij ili morfijum je alkaloid izoliran iz opijuma, osušenog soka iscijeđenog iz nezrelih čahura vrtnog maka (lat. Papaver somniferum).

Novi!!: Latinski jezik i Morfin · Vidi više »

Morguša

Morguša (lat. Cakile), biljni rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice krstašica, rasprostranjen po Europi i sjevernoj Africi, od Sredozemlja na istok do Irana, Arapskog poluotoka i Kavkaza.

Novi!!: Latinski jezik i Morguša · Vidi više »

Morina

Morina (Pršljenasti cvijet; lat. Morina), biljni rod u porodici Caprifoliaceae, nekad uključivan u porodicu Dipsacaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Morina · Vidi više »

Moringa

Moringa (lat. Moringa), biljni rod iz reda kupusolike, smješten u vlastitu porodicu Moringaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Moringa · Vidi više »

Morlaci

Morlaci Morlaci (Mavrovlasi, Morovlasi ili Crni Vlasi; na grčkom: Μαυροβλάχοι, što znači "Crni Vlasi"; iz latinskih dokumenata: Nigri Latini) vlaška nomadska etnička skupina u jadranskom zaleđu nastala stapanjem rimskih kolonista i autohtonih balkanskih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Latinski jezik i Morlaci · Vidi više »

Mornarički park u Puli

Mornarički park u Puli Mornarički park u Puli Lokacija Mornaričkoga parka na karti Hrvatske Tipgradski park LokacijaSveti Polikarp u Puli, Hrvatska Koordinate Površina1,2 ha Osnovan1863. OdržavateljHerculanea Otvorentijekom cijele godine Statusspomenik parkovne arhitekture Mornarički park u Puli najstariji je gradski park u Puli podignut 1863. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Mornarički park u Puli · Vidi više »

Morovići

Morovići ili Morovićki (lat. de Maroth; mađ. Maróthy, Maróti), ugarska plemićka obitelj iz velikaškog roda Gut-Keleda, koji svoje porijeklo vuku od njemačkih vitezova, koji su u razvijenom srednjem vijeku stigli u Ugarsko kraljevstvo.

Novi!!: Latinski jezik i Morovići · Vidi više »

Mors

Tanatos (Mors) s krilima, kip iz hrama u Efezu U rimskoj mitologiji Mors (poznat i kao Letum) božanska je personifikacija smrti.

Novi!!: Latinski jezik i Mors · Vidi više »

Mors Principium Est

Mors Principium Est finski je melodični death metal sastav iz Porija.

Novi!!: Latinski jezik i Mors Principium Est · Vidi više »

Morska resa

Morska resa (resa; lat. Cymodocea), rod vodenog bilja (morskih trava) iz porodice Cymodoceaceae, dio reda žabočunolike.

Novi!!: Latinski jezik i Morska resa · Vidi više »

Morska svilina

Morska svilina (perje, lat. Zostera marina), jedna od desetak biljnih vodenih vrsta iz roda svilina (Zostera).

Novi!!: Latinski jezik i Morska svilina · Vidi više »

Morske mačke dobrohotke

Morske mačke dobrohotke (lat. Proscylliidae), porodica malenih dubokovodnih morskih pasa iz reda kučkova (Carcharhiniformes) kojoj pripada 3 roda sa 7 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Morske mačke dobrohotke · Vidi više »

Morski anđeo

Morski Anđeo (lat. Pneumodermopsis paucidens) mekušac iz porodice Pneumodermatidae, dio natporodice Clionoidea.

Novi!!: Latinski jezik i Morski anđeo · Vidi više »

Morski štakori

Chimaera cubana Morski štakori (himere, lat. Chimaeridae) su porodica riba iz jedinog postojećeg reda podrazreda cjeloglavki (Holocephali).

Novi!!: Latinski jezik i Morski štakori · Vidi više »

Morski golubovi

Morski golubovi (lat. Myliobatidae), porodica riba hrskavičnjača iz reda golubovki.

Novi!!: Latinski jezik i Morski golubovi · Vidi više »

Morski pas mlat

Morski pas mlat (mlat, jaram, lat. Sphyrna zygaena) morski pas je iz porodice čekićarki ili mlatovki (Sphyrnidae).

Novi!!: Latinski jezik i Morski pas mlat · Vidi više »

Morski pas prasac

Morski pas prasac (prasac, lat. Oxynotus centrina), vrsta morskoga psa iz porodice Oxynotidae.

Novi!!: Latinski jezik i Morski pas prasac · Vidi više »

Morski psi mrkalji

Morski psi mrkalji (lat. Dalatiidae) porodica morskih pasa kojoj pripadaju sedam rodova s ukupno 9 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Morski psi mrkalji · Vidi više »

Morski psi pilani

Morski psi pilani (pilani, lat. Pristiophoriformes), red morskih pasa u nadredu Selachimorpha u koji je smještena samo jedna porodica, Pristiophoridae, s dva roda i osam vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Morski psi pilani · Vidi više »

Morski psi prasci

Morski psi prasci (lat. Oxynotidae) porodica manjih morskih pasa iz dubina ne manjih od 40 pa do preko 1 000 metara, obično na ili pri dnu.

Novi!!: Latinski jezik i Morski psi prasci · Vidi više »

Morski psi rogonje

Morski psi rogonje (lat. Heterodontus), rod morskih pasa (Selachii) u nadredu Galeomorphi koji čini samostalnu porodicu i red s nekoliko vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Morski psi rogonje · Vidi više »

Morski psi spavači

Morski psi spavači (lat. Somniosidae) porodica manjih morskih pasa raširenih po svim oceanima od Arktika do Antarktika.

Novi!!: Latinski jezik i Morski psi spavači · Vidi više »

Morski zekani

Morski zekani (lat. Aplysia) su rod iz porodice Aplysiidae, golih morskih puževa iz reda Opisthobranchia s dva para ticala, mrke boje.

Novi!!: Latinski jezik i Morski zekani · Vidi više »

Morskovodnice

Morskovodnice (lat. Chelonioidea) ili, kako ih još često nazivaju "morske kornjače", su porodica iz reda kornjača (Chelonia) kojih ima oko 200 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Morskovodnice · Vidi više »

Moruzgve

Moruzgve, ponekad kod nas i morske anemone (lat. Actinaria) su često sesilni, solitarni žarnjaci iz razreda koralja koji imaju oblik polipa šestozračne simetrije (lat. Hexacorallia), cilindrično tijelo i 6 odnosno umnožak broja 6 (crvena moruzgva ima 196) vrlo pokretljivih lovki oko usnog otvora.

Novi!!: Latinski jezik i Moruzgve · Vidi više »

Moslavačka gora

Vrtlinske. Moslavačka gora (latinski: Mons Claudius) je gora u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Moslavačka gora · Vidi više »

Mosor

Zvjezdanog sela Mosor Mosor je planina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Mosor · Vidi više »

Mosorska gušterica

Mosorska gušterica (latinski: Dinarolacerta mosorensis) vrsta je guštera iz porodice Lacertidae.

Novi!!: Latinski jezik i Mosorska gušterica · Vidi više »

Most na Adi

Most na Adi jedan je od mostova u glavnom gradu Republike Srbije Beogradu.

Novi!!: Latinski jezik i Most na Adi · Vidi više »

Mostarsko-duvanjska biskupija

Mostarsko-duvanjska biskupija (lat. Dioecesis Mandentriensis-Dumnensis) je crkvena dijeceza u Bosni i Hercegovini u sastavu Vrhbosanske metropolije.

Novi!!: Latinski jezik i Mostarsko-duvanjska biskupija · Vidi više »

Motar

Motar (obalni petrovac, šćulac, obalac, petrovac, primorski petrovac, primorski obalac, matar, lat. Crithmum maritimum L.) je polugrmovita biljka iz reda (Apiales), porodice štitarki (Apiaceae) i roda (Crithmum).

Novi!!: Latinski jezik i Motar · Vidi više »

Motet

Motet (francuski: motet, od mot: riječ) je u glazbi važan oblik svjetovne ili crkvene višeglasne glazbe u razdoblju od 13. do 18. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Motet · Vidi više »

Motuproprij

Motuproprij (latinski: "motu proprio", hrvatski "vlastita inicijativa") je dokument koji donosi papa (ili monarh) na vlastitu inicijativu, a osobno ga je potpisao.

Novi!!: Latinski jezik i Motuproprij · Vidi više »

Mozarapski jezici

Mozarapski jezici, ogranak pirenejsko-mozarapskih jezika koji obuhvaća jedini i istoimenoi mozarapski jezik koji se govorio u muslimanskoj Španjolskoj, odnosno onih dijelova koji su bili pod arapskom okupacijom, i ponekad je nazivan arhaičnim dijalektom Španjolskog.

Novi!!: Latinski jezik i Mozarapski jezici · Vidi više »

Mozgovni živci

Mozgovni živci na bazi mozga Mozgovni živci, (lat. nervi cranialis) još se nazivaju i moždani živci, su živci koji polaze izravno iz mozga, za razliku od moždinskih živaca (lat. nervi spinales) koji polaze iz kralježnične moždine.

Novi!!: Latinski jezik i Mozgovni živci · Vidi više »

Mramor

Mramor Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora Mramor (latinski marmor Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za brački mramor je i "sivac".

Novi!!: Latinski jezik i Mramor · Vidi više »

Mramorna mačka

Mramorna mačka (lat. Pardofelis marmorata) je mala mačka o kojoj se relativno malo zna.

Novi!!: Latinski jezik i Mramorna mačka · Vidi više »

Mravi

Mravi (lat. Formicidae) su porodica kukaca koja živi u velikim zadružnim zajednicama.

Novi!!: Latinski jezik i Mravi · Vidi više »

Mravinac

Mravinac (mažuran, origan, lat. Origanum), biljni rod od pedesetak vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja, trajnica i polugrmova iz porodice usnača (Lamiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Mravinac · Vidi više »

Mravlji gomolj

Mravlji gomolj (mirmekodija, lat. Myrmecodia), biljni rod iz porodice broćevki smješten u tribus Psychotrieae, dio tribusa Rubioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Mravlji gomolj · Vidi više »

Mravojedi

Mravojedi (lat. Myrmecophagidae) porodica viših sisavaca iz reda krezubica.

Novi!!: Latinski jezik i Mravojedi · Vidi više »

Mrazovac

Mrazovac (vražji korijen, balučka divja, luk gladi, kaćun, lat. Colchicum), biljni rod od stotinjak vrsta ljekovitih, ali i otrovnih jednosupnica s podzemnim gomoljem i otrovnim sjemenkama koje sadrže kolhicin.

Novi!!: Latinski jezik i Mrazovac · Vidi više »

Mrazovčevke

Mrazovčevke (lat. Colchicaceae), biljna porodica u redu ljiljanolike, koja je dobila ime po otrovnom biljnom rodu mrazovac (Colchicum).

Novi!!: Latinski jezik i Mrazovčevke · Vidi više »

Mreža (zviježđe)

Mreža (lat. Reticulum) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Mreža (zviježđe) · Vidi više »

Mrežnica (rijeka)

Belavići rijeka Mrežnica je bila premoštena najduljim drvenim mostom u Hrvatskoj, dugim čak 208 metara koji je zamijenjen betonskim slične vizure u jesen 2012. radi uklapanja u okoliš. Belavići. Belavići. Mlin na Mrežnici u blizini naselja Mrežnički Brig. Mlin na Mrežnici. porječja. Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa je izgrađena još 1884. Mikro hidroelektrana Mataković, na rijeci Mrežnici. Mikro hidroelektrana Mataković ima kratak derivacijski kanal (oko 3 metra), te je i pad vode malen (oko 2 metra). Bujno zelenilo svjedoči da je Mrežnica dom mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta. Slapovi na Mrežnici Mrežnica je rijeka u Hrvatskoj, lijevi pritok rijeke Korane.

Novi!!: Latinski jezik i Mrežnica (rijeka) · Vidi više »

Mrežokrilaši

Mrežokrilaši (lat. Neuropterida) nadred holometabolnih kukaca kojima su oba para krila opnasta, podjednako velika i gusto isprepletena mnogobrojnim rebrima kao mrežom (po kojoj su nazvani).

Novi!!: Latinski jezik i Mrežokrilaši · Vidi više »

Mrežokrilci

Mrežokrilci (lat. Neuroptera), red letećih kukaca, poznat i kao mrežokrilci; pripada podrazredu Pterygota (Animalia).

Novi!!: Latinski jezik i Mrežokrilci · Vidi više »

Mrijesnjak

Mrijesnjak (vodenjača, lat. Potamogeton), kozmopolitski rod od nekih devedesetak vrsta vodenih listopadnih trajnica koji je dao svoje ime porodici mrjesnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Mrijesnjak · Vidi više »

Mrjesnjakovke

Mrjesnjakovke (mrestnjače, mrijesnjače; lat. Potamogetonaceae), biljna porodica u redu žabočunolike kojoj pripada 6 rodova vodeni trajnica, a ime je dobila po rodu mrijesnjak (Potamogeton).

Novi!!: Latinski jezik i Mrjesnjakovke · Vidi više »

Mrka sjenica

Mrka sjenica (lat. Poecile lugubris; sin.: Parus lugubris) je vrsta ptice koja pripada porodici sjenica (lat. Paridae), red vrapčarki.

Novi!!: Latinski jezik i Mrka sjenica · Vidi više »

Mrki gušter

Mrki ili ljuskavi gušter (latinski: Algyroides nigropunctatus) vrsta je guštera iz porodice Lacertidae.

Novi!!: Latinski jezik i Mrki gušter · Vidi više »

Mrkoglavac

Mrkoglavac (ružičasti kelj; lat. Nigritella), rod trajnica iz porodice kaćunovki (orhideja).

Novi!!: Latinski jezik i Mrkoglavac · Vidi više »

Mrtva kopriva

Mrtva kopriva (medić, mrtvica, mrtvača, kopriva divja; lat. Lamium nom. cons.), rod od oko 30 vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Mrtva kopriva · Vidi više »

Mrtva ruka

Mrtva ruka (lat. manus mortua, eng. mortmain) je pojam u feudalnom pravu za neotuđivost, neprenosivost vlasništva nepokretnih dobara.

Novi!!: Latinski jezik i Mrtva ruka · Vidi više »

Mušica (zviježđe)

Mušica (lat. Musca) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Mušica (zviježđe) · Vidi više »

Mušice (oko)

Prikaz flotirajućih mutnina kao što se vide prilikom gledanja u vedro nebo Pacijentov crtež flotirajućih mutnina Flotirajuće mutnine staklastog tijela posljedica su pojave depozita različite veličine, oblika, konzistencije, indeksa loma svjetlosti i različite pokretljivosti, unutar normalno prozirnog staklastog tijela oka.

Novi!!: Latinski jezik i Mušice (oko) · Vidi više »

Muška paprat

Muška paprat (obična paprat, navala, šumska paprat, lat. Dryopteris filix-mas), biljna vrsta u rodu paprati raširena po velikim dijelovima Europe, Azije i Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Muška paprat · Vidi više »

Muškatni orah

Muškatni orah, Myristica fragrans Sjemenke, Myristica fragrans Muškatni orah (lat. Myristica), biljni rod s preko 170 vrsta listopadnog i vazdazelenog drveća iz porodice muškatovčevki (Myristicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Muškatni orah · Vidi više »

Muškatno orahovo drvo

Muškatno orahovo drvo (lat. Myristica fragrans) je vazdazeleno drvo iz porodice muškatovčevke (Myristicaceae) koje naraste do 20 metara u visinu, a ima muška i ženska stabla.

Novi!!: Latinski jezik i Muškatno orahovo drvo · Vidi više »

Muškatovčevke

Muškatovčevke (lat. Myristicaceae), biljna porodica u redu magnolijolike.

Novi!!: Latinski jezik i Muškatovčevke · Vidi više »

Muški spolni sustav

Organi muškog spolnog sustava Muški spolni sustav je sustav organa koji je smješten u zdjelici i izvan nje, a služi za razmnožavanje.

Novi!!: Latinski jezik i Muški spolni sustav · Vidi više »

Mušmulasti glog

Mušmulasti glog (Azorski glog, velška mušmula, mediteranska mušmula, lat. Crataegus azarolus), vrsta u rodu gloga, mediteransko korisno drvo iz porodice ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Mušmulasti glog · Vidi više »

Mužika

Mužika (mužica, oklep, mokračica, poplić, lat. Androsace), Rod jednogodišnjih biljaka i vazdazelenih trajnica iz porodice Primulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Mužika · Vidi više »

Mucanje

Mucanje ili disfemija (lat. Battarismus) označava neurološki poremećaj govora koji se manifestira ponavljanjem riječi, ili kad osoba ne može početi govoriti riječ, govori iskrivljenim slogovima ili produljivanjem govornih zvukova.

Novi!!: Latinski jezik i Mucanje · Vidi više »

Mucije Scevola

Mucije Scevola, kip u Louvreu Gaj Mucije Scevola (latinski: Gaius Mucius Scaevola) bio je mladi rimski plemić i mitska ličnost poznata po svojoj iznimnoj hrabrosti.

Novi!!: Latinski jezik i Mucije Scevola · Vidi više »

Mucizija

Mucizija (lat. Mutisia), rod glavočika iz potporodice Mutisioideae, dio tribusa Mutisieae.

Novi!!: Latinski jezik i Mucizija · Vidi više »

Muhalnica

Muhalnica Migracija žaba u Muhalnici. Muhalnica je zaštićeno područje u zapadnoj Bugarskoj, smješteno kilometar južno od grada Botevgrada i 63 km sjeveroistočno od glavnog grada Sofije.

Novi!!: Latinski jezik i Muhalnica · Vidi više »

Muhar

Muhar (muvar, mohar, bar, lat. Setaria) rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava kojemu pripada preko 100 vrsta, a najpoznatija među je njima tzv.

Novi!!: Latinski jezik i Muhar · Vidi više »

Muhara

Muhara, muhor, zmijska gljiva, bjesnjača ili omorka (lat. Amanita muscaria) otrovna je gljiva iz porodice Amanitaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Muhara · Vidi više »

Muhe gusjeničarke

Muhe gusjeničarke (tahine; lat. Tachinidae), porodica dvokrilaca koja parazitira na štetnicima, tako da se ubrajaju u vrlo korisne kukce važne u suzbijanju štetnika.

Novi!!: Latinski jezik i Muhe gusjeničarke · Vidi više »

Muhlenbekija

Muhlenbekija (lat. Muehlenbeckia), rod listopadnih ili vazdazelenih penjačica i grmova iz porodice dvornikovki (Polygonaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Muhlenbekija · Vidi više »

Mujača

Mujača (sipanjak; lat. Ocythoe tuberculata), glavonožac iz reda oktopoda, sličan hobotnici, jedini predstavnik porodice Ocythoidae.

Novi!!: Latinski jezik i Mujača · Vidi više »

Mukinja

Mukinja (brašnava oskoruša, brašnava jarebika, lat., Aria edulis; sin. Sorbus aria) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Mukinja · Vidi više »

Mukinjica

Mukinjica (patuljasta jarebika, patuljasta mukinja, lat. Chamaemespilus alpina; sin. Sorbus chamaemespilus), monotipski biljni rod, nekada ukjljućivan rodu Sorbus.

Novi!!: Latinski jezik i Mukinjica · Vidi više »

Mula

Mula (lat. Equus mullus) je mješanac (križanac) kobile i magarca.

Novi!!: Latinski jezik i Mula · Vidi više »

Mulenbergija

Mulenbergija (lat. Muhlenbergia), biljni rod iz porodice trava smješten u vlastiti podtribus Muhlenbergiinae, dio tribusa Cynodonteae.

Novi!!: Latinski jezik i Mulenbergija · Vidi više »

Muljarice (porodica riba)

Muljarice (lat. Amiidae), porodica riba zrakoperki u kojoj se od njihove pojave u trijasu očuvala samo jedna vrsta, gola muljarica ili Amia calva.

Novi!!: Latinski jezik i Muljarice (porodica riba) · Vidi više »

Multipla skleroza

Multipla skleroza (MS), (lat. sclerosis multiplex), neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja ponajprije „napada“ bijelu tvar središnjega živčanog sustava.

Novi!!: Latinski jezik i Multipla skleroza · Vidi više »

Multiplikator (stroj)

opruge sustavom zupčanika ubrzava do brzine vrtnje sekundne kazaljke. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Ako je prijenosni omjer veći od 1, brzina vrtnje (broj okretaja) stroja smanjuje se, a zakretni moment, odnosno sila, povećava, a mehanički je uređaj kojim se to postiže reduktor. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.

Novi!!: Latinski jezik i Multiplikator (stroj) · Vidi više »

Mundana astrologija

Mundana astrologija (lat. Astrologia mundana), grana astrologije suprotno individualnoj astrologiji koje se bavi proricanjem sudbine regija, država, vladara, ratova te predviđanjem prirodnih nepogoda (poplave, potresi, razorni vjetrovi), kao i drugih društvenih i prirodnih događaja na određenom zemljopisnom području.

Novi!!: Latinski jezik i Mundana astrologija · Vidi više »

Mundus

Mundus je latinska riječ za svijet.

Novi!!: Latinski jezik i Mundus · Vidi više »

Municipij

Municipij (lat. municipium, plural. municipia) je izraz koji se u rimskoj državi rabio za tzv.

Novi!!: Latinski jezik i Municipij · Vidi više »

Muntić

Muntić (lat. Monticolum, tal. Monticchio (Polesano)) mjesto je u jugoistočnoj Istri.

Novi!!: Latinski jezik i Muntić · Vidi više »

Murva

Murva (dud, lat. Morus), rod listopadnog drveća ili grmlja srednje veličine, od 6 do 15 metara, rasprostranjen na svim kontinentima osim Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Murva · Vidi više »

Murvica (Bol)

Murvica je naselje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na južnoj strani otoka Brača, u općini Bol.

Novi!!: Latinski jezik i Murvica (Bol) · Vidi više »

Mutisieae

Mucizija (lat. Mutisia), tribus glavočika iz potporodice Mutisioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Mutisieae · Vidi više »

Muza

Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.

Novi!!: Latinski jezik i Muza · Vidi više »

Muzička akademija u Puli

Muzička akademija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, visokoškolska glazbena ustanova u Puli, osnovana 1965. kao studij glazbenog odgoja na Pedagoškoj akademiji.

Novi!!: Latinski jezik i Muzička akademija u Puli · Vidi više »

Myriceae

Myriceae (lat. Myricaceae), biljni tribus, dio porodoice voskovki, red bukvolike (Fagales).

Novi!!: Latinski jezik i Myriceae · Vidi više »

Načelo krvne veze (podrijetla)

Načelo krvne veze (podrijetla) ili latinski ius sanguinis („pravo krvi“) odnosi se na načelo prema kojem se državljanstvo prenosi na djecu čiji su roditelji (ili barem jedan od roditelja) i sami državljani određene države.

Novi!!: Latinski jezik i Načelo krvne veze (podrijetla) · Vidi više »

Nabatejci

Petre, uklesana u stijenu Nabatejci (vlastito ime "Nabatu", lat. Nabataer) su bili savez arapskih nomadskih plemena sjeverozapadne Arabije.

Novi!!: Latinski jezik i Nabatejci · Vidi više »

Naburianu

Naburianu (grčki: Ναβουριανός, Nabourianos, latinski: Naburianus) babilonski je astronom i astrolog iz 5. stoljeća pr. Kr. Proučavao je pomrčine Mjeseca, razvio babilonski sustav za izračunavanje efemerida i izradio tablice u kojima je precizno izračunao položaje Mjeseca, Sunca i planeta.

Novi!!: Latinski jezik i Naburianu · Vidi više »

Nacionalna knjižnica sv. Marka

Zgrada Biblioteke Marciane, rad Jacopa Sansovina Nacionalna knjižnica sv.

Novi!!: Latinski jezik i Nacionalna knjižnica sv. Marka · Vidi više »

Nacionalni park Gobustan

Nacionalni park Gobustan ili Gobustanski petroglifi (azerski jezik: Qobustan qoruğu) je nacionalni park u blizini naselja Gobustana, 64 km jugozapadno od Azerbajdžanske prijestolnice Bakua.

Novi!!: Latinski jezik i Nacionalni park Gobustan · Vidi više »

Nacionalni park Karula

lat. ''Pinus sylvestris'') u nacionalnom parku Karula Nacionalni park Karula (est. Karula rahvuspark) se nalazi u južnoj Estoniju odnosno u okruzima Valgamaa I Võrumaa.

Novi!!: Latinski jezik i Nacionalni park Karula · Vidi više »

Nacionalni park Matsalu

Nacionalni park Matsalu zimi Nacionalni park Matsalu (prethodno Prirodni rezervat Matsalu, est.: Matsalu rahvuspark, često samo Matsalu) je prirodni rezervat (osnovan je 1957.) i nacionalni park koji se nalazi u okrugu Läänemaa, zapadna Estonija.

Novi!!: Latinski jezik i Nacionalni park Matsalu · Vidi više »

Nacionalni park Mljet

''Crna klada'', početak nacionalnog parka Mljet Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora.

Novi!!: Latinski jezik i Nacionalni park Mljet · Vidi više »

Nadahnuće

Nadahnuće ili inspiracija (lat. inspiratio; in + „spiritus“.

Novi!!: Latinski jezik i Nadahnuće · Vidi više »

Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu

Zvjezdarnica Nadbiskupska klasična gimnazija, službeno Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti je srednja škola smještena na Šalati u Zagrebu.

Novi!!: Latinski jezik i Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »

Nadbiskupski arhiv u Splitu

Nadbiskupski arhiv u Splitu (lat. Archivum dioecesanum Spalati) je arhiv Splitsko-makarske nadbiskupije, danas smješten na adresi Zrinsko-frankopanska 14.

Novi!!: Latinski jezik i Nadbiskupski arhiv u Splitu · Vidi više »

Nadbradac

Nadbradac (lat. Epipogium), rod orhideja iz potporodice Epidendroideae smješten u podtribus Epipogiinae, dio tribusa Nervilieae.

Novi!!: Latinski jezik i Nadbradac · Vidi više »

Nadbubrežna žlijezda

Nadbubrežne žlijezde Nadbubrežna žlijezda (lat. Glandula adrenalis ili Glandula suprarenalis) je organ kod sisavaca, uključujući i čovjeka.

Novi!!: Latinski jezik i Nadbubrežna žlijezda · Vidi više »

Nadgrobni natpis kraljice Jelene

Nadgrobni natpis kraljice Jelene prednji je dio sarkofaga u kojemu je bilo ukopano tijelo hrvatske kraljice Jelene koja je živjela u 10. stoljeću.

Novi!!: Latinski jezik i Nadgrobni natpis kraljice Jelene · Vidi više »

Nadvojvoda

Nadvojvoda (ženski oblik nadvojvotkinja; njem. Erzherzog, ženski oblik Erzherzogin; lat. archidux, ženski oblik archiducissa), visoka titula plemstva u rangu iznad vojvode, a ispod kralja, uglavnom u uporabi u Habsburškoj i Habsburško-lorenskoj kući.

Novi!!: Latinski jezik i Nadvojvoda · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Latinski jezik i Nafta · Vidi više »

Naglavica

Naglavica (lat. Cephalanthera), rod orhideja iz potporodice Epidendroideae, smješten u tribus Neottieae.

Novi!!: Latinski jezik i Naglavica · Vidi više »

Najbolja soja

Najbolja soja (lat. Glycine max) industrijska je biljka mahunarka visoke hranjive vrijednosti.

Novi!!: Latinski jezik i Najbolja soja · Vidi više »

Naknada

Naknada ili provizija (lat. providere.

Novi!!: Latinski jezik i Naknada · Vidi više »

Nandina

Nandina (nebeski bambus, sveti bambus; lat. Nandina), Monotipski rod ljekovitog vazdazelenog grma iz porodice žutikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Nandina · Vidi više »

Nandui

Nandui (lat. Rhea) su američki nojevi.

Novi!!: Latinski jezik i Nandui · Vidi više »

Nangka

Nangka (lat. Artocarpus heterophyllus, eng. Jackfruit) je vrsta drveća, koja je porijeklom iz južne i jugoistočne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Nangka · Vidi više »

Nankinška trešnja

Nankinška trešnja (maljasta trešnja, lat. Prunus tomentosa) je vrsta iz roda Prunus koja raste u sjevernoj i zapadnoj Kini (uključujući Tibet), Koreji, Mongoliji, i vjerojatno u sjevernoj Indiji (Đamu i Kašmir, najvjerojatnije tek kao kultivirana vrsta. U Europi se najčešće uzgaja tek kao ukrasni grm ili omanje stablo.

Novi!!: Latinski jezik i Nankinška trešnja · Vidi više »

Nankinški čovjek

Nankinški čovjek (lat.: Homo erectus nankinensis) je podvrsta Homo erectusa šiji su fosilni ostaci pronađeni u Kini.

Novi!!: Latinski jezik i Nankinški čovjek · Vidi više »

Nantes

Nantes (Naoned na bretonskom i Naunnt ili Nàntt na gallo jeziku) je grad na zapadu Francuske, upravno središte departmana Loire-Atlantique i glavni grad regije Pays de la Loire.

Novi!!: Latinski jezik i Nantes · Vidi više »

Naočiti šupljozub

Naočiti šupljozub (šarena srba, šarenkasta srba, naočita kacigarka, lat. Galeopsis speciosa) biljka je iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Naočiti šupljozub · Vidi više »

Napetost

Napetost ili stres (iz engleskog stress.

Novi!!: Latinski jezik i Napetost · Vidi više »

Napojnica

Napojnica u SADu Napojnica određeni je iznos novca kojeg kupac dobrovoljno doda na cijenu za određenu uslugu kao izraz zadovoljstva.

Novi!!: Latinski jezik i Napojnica · Vidi više »

Napramak

Napramak (cinija, kralji, lat. Zinnia), rod jednogodišnjeg raslinja iz Sjeverne i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Napramak · Vidi više »

Naprezanje

kidalici za nestandardni ispitni uzorak. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Tenzor naprezanja. Naprezanje \sigma.

Novi!!: Latinski jezik i Naprezanje · Vidi više »

Naprstak

Naprstak (pustikara, lat. Digitalis), biljni rod iz porodice trpučevki kojemu ime dolazi iz latinskog digitale,.

Novi!!: Latinski jezik i Naprstak · Vidi više »

Napuhače

Tetraodon sabahensis‎ Napuhače (lat. Tetraodontidae), porodica otrovnih riba iz reda četvereozupki (Tetraodontiformes) po kojoj je cijeli red dobio ime.

Novi!!: Latinski jezik i Napuhače · Vidi više »

Napuljsko Kraljevstvo

Napuljsko Kraljevstvo (tal. Regno di Napoli), bila je srednjovjekovna država na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Latinski jezik i Napuljsko Kraljevstvo · Vidi više »

Narančasti kok

Narančasti kok (lat. Canna indica), vrsta je kane (koka), korisna trajnica čija je domovina tropska Amerika, danas udomaćena i u Europi, subsaharskoj Africi, Aziji i Oceaniji.

Novi!!: Latinski jezik i Narančasti kok · Vidi više »

Narančin korijen

Narančin korijen (hidrastis, lat. Hydrastis), monotipski biljni rod smješten u vlastitu potporodicu Hydrastidoideae, dio porodice žabnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Narančin korijen · Vidi više »

Narbonska Galija

Zemljovid iz 58. pr. Kr. Narbonska Galija (lat. Gallia Narbonensis) je bila rimska provincija koja se nalazila na jugu današnje Francuske.

Novi!!: Latinski jezik i Narbonska Galija · Vidi više »

Narbonsko ptičje mlijeko

Narbonsko ptičje mlijeko (lat. Ornithogalum narbonense), biljna vrsta iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Narbonsko ptičje mlijeko · Vidi više »

Narcissus albimarginatus

Narcissus albimarginatus, vrsta sunovrata, marokanski endem Cvate u proljeće žutim cvjetovima sa bijelim obrubom zbog čega je latinski nazvan albimarginatus, “bijelo obrubljen”.

Novi!!: Latinski jezik i Narcissus albimarginatus · Vidi više »

Nardostahis

Nardostahis (lat. Nardostachys), monotipski biljni rod iz porodice kozokrvnica smješten u potporodicu odoljenovki.

Novi!!: Latinski jezik i Nardostahis · Vidi više »

Narodna stranka

Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.

Novi!!: Latinski jezik i Narodna stranka · Vidi više »

Narodne novine

Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.

Novi!!: Latinski jezik i Narodne novine · Vidi više »

Narval

Narval (lat. Monodon monoceros), zbog svog najupadljivijeg obilježja, velike kljove, često nazvan i jednorog ili jednorogi kit, vrsta je kita iz podreda kitova zubana.

Novi!!: Latinski jezik i Narval · Vidi više »

Nasljeđe

Nasljeđe ili hereditet (njem. Heredität, od lat. hereditas), prijenos crta na potomstvo od njihovih roditelja ili predaka.

Novi!!: Latinski jezik i Nasljeđe · Vidi više »

Nasljeduj Krista

Nasljeduj Krista iz 1878. na engleskom. Nasljeduj Krista iz 1505. godine Nasljeduj Krista (latinski: De imitatione Christi) je knjiga vjerske tematike autora Tome Kempenca.

Novi!!: Latinski jezik i Nasljeduj Krista · Vidi više »

Nasmijani kavalir

Nasmijani kavalir je ulje na platnu koje je naslikao nizozemski barokni slikar Frans Hals.

Novi!!: Latinski jezik i Nasmijani kavalir · Vidi više »

Nastavne metode

Nastavne metode su načini rada učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Nastavne metode · Vidi više »

Natalizam

Luja VIII. Natalizam ili pronatalizam (latinski: "pro".

Novi!!: Latinski jezik i Natalizam · Vidi više »

Natalska strelicija

Natalska strelicija (lat. Strelitzia nicolai) vazdazeleno drvo s juga Afrike iz porodice strelicijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Natalska strelicija · Vidi više »

Natpis biskupa Donata na sarkofagu svete Stošije

Detalj natpisa Natpis biskupa Donata na sarkofagu svete Stošije je mramorna ploča veličine 97×57×48 cm i sastavni dio Sarkofaga svete Stošije.

Novi!!: Latinski jezik i Natpis biskupa Donata na sarkofagu svete Stošije · Vidi više »

Natpis kralja Držislava

Pleter s natpisom kralja Držislava, Hrvatski institut za povijest, Zagreb. Natpis kralja Držislava čine dvije kamene vapnenačke ploče veličine 69×51-53×10 cm i 58,5-61×48.51×9-9,5 cm, nađene u Kapitulu kod Knina.

Novi!!: Latinski jezik i Natpis kralja Držislava · Vidi više »

Naturalizam (filozofija)

Naturalizam (njem. Naturalismus, od franc. naturalisme, prema lat. naturalis: prirodan), filozofska koncepcija po kojoj je priroda osnova i bit svega, jedini pravi realitet i ništa izvan njega ne postoji; ideja ili vjerovanje da na svijetu djeluju jedino prirodni zakoni (fizički zakoni) i sile, nasuprot onim supranaturalnim ili spiritualnim; Pristaše naturalizma (naturalisti) tvrde da prirodni zakoni vladaju i upravljaju strukturom i ponašanjem prirodnog univerzuma i da je promjena univerzuma u svakom trenutku produkt ovih zakona.

Novi!!: Latinski jezik i Naturalizam (filozofija) · Vidi više »

Nauka o čvrstoći

naprezanja). ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. opruge ''x''. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Naprezanje \sigma.

Novi!!: Latinski jezik i Nauka o čvrstoći · Vidi više »

Nauplion

Nauplion (grčki: Ναύπλιο, turski: Mora Yenişehri), na Peloponezu u Grčkoj, lučki grad koji se prostire uz padine brežuljaka blizu sjevernog kraja Argoliskog zaljeva (zaljev Argolikos).

Novi!!: Latinski jezik i Nauplion · Vidi više »

Navještaj rođenja Kristova

Navještaj rođenja Kristova ili Božićni navještaj (lat. De Nativitatis Domini Nostri Iesu Christi Proclamatione) je himan koji se pjeva prije svete mise polnoćke na Božić u latinskom obredu Katoličke Crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Navještaj rođenja Kristova · Vidi više »

Nečven

Nečven grad ili Nečven kula (lat. Nechwen), hrvatska srednjovjekovna utvrda smještena na zapadnoj strani Promine, na rubu strmih litica na lijevoj strani rijeke Krke.

Novi!!: Latinski jezik i Nečven · Vidi više »

Nešpula

Nešpula (mešpula, 'mušmula', lat. Eriobotrya), biljni rod iz porodice Rosaceae, pogrešno nazivan i mušmula.

Novi!!: Latinski jezik i Nešpula · Vidi više »

Neda, dukljanska kneginja

Neda na cnogr. ćiril. Неда dukljanska kneginja, bila je nećaka bugarskoga cara Samuila, žena dukljanskog kneza Vojislava, jedno vrijeme suvladarka na prijestolju dukljanske kneževine.

Novi!!: Latinski jezik i Neda, dukljanska kneginja · Vidi više »

Neftitis

Neftitis (lat. Nephthytis), rod kozlačevki iz tribusa Nephthytideae, dio je potporodice Aroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Neftitis · Vidi više »

Negnjil

Negnjil (zlatna kiša, negnjila, zanovijet, lat. Laburnum), biljni rod listopadnog, korisnog, ljekovitog grmlja ili drveća iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Negnjil · Vidi više »

Negundovac

Negundovac (perastolistni javor, američki javor, pajavac, javor perasti, jasenoliki javor, lat. Acer negundo) listopadno je stablo iz porodice sapindovki, rod javora.

Novi!!: Latinski jezik i Negundovac · Vidi više »

Nejednakokrilci

Nejednakokrilci (lat. Anisoptera) su infrared kukaca, koji pripadaju redu Odonata.

Novi!!: Latinski jezik i Nejednakokrilci · Vidi više »

Nemanjići – rađanje kraljevine (1. sezona)

Prva sezona srbijanske povijesno-dramske televizijske serije Nemanjići – rađanje kraljevine emitirana je od 17. veljače do 6. svibnja 2018. na mreži RTS 1.

Novi!!: Latinski jezik i Nemanjići – rađanje kraljevine (1. sezona) · Vidi više »

Nemesis Divina

Nemesis Divina (latinski: "Božanski neprijatelj") treći je studijski album norveškog black metal-sastava Satyricon.

Novi!!: Latinski jezik i Nemesis Divina · Vidi više »

Nemezija

Nemezija (lat. Nemesia), rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica i vazdazelenih polugrmova iz porodice strupnikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Nemezija · Vidi više »

Nenad Venancije Pehar

Nenad Venancije Pehar (Stubica, 7. svibnja 1910. - ?, vjerojatno 14. veljače 1945.) bio je hrvatski franjevac, teolog, povjesničar i pjesnik, jedan od šezdesetšestorice Hercegovačkih franjevačkih mučenika.

Novi!!: Latinski jezik i Nenad Venancije Pehar · Vidi više »

Neofelis

Neofelis ili oblačasti leopardi su rod mačaka koji se sastoji od dvije vrste: a) oblačastog leoparda (N.

Novi!!: Latinski jezik i Neofelis · Vidi više »

Neokatekumenski put

Ikona Neokatekumenskog puta Neokatekumenski put, Neokatekumeni, također poznat kao Neokatekumenat jest karizma unutar Katoličke Crkve posvećena kršćanskoj formaciji.

Novi!!: Latinski jezik i Neokatekumenski put · Vidi više »

Neon tetra

Neon tetra ili plava neonka (lat.: Paracheirodon innesi) slatkovodna je riba iz porodice Characidae, roda Characiformes.

Novi!!: Latinski jezik i Neon tetra · Vidi više »

Neoprostive kletve (Harry Potter)

Neoprostive kletve tri su kletve iz serijala o Harryju Potteru engleske spisateljice J. K. Rowling.

Novi!!: Latinski jezik i Neoprostive kletve (Harry Potter) · Vidi više »

Nepačka

Nepačka (Lat. Salvinia), rod listopadnih vodenih trajnica od desetak vrsta (11, plus 2 hibrida) iz porodice nepačkovki.

Novi!!: Latinski jezik i Nepačka · Vidi više »

Nepačkolike

Nepačkolike (lat. Salviniales), biljni red sa sedamdesetak vrsta razvrstanih u dvije porodice.

Novi!!: Latinski jezik i Nepačkolike · Vidi više »

Nepotijan

Nepotijan prikazan kao ''august'' na novcu Nepotijan ili Nepocijan (lat: Flavius Iulius Popilius Nepotianus Constantinus) bio je pripadnik Konstantinovaca i rimski car uzurpator.

Novi!!: Latinski jezik i Nepotijan · Vidi više »

Nepotizam

Nepotizam (iz latinskog. nom. nepos, gen. nepotis unučad, potomak, te nećak) je termin kojim se označava popunjavanje radnih mjesta članovima vlastite obitelji ili davanje prednosti pri zapošljavanju poznanicima.

Novi!!: Latinski jezik i Nepotizam · Vidi više »

Nereligioznost

Ireligija (lat. irreligio, -onis, f. prema in-, ne + religio, religija), ireligioznost, nereligioznost, pojam je koji označava odsutnost religije, ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.

Novi!!: Latinski jezik i Nereligioznost · Vidi više »

Nergal

Nergal (također i Nirgal ili Nirgali; starohebr. נֵרְגַל, moderni hebr. Nergal, tiberijanski hebr. Nērḡal, aram. ܢܹܪܓܵܐܠ, lat. Nergel) je sumersko i babilonsko božanstvo, sin Enlila i Ninlil, te brat Nane, Ninazua, Enbilulua i Ninurte, muž Laz i Ereškigal.

Novi!!: Latinski jezik i Nergal · Vidi više »

Nerine

Nerine (lat. Nerine), rod lukovičastih geofita iz porodice zvanikovki, dio podtribusa Strumariinae.

Novi!!: Latinski jezik i Nerine · Vidi više »

Neron

Neron (15. prosinca 37. – 9. lipnja 68.) bio je peti rimski car, zadnji iz Julijsko-Klaudijevske dinastije.

Novi!!: Latinski jezik i Neron · Vidi više »

Nerva

Nervino poprsje. Nerva lat. Marcus Cocceius Nerva (8. studenoga 30. – 27. siječnja 98.), prvi rimski car u razdoblju Pet dobrih careva, od 96. do 98. Bio je konzul 71. i 90. Nakon ubojstva Domicijana narod i vojska su ga uz privolu senata proglasili carem.

Novi!!: Latinski jezik i Nerva · Vidi više »

Nesanica

Nesanica (lat. insomnia) nedovoljno je spavanje.

Novi!!: Latinski jezik i Nesanica · Vidi više »

Nesiguran položaj

Incertae sedis je lat. izraz koji se koristi kad se u biologiji još ne može (ili se još nije postiglo suglasje stručne javnosti o konkretnom pitanju) sa sigurnošću odrediti taksonomsko mjesto jednog taksona (na primjer vrste) unutar sistematike.

Novi!!: Latinski jezik i Nesiguran položaj · Vidi više »

Nesiti

Nesiti ili pelikani (lat. Pelecanidae) su porodica ptica iz reda pelikanki.

Novi!!: Latinski jezik i Nesiti · Vidi više »

Nestorijanstvo

Nestorijanstvo ili nestorijanizam je kršćansko učenje o Isusovoj dualnosti, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Nestorijanstvo · Vidi više »

Neuchâtel

Neuchâtel je glavni grad švicarskog kantona Neuchâtel, te distrikta Neuchâtel.

Novi!!: Latinski jezik i Neuchâtel · Vidi više »

Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache

Neue Einleitung zur slavonischen Sprache Neue Einleitung zur slavonischen Sprache / Anleitung zur slavonischen Sprachlehre, slovnica je Marijana Lanosovića objavljena u trima izdanjima.

Novi!!: Latinski jezik i Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache · Vidi više »

Neurachne

Neurachne, rod trava, dio podtribusa Neurachninae u tribusu Paniceae, potporodica Panicoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Neurachne · Vidi više »

Neutronski broj

atomskih jezgri. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutronski broj ili broj neutrona (oznaka N) je broj neutrona u atomskoj jezgri.

Novi!!: Latinski jezik i Neutronski broj · Vidi više »

Neven

Neven (zimorod, lat. Calendula), biljni rod iz porodice glavočika (Asteraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Neven · Vidi više »

Nevesika

Nevesika (lat. Athamanta), rod jednogodišnjih biljaka i trajnica iz poroodice štitarki smješten u podtribus Scandicinae.

Novi!!: Latinski jezik i Nevesika · Vidi više »

Nevill Francis Mott

kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Nevill Francis Mott (Leeds, 30. rujna 1905. – Milton Keynes, 8. kolovoza 1996.), engleski fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i Nevill Francis Mott · Vidi više »

New York City, New York

New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i New York City, New York · Vidi više »

Nezakcij

Nezakcij (Vizače, lat. Nesactium), najstariji je grad u Istri, a nalazi se između Valture i Muntića u blizini pulske zračne luke.

Novi!!: Latinski jezik i Nezakcij · Vidi više »

Ničija zemlja

Ničija zemlja (lat. terra nullius) je izraz kojim se označava teritorij ili zemljište koje je državopravno bez vlasnika ili predmet spora, a nad kojim niti jedna od strana u sporu ne može ili ne želi preuzeti nadzor.

Novi!!: Latinski jezik i Ničija zemlja · Vidi više »

Ništa

Ništa se matematički označava nulom. Ništa ili ništavilo (lat. nihil) pojam je koji opisuje odsustvo ili nepostojanje nečega.

Novi!!: Latinski jezik i Ništa · Vidi više »

Nicejsko-carigradsko vjerovanje

Nicejsko-carigradsko vjerovanje, također Nicejsko-carigradski simbol vjere, najrašireniji je tekst Vjerovanja u kršćanskim Crkvama.

Novi!!: Latinski jezik i Nicejsko-carigradsko vjerovanje · Vidi više »

Nicolás Fasolino

Nicolás Fasolino (Buenos Aires, 3. siječnja 1887. – Santa Fe, 13. kolovoza 1969.), je bio argentinski rimokatolički kardinal i nadbiskup Santa Fea.

Novi!!: Latinski jezik i Nicolás Fasolino · Vidi više »

Nicolás Gómez Dávila

Nicolás Gómez Dávila (Bogotá, 18. svibnja 1913. – Bogotá, 17. svibnja 1994.), kolumbijski filozof, književnik i intelektualac koji se smatra jednim od najvažnijih konzervativnih političkih teoretičara 20. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Nicolás Gómez Dávila · Vidi više »

Nidovirales

Nidovirales je red virusa s životinjskim i ljudskim domaćinima.

Novi!!: Latinski jezik i Nidovirales · Vidi više »

Niger (rijeka)

Niger je najveća rijeka Zapadne Afrike, i treća rijeka kontinenta poslije Nila i Konga, s dužinom od 4184 kilometra.

Novi!!: Latinski jezik i Niger (rijeka) · Vidi više »

Nigerska žirafa

Nigerska ili zapadnoafrička žirafa (lat. Giraffa camelopardalis peralta) jedna je od 9 podvrsta žirafe.

Novi!!: Latinski jezik i Nigerska žirafa · Vidi više »

Nihilizam

Friedrich Nietzsche, 1882. Nihilizam (lat. nihil – ništa) je filozofski pogled koji poriče ili kojemu nedostaje vjerovanje da postoji bilo kakav smisao života.

Novi!!: Latinski jezik i Nihilizam · Vidi više »

Nikola (ime)

Nikola je osobno ime, u hrvatski jezik dolazi od latinskog Nicolaus, izvorno od grčkog Nikolaos, sastoji se od dvije riječi: nike (pobjeda) i laos (narod).

Novi!!: Latinski jezik i Nikola (ime) · Vidi više »

Nikola Škrlec Lomnički

Nikola Škrlec Lomnički (lat. Skerletz de Lomnicza; Skarlecz, Skerlecz; Zagreb, 29. listopada 1729. – Zagreb, 29. siječnja 1799.), hrvatski pravnik, ekonomist i političar iz hrvatske plemićke obitelji Škrlec Lomnički.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola Škrlec Lomnički · Vidi više »

Nikola Šubić Zrinski

Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »

Nikola Božidarević

Nikola Božidarević (lat. Nicolaus Rhagusinus) poznat u Italiji i kao Nicolò Raguseo (vjerojatno Kotor oko 1460. – Dubrovnik 1517.) bio je najveći dubrovački i hrvatski slikar na prijelazu iz gotike u renesansu.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola Božidarević · Vidi više »

Nikola Dinarić

Nikola Dinarić ili Dinaričić (lat. Nicolaus Dinaricius) (Hvar, rujan 1700. – Split, 13. srpnja 1764.), hrvatski svećenik, osorski biskup (1745. – 1757.) i splitski nadbiskup (1757. – 1764.). Potomak je ugledne hvarske obitelji koja se 1715. godine preselila u Split.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola Dinarić · Vidi više »

Nikola IV. Frankapan

Nikola IV.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola IV. Frankapan · Vidi više »

Nikola IX. Frankapan

Nikola IX.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola IX. Frankapan · Vidi više »

Nikola Kopernik

geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola Kopernik · Vidi više »

Nikola Krajačević

Nikola Krajačević Sartorius (Kraiacsevich) (Sisak, 29. studenog 1581. – Zagreb, 9. ožujka 1653.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, prevoditelj i duhovni pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola Krajačević · Vidi više »

Nikola Kuzanski

Nikola Kuzanski Nikola Kuzanski (latinski: Nicolaus Cusanus, njemački: Nikolaus von Kues; 1401. – 1464.) bio je njemački kardinal i filozof iz doba renesanse.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola Kuzanski · Vidi više »

Nikola Majnarić

Nikola Majnarić (Ravna Gora, 30. studenog 1885. - Zagreb, 4. lipnja 1966.), hrvatski klasični filolog, grecist.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola Majnarić · Vidi više »

Nikola Stensen

Nicolaus Steno (dan. Niels Stensen; lat. Nicolaus Stenonis; Kopenhagen, 10. siječnja 1638. — 25. studenog 1686.), danski katolički biskup, liječnik i prirodoznanac, pionir u anatomiji i geologiji.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola Stensen · Vidi više »

Nikola Tomašić

Dr.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola Tomašić · Vidi više »

Nikola Tordinac

Nikola Tordinac (Đakovo, 5. prosinca 1858. – Đakovo, 21. veljače 1888.) hrvatski književnik, svećenik i sakupljač narodnog blaga.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola Tordinac · Vidi više »

Nikola VII. Zrinski

Nikola VII.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »

Nikola VIII. Frankapan Tržački

Nikola VIII.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola VIII. Frankapan Tržački · Vidi više »

Nikola Vitov Gučetić

Nikola Vitov Gučetić (1549. – 1610.) dubrovački je plemić, filozof, znanstvenik, političar i polihistor, te jedan od najumnijih i najvažnijih Dubrovčana svoga vremena.

Novi!!: Latinski jezik i Nikola Vitov Gučetić · Vidi više »

Nikopoljska biskupija

Nikopoljska biskupija (lat. Dioecesis Nicopolitanus, bug. Епархия Никопол) je dijeceza Katoličke Crkve u Bugarskoj zapadnog obreda.

Novi!!: Latinski jezik i Nikopoljska biskupija · Vidi više »

Nikta

Nikta (Nýx) u grčkoj mitologiji boginja je noći i primordijalno božanstvo.

Novi!!: Latinski jezik i Nikta · Vidi više »

Niktantes

Niktantes (lat. Nyctanthes), rod korisnog i mirisnog drveća porodice maslinovki rasprostranjenog u Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Niktantes · Vidi više »

Nilski konj

Nilski konj (lat. Hippopotamus amphibius), primjerenije vodenkonj ili vodeni konj, kljovaš je porijeklom iz Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Nilski konj · Vidi više »

Nilski krokodil

Nilski krokodil (lat. Crocodylus niloticus), jedna od tri vrste krokodila koji žive u Africi i druga najveća krokodilska vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Nilski krokodil · Vidi više »

Nim

Nim Nim (anteleja, lat. Azadirachta indica) je stablo iz roda Azadirachta.

Novi!!: Latinski jezik i Nim · Vidi više »

Nimbostratus

Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nimbostratus (lat. nimbus: oblak + stratus: sloj, naslaga; međunarodna kratica Ns) je bezoblični, tamnosivi gusti oblak koji potpuno prekriva Sunce, a pojavljuje se obično na visinama između 2 i 5 kilometara.

Novi!!: Latinski jezik i Nimbostratus · Vidi više »

Nimfej u Puli

Nimfej (lat. Nymphaeum), antička građevina podignuta nad izvorom vode u samom centru Pule vjerojatno već u 1. stoljeću prije Krista.

Novi!!: Latinski jezik i Nimfej u Puli · Vidi više »

Nitrozo-spojevi

Strukturna formula nitrozo-spojeva. Nitrozo-spojevi (prema lat. nitrosus: pun salitre) su organski spojevi koji sadrže nitrozo-skupinu, –NO, na primjer nitrozobenzen, C6H5–NO.

Novi!!: Latinski jezik i Nitrozo-spojevi · Vidi više »

Nives Ambruš

Nives Ambruš (Zagreb, 11. ožujka 1986. -), hrvatska taekwondoašica, članica hrvatske taekwondo reprezentacije, s kojom je nastupila na Olimpisjkim igrama u Pekingu 2008.

Novi!!: Latinski jezik i Nives Ambruš · Vidi više »

Nizozemski Antili

Nizozemski Antili bili su autonomni prekomorski posjed u Karipskom moru u sastavu Kraljevine Nizozemske.

Novi!!: Latinski jezik i Nizozemski Antili · Vidi više »

Nježna smilica

Nježna smilica (lat. Koeleria macrantha), vrsta jednosupnice iz roda smilica (Koeleria), porodica trava.

Novi!!: Latinski jezik i Nježna smilica · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Latinski jezik i Njemački jezik · Vidi više »

Njorke

Njorke (lat. Alcidae), porodica ptica iz reda Charadriiformes.

Novi!!: Latinski jezik i Njorke · Vidi više »

Njušni živci

Njušni živac (latinski nervus olfactorius) prolazi kroz laminu cribrosu ossis ethmoidalis te ulazi u vestibulum nasi odakle prenosi mirisne živčane podražaje.

Novi!!: Latinski jezik i Njušni živci · Vidi više »

Njušni sustav

Njušni sustav je najprimitivniji i evolucijski najstariji osjetilni sustav, koji služi za osjet mirisa.

Novi!!: Latinski jezik i Njušni sustav · Vidi više »

Nožoribe

Nožoribe (lat. Gymnotiformes), red riba iz razreda zrakoperki (Actinopterygii) ili pravih koštunjača (Teleostei).

Novi!!: Latinski jezik i Nožoribe · Vidi više »

Noćni kaktus

Noćni kaktus (mjesečev kaktus; lat. Selenicereus, poznat i kao Kraljica noći) rod je epifitnih biljaka iz porodice kaktusa koje rastu u Srednjoj Americi, na sjeveru Južne Amerike i na Karibima.

Novi!!: Latinski jezik i Noćni kaktus · Vidi više »

Noćni leptir

Noćni leptir (falenopsis, moljac orhideje; lat. Phalaenopsis), rod orhideja iz Azije, dio je podtribusa Aeridinae.

Novi!!: Latinski jezik i Noćni leptir · Vidi više »

Noćurkovke

Noćurkovke (lat. Nyctaginaceae), porodica dvosupnica iz reda klinčićolike koja u hrv.

Novi!!: Latinski jezik i Noćurkovke · Vidi više »

Nociplastični bol

Nociplastična bol ili centralna senzitizacija oblik je boli koja se mehanizmom razlikuje od nociceptivne boli uzrokovane upalom ili oštećenjem tkiva i neuropatske boli koja nastaje oštećenjem živaca.

Novi!!: Latinski jezik i Nociplastični bol · Vidi više »

Noj

Noj (lat. Struthio camelus) je vrsta ptica iz reda nojevki i najveća je danas živuća ptica na Zemlji.

Novi!!: Latinski jezik i Noj · Vidi više »

Nojevke

Nojevke (lat. Struthioniformes) ili kako ih još ponekad nazivaju ptice trkačice spadaju u red ptica koje ne lete.

Novi!!: Latinski jezik i Nojevke · Vidi više »

Noli me tangere

Antonio da Correggio: Noli me tanger Noli me tangere je latinska inačica rečenice, koju je Isus izgovorio Mariji Magdaleni pri susretu nakon Isusova uskrsnuća.

Novi!!: Latinski jezik i Noli me tangere · Vidi više »

Nolina

Nolina (hrvatski oblik je također nolina, lat. Nolina), rod cvjetnica, manjih stabala iz porodice šparogovki, dio potporodice Nolinoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Nolina · Vidi više »

Nomen nescio

Nomen nescio (N.N.) je latinski izraz koji se koristi kako bi označili anonimnu ili neodređenu osobu.

Novi!!: Latinski jezik i Nomen nescio · Vidi više »

Nominativ

Nominativ (lat. nominare.

Novi!!: Latinski jezik i Nominativ · Vidi više »

Non nobis

Non nobis je kratki latinski himan koji se koristi kao molitva zahvalnosti te izražavanja poniznosti.

Novi!!: Latinski jezik i Non nobis · Vidi više »

Non plus ultra

Grb Španjolske s nazivom ''Plus Ultra'' Plus ultra (lat. "još dalje") je nacionalno geslo Španjolske dobiveno od osobnog gesla Karla V.

Novi!!: Latinski jezik i Non plus ultra · Vidi više »

Non sequitur (logika)

Non sequitur (hrvatski: nevezana tvrdnja) ime je na latinskom jeziku za logičku zabludu u kojoj je zaključak nepovezan s argumentom, što znači da iako je argument točan, on ne potvrđuje zaključak.

Novi!!: Latinski jezik i Non sequitur (logika) · Vidi više »

Non Serviam (album)

Non Serviam drugi je studijski album grčkog black metal-sastava Rotting Christ.

Novi!!: Latinski jezik i Non Serviam (album) · Vidi više »

Nonan

Struktura nonana Nonan   Nonan je linearni alkan s kemijskom formulom C9H20.

Novi!!: Latinski jezik i Nonan · Vidi više »

Noncello

Noncello (za antike zvan Naone) je rijeka na istoku Sjeverne Italije u pokrajini Furlanija-Julijska krajina, duga 15 km koja u cijelosti teče kroz tok pokrajinu Pordenone.

Novi!!: Latinski jezik i Noncello · Vidi više »

Nonius

duljine ili kuta, kojom je moguće pouzdano očitavanje desetinke (deseti dio) osnovne jedinice. pomične mjerke ili nonius, koja ima preciznost od 0,02 mm. Očitana vrijednost je 3,58 mm. Vrijednost 3 očita se na lijevoj strani (lijeva crvena linija). Vrijednost 0,58 mm očita se na mjestu gdje se gornja i donja crtica poklapaju (desna crvena linija). Izmjerene veličine od 5,0 mm, 5,1 mm i 5,5 mm. mm. Nonius ili nonij (po latiniziranom prezimenu Nonius portugalskog matematičara Pedra Nunesa; 1502. – 1578.) je pomična mjerna ljestvica duljine ili kuta, kojoj su jedinice manje za 1/10 jedinice na osnovnoj ljestvici.

Novi!!: Latinski jezik i Nonius · Vidi više »

Normandija

Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.

Novi!!: Latinski jezik i Normandija · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Latinski jezik i Norveška · Vidi više »

Norveška smilica

Norveška smilica (lat. Omalotheca norvegica) vrsta glavočike nekada uključivana u rod smilika (Gnaphalium), danas u Omalotheca.

Novi!!: Latinski jezik i Norveška smilica · Vidi više »

Nosan (biljni rod)

Nosan (lat. Crupina), biljni rod iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Nosan (biljni rod) · Vidi više »

Nosati skakavac

Nosati skakavac (latinski: Acrida ungarica) vrsta je skakavca koja prebiva u južnoj i središnjoj Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Nosati skakavac · Vidi više »

Nota bene

Nota bene latinski je izraz čiji doslovni prijevod znači "ubilježi dobro" odnosno upamti, zapamti dobro; govori se (rjeđe) i piše (češće) kad se želi naglasiti neka tvrdnja, izjava ili slično, pri čemu joj se pridaje naročita važnost.

Novi!!: Latinski jezik i Nota bene · Vidi više »

Notarijat

Notarijat ili notarska služba nastala je još u rimsko doba.

Novi!!: Latinski jezik i Notarijat · Vidi više »

Noteć

Noteć (nje.: Netze, lat.: Natissis) je rijeka u Poljskoj desni pritok rijeke Warte u srednjem dijelu Poljske.

Novi!!: Latinski jezik i Noteć · Vidi više »

Noto

Noto (sicilijanski: Nuotu; latinski: Neetum i Netum) je grad u Italiji, na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene općine u pokrajini Sirakuza.

Novi!!: Latinski jezik i Noto · Vidi više »

Notolirijon

Notolirijon (lat. Notholirion), rod lukovičastih trajnica iz porodice ljiljanovki, dio je potporodice Lilioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Notolirijon · Vidi više »

Notoskordum

Notoskordum (lat. Nothoscordum), rod lukovičastih geofita, mirisnih trajnica iz porodice zvanikovki raširen po Sjevernoj i Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Notoskordum · Vidi više »

Nova Škotska

Nova Škotska (engl.: Nova Scotia, preuzeto iz lat. naziva; franc.: Nouvelle-Écosse; škotski gaelski: Alba Nuadh), je pokrajina u Kanadi, koja se nalazi na atlantskoj obali zemlje.

Novi!!: Latinski jezik i Nova Škotska · Vidi više »

Nova Kaledonija

Nova Kaledonija (francuski: Nouvelle-Calédonie, također se koriste imena Le caillou i Kanaky) je otočje u Melaneziji, jednom od 3 skupine otoka u Oceaniji.

Novi!!: Latinski jezik i Nova Kaledonija · Vidi više »

Nova Nizozemska

Nova Nizozemska (nizozemski: Nieuw-Nederland, latinski: Nova Belgica ili Novum Belgium) bila je nizozemska kolonija koja je postojala u 17.

Novi!!: Latinski jezik i Nova Nizozemska · Vidi više »

Nova Rača

Nova Rača (mađarski: Újracsa, stariji nazivi: Racha i Ratcha) često znana i kao samo Rača je općina u geografskom središtu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: Latinski jezik i Nova Rača · Vidi više »

Nova slavonska i nimačka gramatika

Nova slavonska i nimačka gramatika Nova slavonska i nimačka gramatika (njem. Neue slavonisch und Deutsche Grammatik) Matije Antuna Relkovića tiskana je u Zagrebu 1767. i pretisnuta još dva puta u Beču, 1774. i 1789. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Nova slavonska i nimačka gramatika · Vidi više »

Novac

10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.

Novi!!: Latinski jezik i Novac · Vidi više »

Novi dvori u Zaprešiću

Novi dvori 1895. godine Novi dvori za vrijeme obnove Novi dvori (lat. Curia nova) su jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine, koji su udaljeni samo 1,5 kilometara od središta Zaprešića (dvadesetak kilometara od Zagreba), uz cestu koja vodi prema Hrvatskom zagorju.

Novi!!: Latinski jezik i Novi dvori u Zaprešiću · Vidi više »

Novi papa

Novi papa (eng. The New Pope) je talijansko-engleska dramska televizijska miniserija iz 2020.

Novi!!: Latinski jezik i Novi papa · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.

Novi!!: Latinski jezik i Novi Sad · Vidi više »

Novi svijet

Naslona stranica Martireovog djela ''De orbe novo'' ("Na novom svijetu") franc.''Carte d'Amérique''), Guillaume Delisle, 1774. godine Novi svijet je jedno od imena koje se koristi za Ameriku.

Novi!!: Latinski jezik i Novi svijet · Vidi više »

Novi svjetski poredak

latinskom: ''Novus Ordo Mundi'') Novi svjetski poredak (eng. New World Order ili NWO) je teorija zavjere koja tvrdi da mala skupina međunarodnih elita kontrolira i manipulira vlade, industrije i medijske organizacije širom svijeta, s ciljem povećanja moći, utjecaja i bogatstva, a primarni alat kojim se koristi je središnji bankarski sustav.

Novi!!: Latinski jezik i Novi svjetski poredak · Vidi više »

Novinska patka

Johnu Herschelu. Novinska ili novinarska patka je žargonski izraz za dezinformaciju, odnosno namjerno krivotvorenu, lažnu vijest.

Novi!!: Latinski jezik i Novinska patka · Vidi više »

Novitologija

Novitologija je ime za znanstveni sustav novinarskih disciplina i za filozofiju javnog komuniciranja na načelu općeg komuniciranja koji se temelji na dijalogu, polilogu i telekomunikaciji.

Novi!!: Latinski jezik i Novitologija · Vidi više »

Novorođenče

Novorođenče (eng. newborn ili infant, lat. in-fans - ne zna govoriti) naziv je najmlađeg stadija u razvoju ljudskog bića od rođenja do navršenih 28 dana.

Novi!!: Latinski jezik i Novorođenče · Vidi više »

Novotvorina

Novotvorina, neoplazma (grč. neos - nov, plasia - rast) ili tumor (lat. tumor - oteklina) patološka je tvorba nastala kao posljedica prekomjernog umnažanja abnormalnih stanica.

Novi!!: Latinski jezik i Novotvorina · Vidi više »

Novozelandski galeb

Novozelandski galeb (latinski: Chroicocephalus novaehollandiae scopulinus), poznat i kao tarāpunga, porijeklom je s Novog Zelanda, a nalazi se u cijeloj zemlji i na udaljenim otocima uključujući otočje Chatham i subantarktičke otoke.

Novi!!: Latinski jezik i Novozelandski galeb · Vidi više »

Novozelanski špinat

Novozelanski špinat (lat. Tetragonia) biljni rod korisnih, jednogodišnjeg puzećeg raslinja iz porodici čupavica, raširen po Australiji, Novom Zelandu, Polineziji, Africi i Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Novozelanski špinat · Vidi više »

Novozelanski lan

Novozelanski lan (lat. Phormium), rod jednosupnica iz porodice čepljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Novozelanski lan · Vidi više »

Nuño Sánchez

Don Nuño Sánchez (katalonski: Nunyo Sanç; francuski: Nuno Sanche) (o. 1185. – 1242.) bio je katalonski plemić, grof Cerdanye, Rossellóa i Bigorre.

Novi!!: Latinski jezik i Nuño Sánchez · Vidi više »

Nubijski divlji magarac

Nubijski divlji magarac (lat. Equus (Asinus) africanus africanus), podvrsta divljeg afričkog magarca za kojega je ustanovljeno da je od njega uzgojena domesticirana podvrsta Equus asinus f. asinus Linnaeus, 1758.

Novi!!: Latinski jezik i Nubijski divlji magarac · Vidi više »

Nuklearna fisija

Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.

Novi!!: Latinski jezik i Nuklearna fisija · Vidi više »

Nulla poena sine lege

Nulla poena sine lege (hrv. Nema kazne bez zakona) je jedan od pravnih fundamenata koji se tradicionalno izražavaju na latinskom jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Nulla poena sine lege · Vidi više »

Numerologija

Pojam numerologija odnosi se na bilo koji od mnogih sustava, tradicija i vjerovanja u mističku ili ezoteričku vezu između brojeva i materijalnih stvari ili živućih bića.

Novi!!: Latinski jezik i Numerologija · Vidi više »

Numidija

Numidija (latinski: Numidia), u antičko doba teritorij i država u sjevernoj Africi, u istočnom dijelu Alžira i zapadnom dijelu Tunisa, između Mauritanije i Kartage.

Novi!!: Latinski jezik i Numidija · Vidi više »

Numidijski jezik

Numidijski jezik (ISO 639: nxm; numidski, drevni berberski, libijsko-berberski), drevni afrazijski jezik berberske skupine, koji se oko 200 godine prije Krista govorio na sjeverozapadu Afrike, na području današnjeg Alžira i Maroka.

Novi!!: Latinski jezik i Numidijski jezik · Vidi više »

Nuncij

Nuncij (lat. nuntius - glasnik, vjesnik), odnosno apostolski nuncij, papinski je poslanik pri nekoj vladi, odnosno stalni diplomatski predstavnik Svete Stolice pri nekoj državi s kojom Sveta Stolica ima regularne diplomatske odnose.

Novi!!: Latinski jezik i Nuncij · Vidi više »

Nutkanski pačempres

Nutkanski pačempres (lat. Callitropsis nootkatensis), oko 40 metara visoko stablo iz porodice čempresovki uključivano nekloliko rodova, u monotipski rod Callitropsis, kao i Xanthocyparis, Chamaecyparis, Cupressus, Thuja i Thujopsis.

Novi!!: Latinski jezik i Nutkanski pačempres · Vidi više »

O djelima Huna i Mađara

O djelima Huna i Mađara (Ugra) (lat. Gesta Hunnorum et Hungarorum), srednjovjekovna kronika koju je napisao poglavito Šimun de Keza, u periodu između 1282. i 1285. godine.

Novi!!: Latinski jezik i O djelima Huna i Mađara · Vidi više »

O dođi, Stvorče, Duše svet

Početak himna O dođi, Stvorče, Duše svet (lat. Veni Creator Spiritus) – himan Duha Svetoga.

Novi!!: Latinski jezik i O dođi, Stvorče, Duše svet · Vidi više »

O Fortuna

O Fortuna je spjev Carmina Burana, zbirka latinskih spjevova napisanih u ranom 13. stoljeću.

Novi!!: Latinski jezik i O Fortuna · Vidi više »

O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske

O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske u šest knjiga (lat. De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex), povijesno djelo trogirskog povjesničara i oca hrvatske historiografije Ivana Lučića (1604. – 1679.), koje se smatra prvim znanstveno-kritičkim djelom hrvatske historiografije.

Novi!!: Latinski jezik i O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske · Vidi više »

O patnji kršćana koji žive pod Turcima, kako zarobljenika tako i onih koji im plaćaju poreze

Naslovnica djela. O patnji kršćana koji žive pod Turcima, kako zarobljenika tako i onih koji im plaćaju poreze (De afflictione tam captivorum quam etiam sub Turcae tributo viventium Christianorum), djelo hrvatskog poliglota iz Male Mlake kod Zagreba Bartola Jurjevića (Đurđevića) (oko 1506. oko 1566.). Djelo je zgotovio 1544. godine i objavio u Antwerpenu.

Novi!!: Latinski jezik i O patnji kršćana koji žive pod Turcima, kako zarobljenika tako i onih koji im plaćaju poreze · Vidi više »

O podvizima rimskih careva i papa

O podvizima rimskih careva i papa (lat. De gestis Romanorum imperatorum et summorum pontificatum), srednjovjekovna kronika splitskog kroničara Mihe Madijeva de Barbezanisa (o. 1284. – 1358.). Sačuvan je samo drugi dio djela koji obrađuje period od 1290. do 1330. godine.

Novi!!: Latinski jezik i O podvizima rimskih careva i papa · Vidi više »

O tempora, o mores!

O tempora, o mores! slavna je Ciceronova rečenica u njegovom Prvom govoru protiv Katiline.

Novi!!: Latinski jezik i O tempora, o mores! · Vidi više »

O upravljanju Carstvom

O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i O upravljanju Carstvom · Vidi više »

Očanica

Očanica (lat. Euphrasia), biljni rod jednogodišnjeg raslinja, polunametnice iz porodice volovotkovki (Orobanchaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Očanica · Vidi više »

Oče naš

Veneciji 1527. godine u svojoj tiskari tiskao Andrea Torresani. Oče naš (lat. Pater noster) kršćanska je molitva dana od samog Isusa Krista i zapisana u Bibliji.

Novi!!: Latinski jezik i Oče naš · Vidi više »

Očenašica

Očenašica (melika, melija, lat. Melia), maleni biljni rod iz porodice jasenjačevki (Meliaceae) kojoj pripaddaju dvije ili tri vrste listopadnog korisnog drveća, od kojih su poznate očenaš ili melika perasta (Melia azedarach) i Melia volkensii, afrička vrsta iz Etiopije, Somalije, Kenije i Tanznije.

Novi!!: Latinski jezik i Očenašica · Vidi više »

Očist

Očist (cimin, kotrižnjak, lat. Sideritis), rod vazdazelenih trajnica, polugrmova i grmova iz porodice medićevki (Labiatae), rasprostranjen po Mediteranu, Makaroneziji, srednjoj Europi i dijelovima zapadne azije.

Novi!!: Latinski jezik i Očist · Vidi više »

Ošak

Ošak (lat. Cnidium), biljni rod iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Ošak · Vidi više »

Oštri lučak

Oštri lučak (lat. Hesperantha coccinea), vrsta perunikovki iz roda hesperanta (Hesperantha), nekada uključivana u rod Schizostylis (sinonim za Hesperantha) To je trajnica s juga Afrike (Južna Afrika, Lesoto, Esvatini, Mozambik).

Novi!!: Latinski jezik i Oštri lučak · Vidi više »

Oštrika

Oštrika (Oštrolist, lat. Onosma), poveći biljni rod jednogodšnjeg i dvogodišnjeg raslinja, trajnica i polugrmova kojemu pripada preko 250 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Oštrika · Vidi više »

Oštro

Oštro (tal. ostro od lat. auster: južni vjetar) ili loštrac je topao i vlažan južni vjetar koji se najčešće pojavljuje na otvorenome moru kada se približava ciklona sa sjeverozapada ili zapada.

Novi!!: Latinski jezik i Oštro · Vidi više »

Oštrobridi jedić

Oštrobridi jedić (vučji jedić, omik, smrt pesja, vuči koren, lat. Aconitum lycoctonum) vrsta je jedića.

Novi!!: Latinski jezik i Oštrobridi jedić · Vidi više »

Oštrodlakavi šćir

Oštrodlakavi šćir (hrapavi šćir; lat. Amaranthus retroflexus), korisna jednogodišnja biljka iz porodice štirovki.

Novi!!: Latinski jezik i Oštrodlakavi šćir · Vidi više »

Oštrolisna mahonija

Oštrolisna mahonija (vazdazelena mahonija, mahonija lat. Mahonia aquifolium, sin. Berberis aquifolium), je grm iz porodice žutikovki (Berberidaceae) koji naraste do 150 cm visine, čvrstih, žutosmeđih grana i velikih perastih zimzelenih listova.

Novi!!: Latinski jezik i Oštrolisna mahonija · Vidi više »

Oštrolistac

Oštrolistac (trahistemon, lat. Trachystemon), rod trajnica čiji je jedini predstavnik oštrolistac (T. orientale, T. orientalis), nekada klasificiran rodu oštrolist ili Borago, porodica boražinovke.

Novi!!: Latinski jezik i Oštrolistac · Vidi više »

Oštropelutka

Oštropelutka (godijerka, mrežolist; lat. Goodyera), rod trajnica iz porodice kaćunovki (podtribus Physurinae), rasprostranjen prvenstveno po Euroaziji i Sjevernoj Americi i nešto u Africi, Na popisu je 93 vrste, od toga samo jedna u Hrvatskoj, puzava oštropelutka, G. repens.

Novi!!: Latinski jezik i Oštropelutka · Vidi više »

Oštrulja

Oštrulj iz Bosne i Hercegovine Ženka Mužjak Oštrulja ili oštrulj (lat. Aulopyge huegelli) slatkovodna je riba iz porodice šarana (Cyprinidae).

Novi!!: Latinski jezik i Oštrulja · Vidi više »

Obalna sekvoja

Obalna sekvoja (lat. Sequoia sempervirens) vrsta je drveća iz porodice Cupressaceae (neki autori još uvijek je svrstavaju u porodicu Taxodiaceae, koja je međutim, znatno izmijenjena nakon novih filogenetičkih istraživanja).

Novi!!: Latinski jezik i Obalna sekvoja · Vidi više »

Obalnica

Obalnica (lat. Aeluropus), biljni rod iz porodice trava raširen po Euroaziji i sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Obalnica · Vidi više »

Obalno rum drvo

Obalno rum drvo (lat. Pimenta racemosa), vrsta korisnog zimzelenog drveta iz Antilske i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Obalno rum drvo · Vidi više »

Obdukcija

Obdukcija (lat. obducere - otvarati) ili autopsija, medicinski pregled leša s ciljem otkrivanja uzroka smrti.

Novi!!: Latinski jezik i Obdukcija · Vidi više »

Obelisk u Maksimiru

Obelisk u Parku Maksimir Obelisk je spomenik u obliku piramide u "Dolini dalija" u parku Maksimir.

Novi!!: Latinski jezik i Obelisk u Maksimiru · Vidi više »

Oberursel (Taunus)

Oberursel (službeno Oberursel (Taunus)) je grad u njemačkoj pokrajini Hessen od 44 075 stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Oberursel (Taunus) · Vidi više »

Običajno pravo

Običajno pravo je skup običaja kojima izvor nije u nekom pravnom propisu pa djeluju kao samostalan izvor prava.

Novi!!: Latinski jezik i Običajno pravo · Vidi više »

Obična čančara

Obična čančara (latinski: Testudo hermanni) vrsta je kornjače iz roda Testudo unutar porodice Testudinidae.

Novi!!: Latinski jezik i Obična čančara · Vidi više »

Obična žućica

Obična žućica (zečjak, žuti zečji trn, žuta metla, lakotnik, metlasta žućica, lat. Cytisus scoparius) je grmolika biljka u zapadnoj i srednjoj Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Obična žućica · Vidi više »

Obična blitva

Obična blitva (gajena blitva, lat. Beta vulgaris) lisnato je povrće tamnozelene boje iz porodice štirovki (Amaranthaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Obična blitva · Vidi više »

Obična božikovina

Obična božikovina (obična božika, božje drvce, lat. Ilex aquifolium) je biljka iz porodice Aquifoliaceae, porijeklom iz zapadne i južne Europe, sjeverozapadne Afrike i jugozapadne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Obična božikovina · Vidi više »

Obična bogomoljka

Obična bogomoljka (latinski: Mantis religiosa) veliki je kukac iz porodice Mantidae i reda bogomoljki.

Novi!!: Latinski jezik i Obična bogomoljka · Vidi više »

Obična borovica

Obična borovica (kleka, brinj, brinje, smrika, latinski: Juniperus communis) je razgranan grm visok 1 – 2 m ili stablo visoko i do 12 m. Listovi su igličasti, bodljikavi, vazdazeleni, 1 – 2 cm dugi, smješteni po 3 u pršljenu.

Novi!!: Latinski jezik i Obična borovica · Vidi više »

Obična borovnica

Borovnica (lat. Vaccinium myrtillus) je biljka iz porodice Vaccinium.

Novi!!: Latinski jezik i Obična borovnica · Vidi više »

Obična bukva

Engleskoj Obična bukva (europska bukva, fafarikula; lat. Fagus sylvatica) bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Obična bukva · Vidi više »

Obična bundeva

Obična bundeva (bundeva, tikva, misirača, jestiva buča, patišon, lat. Cucurbita pepo) jednogodišnja je biljka s puzavom stabljikom.

Novi!!: Latinski jezik i Obična bundeva · Vidi više »

Obična celinščica

Obična celinščica Obična celinščica Obična celinščica (grkljanka, skrižalina mala; lat. Prunella vulgaris) je biljka iz roda Prunella.

Novi!!: Latinski jezik i Obična celinščica · Vidi više »

Obična dikica

Obična dikica (zelena boca, bijela boca, lat. Xanthium strumarium) - godišnja je otrovna biljka, iz roda Xanthium porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Obična dikica · Vidi više »

Obična dunja

Obična dunja (dunja, lat. Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda dunja (Cydonia), porodica Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Obična dunja · Vidi više »

Obična dunjarica

Obična dunjarica (grusenica, petrovčica, obična mušmulica; lat. Cotoneaster integerrimus) vrsta je iz roda dunjarica ili mušmulica (Cotoneaster), porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Obična dunjarica · Vidi više »

Obična hobotnica

Hobotnica (lat. Octopus vulgaris) je vrsta mekušca iz porodice Octopodidae.

Novi!!: Latinski jezik i Obična hobotnica · Vidi više »

Obična jela

200px Jela car, najveće stablo jele na Velebitu i u Europi. Obična jela (bijela jela, vita jela, borika prava, lat. Abies alba Mill.), crnogorična vrsta drveća umjerenih predjela sjeverne polutke, treća najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj, poslije bukve i hrasta lužnjaka.

Novi!!: Latinski jezik i Obična jela · Vidi više »

Obična kalina

Obična kalina (kozje grožđe, zimolezina, divlji jorgovan, lat. Ligustrum vulgare), listopadni grm iz porodice Oleaceae rasprostranjen po Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Obična kalina · Vidi više »

Obična kruška

Obična kruška (lat. Pyrus communis), tipična vrsta u rodu krušaka (Pyrus), porodica ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Obična kruška · Vidi više »

Obična kurika

Obična kurika (biskupska kapa, lat. Euonymus europaeus), korisni, uresni, ljekoviti grm iz Europe (uključujući Hrvatsku), Male Azije, Kavkaza, Turkestana i zapadnog Sibira.

Novi!!: Latinski jezik i Obična kurika · Vidi više »

Obična lijeska

Muški cvijet obične lijeske Obična lijeska (sivosmeđa lijeska, šumska lijeska, lat. Corylus avellana) je vrsta lijeske koja raste na područjima Europe i Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Obična lijeska · Vidi više »

Obična lisičina

Obična lisičina (lisičji rep, lisičje uho, lat. Echium vulgare) biljka je iz porodice Boraginaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Obična lisičina · Vidi više »

Obična mišjakinja

Obična mišjakinja (poljska mišjakinja, mala mišjakinja, srednja mišjakinja; lat. Stellaria media), godišnja je biljka udomaćena u Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Obična mišjakinja · Vidi više »

Obična mirta

Obična mirta (obična mrča lat. Myrtus communis) aromatična je vrsta iz porodice mirti.

Novi!!: Latinski jezik i Obična mirta · Vidi više »

Obična očanica

Obična očanica (vidac, vidovčica ili vidova trava, lat. Euphrasia officinalis), vrsta malene jednogodišnje zeljaste biljke, dosta neuglednog izgleda iz porodice Volovotkovki.

Novi!!: Latinski jezik i Obična očanica · Vidi više »

Obična repnica

Obična repnica (barica obična, sveta barbara, lat. Barbarea vulgaris), dvogodišnja je biljka iz roda Barbarea, porodice Brassicaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Obična repnica · Vidi više »

Obična rosulja

Obična rosulja (rosulja tankolisna, roguša, šopulja, troskot, rosulja crvena, lat. Agrostis capillaris), vrsta jednosupnice iz porodice trava raširene po Euroaziji (uključujući i Hrvatsku), odakle je introducirana po mnogim zemljama svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Obična rosulja · Vidi više »

Obična sapunika

Obična sapunika (ljekovita sapunika, sapunika obična, lat. Saponaria officinalis je biljka iz porodice Caryophyllaceae. Raste od Europe do zapadnog Sibira. Dosiže do 70 cm visine, a cvate bijelim ili blago ružičastim cvjetovima, od svibnja do rujna. Biljka je ljekovita, sadrži dosta saponina, tako da je nekada korištena kao nadomjestak za sapun. Postoji i veći broj kultiviranih odlika,ove se pak uzgajaju isključivo zbog cvjetova.

Novi!!: Latinski jezik i Obična sapunika · Vidi više »

Obična smukulja

Obična smukulja (lat. Coronella austriaca) je vrsta zmije koja pripada guževima.

Novi!!: Latinski jezik i Obična smukulja · Vidi više »

Obična tikvica

Obična tikvica (vrg tikva, tikva vrg (lat. Lagenaria siceraria) je biljka puzavica iz porodice Cucurbitaceae (u koju pripadaju i krastavci kao i ostale tikve i bundeve). Uzgaja se zbog svojih plodova, koji se ili beru mladi i koriste kao povrće ili se beru kada sazriju i osuše pa se koriste za razne namjene kao što su: posude, pribor ili lule. Mladi plodovi imaju svjetlo zelenu glatku koru i meso bijele boje. Ova biljka je jedna od prvih uzgajanih biljaka na svijetu i uzgajana je ne zbog hrane, već zbog praktične upotrebe. Potječe iz Azije ili Afrike. To je jedina vrsta tikve, koja se uzgajala u Europi prije otkrića Amerike, iz koje potječe većina ostalih vrsta tikava i bundeva. Meso ove tikve sadrži 85-95% vode i niske je kalorijske vrijednosti od 20 kcal/100 g. Pored vode sadrži i nešto ugljikohidrata, bjelančevina, vitamina A, B i C i minerale kalcij i željezo. Izdanci, hvataljke i lišće ove biljke mogu se također koristiti u prehrani.

Novi!!: Latinski jezik i Obična tikvica · Vidi više »

Obična tisa

Obična tisa (šumska tisa, europska tisa, žvetuljina, lat. Taxus baccata) je biljna vrsta iz porodice Taxaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Obična tisa · Vidi više »

Obična visibaba

Obična visibaba (lat. Galanthus nivalis), trajnica u rodu visibaba, porodica zvanikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Obična visibaba · Vidi više »

Obična vučja noga

Obična vučja noga (obični vukonog, češljasta vučjasapka, lat. Lycopus europaeus), biljka je iz roda Lycopus, porodice Lamiaceae, udomaćena u Europi i Aziji, te naturalizirana u Sjevernoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Obična vučja noga · Vidi više »

Obična zlatnica

mini ''S. virgaurea'' ''S. virgaurea'' Obična zlatnica (zlatna šiba, prava zlatnica, lat. Solidago virgaurea), biljna vrsta iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Obična zlatnica · Vidi više »

Obična zmijavičica

Obična zmijavičica (zmijino zelje, lat. Dracunculus vulgaris) trajnica iz porodice kozlačevki, pripada među najsmrdljivije biljke na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Obična zmijavičica · Vidi više »

Obične golupke

Obične golupke (latinski Macroglossum stellatarum), poznate i kao kolibrić leptir, su vrsta ljiljaka.

Novi!!: Latinski jezik i Obične golupke · Vidi više »

Obični čempres

Obični čempres (vazdazeleni čempres, zimzeleni čempres, lat. Cupressus sempervirens), je biljka iz roda Cupressus.

Novi!!: Latinski jezik i Obični čempres · Vidi više »

Obični žabočun

Obični žabočun (žablji žličnjak, bokva podvodna, čobanska sviralica, šumska brada; lat. Alisma plantago-aquatica), vodena trajnica, helofit iz porodice žabočunovki raširena po velikim dijelovima Euroazije i dijelova Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Obični žabočun · Vidi više »

Obični bagrem

Obični bagrem (mirisavi bagrem, lat. Robinia pseudoacacia) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Obični bagrem · Vidi više »

Obični bezlistac

Obični bezlistac (grozdasti bezlistac, lat. Hypopitys monotropa; sin. Monotropa hypopitys), vrsta mikoheterotrofne trajnice iz porodice vrjesovki rasprostranjene po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, ima je i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Obični bezlistac · Vidi više »

Obični božur

Obični božur (ljekoviti božur, divlji božur, lat. Paeonia officinalis) zeljasta je biljka iz porodice božurovki (Paeoniaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Obični božur · Vidi više »

Obični bor

Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Obični bor · Vidi više »

Obični dikobraz

Obični dikobraz (lat. Hystrix cristata) je sisavac iz reda glodavaca iz porodice Hystricidae.

Novi!!: Latinski jezik i Obični dikobraz · Vidi više »

Obični dupin

Obični dupin (lat. Delphinus delphis), kao što mu i ime upućuje, široko je rasprostranjen u morima i oceanima tropskog, suptropskog i umjerenog pojasa.

Novi!!: Latinski jezik i Obični dupin · Vidi više »

Obični gnu

Obični gnu je jedna od vrsti gnua i velikih antilopa.

Novi!!: Latinski jezik i Obični gnu · Vidi više »

Obični iđirot

Obični iđirot (iđirot, babad, baban, vodena sabljica, vodeni božur, lat. Acorus calamus), jedna od nekoliko vrsti biljaka jednosupnica iz porodice Acoraceae, red Acorales, koja se donedavno klasificirala u red žabočunolikih (Alismatales).

Novi!!: Latinski jezik i Obični iđirot · Vidi više »

Obični jasen

Obični jasen (gorski jasen, bijeli jasen, (lat. Fraxinus excelsior) je vrsta drveća iz porodice Oleaceae visine od 30 do 40 m. Plod je krilata perutka, a cvjeta u travnju i svibnju. Značajna je šumska vrsta koja naseljava plodnija i umjereno vlažna staništa, u kojima se rijetko javlja sušni period. U mladosti dobro podnosi priličnu zasjenu, uglavnom u šumama bukve. Autohtona je vrsta u Hrvatskoj. Javlja se u većem dijelu Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Obični jasen · Vidi više »

Obični jelen

Like Jelen obični (crveni jelen, lat. Cervus elaphus) je vrsta šumske živortinje iz porodice jelena (Cervidae).

Novi!!: Latinski jezik i Obični jelen · Vidi više »

Obični jorgovan

Obični jorgovan (lat. Syringa vulgaris) je biljka cvjetnica iz obitelji maslinovki, porijeklom s Balkanskog poluotoka, gdje raste na stjenovitim brdima.

Novi!!: Latinski jezik i Obični jorgovan · Vidi više »

Obični lanilist

''L. vulgaris'', cvijet Obični lanilist (lat. Linaria vulgaris) biljka je iz roda Linaria.

Novi!!: Latinski jezik i Obični lanilist · Vidi više »

Obični likovac

Obični likovac (lat. Daphne mezereum) otrovna je biljka iz porodice vrebinovki (Thymelaeaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Obični likovac · Vidi više »

Obični ljepušak

Obični ljepušak (lat. Hydrocotyle vulgaris), biljna vrsta vodenih trajnica iz porodice brestanjevki raširena je po Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Obični ljepušak · Vidi više »

Obični matovilac

Obični matovilac (vrtni matovilac, lat. Valerianella locusta) je biljka iz roda matovilac (Valerianella) porodice kozokrvnica, nekada uključivana u vlastitu porodicu odoljenovki (Valerianeaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Obični matovilac · Vidi više »

Obični oposum

Obični oposum (lat. Didelphis marsupialis) je tobolčar iz reda štakoraša, koji živi od sjeveroistoka Meksika do Bolivije, uključujući i Male Antile.

Novi!!: Latinski jezik i Obični oposum · Vidi više »

Obični pajasmin

Obični pajasmin (nepravi jasmin, skobotovina, lažni jasmin, divlji jasmin, lat. Philadelphus coronarius) listopadni je mirisni grm iz porodice Hydrangaceae (hortenzijevke): Raste u južnoj Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Obični pajasmin · Vidi više »

Obični pakujac

Obični pakujac (pakujac lepezasti, lat. Aquilegia vulgaris), vrsta trajnice iz porodice žabnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Obični pakujac · Vidi više »

Obični ris

Obični ris (lat. Lynx lynx), ili euroazijski ris je najveća mačka u Europi pa i na hrvatskom tlu.

Novi!!: Latinski jezik i Obični ris · Vidi više »

Obični tetrljan

Obični tetrljan (lat. Marrubium vulgare) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice usnatica.

Novi!!: Latinski jezik i Obični tetrljan · Vidi više »

Obični tik

Obični tik (indijski hrast, lat. Tectona grandis), do 50 metara visoklo drvo iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Obični tik · Vidi više »

Obični tuljan

Obični tuljan (lat. Phoca vitulina) – vrsta tuljana, koja živi na umjerenim i arktičkim morskih obalama sjeverne hemisfere.

Novi!!: Latinski jezik i Obični tuljan · Vidi više »

Obični vrijes

Obični vrijes (jesenski vrijes, latinski: Calluna vulgaris), u narodu poznat još i pod nazivima vrijesak, vries, vriesak, vriesac mali, vres, vristica, vriština, vrištika, vrišt, zimzeleni vrisak, zrnovac, crnošija, berešk, borovo cviće, crnjušina, dreska i bresina jedina je vrsta u rodu Calluna, iz porodice Ericaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Obični vrijes · Vidi više »

Obični vučac

Obični vučac (suličasti vučac, bodkastolistna kustovnica, lat. Lycium barbarum, sinonim: L. halimifoliumL. Roth, M. Daunderer, K. Kornmann und M. Grünsfelder: Giftpflanzen + Pflanzengifte - Vorkommen, Wirkung, Therapie und allergische und phototoxische Reaktionen, 5. erweiterte Auflage, NIKOL Verlag,, 2008, Str. 475) drvenasta je biljka iz porodice pomoćnica.

Novi!!: Latinski jezik i Obični vučac · Vidi više »

Objekt (razdvojba)

Objekt (srednjovj. lat. obiectum, poimeničeni srednji rod participa perfekta od klas. lat. obicere: staviti ispred, izložiti) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Objekt (razdvojba) · Vidi više »

Objektivnost

Objektivnost je pojam koji predstavlja neovisan opis činjenica ili stvarnosti, koje promatrač ili osoba koja ga opisuje ne mijenja.

Novi!!: Latinski jezik i Objektivnost · Vidi više »

Oblaci

zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Latinski jezik i Oblaci · Vidi više »

Obrazovanje u Estoniji

Zgrada Sveučilišta u Tartuu 1860. godine, u vrijeme "zlatnog doba" Sveučilišta. Zgrada estonske akademije zanosti, nacionalne znasnstvene institucije. Povijest formalnog obrazovanja u Estoniji datira već od 13. i 14. stoljeća kada su osnovane prve monaške i katedralne škole.

Novi!!: Latinski jezik i Obrazovanje u Estoniji · Vidi više »

Obrazovanje u pomorstvu

Temelj kvalitetnog razvitka cjelokupnog pomorskog gospodarstva kao i pomorske znanosti općenito je odgovarajuće obrazovanje te odgovarajući znanstveno-istraživački i stručni rad u kompleksnoj domeni pomorstva.

Novi!!: Latinski jezik i Obrazovanje u pomorstvu · Vidi više »

Obred

Obred (lat. ritus, odatle i tuđični oblik ritual) je u osnovi uglavnom određena provedba svečanih posebice vjerskih, uglavno liturgijskih svečanosti.

Novi!!: Latinski jezik i Obred · Vidi više »

Obrezivanje

Obrezivanje Obrezivanje u svijetu Komplet za cirkumciziju iz 18. stoljeća Obrezivanje (latinizam cirkumcizija, od lat. circumcisio) je operacijski zahvat kojim se odstranjuje ili oštećuje dio spolnog organa, najčešće prepucij (kožica na vrhu penisa) od glavića.

Novi!!: Latinski jezik i Obrezivanje · Vidi više »

Obrubljena čančara

Obrubljena čančara (lat. Testudo marginata) vrsta je kornjače iz porodice Testudinidae.

Novi!!: Latinski jezik i Obrubljena čančara · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Novi!!: Latinski jezik i Obujam · Vidi više »

Ocat

Razne vrste octa Ocat (lat. acetum) ili kvasina, kvas je ujedno začin i sredstvo za konzerviranje kiselog okusa.

Novi!!: Latinski jezik i Ocat · Vidi više »

Ocean

Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.

Novi!!: Latinski jezik i Ocean · Vidi više »

Oceanski dupini

Oceanski dupini (lat. Delphinidae) su porodica iz podreda kitova zubana, pa su prema tome sisavci koji žive u vodi.

Novi!!: Latinski jezik i Oceanski dupini · Vidi više »

Ocelot

Ocelot (lat. Leopardus pardalis), poznat i kao obojeni leopard, McKenneyeva divlja mačka te Manigordo (u Kostariki), divlja je mačka sa staništem u Južnoj i Srednjoj Americi te Meksiku, iako je primjećena i u SAD-u, Trinidadu i Tobagu te Karibima.

Novi!!: Latinski jezik i Ocelot · Vidi više »

Odcjepljenje

Secesija nasuprot disembraciji Odcjepljenje ili secesija (lat. secessio „odcjepljenje“) označava političko odvajanje pojedinih dijelova zemlje iz postojeće države radi stvranja nove suverene države.

Novi!!: Latinski jezik i Odcjepljenje · Vidi više »

Oddijev sfinkter

desno Oddijev sfinkter (lat. sphincter ampullae hepatopancreaticae) je glatki kružni mišić koji regulira izlučivanje jetre, gušterače i žučnog mjehura u dvanaesnik.

Novi!!: Latinski jezik i Oddijev sfinkter · Vidi više »

Odisej

Odisej, grčka skulptura, 2. stoljeće pr. Kr. Odisej (grč., Odusseús) glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine.

Novi!!: Latinski jezik i Odisej · Vidi više »

Odoljen

Odoljen (valerijana, lat. Valeriana) biljni rod u porodici kozokrvnica raširen po svim kontinentima osim Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Odoljen · Vidi više »

Odoljenovke

Odoljenovke (lat. Valerianoideae), nekadašnja samostalna biljna porodica (Valerianaceae) u redu češljugovinolike, danas čini potporodicu kozokrvnica a sastoji se od osam rodova, poglavito jednogodišnje bilje i trajnice.

Novi!!: Latinski jezik i Odoljenovke · Vidi više »

Odstojeća bezbridnjača

Odstojeća bezbridnjača (Lat. Puccinellia distans) vrsta trave iz roda bezbridnjača raširena po gotovo cijeloj Euroaziji i dijelovima Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Odstojeća bezbridnjača · Vidi više »

Odur

Odur (polegla alpska azaleja, polegli odur, puzava azaleja, povaljeni odur, lat. Kalmia procumbens, sin. Loiseleuria procumbens), biljna vrsta iz porodice vrjesovki, nekada uključivana u monotipski rod odur (Loiseleuria), a danas rodu kalmija ili lovor ruža.

Novi!!: Latinski jezik i Odur · Vidi više »

Oenin

Oenin je prirodno bojilo, C23H25012Cl, koje kristalizira u crvenim prizmama sa zelenim sjajem.

Novi!!: Latinski jezik i Oenin · Vidi više »

Oglašavanje

Piccadilly Circus, London (2006) Oglašavanje (reklamiranje, odnosno reklama (od fra. réclame, odnosno lat. reclamo u značenju javno oglašavati) je jedna vrsta komunikacije kojoj je svrha informiranje, obavještavanje potencijalnih kupaca o proizvodima ili uslugama. Reklame kao način oglašavanja sadrže činjenice, informacije i uvjerljive poruke o onome što reklamiraju. Danas se za oglašavanje većinom koriste masovni mediji kao što su: televizija, radio, filmovi, časopisi, novine, internet, plakati, pa čak i videoigre. Razne reklame (u Hrvatskoj i drugdje u svijetu) možemo naći i na prijevoznim sredstvima (tramvajima, autobusima,automobilima...), autobusnim i tramvajskim stanicama itd. Oglašavački materijal se stavlja gdje ga svi ljudi mogu lako uočiti. Oglašavanje u svrhu promoviranja koriste i političke stranke, vjerske organizacije, vojska, neprofitne organizacije...Reklame se danas pojavljuju kao preporučeni izbor nečega što ta osoba najviše pretražuje. 2015 je EU uredbom donesen zakon da se na članke starije od 3 godine ta pravila ne primjenjuje zbog već postojećih plaćenih reklama na tim stranicama. Reklame se nalaze na stranici sve dok se sama stranica ne ukloni. Prva hrvatska reklama napravljena je u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1926. godine. Radilo se o reklami za pastu za zube, Kalodont, koju je u Beogradu snimio i režirao Josip Novak. Trajala je 7 minuta i 42 sekunde i emitirala se u kinima.

Novi!!: Latinski jezik i Oglašavanje · Vidi više »

Ognjica

Ognjica (snjeguljak, ognjevinac, lat. Iberis) rod jednogodišnih ili trajnih zelenih biljaka grmova porodice krstašica (Cruciferae).

Novi!!: Latinski jezik i Ognjica · Vidi više »

Ogrličasti pingvin

Ogrličasti pingvin (lat. Pygoscelis antarcticus) je vrsta pingvina iz roda Pygoscelis.

Novi!!: Latinski jezik i Ogrličasti pingvin · Vidi više »

Ogrozdovke

Ogrozdovke (lat. Grossulariaceae), biljna porodica u redu Saxifragales u koju se danas uključuje samo rod ribiz ili ribizl (Ribes).

Novi!!: Latinski jezik i Ogrozdovke · Vidi više »

Ogulinska špiljska spužvica

Ogulinska špiljska spužvica, lat. Eunapius subterraneus je jedini predstavnik roda Eunapius, slatkovodnih spužvi koji isključivo obitava u podzemnim vodenim staništima špilja.

Novi!!: Latinski jezik i Ogulinska špiljska spužvica · Vidi više »

Ohlokracija

Ohlokracija (grč.: οχλοκρατια; lat.: ochlocratia) je naziv koji se koristi za vladavinu rulje ili mase ljudi, neoplemenjena demokracija, odnosno njenu sposobnost da utječe na ustavne vlasti.

Novi!!: Latinski jezik i Ohlokracija · Vidi više »

Ohrid

Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.

Novi!!: Latinski jezik i Ohrid · Vidi više »

Ohridsko jezero

Ohridsko jezero (albanski: Liqeni i Ohrit) je jezero na granici Makedonije i Albanije.

Novi!!: Latinski jezik i Ohridsko jezero · Vidi više »

Okaši (leptiri)

Okaši (lat. Satyrinae) potporodica su danjih leptira.

Novi!!: Latinski jezik i Okaši (leptiri) · Vidi više »

Okamenjena munja

Okamenjena munja ili fulgurit Okamenjena munja ili fulgurit (lat. fulgur.

Novi!!: Latinski jezik i Okamenjena munja · Vidi više »

Okapi

Okapi (lat. Okapia johnstoni) je sisavac iz porodice žirafa (Giraffidae) koji živi samo u središnjoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Okapi · Vidi više »

Okcident

Okcident je izraz koji dolazi od latinske riječi okcidenc koja znači zapad, a rabi se se za opisivanje Zapadnog svijeta, odnosno kultura i zemalja zapadno Europskog kontinenta.

Novi!!: Latinski jezik i Okcident · Vidi više »

Okcitanija

Mapa generala d'Occitània Okcitanija ili u izvorniku Occitània je zemlja tj.

Novi!!: Latinski jezik i Okcitanija · Vidi više »

Oker

Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Oker pigment (žuti oker). Žena iz plemena Himba (sjeverna Namibija) obojena crvenim okerom. Oker (njem. Ocker od lat. ochra: bijeložut od grč. ὤχρα, prema ὠχρός: žut; blijed) je prirodni anorganski pigment kojemu je, uz veće primjese (prirodne) gline, glavni sastojak hidratizirani željezni(III) oksid (FeOOHx0,4 H2O), a sadrži i nešto manganovih i kalcijevih spojeva.

Novi!!: Latinski jezik i Oker · Vidi više »

Okluzija

Okluzija (kasnolatinski occlusio, od lat. occludere: zatvoriti) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Okluzija · Vidi više »

Okrug Harju

Zastava Harjumaa (est. Harju maakond, njem. Harrien, lat. Harria) ili kraće Harju jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Latinski jezik i Okrug Harju · Vidi više »

Okruglasta pjeskarica

Okruglasta pjeskarica (pjeskarica okrugljica, lat. Arenaria orbicularis) je velebitski stenoendem Donedavno se mislilo da raste samo u klancima Velike i Male Paklenice i nigdje drugdje na svijetu, a kasnije je otkrivena i u kanjon Zrmanje kod Obrovca.

Novi!!: Latinski jezik i Okruglasta pjeskarica · Vidi više »

Okruglastogomoljasta bezostruška

Okruglastogomoljasta bezostruška (lat. Orchis anthropophora, sin. Aceras anthropophorum), nedovoljno poznata vrsta iz roda kačuna (Orchis), nekada svrstavana u rod Aceras (bezostruška).

Novi!!: Latinski jezik i Okruglastogomoljasta bezostruška · Vidi više »

Okruglolisna rosika

Okruglolisna rosika (lat. Drosera rotundifolia), biljna vrsta iz porodice Rosikovki, u Hrvatskoj je kritično ugrožena i strogo zaštićena vrsta koja raste na svega nekoliko nalazišta: okolica Fužina, Karlovca i Varaždina, Plitvička jezera, Hrvatsko zagorje i Blatuša i Čemernica u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Okruglolisna rosika · Vidi više »

Okrugloplodno ptičje mlijeko

Okrugloplodno ptičje mlijeko (okrugloplodna kestenjača; lat. Ornithogalum sphaerocarpum), biljna vrsta iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Okrugloplodno ptičje mlijeko · Vidi više »

Oksidacija

oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.

Novi!!: Latinski jezik i Oksidacija · Vidi više »

Oksitropis

Oksitropis (prošav, oštrica, lat. Oxytropis), veliki biljni rod iz porodice mahunarki raširen po gotovo sjevernoj Sjevernoj Americi i Euroaziji.

Novi!!: Latinski jezik i Oksitropis · Vidi više »

Oktant

nonijusom (ikrometarski bubnjić)i pločicom za potpis. Nosači kazaljke i ogledala su od mesinga. Umjesto upotrebe teleskopa za viziranje, ovaj instrument ima iglu za viziranje. Oktant (prema lat. octans, genitiv octantis: osmi) ili reflektirajući kvadrant, je mjerni instrument koji se prvenstveno koristi u navigaciji.

Novi!!: Latinski jezik i Oktant · Vidi više »

Oktant (zviježđe)

Oktant (lat. Octans) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Oktant (zviježđe) · Vidi više »

Oktet (računarstvo)

Oktet je u računarstvu precizniji naziv za slijed od 8 bitova.

Novi!!: Latinski jezik i Oktet (računarstvo) · Vidi više »

Okultacija

Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.

Novi!!: Latinski jezik i Okultacija · Vidi više »

Okultizam

Francuski okultist Eliphas Lévi (1864.) Okultizam (lat.: occultus, „skriven“, „tajan“) se tumači kao skriveno znanje nedostupno većini, dostupno samo pojedincima koji istražuju duhovnu stvarnost koja se nalazi van dosega osjetilnog opažanja.

Novi!!: Latinski jezik i Okultizam · Vidi više »

Okultna filozofija u tri knjige

''De Occulta Philosophia, libri tres'' Agrippine knjige Okultna filozofija u tri knjige (lat. De occulta philosophia libri tres), značajno hermetičko djelo renesansnog filozofa Heinricha Corneliusa Agrippe (1486. – 1535.) o zapadnoj magiji i ezoterijskoj tradiciji u tri knjige.

Novi!!: Latinski jezik i Okultna filozofija u tri knjige · Vidi više »

Okusni sustav

Okusni sustav je osjetilni sustav organa koji služi za osjet okusa.

Novi!!: Latinski jezik i Okusni sustav · Vidi više »

Oldenburgija

Oldenburgija (lat. Oldenburgia), rod vazdazelenih grmova iz porodice glavočika smješten u vlastiti tribus Oldenburgieae, dio potporodice Tarchonanthoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Oldenburgija · Vidi više »

Oleandar

Oleandar (zlolepina, lat. Nerium), monotipski rod vazdazelenih grmova iz porodice zimzelenovki (Apocynaceae) kojemu pripada samo vrsta Nerium oleander,.

Novi!!: Latinski jezik i Oleandar · Vidi više »

Oleandra

Oleandra (lat. Oleandra), biljni rod od 22 vrste puzećih trajnica koje čine samostalnu porodicu Oleandraceae, papratnjača iz reda osladolike.

Novi!!: Latinski jezik i Oleandra · Vidi više »

Oleotoraks

Oleotoraks (latinski oleum ulje, thoraks grudni koš, engleski oleothorax) jedna je od metoda koje su se koristile za liječenje kavernozne tuberkuloze kolapsoterapijom.

Novi!!: Latinski jezik i Oleotoraks · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: Latinski jezik i Olimpijske igre · Vidi više »

Olomoučka nadbiskupija

Nadbiskupija Olomouc ili Olomoučka nadbiskupija (češ. Arcidiecéze olomoucká, lat. Dioecesis Olomucensis) je nadbiskupija latinskog obreda Katoličke Crkve u Češkoj.

Novi!!: Latinski jezik i Olomoučka nadbiskupija · Vidi više »

Olomouc

Olomouc (njem.: Olmütz; moravski (i Haná dijalekt): Olomóc ili Holomóc) grad je u Češkoj Republici, u Moravskoj regiji.

Novi!!: Latinski jezik i Olomouc · Vidi više »

Olovasta rudoliska

Škrge zrelih gljiva potamne u ružičaste, a zatim crvene. Grupa olovastih rudoliska. Olovasta rudoliska ili velika rudoliska (lat. Entoloma sinuatum (Pers.) P.Kumm. 1871.) je vrsta smrtno otrovne gljive iz porodice Entolomataceae.

Novi!!: Latinski jezik i Olovasta rudoliska · Vidi više »

Olt (rijeka)

Olt (rumunjski i mađarski; njemački: Alt; latinski: Aluta ili Altus) je rijeka u Rumunjskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Olt (rijeka) · Vidi više »

Oltar

Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.

Novi!!: Latinski jezik i Oltar · Vidi više »

Oltar (zviježđe)

Oltar (lat. Ara) je manje zviježđe južnog neba, pozicionirano između konstelacija Teleskop i Ravnalo.

Novi!!: Latinski jezik i Oltar (zviježđe) · Vidi više »

Olympus Mons

Olympus Mons kojeg je fotografirao ''Viking 1'' Olympus Mons (lat. Olimpska gora) je jedan od najvećih vulkana, najviša planetarna planina, i druga najviša planina trenutno otkrivena u Sunčevom sustavu, usporediva s Reasilvijom na Vesti.

Novi!!: Latinski jezik i Olympus Mons · Vidi više »

Omaklina

Omaklina (lat. Halimione), rod jednogodišnjeg bilja iz porodice štirovki (tribus Atripliceae).

Novi!!: Latinski jezik i Omaklina · Vidi više »

Oman (biljni rod)

Oman (lat. Inula), rod trajnica i jednogodišnjeg raslinja iz porodice Compositae raširen po gotovo čitavoj Euroaziji i velikim dijelovima Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Oman (biljni rod) · Vidi više »

Ombrograf

milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Ombrograf (grč. ὄμβρος: kiša) ili pluviograf (lat. pluvia: kiša) je uređaj ili mjerni instrument za stalno (kontinuirano) bilježenje trajanja i jakosti (intenziteta) oborine u tekućem stanju.

Novi!!: Latinski jezik i Ombrograf · Vidi više »

Omišalj

Omišalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Omišalj · Vidi više »

Oncidijum

Oncidijum (lat. Oncidium), veliki rod kaćunovki s ukupno preko 360 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Oncidijum · Vidi više »

Oncila

Oncila (lat. Leopardus tigrinus) je sisavac iz reda zvijeri i porodice Felidae.

Novi!!: Latinski jezik i Oncila · Vidi više »

Onomastika

Onomastika (grč. ὄνομα, onoma.

Novi!!: Latinski jezik i Onomastika · Vidi više »

Opatija (redovnička ustanova)

Opatija Monte Cassino u Laciju (Italija), što ju je osnovao sveti Benedikt Opatija je autonomna (sui juris) redovnička ustanova kojom upravlja opat ili opatica.

Novi!!: Latinski jezik i Opatija (redovnička ustanova) · Vidi više »

Opatija Lorsch

karolinških vremena. U njoj su spojeni elementi rimskog slavoluka (lučni prolaz, polustupovi) s elementima autohtone teutonske ostavštine (slijepe arkade bez baza, polikromni zidovi). Kraljevska opatija Lorsch (njemački: Reichsabtei Lorsch, latinski: Laureshamense Monasterium) poznata i kao Laurissa i Lauresham, u Lorschu, oko 10 km istočno od Wormsa, je jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih samostana Karolinškog carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Opatija Lorsch · Vidi više »

Opatija Marija Zvijezda

300px Opatija "Marija Zvijezda" (Mariastern) je samostan trapističkog reda u Bosni nedaleko Banje Luke.

Novi!!: Latinski jezik i Opatija Marija Zvijezda · Vidi više »

Opatija Pannonhalma

Teritorijalna opatija Pannonhalma (mađarski: Pannonhalmi Bencés Főapátság; latinski: Territorialis Abbatia Santi Martini Monte Pannonia; njemački: Abbey Martin Berg) je benediktinska opatija na brdu sv.

Novi!!: Latinski jezik i Opatija Pannonhalma · Vidi više »

Opava

Opava (njemački: Troppau, šleski: Uopawa, donjošleski:Tropp, poljski Opawa, latinski: Oppavia) je grad u sjeveroistočnoj Češkoj u Moravsko-šleskoj pokrajini.

Novi!!: Latinski jezik i Opava · Vidi više »

Općinstvo svetih

Općinstvo svetih (lat. communio sanctorum) duhovno je jedinstvo kršćana, kojeg čine kršćani na zemlji, kršćani na nebu i oni u čistilištu.

Novi!!: Latinski jezik i Općinstvo svetih · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: Latinski jezik i Opera · Vidi više »

Operacija (medicina)

Kirurški zahvat. Operacija (lat. operatio: djelatnost, posao, djelovanje) u medicini označava kirurški zahvat što ga izvodi liječnik radi uklanjanja bolesnog ili ozlijeđenoga dijela tijela, uklanjanja stranoga tijela iz organizma te uspostavljanja izgleda i funkcije pojedinog organa uz oblikovanje novih anatomskih odnosa u organizmu.

Novi!!: Latinski jezik i Operacija (medicina) · Vidi više »

Operacija (razdvojba)

Operacija (od latinskog operari - raditi) je rad, djelovanje, izvršenje nekog rada.

Novi!!: Latinski jezik i Operacija (razdvojba) · Vidi više »

Opijumski mak

Opijumski mak (vrtni mak, pitomi mak, lat. Papaver somniferum) je jednogodišnja biljka iz porodice makovki (Papaveraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Opijumski mak · Vidi više »

Opisani halo

Opisani halo (vanjski prsten) zajedno s 22° halo (unutarnji prsten). cirkumhorizontalnim lukom (dolje). halo: (1) 22° halo ili mali halo, (2) lažno Sunce, parhelij ili pasunce, (3) Sunčev stup, (4) parhelijski krug, (5) cirkumzenitalni luk, (6) opisani halo, (7) 46° halo ili veliki halo, (8) protusunce ili antihelij. Opisani halo je rijetka optička pojava iz porodice halo koja se pojavljuje kad je Sunce više od 30° iznad obzora, a kad je Sunce niže od 30° iznad obzora, tangencijalni lukovi se pružaju uvis u obliku slova V. Tangencijalni lukovi oko haloa u obliku prstena s kutnim polumjerom od 46° (46° halo) prilično su česti i jaki (intenzivni), s čistim bojama nalik na dugine boje.

Novi!!: Latinski jezik i Opisani halo · Vidi više »

Opisivanje

Opisivanje ili deskripcija navođenje je svojstava, osobina, odlika i značajki nekoga prostora, živoga bića ili objekta.

Novi!!: Latinski jezik i Opisivanje · Vidi više »

Opojan

Opojan (lat. Samolus), biljni rod iz porodice Primulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Opojan · Vidi više »

Oportunizam

Oportunizam (lat.: opportunus.

Novi!!: Latinski jezik i Oportunizam · Vidi više »

Opozicija (astronomija)

kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.

Novi!!: Latinski jezik i Opozicija (astronomija) · Vidi više »

Oppidum

Maketa oppiduma Manching u Njemačkoj. Oppidum (lat., množina: oppida) je naziv kojim su Rimljani opisivali veća - poluurbana ili urbana - naselja na područjima Zapadne i srednje Europe pred kraj željeznog doba.

Novi!!: Latinski jezik i Oppidum · Vidi više »

Opservatorij

Alpama. Automatska meteorološka postaja. Opservatorij (prema lat. observare: promatrati) je znanstvena ustanova u kojoj se sustavno motre određene prirodne pojave (na primjer astronomski, meteorološki, seizmološki opservatorij).

Novi!!: Latinski jezik i Opservatorij · Vidi više »

Optička aberacija

leće (dolje). žarištu zove se sferna aberacija. kromatske aberacije. zrcala, različito prelama i slika predmeta izdužuje se u oblik kometa. Vinske čaše stvaraju distroziju slike na rubovima. Optička aberacija (lat. aberratio: skretanje s puta) je pogreška optičkih leća (ili sustava leća) ili zakrivljenih zrcala koja skreće zrake svjetlosti s putanje prema žarištu i stvara nejasnu ili izobličenu sliku predmeta.

Novi!!: Latinski jezik i Optička aberacija · Vidi više »

Optika atmosfere

Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.

Novi!!: Latinski jezik i Optika atmosfere · Vidi više »

Optimati

Optimati (lat. Optimates doslovno: "najbolji"), poznati i kao Boni ("dobri") je naziv za konzervativnu frakciju u Senatu Rimske Republike koja je postojala od druge polovice 2.

Novi!!: Latinski jezik i Optimati · Vidi više »

Optimizacija (računarstvo)

Optimizacija (lat. optimus - bolje) je način programiranja ili izmjene programa gdje se (postojeći) program prilagođava za upotrebu uz određenu platformu, ili suradnju s drugim aplikacijama (ili operacijskim sustavom) u cilju povećanja brzine izvršavanja, smanjenja zauzeća resursa (kao što su: memorija, kapacitet medija za pohranu, zauzeće bandwidtha (mrežni resurs)...) itd., to jest, ukratko: povećanja efikasnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Optimizacija (računarstvo) · Vidi više »

Optimizam

Optimizam (od latinske riječi -optimum-, što znači „najbolje“) je pozitivno shvaćanje i gledanje svijeta i sklonost očekivanju najboljeg mogućeg ishoda.

Novi!!: Latinski jezik i Optimizam · Vidi više »

Opuncija

Opuncija (lat. Opuntia) je rod kaktusa iz porodice Cactaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Opuncija · Vidi više »

Opus (arhitektura)

U arhitekturi, latinski pojam opus ("djelo") je riječ koja generički označava različite tehnike gradnje građevina koje su bile u uporabi u starom Rimu.

Novi!!: Latinski jezik i Opus (arhitektura) · Vidi više »

Opus albarium

Opus albarium je latinski naziv za profinjenu vrstu žbuke koja se koristila u interijerima kuća, a koja se sastoji od posebne štukature koja uključuje mramornu prašinu, a zatim je zbijena nabijačima: tehniku je opisao Vitruvije.

Novi!!: Latinski jezik i Opus albarium · Vidi više »

Opus gallicum

Opus gallicum (latinski za "galski rad") bila je tehnika gradnje kojom su se stvarale precizne rupe u kamenom zidu za umetanje drvenih greda kako bi se stvorila drvena infrastruktura.

Novi!!: Latinski jezik i Opus gallicum · Vidi više »

Orašac (biljni rod)

Orašac (rašac, lat. Trapa), maleni biljni rod vodenog jednogodišnjeg rasljina i trajnica koji je neklada činio samostalnu porodicu rašcovke (Trapaceae), a danas se klasificira u poroidicu vrbičevke.

Novi!!: Latinski jezik i Orašac (biljni rod) · Vidi više »

Orah

Orah (latinski Juglans) su rod biljaka iz porodice Juglandaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Orah · Vidi više »

Orah (razdvojba)

Orah može imati sljedeća značenja.

Novi!!: Latinski jezik i Orah (razdvojba) · Vidi više »

Oraholike

Juglans regia Oraholike (lat. Juglandales), naziv za red biljaka koji je nekad bio priznat u nekoliko sustava (npr. sustav Engler i Wettstein sustav).

Novi!!: Latinski jezik i Oraholike · Vidi više »

Orahovke

Orahovke (orahovci, lat. Juglandaceae), biljna porodica iz reda Fagales, koja ime dobiva po rodu listopadnog drveća Juglans ili orah, što je skraćeno od Jovis (Jupiter) i glans (žlijezda), odnosno, jupiterov žir.

Novi!!: Latinski jezik i Orahovke · Vidi više »

Oranjica

Oranjica (lat. Descurainia), biljni rod iz porodice kupusovki raširen najviše po Euroaziji i Sjevernoj Americi, te dijelovima Južne Amerike i Sjeverne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Oranjica · Vidi više »

Orao (zviježđe)

Orao (lat. Aquila) je sjajno zviježđe na južnom nebu.

Novi!!: Latinski jezik i Orao (zviježđe) · Vidi više »

Orasi (razdvojba)

* orasi (latinski Juglans), rod biljaka iz porodice Juglandaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Orasi (razdvojba) · Vidi više »

Oratorij

Oratorij je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za vokalne soliste, zbor i orkestar (ali i u drugim varijantama).

Novi!!: Latinski jezik i Oratorij · Vidi više »

Oratorijanci

Oratorijanci (lat.: Confederatio oratorii S. Philippi Nerii, Konfederacija oratorija sv. Filipa Nerija, Filipini) je slobodna katolička družba svećenika bez zavjeta.

Novi!!: Latinski jezik i Oratorijanci · Vidi više »

Orbita

Orbita (lat. od orbis: krug) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Orbita · Vidi više »

Ordovici

Plemena u današnjem Walesu u doba rimske invazije. Ordovici ili Ordoviki (latinski Ordovices) je bilo britsko pleme koje je u 1.

Novi!!: Latinski jezik i Ordovici · Vidi više »

Orelanovke

Orelanovke (lat. Bixaceae), biljna porodica u redu sljezolike koja se sastoji od dvadesetak vrsta zeljastih biljaka, grmova i drveća unutar 4 roda.

Novi!!: Latinski jezik i Orelanovke · Vidi više »

Orest (mitologija)

William-Adolphe Bouguereau: Oresta progone Erinije, 1862. Orest (grč., Oréstēs) u grčkoj mitologiji bio je Agamemnonov i Klitemnestrin sin, Elektrin brat.

Novi!!: Latinski jezik i Orest (mitologija) · Vidi više »

Organ

srca slezene. glave Organ (lat. organum, "instrument", "alat") udruženje je tkiva koja imaju jednu ili više zajedničkih funkcija.

Novi!!: Latinski jezik i Organ · Vidi više »

Organela

Organela (lat. organella) u staničnoj biologiji jest specijalizirana podjedinica stanice koja je funkcionalno izdvojena od ostatka stanice vlastitom lipidnom membranom.

Novi!!: Latinski jezik i Organela · Vidi više »

Organski spoj

Metan, CH4, jedan od najjednostavnijih organskih spojeva. Struktura L-izoleucina Organski spoj je kemijski spoj, koji sadrže ugljik, a svi ostali spojevi pripadaju anorganskim spojevima.

Novi!!: Latinski jezik i Organski spoj · Vidi više »

Organum

Organum (srednjovjekovni latinski.

Novi!!: Latinski jezik i Organum · Vidi više »

Orgija

Povijesni prikaz orgije Orgija (lat. orgia; u smislu tajnog noćnog kultnog susreta) je u ranijim dobima označavao razne rituale na proslavama u kojem se konzumiranjem alkohola, igrom i seksualnim komunikacijama postiže stanje ushićenja, ekstaze i zanosa.

Novi!!: Latinski jezik i Orgija · Vidi više »

Orguljaš

šibenskoj katedrali (2020.) Orguljaš (lat. organista, organicus ili organo(e)dus, latinizam organist) ili orguljašica, glazbenik je koji svira orgulje, često kao crkveni glazbenik predvodeći liturgijsku glazbu pratnjom crkvenoga zbora.

Novi!!: Latinski jezik i Orguljaš · Vidi više »

Orgulje

Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.

Novi!!: Latinski jezik i Orgulje · Vidi više »

Orhideje

Ernst Haeckel: Orhideje Orhideje (Kaćunovke, lat. Orchidaceae) Orhideje su porodica od gotovo 1 000 rodova i više od 25 000 vrsta biljaka s lijepim cvjetovima rasprostranjenih diljem svijeta, osobito u vlažnim tropima.

Novi!!: Latinski jezik i Orhideje · Vidi više »

Oribi

Oribi (lat. Ourebia ourebi) je graciozna mala antilopa vitkih nogu i dugog vrata.

Novi!!: Latinski jezik i Oribi · Vidi više »

Orijaška uvijuša

Orijaška uvijuša (lat. Vallisneria nana, sinonim Vallisneria gigantea), biljna vrsta iz porodice žabogrizovki, vaskularne tropske jednosupnice porijeklom iz sjeverne Australije, a raste od Filipina do Nove Kaledonije.

Novi!!: Latinski jezik i Orijaška uvijuša · Vidi više »

Orijent

Orijent je izraz koji dolazi od latinske riječi oriens koja znači istok, a koristi se za opisivanje Istočnog svijeta, odnosno kultura i zemalja azijskog kontinenta.

Novi!!: Latinski jezik i Orijent · Vidi više »

Orijentalni repušac

Orijentalni repušac (lat. Bunias orientalis) jestiva je divlja biljna vrsta iz roda Bunias.

Novi!!: Latinski jezik i Orijentalni repušac · Vidi više »

Orion (zviježđe)

Orion ili Lovac (lat. Orion) je uz Velikog medvjeda jedno od najpoznatijih i najprepoznatljivijih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Orion (zviježđe) · Vidi više »

Ork

Orci su u germanskoj mitologiji masivna barbarska čovjekolika bića, zelene kože, šiljastih ušiju, crne kose, bez obrva i s dvjema kljovama.

Novi!!: Latinski jezik i Ork · Vidi više »

Orlean drvo

Orlean drvo (arnot, lat. Bixa), maleni rod tropskog bilja iz porodice orelanovki.

Novi!!: Latinski jezik i Orlean drvo · Vidi više »

Orlov (plemstvo)

Grof Grigorij Orlov Orlov (Орлóв) je prezime ruske plemićke obitelji, koja je dala nekoliko značajnih državnika, diplomata i vojnika.

Novi!!: Latinski jezik i Orlov (plemstvo) · Vidi više »

Orlovac (biljni rod)

Orlovac (lat. Galega), biljni rod iz porodice mahunarki čije su vrste autohtone u srednjoj i južnoj Europi, zapadnoj Aziji i tropskoj istočnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Orlovac (biljni rod) · Vidi više »

Ormar

250px Ormar (lat. "armarium") je predmet pokućstva, dio namještaja, napravljen uglavnom od drva, u obliku vertikalnoga sanduka.

Novi!!: Latinski jezik i Ormar · Vidi više »

Ornament

Renesansni ornamenti po "Priručniku o ornametima" Franza Salesa Meyera iz 1898. god. Ornament (latinski) je, u likovnim umjetnostima, ukras, dekoracija sazdana od biljnih, životinjskih, geometrijskih ili antropomorfnih motiva.

Novi!!: Latinski jezik i Ornament · Vidi više »

Ornithopoda

Ornitopodi (lat. Ornithopoda) bili su skupina dinosaura s ptičjim kukovljem koji su u prvim fazama evolutivnog razvoja bili maleni, dvonožni biljojedi koji su se brzo kretali, a kasnije su postajali veći i brojniji dok se nisu razvili u jednu od najuspješnijih grupa biljojeda u razdoblju krede, tijekom kojeg su dominirali sjevernoameričkim krajolikom.

Novi!!: Latinski jezik i Ornithopoda · Vidi više »

Ornitomimosauri

Ornitomimosauri (lat. Ornithomimosauria ("gušteri oponašatelji ptica")) ili ponekada "dinosauri nojevi" bili su dvonožni dinosauri koji su izvana nalikovali današnjim nojevima.

Novi!!: Latinski jezik i Ornitomimosauri · Vidi više »

Oroksilum

Oroksilum (lat. Oroxylum), monotipski biljni rod iz porodice katalpovki (Bignoniaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Oroksilum · Vidi više »

Orrorin tugenensis

Orrorin tugenensis je rana vrsta hominina, otkrivenog 2000. godine, procijenjene starosti od 6,1 do 5,7 milijuna godina.

Novi!!: Latinski jezik i Orrorin tugenensis · Vidi više »

Oružane snage Svetog Rimskog Carstva

Oružane snage Svetog Rimskog Carstva (njem. Reichsarmee, lat. Exercitus imperii) bila je nacionalna vojska Svetog Rimskog Carstva stvorena 1422. godine, a ukinuta je kada se Carstvo raspalo 1806. godine tijekom Napoleonskih ratova, točnije u bitci kod Austerlitza.

Novi!!: Latinski jezik i Oružane snage Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Orvieto

Orvieto (latinski: Urbs Vetus - gornji grad) je grad i sjedište biskupije u talijanskoj pokrajini Terni u regiji Umbria od 20 909 stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Orvieto · Vidi više »

Oryx gazella

Oriks antilopa (lat. Oryx gazella) je velika antilopa izražene obojenosti, a živi u suhim travnatim poljima, šikarama i u pustinjama Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Oryx gazella · Vidi više »

Osam

Osam je osmi broj u skupini prirodnih brojeva N. Označava se brojkom 8.

Novi!!: Latinski jezik i Osam · Vidi više »

Oscilacije

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. vibracija na ovjesu automobila. Oscilacije (kasnolatinski oscillatio: njihanje), općenito znače kolebanja, nestalnost (oscilacije tečaja, oscilacije temperature).

Novi!!: Latinski jezik i Oscilacije · Vidi više »

Oscilator

Izraz oscilator (njem. Oszillator, fran. oscillateur, prema lat. oscillare: njihati se) je višeznačan.

Novi!!: Latinski jezik i Oscilator · Vidi više »

Oserijati

Batonovog ustanka 6. g. po. Kr. Oserijati (lat. Osseriates, Oseriates) bili su ilirsko pleme koje je živjelo kraj rijeke Save blizu ušća rijeke Vrbasa.

Novi!!: Latinski jezik i Oserijati · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Osijek · Vidi više »

Osinica

Osinica (drijas; lat. Dryas), biljni rod polugrmova iz porodice ružovki rasprostranjen po sjevernoj hemisferi Euroazije i Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Osinica · Vidi više »

Osjak

Osjak (litavac, lat. Cirsium), veliki biljni rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Osjak · Vidi više »

Oslad

Oslad (lat. Polypodium), rod listopadnih, poluzimzelenih i vazdazelenih trajnica, papratnica u porodici Polypodiaceae i redu Polypodiales.

Novi!!: Latinski jezik i Oslad · Vidi više »

Osladolike

Osladolike (lat. Polypodiales), biljni red u razredu Polypodiopsida ili papratnica.

Novi!!: Latinski jezik i Osladolike · Vidi više »

Oslo

Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².

Novi!!: Latinski jezik i Oslo · Vidi više »

Oslobođenje Cetingrada

Oslobođenje Cetingrada, jednomjesečna vojna operacija habsburške vojske protiv turskih postrojbi u utvrdi Cetingrad i njenoj široj okolici, kojom je utvrda vraćena u sastav Kraljevine Hrvatske.

Novi!!: Latinski jezik i Oslobođenje Cetingrada · Vidi više »

Oslobod

Oslobod (osljebad, lat. Silybum), maleni biljni rod u porodici glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Oslobod · Vidi više »

Osman (Gundulić)

Naslovnica ''Osmana'' iz 1826. godine u Dubrovniku. Osman je povijesno-romantični ep nastao u posljednjem desetljeću života Ivana Gundulića.

Novi!!: Latinski jezik i Osman (Gundulić) · Vidi više »

Osmerolatična osinica

Osmerolatična osinica (osmerolatični drijas, fresinica, zelebor, steljka osmolatična; lat. Dryas octopetala), vazdazelena biljka iz porodice ružovki rasprostranjren po subarktičkoj i subalpskoj Euroaziji, te na sjeveru Sjeverne Amerike (Aljaska).

Novi!!: Latinski jezik i Osmerolatična osinica · Vidi više »

Osmigača

Osmigača (gaudinija, lat. Gaudinia) manji rod jednosupnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Osmigača · Vidi više »

OSMTHU

Suvereni vojnički opći red Hrama jeruzalemskog (latinski: Ordo Supremus Militaris Templi Hierosolymitani Universalis), skrećeno O.S.M.T.H.U., je samozvani red vitezova templara.

Novi!!: Latinski jezik i OSMTHU · Vidi više »

Osnove ilirskoga jezika

Bartol Kašić, Osnove ilirskoga jezika Osnove ilirskoga jezika, hrvatska štokavska gramatika hrvatskog jezikoslovca Bartola Kašića.

Novi!!: Latinski jezik i Osnove ilirskoga jezika · Vidi više »

Ostak

Ostak (svinjak, lat. Sonchus), rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica i grmova iz porodice Compositae.

Novi!!: Latinski jezik i Ostak · Vidi više »

Ostavinski postupak

Ostavinski postupak je izvanparnični postupak koji se pokreće povodom smrti fizičke osobe.

Novi!!: Latinski jezik i Ostavinski postupak · Vidi više »

Ostia

Ostia (latinski: usta) je grad na ušću rijeke Tibera, jugozapadno od Rima u 13.

Novi!!: Latinski jezik i Ostia · Vidi više »

Ostika

Ostika (oštrica, lat. Aegilops), rod korisnog jednogodišnjeg raslinja iz porodice travovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ostika · Vidi više »

Ostravsko-opavska biskupija

Biskupija Ostrava-Opava (lat. Dioecesis Ostraviensis-Opaviensis, češ. Diecéze ostravsko-opavská) je češka dijeceza Katoličke Crkve u Češkoj pod upravom Nadbiskupije Olomouc.

Novi!!: Latinski jezik i Ostravsko-opavska biskupija · Vidi više »

Ostriopsis

Ostriopsis (lat. Ostryopsis), biljni rod iz porodice brezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ostriopsis · Vidi više »

Ostrogon

Ostrogon ili Ostrigon Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte.

Novi!!: Latinski jezik i Ostrogon · Vidi više »

Ostrogotsko Kraljevstvo

Ostrogotsko Kraljevstvo, antičko ostrogotsko kraljevstvo koje je postojalo od 493. do 553. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Ostrogotsko Kraljevstvo · Vidi više »

Ostrovskija

Ostrovskija (lat. Ostrowskia), monotipski biljni rod iz porodice zvončikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ostrovskija · Vidi više »

Ostrugica

Ostrugica (đenerali, mavonj; lat. Centranthus) Rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Caprifoliaceae, (kozokrvnice), nekada klasificiran u porodicu odoljenovke (Valerianaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ostrugica · Vidi više »

Osvjetljenje

Luksmetar za mjerenje osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Osvjetljenje, jakost rasvjete ili iluminacija (oznaka Es) je fotometrijska fizikalna veličina kojom se opisuje upadanje svjetlosti na neku plohu, a određena je količnikom svjetlosnoga toka Φs i ploštine P te plohe, to jest: Mjerna jedinica osvjetljenja jest luks (lx .

Novi!!: Latinski jezik i Osvjetljenje · Vidi više »

Oswald Spengler

Oswald Arnold Gottfried Spengler (29. svibnja 1880. – 8. svibnja 1936.), njemački filozof povijesti i kulture, poznat po djelu Propast Zapada (1918. – 1922.).

Novi!!: Latinski jezik i Oswald Spengler · Vidi više »

Otelija

Otelija (lat. Ottelia), biljni rod iz porodice žabogrizovki kojemu pripada dvadesetak (22) vrsta vodenih trajnica u tropskim krajevima Afrike, Azije i Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Otelija · Vidi više »

Oton I. Veliki

Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.

Novi!!: Latinski jezik i Oton I. Veliki · Vidi više »

Oton III., car Svetog Rimskog Carstva

evangelistar Otona III. nastao oko godine 1000., car sjedi na prijestolju okružen knezovima i biskupima Oton III. (njemački Otto III.) (* sredina srpnja 980. u Kesselu, Nizozemska; † 23. ili 24. siječnja 1002. u Paternu, Italija).

Novi!!: Latinski jezik i Oton III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Oton IV. Veseli

Oton IV.

Novi!!: Latinski jezik i Oton IV. Veseli · Vidi više »

Otoskleroza

Otoskleroza je progresivna degenerativna bolest sljepoočne kosti (lat. os temporale) koja može dovesti do gubitka sluha.

Novi!!: Latinski jezik i Otoskleroza · Vidi više »

Otrovna pečurka

Otrovna pečurka, poznata i kao karbolova pečurka ili žuto pjegava pečurka (lat. Agaricus xanthodermus) je otrovna gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Otrovna pečurka · Vidi više »

Otrovni bršljan

Otrovni bršljan (lat. Toxicodendron radicans), biljna vrsta iz porodice rujevki, nije u rodu s bršljanom (Hedera) nego pripada rodu Toxicodendron.

Novi!!: Latinski jezik i Otrovni bršljan · Vidi više »

Otto Weininger

Otto Weininger (Beč, 3. travnja 1880. – Beč, 4. listopada 1903.), bio je austrijski filozof poznat po svom djelu Spol i karakter.

Novi!!: Latinski jezik i Otto Weininger · Vidi više »

Oval

Ovaj oval sa samo jednom osom simetrije podsjeća na kokošje jaje. Potpuno zaobljen pravokutnik, koji se sastoji od dva sukladna polukruga i dvije jednake paralelne linije često se naziva ovalom. Oval s dvije osne simetrije. U geometriji, oval (od latinskoga: ovum, jaje) svaka je krivulja koja podsjeća na jaje ili na elipsu.

Novi!!: Latinski jezik i Oval · Vidi više »

Ovan (zviježđe)

Ovan (lat. Aries, simbol 20px, Unicode ♈) je jedno od 12 zviježđa zodijaka, pozicionirano između Riba na zapadu i Bika na istoku.

Novi!!: Latinski jezik i Ovan (zviježđe) · Vidi više »

Ovčetina

Ovčetina s knedlama Ovčetina je meso domaće ovce (lat. Ovis aries).

Novi!!: Latinski jezik i Ovčetina · Vidi više »

Oviparnost

jaja Oviparnim (lat. ovum: jaje + parere: roditi) nazivaju se životinje koje se razmnožavaju jajima.

Novi!!: Latinski jezik i Oviparnost · Vidi više »

Ovisnost o igrama na sreću

Ovisnost o igrama na sreću, ovisnost o kockanju, patološko kockanje ili ludopatija (Et: Od latinskog ludus, igra i grčkog πάθεια, patheia, stanje ili trpljenje) označava nesposobnost pojedine ovisne osobe koje ne može odoljeti kockanju ili klađenju, čak i ako prijete ozbiljne posljedice u osobnom, obiteljskom ili poslovnom okruženju.

Novi!!: Latinski jezik i Ovisnost o igrama na sreću · Vidi više »

Ovoviviparnost

Uspješan predstavnik ovoviviparnosti, gupija Ovoviviparnost (lat. ovum: jaje + kasnolat. viviparus: živorodan) je naziv posebnog viviparnog načina razmnožavanja koji još ima osobine oviparnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Ovoviviparnost · Vidi više »

Ovsenica

Ovsenica (pahovka, lat. Arrhenatherum), rod trajnica iz porodice travovki klasificirana subtribusu Aveninae.

Novi!!: Latinski jezik i Ovsenica · Vidi više »

Ovsik

Ovsik (stoklasa, lat. Bromus), rod trava smješten u vlastiti tribus Bromeae, dio je potporodice Pooideae.

Novi!!: Latinski jezik i Ovsik · Vidi više »

Ozarkenzeški kesten

Ozarkenzeški kesten (lat. Castanea ozarkensis) jedna je od 9 vrsta u rodu Castanea koji je predstavnik porodice bukovki (Fagaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ozarkenzeški kesten · Vidi više »

Ozeblina

Smrzotine na ruci Ozebline ili smrzotine (lat. congelatio) označavaju oštećenja kože i potkožnog tkiva uzrokovana hladnoćom.

Novi!!: Latinski jezik i Ozeblina · Vidi više »

Ozimica (biljni rod)

Ozimica (lat. Eranthis), rod ljekovitih trajnica iz porodice Ranunculaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ozimica (biljni rod) · Vidi više »

Ozorina

Ozorina (šipakčić, lat. Cytinus), biljni rod iz porodice ozorinovki, red sljezolike, kojemu pripada osam vrsta raslinja s juga Afrike i Madagaskara, i dijelom u području Mediterana.

Novi!!: Latinski jezik i Ozorina · Vidi više »

Ozorinovke

Ozorinke (lat. Cytinaceae), biljna porodica iz reda sljezolike koja je dobila ime po rodu ozorina, koje kao paraziti žive na korijenju različitih vrsta bušina (Cistus), od kojih uzimaju tvari korisne za život.

Novi!!: Latinski jezik i Ozorinovke · Vidi više »

Pačempres

Pačempres (lat. Chamaecyparis), rod vazdazelenog drveća iz iz porodice čempresovki, dio je potporodice Cupressoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Pačempres · Vidi više »

Paškal Buconjić

Paškal Buconjić O.F.M. (Drinovci, 2. travnja 1834. – Mostar, 8. prosinca 1910.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup mostarsko-duvanjski od 1881. do 1910. i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1890. do 1910. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Paškal Buconjić · Vidi više »

Pablo Galimberti

Pablo Galimberti (Montevideo, 8. svibnja 1941.) urugvajski je katolički biskup i bogoslov (teolog) talijanskog podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Pablo Galimberti · Vidi više »

Pabstija

Pabstija (lat. Pabstia), rod trajnica iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pabstija · Vidi više »

Pacijent

thumb Pacijent (iz latinske riječi patiens strpljenje, patnja) je osoba koja je iz različitih razloga primljena na zdravstvenu skrb.

Novi!!: Latinski jezik i Pacijent · Vidi više »

Pacta sunt servanda

Pacta sunt servanda (latinski: ugovori se trebaju poštovati) osnovno je načelo ugovornog prava po kojem je zaključeni ugovor zakon za ugovorne strane, koje su dužne ispuniti svoje obveze na način određen ugovorom i odgovorne su za ispunjenje tih obveza.

Novi!!: Latinski jezik i Pacta sunt servanda · Vidi više »

Pad

Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.

Novi!!: Latinski jezik i Pad · Vidi više »

Padež

Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.

Novi!!: Latinski jezik i Padež · Vidi više »

Padova

Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.

Novi!!: Latinski jezik i Padova · Vidi više »

Paestum

Paestum je latinsko ime grčko-rimskog grada u talijanskoj regiji Campania, te je kao spomenik povijesti i kulture zaštićen i dio je UNESCO-ove svjetske baštine Nacionalnog parka Cilento.

Novi!!: Latinski jezik i Paestum · Vidi više »

Pag

Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).

Novi!!: Latinski jezik i Pag · Vidi više »

Paghjella

Paghjella (korzikanski za „uparene”, množ. paghjelle) je vrsta polifonijskog narodnog muškog pjevanja s Korzike (Francuska) koje se obično sastoji od osam vrsta rime gdje svaka riječ tvori poetični ritam.

Novi!!: Latinski jezik i Paghjella · Vidi više »

Pahicefalosauridi

Pahicefalosauri (lat. Pachycephalosauria - od starogrčkog παχυκέφαλοσαυρος - "gušteri s debelim glavama") su kladus dinosaura pripadnika Ornithischia.

Novi!!: Latinski jezik i Pahicefalosauridi · Vidi više »

Pahicereus

Pahicereus (lat. Pachycereus), rod kaktusa iz tribusa Pachycereeae, postojbina mu je Meksiko.

Novi!!: Latinski jezik i Pahicereus · Vidi više »

Pahifitum

Pahifitum (lat. Pachyphytum) je rod od dvadesetk vrsta trajnica koji u sebi ima dozu sukulenata porijeklom iz Meksika, koji su usko povezani s rodom Echeveria.

Novi!!: Latinski jezik i Pahifitum · Vidi više »

Pahikormus

Pahikormus (lat. Pachycormus), monotipski biljni rod iz porodice rujevki kojemu pripoada vrsta Pachycormus discolor, Endem s poluotoka Baja California u Meksiku.

Novi!!: Latinski jezik i Pahikormus · Vidi više »

Pahisandra

Pahisandra (lat. Pachysandra), biljni rod iz porodice šimširovki sa ukupno tri vrste vazdazelenih puzećih trajnica i polugrmova.

Novi!!: Latinski jezik i Pahisandra · Vidi više »

Pajasen

Pajasen (pajesan, lat. Ailanthus), rod korisnog drveća iz porodice gorkuničevki, raširen po Australaziji i istočnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Pajasen · Vidi više »

Pakao

16. stoljeća Srednjovjekovno viđenje pakla Pakao (lat. infernus) jest prema religijskim i mitološkim vjerovanjima mjesto gdje duše ljudi koji umru u smrtnom grijehu trpe vječnu patnju i kaznu.

Novi!!: Latinski jezik i Pakao · Vidi više »

Pakao (Dante)

Prva stranica izvornog izdanja ''Pakla'' s uvodom i prvim pjevanjem. Pakao ili izvorno Inferno, prvi je dio epskog spjeva Božanske komedije talijanskog pjesnika Dantea Alighierija.

Novi!!: Latinski jezik i Pakao (Dante) · Vidi više »

Pakujac

Pakujac (lat. Aquilegia), rod trajnica iz porodice žabnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pakujac · Vidi više »

Palača

Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.

Novi!!: Latinski jezik i Palača · Vidi više »

Palača Sponza

'''Palača Sponza (Divona)''' Palača Sponza ili Divona je gotičko-renesansna palača u Dubrovniku.

Novi!!: Latinski jezik i Palača Sponza · Vidi više »

Palac (jedinica)

°C). Palac ili inč (engl. inch: palac, sitnica; oznake in ili podignuta dvocrtica uz brojku) je angloamerička mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Latinski jezik i Palac (jedinica) · Vidi više »

Palatalizacija

Palatalizacija (lat. palatum.

Novi!!: Latinski jezik i Palatalizacija · Vidi više »

Palatin

Palatin (lat. palatinus: dvorjanik), u Bizantu, naziv za carskog dvorjanika, u prvom redu za predstojnika carske riznice (ministra financija).

Novi!!: Latinski jezik i Palatin · Vidi više »

Palatin (brežuljak)

Palatin (latinski: Collis Palatium ili Mons Palatinus) je središnji od sedam rimskih brežuljaka i jedan od najstarijih dijelova grada Rima.

Novi!!: Latinski jezik i Palatin (brežuljak) · Vidi više »

Palatinus

* Palatinus (jezero), jezero u Mađarskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Palatinus · Vidi više »

Palčaci

Palčaci (lat. Acanthisittidae) je porodica ptica koja živi isključivo na Novom Zelandu (endemska porodica).

Novi!!: Latinski jezik i Palčaci · Vidi više »

Palenta

Palenta sa zecom. Palenta (žganci, pura) jelo je od ukuhanog kukuruznog griza.

Novi!!: Latinski jezik i Palenta · Vidi više »

Paleolozi

Dinastija Paleolog (grč. Παλαιολογος, mn. Παλαιολογοι, lat. Paleologus), bizantska velikaška obitelj i posljednja carska dinastija koja je vladala od 1258. do propasti Bizantskog Carstva 1453. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Paleolozi · Vidi više »

Palermo

Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم‎, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.

Novi!!: Latinski jezik i Palermo · Vidi više »

Palestina (područje)

Palestina (egip. P-r-s-t; Peleset, akad. Palaštu, grč. Παλαιστίνη; Palaistine, lat. Palaestina, hebr. פלשׂתינה, arap. فلسطين‎; Filasṭīn) jedan je od naziva za područje između Sredozemnog mora i rijeke Jordan.

Novi!!: Latinski jezik i Palestina (područje) · Vidi više »

Palisandrovina

Palisandrovina (dalbergija, lat. Dalbergia), veliki rod korisnog drveća i penjačica iz porodice mahunarki raširen po tropskim područjima Amerike, Azije i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Palisandrovina · Vidi više »

Paljeskovke

Paljeskovke (seletnicovke, lat. Hamamelidaceae nom. cons.), biljna porodica u redu kamenikolike.

Novi!!: Latinski jezik i Paljeskovke · Vidi više »

Pallasova mačka

Pallasova mačka (lat. Otocolobus manul) je sisavac iz reda zvijeri i porodice Felidae.

Novi!!: Latinski jezik i Pallasova mačka · Vidi više »

Palmenasti šaš

Palmenasti šaš (lat. Prionium), rod vazdazelenih poluvodenastih grmova iz porodice Thurniaceae, čija jedina vrsta P. serratum raste na jugu Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Palmenasti šaš · Vidi više »

Palmira

Palmira (grčki: Παλμύρα / Palmýra, latinski: Palmyra) je oaza s ruševinama antičkog grada, današnje naselje Tadmur (تدمر, arapski) 215 km sjeveroistočno od Damaska u Siriji i 120 km jugozapadno od Eufrata.

Novi!!: Latinski jezik i Palmira · Vidi više »

Palmolike

Palmolike (lat. Arecales) biljni red u razredu jednosupnica (Liliopsida) kojemu pripadaju (po nekima) dvije porodice, palmovke (Arecaceae) i Dasypogonaceae, s ukupno preko 2 500 vrsta koje rastu suptropskim i tropskim krajevima južne hemisfere.

Novi!!: Latinski jezik i Palmolike · Vidi više »

Paloč

Paloč je naseljeno mjesto u općini Uskoplje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Latinski jezik i Paloč · Vidi više »

Pamfilija

Sredozemnog mora 15. stoljeća s Pamfilijom na dnu PamfilijaOpća i nacionalna enciklopedija: (lat. Pamphylia; grč. Παμφυλία), starovjekovna regija na jugu Male Azije između Licije i Cilicije, koja se prostirala od Mediterana do planine Taurus (suvremena pokrajina Antalya u Turskoj).

Novi!!: Latinski jezik i Pamfilija · Vidi više »

Pamišjakinja

Pamišjakinja (lat. Pseudostellaria), rod trajnica iz porodice klinčićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Pamišjakinja · Vidi više »

Pampas trava

Pampas trava (lat. Cortaderia), biljni rod iz porodice trava čija je domovina Južna Amerika, Argentina, Urugvaj i južni Brazil.

Novi!!: Latinski jezik i Pampas trava · Vidi više »

Pampaska lisica

Pampaška lisica (lat. Lycalopex gymnocercus) - vrsta grabežljivih sisavaca iz porodice Canidae, ne pripada u lisice kako kaže naziv nego u prave pse.

Novi!!: Latinski jezik i Pampaska lisica · Vidi više »

Pamučika

Pamučika (lat. Logfia), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice glavočika, dio podtribusa Loricariinae.

Novi!!: Latinski jezik i Pamučika · Vidi više »

Pamuk (biljni rod)

Pamuk (lat. Gossypium) je rod biljaka iz porodice Malvaceae kojemu pripada 49 priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Pamuk (biljni rod) · Vidi više »

Pančićeva omorika

Pančićeva omorika (lat. Picea omorika) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae, koja u prirodi raste u jako malom arealu i endemska je vrsta u Srbiji i Bosni (Podrinje), ali je raširena po parkovima diljem Europe i Sjeverne Amerike, koristi se i kao božićno drvce.

Novi!!: Latinski jezik i Pančićeva omorika · Vidi više »

Pandanolike

Pandanolike (lat. Pandanales), biljni red iz razreda jednosupnica kojemu pripada pet porodica s preko 1 500 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Pandanolike · Vidi više »

Pandanovke

Pandanovke (lat. Pandanaceae nom. cons.), porodica jednosupnica iz reda pandanolike.

Novi!!: Latinski jezik i Pandanovke · Vidi više »

Pandekte

Digeste (lat. Digestae), poznate i kao Pandekte (od Digesta seu Pandectae, što dolazi od starogrčke riječi πανδέκτης pandektes, "sveobuhvatni") je naziv za sažetak najvažnijih tekstova rimskog prava, a koji predstavlja integralni dio zbornika Corpus iuris civilis, koji je objavio bizantski car Justinijan.

Novi!!: Latinski jezik i Pandekte · Vidi više »

Panjevčica

Panjevčica, panjevka, aromatična panjevčica, obična panjevčica, prava panjevčica ili promjenjiva ljuskavica (lat. Kuehneromyces mutabilis) je jestiva gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae), iz reda listićarki (Agaricales).

Novi!!: Latinski jezik i Panjevčica · Vidi više »

Panonija

Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.

Novi!!: Latinski jezik i Panonija · Vidi više »

Panonija (razdvojba)

* Panonija (latinski: Pannonia), jedna od najvećih rimskih provincija.

Novi!!: Latinski jezik i Panonija (razdvojba) · Vidi više »

Panonija Valerija

Panonija Valerija (lat. Pannonia Valeria), provincija kasnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Panonija Valerija · Vidi više »

Panonska dijeceza

Panonska dijeceza (lat. Dioecesis Pannoniarium), nakon 395. poznata kao Dijeceza Ilirik, bila je rimska dijeceza na području Panonije (današnja Hrvatska).

Novi!!: Latinski jezik i Panonska dijeceza · Vidi više »

Panonska djetelina

Panonska djetelina (djeteljina klasnata, lat. Trifolium pannonicum), vrsta djeteline, porodica mahunarki, rasprostranjena na podrtučju Europe, uključujući Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Panonska djetelina · Vidi više »

Panonski limes

''Limes Pannonicus'' s najvažnijim utvrdama Panonski limes (latinski: Limes Pannonicus) je sjeverni dio dunavskog limesa; 420 kilometara utvrđene starorimske granice (limes) s brojnim utvrdama uz rijeku Dunav koju je dao izgraditi car August od 14.

Novi!!: Latinski jezik i Panonski limes · Vidi više »

Pansion

desno Pansion (od francuskog: pension, od latinskog: pensio.

Novi!!: Latinski jezik i Pansion · Vidi više »

Pantanalska mačka

Pantanalska mačka (lat. Leopardus braccatus) je mala mačka iz roda Leopardus.

Novi!!: Latinski jezik i Pantanalska mačka · Vidi više »

Panterova muhara

Panterova muhara, tigrasta muhara, pjegava muhara ili panterka (lat. Amanita pantherina) je vrsta otrovne gljive iz porodice Amanitaceae, red Agaricales.

Novi!!: Latinski jezik i Panterova muhara · Vidi više »

Pantropski pjegavi dupin

Pantropski pjegavi dupin (lat. Stenella attenuata) je vrsta dupina, koja obitava u gotovo svim svjetskim umjerenim i tropskim morima.

Novi!!: Latinski jezik i Pantropski pjegavi dupin · Vidi više »

Paolo Veneziano

Paolo Veneziano ali i Veneziano Paolo ili Paolo da Venezia (prije 1333. – nakon 1358.), bio je plodan srednjovjekovni venecijanski gotički slikar.

Novi!!: Latinski jezik i Paolo Veneziano · Vidi više »

Pap Aleksandrijski

Papove ''Mathematicae Collectiones'', prevedeno izdanje iz 1589. Pap Aleksandrijski (grč. Πάππος, Páppos, lat. Pappus) ili Pap iz Aleksandrije (oko 290.-oko 350.) posljednji je veliki matematičar aleksandrijske škole i uopće antičkog svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Pap Aleksandrijski · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Latinski jezik i Papa · Vidi više »

Papa Lav

Ukupno su bila trinaestorica papa imena Lav (lat. Leo(n)).

Novi!!: Latinski jezik i Papa Lav · Vidi više »

Papaja

Papaja (karika, lat. Carica), biljni rod iz porodice papajevki.

Novi!!: Latinski jezik i Papaja · Vidi više »

Papaja (biljna vrsta)

Papaja (lat. Carica papaya) biljka je iz porodice papajevki (Caricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Papaja (biljna vrsta) · Vidi više »

Papajevke

Papajevke (lat. Caricaceae), malena biljna porodica iz reda Brassicales koja dobiva ime po najvažnijem rodu carica i vrsti Carica papaya L., Papaja.

Novi!!: Latinski jezik i Papajevke · Vidi više »

Papak

srne Papak (latinski: ungulae bisulcae) rožnata je tvorba na završetcima prstiju parnoprstaša (goveda, ovaca, koza, svinja).

Novi!!: Latinski jezik i Papak · Vidi više »

Papalić

Grb obitelji Papalić Jurja Dalmatinca Papalić (lat. Papali, de Papalis), splitska patricijska obitelj koja je početkom 14. stoljeća doselila iz Poljica.

Novi!!: Latinski jezik i Papalić · Vidi više »

Papar (biljna vrsta)

Papar (crni papar, lat. Piper nigrum) (regionalno biber) je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz razreda Magnoliopsida, porodice paparovki Piperaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Papar (biljna vrsta) · Vidi više »

Papar (biljni rod)

Papar (lat. Piper), veliki biljni rod vazdazelenih penjačica, grmova i drveća iz porodice paparovki.

Novi!!: Latinski jezik i Papar (biljni rod) · Vidi više »

Paparolike

Paparolike (lat. Piperales), red biljaka dvosupnica kojoj pripada četiri porodice s 3.299 vrsta; to su paparovke ili Piperaceae 2.658 vrsta u 13 rodova; Aristolochiaceae 624 vrste u 8 rodova; Hydnoraceae 10 vrsta u 2 roda; Saururaceae 7 vrsta u 4 roda.

Novi!!: Latinski jezik i Paparolike · Vidi više »

Paparovke

Paparovke (lat. Piperaceae), biljna porodica iz reda paparolike (Piperales).

Novi!!: Latinski jezik i Paparovke · Vidi više »

Papau drvo

Papau drvo (lat. Asimina), rod sjevernoameričkog manjeg drveća i grmova iz porodice Annonaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Papau drvo · Vidi više »

Pape (razdvojba)

* papa, (lat. otac, tata) naziv za poglavara Katoličke Crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Pape (razdvojba) · Vidi više »

Papigin list

Papigin list (alternantera, pralja; lat. Alternanthera), rod jednogodišnjeg rasljina i trajnica iz porodice štirovki.

Novi!!: Latinski jezik i Papigin list · Vidi više »

Papin Angelus

Papin Angelus, redoviti je nedjeljni nagovor Svetoga Oca na Trgu svetoga Petra u Vatikanu, obično na talijanskom jeziku, nakon podnevne molitve Anđeo Gospodnji (lat. Angelus) s okupljenim vjernicima, a u sklopu papine opće audijencije.

Novi!!: Latinski jezik i Papin Angelus · Vidi više »

Papinska akademija

Papinska akademija je akademska ustanova koju je osnovala Sveta Stolica i pod čijom se upravom nalazi.

Novi!!: Latinski jezik i Papinska akademija · Vidi više »

Papinska akademija društvenih znanosti

Papinska akademija društvenih znanosti (latinski: Pontificia Academia Scientiarum Socialium) je papinska akademija čiji zadatak je promicanje studija i napretka društvenih znanosti, prije svega ekonomije, sociologije, prava i političkih znanosti.

Novi!!: Latinski jezik i Papinska akademija društvenih znanosti · Vidi više »

Papinska akademija Svetog Tome Akvinskog

Papinska akademija Svetog Tome Akvinskog (latinski: Pontificia Academia Sancti Thomae Aquinatis) je papinska akademija čija je zadaća promicanje i promišljanje učenja svetog Tome Akvinskog.

Novi!!: Latinski jezik i Papinska akademija Svetog Tome Akvinskog · Vidi više »

Papinska akademija za život

Papinska akademija za život (latinski: Pontificia Accademia Pro Vita) je papinska akademija koja je zadužena za promicanje vrijednosti ljudskog života.

Novi!!: Latinski jezik i Papinska akademija za život · Vidi više »

Papinska akademija za latinitet

Papinska akademija za latinitet (latinski: Pontificia Academia Latinitatis) je papinska akademija koja je zadužena za promicanje latinskog jezika i kulture te poticanje latinskog jezika u katoličkim institucijama u kojima se školuju svećenici.

Novi!!: Latinski jezik i Papinska akademija za latinitet · Vidi više »

Papinska akademija znanosti

Zgrada Akademije Papinska akademija znanosti (lat.: Pontificia Academia Scientiarum, tal.: Pontificia Accademia delle Scienze) je najuglednija papinska akademija čije središte se nalazi u Ljetnikovcu Pija IV. unutar Vatikanskih vrtova.

Novi!!: Latinski jezik i Papinska akademija znanosti · Vidi više »

Papinska bula

bulom Papinska bula (lat. Bulla apostolica), svečana javna pisana papina okružnica.

Novi!!: Latinski jezik i Papinska bula · Vidi više »

Papinska Država

Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.

Novi!!: Latinski jezik i Papinska Država · Vidi više »

Papinska ferula

Papinska ferula (latinski ferula, 'štap') je pastoralni štap koji koristi papa u Katoličkoj crkvi.

Novi!!: Latinski jezik i Papinska ferula · Vidi više »

Papinska inkvizicija

Papinsku rimsku inkviziciju ustanovio je papa Grgur IX., a istražni je postupak bio povjeren posebnim papinim povjerenicima.

Novi!!: Latinski jezik i Papinska inkvizicija · Vidi više »

Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima

Naslovna crkva u Rimu Papinski hrvatski zavod Svetog Jeronima (tal. Pontificio Collegio Croato Di San Girolamo a Roma, lat. Pontificium Collegium Croaticum Sancti Hieronymi) je rimokatolički zavod, crkva i društvo u Rimu u koji se primaju svećenici podrijetlom i jezikom Hrvati.

Novi!!: Latinski jezik i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima · Vidi više »

Papinski legat

Papinski legat ili apostolski legat kao izaslanik i veleposlanik Vatikana zastupa papu te djeluje u njegovo ime.

Novi!!: Latinski jezik i Papinski legat · Vidi više »

Papinsko sveučilište Gregoriana

Papinsko sveučilište Gregoriana ili samo Gregoriana, (tal. Pontificia Università Gregoriana), katoličko je i papinsko sveučilište u Rimu.

Novi!!: Latinski jezik i Papinsko sveučilište Gregoriana · Vidi više »

Papinsko sveučilište Sveti križ

Logotip papinskog sveučilišta Svetog križa Sveučilište na trgu ''S. Apollinare.'' Papinsko sveučilište Svetog Križa (latinski: Pontificia Universitas Sanctae Crucis, talijanski: Pontificia Università della Santa Croce) je papinsko sveučilište koje je prije bilo pod vlašću Kongregacije za kršćanski nauk, a kasnije je preuzima osobna prelatura Opus Dei.

Novi!!: Latinski jezik i Papinsko sveučilište Sveti križ · Vidi više »

Papinsko sveučilište svetoga Antuna

Papinsko sveučilište svetoga Antuna ili Antonianum (latinski: Pontificia Universitas Antonianum) je franjevačko papinsko sveučilište u Rimu.

Novi!!: Latinski jezik i Papinsko sveučilište svetoga Antuna · Vidi više »

Papinsko sveučilište Urbaniana

Sveučilišni grb. Papinsko sveučilište Urbaniana (lat.: Pontificia Universitas Urbaniana), papinsko je sveučilište u Rimu, pod upravom Kongregacije za evangelizaciju naroda.

Novi!!: Latinski jezik i Papinsko sveučilište Urbaniana · Vidi više »

Papinsko vijeće za zakonodavne tekstove

Grb Svete Stolice Papinsko vijeće za zakonodavne tekstove (lat.: Pontificium Consilium de Legum Textibus) jedno je od papinskih vijeća (dikasterija) Rimske kurije.

Novi!!: Latinski jezik i Papinsko vijeće za zakonodavne tekstove · Vidi više »

Papir

List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.

Novi!!: Latinski jezik i Papir · Vidi više »

Papirus

3. stoljeća, Oxford, biblioteka Sackler. Primjer teksta na papirusu. Primjer službenog pisma na papirusu iz 3. stoljeća pr. Kr. ''Knjiga mrtvih'' iz drevnog Egipta pisana na papirusu. Papirus (lat. papyrus od grč. πάπυρος) je pisaći materijal u antičkim civilizacijama Bliskog istoka i Sredozemlja te u ranim stoljećima srednjega vijeka u Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Papirus · Vidi više »

Papirus (biljna vrsta)

Papirus (lat. Cyperus papyrus) je biljka iz porodice šiljovki (lat. Cyperaceae) s mesnatim podankom i bezlisnom stabljikom visokom do 4 metra, promjera do 10 centimetra.

Novi!!: Latinski jezik i Papirus (biljna vrsta) · Vidi više »

Papirus (razdvojba)

Papirus (lat. papyrus od grč. πάπυρος) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Papirus (razdvojba) · Vidi više »

Papisa Ivana

Papisa Ivana Papisa Ivana (lat. Ioannes Anglicus VIII), legendarni ženski papa, koji je navodno vladao pod imenom Ivan VIII., od 855. do 857. godine, između pontifikata pape Lava IV. (847. – 855.) i Benedikta III. (855. – 858.). Legenda se prvi put pojavila u kronikama u 13. stoljeću te se proširila Europom.

Novi!!: Latinski jezik i Papisa Ivana · Vidi više »

Paprac

Paprac (vodeni papar, vodeni biber;lat. Persicaria hydropiper; sinonim: Polygonum hydropiper) je biljka iz porodice Polygonaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Paprac · Vidi više »

Paprat

Paprat (lat. Dryopteris), rod paprati iz porodice papratki (Dryopteridaceae), red Polypodiales, preko 400 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Paprat · Vidi više »

Papratac

Papratac (lat. Pteris), rod papratnjača iz porodice Pteridaceae, dio potporodice Pteridoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Papratac · Vidi više »

Papratke

Papratke, lat. Dryopteridaceae, sin. Aspidiaceae), biljna porodica u redu osladolike. Ime dobiva po rodu paprati (Dryopteris), ali joj pripada 26 rodova unutar 3 imenovane potporodice i jednog roda sa nesigurnim položajem i ukupno 2149 vrsta. Porodica je u hrvatskoj zastupljena od nekoliko vrsta koje pripadaju rodovima Polystichum (bodljikava papratnjača, dlakava papratnjača, kopljasta papratnjača, čekinjava papratnjača), Dryopteris (mirisava paprat, tresetna paprat, velika paprat, šumska paprat ili muška paprat, blijeda paprat) i Cyrtomium (srpasta papratica).

Novi!!: Latinski jezik i Papratke · Vidi više »

Papratnice

Papratnice (prave paprati; lat. Polypodiopsida), najvažniji razred papratnjača (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Papratnice · Vidi više »

Paprena mliječnica

Paprena mliječnica (lat. Lactarius piperatus) gljiva je iz porodice Russulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Paprena mliječnica · Vidi više »

Paprika

Čili paprika Stablo narančaste paprike Tajlandska paprika Paprika se rabi u mnogim jelima (na slici punjena paprika) Paprika (lat. capsicum) je rod jednogodišnjeg bilja i polugrmova uspravne razgranate stabljike, visine 50-80 cm.

Novi!!: Latinski jezik i Paprika · Vidi više »

Paracletus

Paracletus je peti studijski album francuskog avangardnog black metal-sastava Deathspell Omega.

Novi!!: Latinski jezik i Paracletus · Vidi više »

Parafin

Parafinom prekriven natrij. Parafinski vosak. Parafinska svijeća. Parafin (franc. paraffine od lat. parum affinis: slabo poveziv) je smjesa alkana, to jest zasićenih alifatskih parafinskih ugljikovodika (parafina) s 18 do 45 (do čak i 55) ugljikovih atoma u molekuli, strukturne kemijske formule C(n)H(2n+2), ali za velike ugljikovodike se to može aproksimirati s CH2.

Novi!!: Latinski jezik i Parafin · Vidi više »

Paragoga

Paragoga (iz grč. παραγωγή, latinica: paragogé), u starijim hrvatskim izvorima i zasuvak, naziv je za epentetsko dodavanje glasa ili sloga na kraj riječi u svrhu naglašavanja, izmjene gramatičkog značenja ili kao nezavisni razvoj u jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Paragoga · Vidi više »

Paralaksa

Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. Paralaksa (grč. παράλλαξις: promjena, odstupanje) je prividan pomak nebeskog tijela opažan iz dvaju različitih smjerova; služi za određivanje udaljenosti nebeskih tijela.

Novi!!: Latinski jezik i Paralaksa · Vidi više »

Paramagnetizam

magnetskog polja, pokazujući time paramagnetska svojstva. dijamagnetika (μd). Paramagnetizam je svojstvo mnogih tvari, kemijskih elemenata (na primjer aluminija i kisika) i kemijskih spojeva, koje obilježava relativna magnetska permeabilnost nešto veća od 1.

Novi!!: Latinski jezik i Paramagnetizam · Vidi više »

Paranormalno

Daniela D. Homea iz djela ''Les Mystères de la science'' (1887.) Paranormalno (grč. i lat. para.

Novi!!: Latinski jezik i Paranormalno · Vidi više »

Paravojna postrojba

Paravojska ili paramilicija, ponekad i paravojne jedinice, pojam je koji je sastavljen iz starogrčkog: para "pored" i latinskog: miles "borci" ili "vojnici", a predstavlja neregularnu vojsku, vojsku koja nema sva svojstva koja ima državna vojska po zakonskim, moralnim i drugim pravilima, koja nije pod kontrolom države.

Novi!!: Latinski jezik i Paravojna postrojba · Vidi više »

Parfem

Parfem (od latinskog per.

Novi!!: Latinski jezik i Parfem · Vidi više »

Pariška nadbiskupija

Pariška nadbiskupija (lat. Archidioecesis Parisiensis, fr. Archidiocèse de Paris) ili Pariška nadbiskupija Naše Gospe (lat. Archidioecesis Parisiensis ou Archiepiscopatus Nostrae Dominae Parisiensis), metropolija i jedna od 23 nadbiskupije Katoličke Crkve u Francuskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Pariška nadbiskupija · Vidi više »

Parietin

Parietin je pretežni kortikalni (površinski) pigment lišajeva iz roda Caloplaca, sekundarni proizvod lišaja Xanthoria parietina i pigment koji se nalazi u korijenju konjske kiselice ili štavelja (lat. Rumex crispus).

Novi!!: Latinski jezik i Parietin · Vidi više »

Parisatida

Parisatida (lat. Parysatis) je bila perzijska princeza u doba vladavine Artakserksa I., odnosno perzijska kraljica i žena Darija II. (vladao od 423. do 404. pr. Kr.). Prema antičkim izvorima, Parisatida je bila nezakonita kćer perzijskog vladara Artakserksa I. i njegove babilonske konkubine Andije.

Novi!!: Latinski jezik i Parisatida · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Latinski jezik i Pariz · Vidi više »

Parnas

Parnas (grčki: Παρνασσός, latinski: Parnassus) je vapnenačka planina u središnjoj Grčkoj koja se uzdiže iznad svetišta Delfi, sjeverno od Korintskog zaljeva.

Novi!!: Latinski jezik i Parnas · Vidi više »

Parožine

Parožine (pršljenčice, lat. Charophyta), hidrofitna divizija u carstvu biljaka (Plantae) koje trajno cijelim tijelom žive ispod površine vode.

Novi!!: Latinski jezik i Parožine · Vidi više »

Parodija (biljni rod)

Parodija (lat. Parodia), rod južnoameričkih kaktusa, pordica Cactaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Parodija (biljni rod) · Vidi više »

Parohetus

Parohetus (lat. Parochetus), biljni rod iz porodice mahunarki čije su vrste autohtone u Aziji i tropskoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Parohetus · Vidi više »

Pars pro toto

Pars pro toto (lat.) retorička je figura koja doslovce znači "dio se tretira kao cjelina".

Novi!!: Latinski jezik i Pars pro toto · Vidi više »

Partija (pokrajina)

3. stoljeća, danas u Louvreu Partija je povijesna pokrajina u sjeveroistočnom Iranu, a najpoznatija je po tome što je bila političkim i kulturološkim žarištem za vrijeme dinastije Arsakida, vladara Partskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Partija (pokrajina) · Vidi više »

Parvoviridae

Parvoviridae je porodica DNK virusa koji uzrokuju bolesti kod kralježnjaka i kukaca.

Novi!!: Latinski jezik i Parvoviridae · Vidi više »

Pas zvjezdaš

Pas zvjezdaš (lat. Echinorhinus brucus) vrsta dubokovodnog morskog psa iz porodice šiljoglavki.

Novi!!: Latinski jezik i Pas zvjezdaš · Vidi više »

Pasiflora

Pasiflora (Kristov cvijet, trubanj; lat. Passiflora) je rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica i vazdazelenih grmastih penjačica iz porodice Passifloraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Pasiflora · Vidi više »

Pasija (2004.)

Pasija (eng. The Passion of the Christ) je američki film iz 2004. Redatelj je Mel Gibson.

Novi!!: Latinski jezik i Pasija (2004.) · Vidi više »

Pasionisti

140px Pasionisti ili Družba Muke Gospodina našega Isusa Krista (lat. Congregatio Passionis Jesu Christi, CP), skraćeno i Družba Muke (lat. Congregatio Passionis), katolička je kontemplacijsko-apostolska redovnička družba koju je 1720. u Italiji utemeljio sveti Pavao od Križa (Paolo Francesco Danei) radi promicanja štovanja muke Isusove.

Novi!!: Latinski jezik i Pasionisti · Vidi više »

Pasja ljubica

Pasja ljubica (smišljenica, lat. Viola canina), biljna vrsta iz porodice ljubičevki.

Novi!!: Latinski jezik i Pasja ljubica · Vidi više »

Pasja loćika

Pasja loćika (loćika; lat. Theligonum), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodoice broćevki, nekada uključivan u vlastitu porodicu Theligonaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Pasja loćika · Vidi više »

Pasja rosulja

Pasja rosulja (lat. Agrostis canina), vrsta trajnice iz porodice trava raširene po Euroaziji (uključujući i Hrvatsku), odakle je introducirana po drugim zemljama svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Pasja rosulja · Vidi više »

Pasja ruža

Rijeci Pasja ruža (obični šipak, šipak divji, šipkova ruža; lat. Rosa canina) u narodu poznata i kao divlja ruža, grmolika je biljka iz roda ''Rosa'' i obitelji Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Pasja ruža · Vidi više »

Pasja trakavica

Pasja trakavica (lat. Echinococcus granulosus), vrsta trakavice iz porodice Taeniidae.

Novi!!: Latinski jezik i Pasja trakavica · Vidi više »

Pasjemenik

Dijagram pasjemenika: 1 Pasjemenik 2 Glava pasjemenika 3 Režnjići pasjemenika 4 Tijelo pasjemenika 5 Rep pasjemenika 6 Cijev pasjemenika 7 Sjemenovod Pasjemenik (lat. epididymis) je paran organ muškog spolnog sustava kojega nalazimo u muškim jedinkama svih sisavaca.

Novi!!: Latinski jezik i Pasjemenik · Vidi više »

Pasji jezik

Pasji jezik (jezik, mišjak, mišinac; lat. Cynoglossum), biljni rod iz porodice boražinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pasji jezik · Vidi više »

Pasji trn

Pasji trn (pastrn; lat. Hippophae), biljni rod iz porodice Elaeagnaceae kojemu pripada osam vrsta uresnog i korisnog grmlja raširenog uglavnom po Kini i Tibetu.

Novi!!: Latinski jezik i Pasji trn · Vidi više »

Pasji trn (biljna vrsta)

Plod vučjeg trna. Pasji trn (vučji trn, vučji pastrn, vukodržica; lat. Hippophae rhamnoides; sin.: Elaeagnus rhamnoides) biljna je vrsta iz obitelji Elaeagnaceae ili zlolesinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pasji trn (biljna vrsta) · Vidi više »

Pasji zub

Pasji zub (košutica, lat. Erythronium), biljni rod iz porodice ljiljanovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pasji zub · Vidi više »

Paspalj

Paspalj (lat. Paspalum) je veliki biljni rod trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Paspalj · Vidi više »

Pasticcio

Pasticcio ili pastiche je u glazbi naziv za operu ili drugo djelo koje se sastoji od dijelova skladbi istog ili drugih skladatelja, ili imitira stil izvornog autora.

Novi!!: Latinski jezik i Pasticcio · Vidi više »

Pastor

Pastor je naziv protestantskog vjerskog službenika, a potječe iz latinskog jezika i znači pastir.

Novi!!: Latinski jezik i Pastor · Vidi više »

Pastrnak

Pastrnak (pastinak; lat. Pastinaca), biljni rod korisnog dvogodišnjeg raslinja iz porodice celerovki (Apiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Pastrnak · Vidi više »

Pastrvke

Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).

Novi!!: Latinski jezik i Pastrvke · Vidi više »

Patisa

Patisa (lat. Cephalotaxus), biljni rod četinjača iz reda borolike koji sa svojih osam vrsta grmlja i drveća čini samostalnu porodicu Cephalotaxaceae (Tisovčevke), ili ih se uključuje u porodicu Taxaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Patisa · Vidi više »

Patka

Patka je opći naziv za veliki broj vrsta ptica iz porodice Anatidae, koja uključuje i labudove i guske.

Novi!!: Latinski jezik i Patka · Vidi više »

Patlidžan

Patlidžan (lat. Solanum melongena) ili balancana je jednogodišnja vrsta biljke iz roda Solanum.

Novi!!: Latinski jezik i Patlidžan · Vidi više »

Patricij

Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.

Novi!!: Latinski jezik i Patricij · Vidi više »

Patroklo

Patroklo (grč. Πατροκλῆς, lat. Patroclus), u grčkoj mitologiji, Menetijev sin i pratitelj junaka Ahileja, s kojim je odrastao i sudjelovao u Trojanskom ratu na strani Ahejaca (Grka).

Novi!!: Latinski jezik i Patroklo · Vidi više »

Patuljasta bambus palma

Patuljasta bambus palma (lat. Chamaedorea radicalis, sin. C. pringlei) je biljka iz porodice palmi.

Novi!!: Latinski jezik i Patuljasta bambus palma · Vidi više »

Patuljasta ciklama

Patuljasta ciklama (lat. Cyclamen intaminatum) je vrsta višegodišnje biljke iz roda ciklama, srodna s cilicijskom ciklamom.

Novi!!: Latinski jezik i Patuljasta ciklama · Vidi više »

Patuljasta plišivka

Patuljasta plišivka (patuljasta plješivka; lat. Filago pygmaea; sin. Evax pygmaea), zeljasta biljka iz porodice glavočika raširena po Mediteranu (Europa, Afrika, Azija).

Novi!!: Latinski jezik i Patuljasta plišivka · Vidi više »

Patuljasti bambus

Patuljasti bambus (lat. Sasa) biljni rod iz porodice trava raširen po istočnoj i južnoj Kini pa do Hainana i Koreje, i od Japana do Sahalina.

Novi!!: Latinski jezik i Patuljasti bambus · Vidi više »

Patuljasti glatki kit

Patuljasti glatki kit (lat. Caperea marginata) najmanji su od svih kitova usana.

Novi!!: Latinski jezik i Patuljasti glatki kit · Vidi više »

Patuljasti gurami

Patuljasti gurami (lat.: Trichogaster lalius; mlađi sinonim: Colisa lalia) je najmanja riba roda Trichogaster i jedna od najmanjih predstavnika porodice Osphronemidae.

Novi!!: Latinski jezik i Patuljasti gurami · Vidi više »

Patuljasti sleč

Patuljasti sleč (patuljasti pjenišnik, lat. Rhodothamnus), maleni biljni rod iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Latinski jezik i Patuljasti sleč · Vidi više »

Patuljasti vodenkonj

Patuljasti vodenkonj (lat. Hexaprotodon liberiensis) je predstavnik porodice Hippopotamidae.

Novi!!: Latinski jezik i Patuljasti vodenkonj · Vidi više »

Paučnjaci

Paučnjaci (Arachnida) su vrstama najbrojniji razred (oko 75.500 opisanih vrsta) potkoljena kliještara.

Novi!!: Latinski jezik i Paučnjaci · Vidi više »

Pauci ljevkaši

Pauci ljevkaši (lat. Agelenidae), velia porodica pauka sa 74 priznata roda preko 1 200 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Pauci ljevkaši · Vidi više »

Pauk bijelac

Pauk bijelac (lat.Trachinus draco), pripada obitelji paukovki (Trachinidae).

Novi!!: Latinski jezik i Pauk bijelac · Vidi više »

Pauk biljka

Pauk biljka (zeleni ljiljan, lat. Chlorophytum comosum),vrsta jednosupnice iz roda hlorofitum Chlorophytum, dio porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pauk biljka · Vidi više »

Paukov cvijet

Paukov cvijet (kleome, lat. Cleome nom. cons.), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice Cleomaceae s oko 200 priznatih vrsta rasprostranjenih po tropskim i umjerenim područjima širom svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Paukov cvijet · Vidi više »

Paulinija

Paulinija (lat. Paullinia), rod korisnih, vazdazelenih, grmastih penjačica iz porodice Sapindaceae, dio je potporodice Sapindoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Paulinija · Vidi više »

Paulovnija

Paulovnija (lat. Paulownia), biljni rod koji je nekada bio pripisivan porodici Scrophulariaceae (strupnikovke), a danas vlastitoj porodici paulovnijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Paulovnija · Vidi više »

Paulovnijevke

Paulovnijevke (lat. Paulowniaceae), biljna porodica u redu medićolike iz jugoistočne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Paulovnijevke · Vidi više »

Paun (zviježđe)

Paun (lat. Pavo) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Paun (zviježđe) · Vidi više »

Pavao Špirančić

Pavao Špirančić, također Sperančić s pridjevkom Horvat (lat. Paulus Speranchich) (?, prva polovica 15. stoljeća – ?, oko 1463.), hrvatsko-dalmatinski ban od 1459. do 1463.

Novi!!: Latinski jezik i Pavao Špirančić · Vidi više »

Pavao Horvat (biskup)

Grb roda Horvat Pavao Horvat (Pavao iz Horvata; ? - poslije 1394.), 28.

Novi!!: Latinski jezik i Pavao Horvat (biskup) · Vidi više »

Pavao I. Šubić Bribirski

Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.

Novi!!: Latinski jezik i Pavao I. Šubić Bribirski · Vidi više »

Pavao IV.

Pavao IV., lat. Paulus PP.

Novi!!: Latinski jezik i Pavao IV. · Vidi više »

Pavao Miki

Sveti Pavao Miki (Tounucumada, oko 1562. – Nagasaki, 5. veljače 1597.), kršćanski mučenik, isusovac i svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Pavao Miki · Vidi više »

Pavao Ritter Vitezović

''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.

Novi!!: Latinski jezik i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »

Pavao Skalić

Pavao Skalić Naslovna stranica Skalićeva djela ''Epistemon enciklopedije...'' (''.

Novi!!: Latinski jezik i Pavao Skalić · Vidi više »

Pavao Tekavčić

Pavao Tekavčić (Zagreb, 23. kolovoza 1931. – Zagreb, 19. ožujka 2007.), hrvatski jezikoslovac, talijanist i romanist.

Novi!!: Latinski jezik i Pavao Tekavčić · Vidi više »

Pavao V.

Pavao V., lat. Paulus PP.

Novi!!: Latinski jezik i Pavao V. · Vidi više »

Pavao VI.

Sveti Pavao VI. lat. Sanctus Paulus PP.

Novi!!: Latinski jezik i Pavao VI. · Vidi više »

Pavitina

Pavitina (paviti, vinjage, povitine, lat. Clematis), rod listopadnih ili vazdazelenih grmova iz porodice žabnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pavitina · Vidi više »

Pavlovac (biljni rod)

Pavlovac (lat. Aremonia), monotipski rod trajnica iz porodice ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pavlovac (biljni rod) · Vidi više »

Pavo

Pavo (latinski za "paun") može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Pavo · Vidi više »

Pavo Kobaš

Pavo Kobaš (Vidovice (Orašje), BiH, 1. travnja 1948.), pisac, metodičar i političar.

Novi!!: Latinski jezik i Pavo Kobaš · Vidi više »

Pax Romana

Oznaka Rimskoga Carstva Pax Romana (na latinskom Rimski mir) razdoblje je u povijesti rimske države, to jest Rimskog Carstva karakteristično po izostanku većih oružanih sukoba.

Novi!!: Latinski jezik i Pax Romana · Vidi više »

Pazin

Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.

Novi!!: Latinski jezik i Pazin · Vidi više »

Pčelinji vosak

Pregled pčelinje gradnje saća iz pčelinjeg voska koje pčele luče iz voštanih žlijezda u vrlo krhkim listićima Pčelinji vosak izliven u kalupu na kojem je vosak otopljen na suncu ili u parnom ili nekom drugom topioniku Svijeće i figure proizvedene iz pčelinjeg voska Pčelinji vosak (lat.: Cera Flava) je prirodni vosak koji izlučuju pčele i od njega grade saće.

Novi!!: Latinski jezik i Pčelinji vosak · Vidi više »

Péter Erdő

Péter Erdö (Budimpešta, 25. lipnja 1952.), je mađarski rimokatolički kardinal i ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup te primas Mađarske.

Novi!!: Latinski jezik i Péter Erdő · Vidi više »

Pečat (magija)

Pečat demona Ronove Pečat (lat. sigillum, eng. seal) je okultni simbol koji se koristi u ceremonijalnoj magiji s ciljem prizivanja duhova, anđela ili demona ili ugraviran na talisman radi stjecanja zdravlja, sreće i zaštite.

Novi!!: Latinski jezik i Pečat (magija) · Vidi više »

Pečat grada New Yorka

Pečat grada New Yorka Pečat grada New Yorka se u današnjem obliku koristi od 1977. godine, kada je izmijenjena godina na njemu.

Novi!!: Latinski jezik i Pečat grada New Yorka · Vidi više »

Pečat kralja Đorđa

''Pečat dukljanskog kralja Đorđa'' Pečat kralja Đorđa, potječe iz prve polovice 12. st., dok on još nije bio vladar Dukljanskoga Kraljevstva.

Novi!!: Latinski jezik i Pečat kralja Đorđa · Vidi više »

Pečenezi

Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.

Novi!!: Latinski jezik i Pečenezi · Vidi više »

Pečuh

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.

Novi!!: Latinski jezik i Pečuh · Vidi više »

Pečurka

Pečurka, livadska pečurka, rudnjača, pečurica, grkalj ili pečurva (lat. Agaricus campestris) je jestiva i ukusna gljiva iz porodice lističarki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Pečurka · Vidi više »

Pečurke

Pečurke (lat. Agaricus) je rod gljiva iz porodica pečurki (lat. Agaricaceae), reda listićarki (lat. Agaricales).

Novi!!: Latinski jezik i Pečurke · Vidi više »

Peć

toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.

Novi!!: Latinski jezik i Peć · Vidi više »

Peccatum

Peccatum je bio norveški avangardni metal sastav.

Novi!!: Latinski jezik i Peccatum · Vidi više »

Pedro Rubiano Sáenz

Pedro Rubiano Sáenz (Cartago, 13. rujna 1932.), je rimokatolički kolumbijski kardinal i bogotski nadbiskup emeritus.

Novi!!: Latinski jezik i Pedro Rubiano Sáenz · Vidi više »

Pegaz (zviježđe)

Pegaz (lat. Pegasus) je zviježđe sjeverne polutke nazvano prema istoimenom mitološkom krilatom konju.

Novi!!: Latinski jezik i Pegaz (zviježđe) · Vidi više »

Pejcova kruščika

Pejcova kruščika (lat. Epipactis leptochila subsp. leptochila), orhideja, podvrsta uskolisne kruščike, nekada smatrana posebnom vrstom čijni je sinonim Epipactis peitzii H.Neumann & Wucherpf.

Novi!!: Latinski jezik i Pejcova kruščika · Vidi više »

Pejorativ

Pejorativ (od latinskog Peior, što znači “još gore” i francuskog Péjoratif) označava pogrdan smisao – riječi ili fraze, koje uključuju i negativne evaluacije tipa prezira, psovke ili odbijanja, za razliku od negativne kritike.

Novi!!: Latinski jezik i Pejorativ · Vidi više »

Pejote

Pejote (pejote kaktus, lofofora, lat. Lophophora), rod od tri vrste kaktusa.

Novi!!: Latinski jezik i Pejote · Vidi više »

Pekinški čovjek

Pekinški čovjek (kineski: 北京猿人, pinyin: Běijīng Yuánrén, latinski: Homo erectus pekinensis), je primjer Homo erectusa (lat. za "Uspravan čovjek") koji se smatra za nasljednika Australopiteka i pretka Homo sapiensa, suvremenog čovjeka.

Novi!!: Latinski jezik i Pekinški čovjek · Vidi više »

Pelagije

Pelagije Pelagije (oko 354. – 420./440. poslije Krista), asketski redovnik koji je zbog svojih vjerovanja o nepostojanju istočng grijeha, od strane Rimokatoličke crkve bio proglašen za heretika.

Novi!!: Latinski jezik i Pelagije · Vidi više »

Pelayo

Spomenik Pelayu u Covadongi, gdje je pobijedio Maure Pelayo (zvan Don Pelayo) bio je asturski vođa i prema kronici Albidense, prvi asturski kralj (lat. Primum in Asturias Pelagius rg. in Canicas an. XVIIII).

Novi!!: Latinski jezik i Pelayo · Vidi više »

Pelikanke

Pelikanke (lat. Pelecaniformes) su red iz razreda ptica.

Novi!!: Latinski jezik i Pelikanke · Vidi više »

Pelin

Pelin (komunika; lat. Artemisia), rod jednogodišnjih, često aromatičnih biljaka, trajnica, polugrmova i grmova iz porodice glavočika (Compositae).

Novi!!: Latinski jezik i Pelin · Vidi više »

Pelinolisni limundžik

Pelinolisni limundžik (obični limundžik, ambrozija, partizanka; lat. Ambrosia artemisiifolia) je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Pelinolisni limundžik · Vidi više »

Pelješki zvončić

Pelješki zvončić (lat. Campanula cremnophila) je biljka iz porodice zvončika (Campanulaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Pelješki zvončić · Vidi više »

Peltandra

Peltandra (lat. Peltandra), biljni rod sjevernoameričkih kozlačevki, dio je potporodice Aroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Peltandra · Vidi više »

Penisna kost

mokraćnu cijev Penisna kost (lat. Os penis, Os priapi ili Baculum) je kost u penisu, vanjskom muškom spolnom organu koji služi za reprodukciju i mokrenje.

Novi!!: Latinski jezik i Penisna kost · Vidi više »

Pentaglotis

Pentaglotis (lat. Pentaglottis), monotipski rod dvogodišnjeg raslinja ili trajnica iz porodica boražinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pentaglotis · Vidi više »

Peonija

Peonija (grč. Παιονία, Paionía, lat. Paeonia) je bila pokrajina u antičkoj Makedoniji uz srednji Vardar.

Novi!!: Latinski jezik i Peonija · Vidi više »

Pepeljuga (biljna vrsta)

Pepeljuga (lat. Pericallis × hybrida),, umjetni hibrid nastao križanjem vrsta Pericallis cruenta i P. lanata, obje s Kanarskih otoka.

Novi!!: Latinski jezik i Pepeljuga (biljna vrsta) · Vidi više »

Pepeljuga (biljni rod)

Pepeljuga (lat. Atriplex), rod jednogodišnjih biljaka, trajnica i poluzimzelenih i zimzelenih grmova iz poroodice Amaranthaceae smješten u tribus Atripliceae.

Novi!!: Latinski jezik i Pepeljuga (biljni rod) · Vidi više »

Pepeo

Pepeo nastajući izgaranjem drveta. Pepeo ili lug fini je prah koji ostaje nakon izgaranja neke tvari.

Novi!!: Latinski jezik i Pepeo · Vidi više »

Perajari

Perajari, ili kako ih zajedničkim imenom često nazivaju tuljani (Pinnipedia), su skupina zvijeri (Carnivora) koja je prešla na život u vodi.

Novi!!: Latinski jezik i Perajari · Vidi više »

Perasta oštra trava

Perasta oštra trava (prosulja; lat. Pennisetum), nekadašnji biljni rod, jednogodišnje raslinje i trajnice iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Perasta oštra trava · Vidi više »

Perfekt

Perfekt (lat. perfectus.

Novi!!: Latinski jezik i Perfekt · Vidi više »

Perforirani bubnjić

mini Perforirani bubnjić (lat. ruptura membranae tympani) je naziv za rupturu ili rupu u bubnjiću do koje može doći kao posljedica ozljede ili upale.

Novi!!: Latinski jezik i Perforirani bubnjić · Vidi više »

Pergam

Pergam (grčki: Pérgamon, τὸ Πέργαμον; latinski: Pergamum) je antički grad iznad doline Bakirçay u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Pergam · Vidi više »

Pergament

Izrada pergamenta oko godine 1568. glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pergament ili pergamena (lat. charta pergamena: pergamski papir, po antičkom gradu Pergamu) je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke (obično koze i ovce).

Novi!!: Latinski jezik i Pergament · Vidi više »

Periastron

baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). Periastron (grč. peri: blizu + ἀστήρ ili ἄστρον: zvijezda), točka na eliptičnoj stazi zvijezde u dvojnome sustavu koja je najbliža središtu mase i drugoj zvijezdi.

Novi!!: Latinski jezik i Periastron · Vidi više »

Perifraza

Perifraza ili cirkumlokucija (περίφρασις, periphrasis, peri.

Novi!!: Latinski jezik i Perifraza · Vidi više »

Perigej

hiperboli E i napustila bi Zemlju. Zemljina središta. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sustav Zemlja - Mjesec Perigej (prema grč. περίγειος: koji je blizu Zemlje) je najbliža točka na Mjesečevoj stazi (udaljenost Mjesečeva perigeja je 363 295 kilometara) ili stazama umjetnih Zemljinih satelita do Zemljina središta, smještena na kraju velike osi elipse kojom se satelit giba relativno prema Zemlji.

Novi!!: Latinski jezik i Perigej · Vidi više »

Periodično gibanje

gravitacijske sile. Sunca za 4 godišnja doba. nutacije (crveno). Periodično gibanje je gibanje tijela koje se nakon jednakih vremenskih intervala (period gibanja) vraća u isti položaj.

Novi!!: Latinski jezik i Periodično gibanje · Vidi više »

Periska

Plemenita periska, periska, lostura, lošćura(): Hrvatska enciklopedija LZMK.

Novi!!: Latinski jezik i Periska · Vidi više »

Perkwunos

Perkwnos je indoeuropski bog munje i groma, gromovnik, te hrasta.

Novi!!: Latinski jezik i Perkwunos · Vidi više »

Permeabilnost

Permeabilnost (prema kasnolat. permeabilis: koji propušta, od lat. permeare: prolaziti kroz) znači propusnost, propustljivost (na primjer membrana).

Novi!!: Latinski jezik i Permeabilnost · Vidi više »

Permitivnosti

polarizacije (gore nepolarizan dielektrik i dolje polarizan dielektrik). Takav dielektrik zahtijeva manji električni tok da čestice budu električki nabijene (ima veću permitivnost) od praznog prostora ili vakuuma. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Permitivnost (eng. permitivity, prema lat. permittere: dopustiti), dielektrična permitivnost ili dielektričnost (oznaka ε) je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj dielektrika na međudjelovanje električnih naboja.

Novi!!: Latinski jezik i Permitivnosti · Vidi više »

Pero Budmani

Pero Budmani (Dubrovnik, 27. listopada 1835. – Castel Ferretti pokraj Ancone, 27. prosinca 1914.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.

Novi!!: Latinski jezik i Pero Budmani · Vidi više »

Peronospora

Peronospora na listu krastavca Peronospora (lat. Plasmopara viticola) je bolest vinove loze koju uzrokuje gljivica.

Novi!!: Latinski jezik i Peronospora · Vidi više »

Perperikon

Pogled na Perperikon Perperikon ili (latinski: Perpericon; grčki: Περπερικον) u Bugarskoj je arheološki kompleks koji se sastoji od velikog megalitskog hrama.

Novi!!: Latinski jezik i Perperikon · Vidi više »

Perpetua i Felicita

Sveta Perpetua i Felicita (latinski: Perpetua et Felicitas) bile su kršćanske mučenice iz 3. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Perpetua i Felicita · Vidi više »

Perpetuo iz Toursa

Sveti Perpetuo (lat. Perpetuus, fra. Saint-Perpetue; ? - Tours, 30. prosinca 490.), šesti biskup Toursa i svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Perpetuo iz Toursa · Vidi više »

Perpetuum mobile

Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. Perpetuum mobile (lat.: neprestano pokretljivo) je naziv za stroj koji bi, stavljen jednom u gibanje i ne trošeći energiju, nastavio kretanje beskonačno i pritom još obavljao koristan mehanički rad.

Novi!!: Latinski jezik i Perpetuum mobile · Vidi više »

Persona non grata

Persona non grata (lat. nepoželjna osoba, neprihvatljiva osoba, nepoćudna osoba, osoba koja se ne cijeni) pojam je koji se u diplomaciji upotrebljava za osobu – šefa diplomatske misije i druge diplomate, čija nazočnost na području države primateljice nije poželjna, odnosno za koju država primateljica zahtijeva odlazak sa svog područja.

Novi!!: Latinski jezik i Persona non grata · Vidi više »

Perspektiva

'''Linearna perspektiva s dva nedogleda''' na crtežu Henricusa Hondiusa (1597. – 1651.) Perspektiva dolazi od latinske riječi prospicere što znači vidjeti ili razabrati.

Novi!!: Latinski jezik i Perspektiva · Vidi više »

Perturbacija (astronomija)

Zemlje, dolazi do malih pertubacija ili poremećaja putanje Mjeseca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). Sunčevog sustava s obzirom na Sunce. Perturbacija (lat. perturbatio: poremećaj) ili poremećenje je općenito narušavanje ustaljenoga reda; poremećaj, pomutnja.

Novi!!: Latinski jezik i Perturbacija (astronomija) · Vidi više »

Peruanska jagoda

Peruanska jagoda, (sjetvena mjehurica, peruanska vučja jabučica; lat. Physalis peruviana) naziva se i „ljubav u kavezu“ jer slasna narančasto-crveni plod promjera 1-2 cm sazrijeva unutar svojevrsnog oklopa koji izgleda kao mrežasti lampion.

Novi!!: Latinski jezik i Peruanska jagoda · Vidi više »

Perušić

Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Perušić · Vidi više »

Perugia

Perugia (lat. Perusia) je grad u Italiji, upravno središte i najveći grad regije Umbrija, u središnjem dijelu države i glavni grad istoimene pokrajine Perugia.

Novi!!: Latinski jezik i Perugia · Vidi više »

Perun

Žrnovnica, 8. stoljeće Perun je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.

Novi!!: Latinski jezik i Perun · Vidi više »

Perunika

Iris pseudacorus Perunika (mačinac, sabljan, sablja, sabljica, lelija, sabljić, lat. Iris), rod biljaka je iz razreda jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola (Gladiolus) i šafrana (Crocus), trajne zeleni s podancima i gomoljima.

Novi!!: Latinski jezik i Perunika · Vidi više »

Perunikovke

Perunikovke (lat. Iridaceae nom. cons.), velika biljna porodica jednosupnica kojoj pripada 7 imenovanih potporodica (plus incertae sedis) s 2579 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Perunikovke · Vidi više »

Perzej (zviježđe)

Perzej (lat. Perseus) je zviježđe sjeverne polutke.

Novi!!: Latinski jezik i Perzej (zviježđe) · Vidi više »

Perzijska ciklama

Perzijska ciklama (lat. Cyclamen persicum) je vrsta biljke iz roda ciklama.

Novi!!: Latinski jezik i Perzijska ciklama · Vidi više »

Perzijska jesetra

Perzijska jesetra (lat. Acipenser persicus) kritično je ugrožena riba iz roda Acipenser.

Novi!!: Latinski jezik i Perzijska jesetra · Vidi više »

Perzijski leopard

Perzijski leopard (lat. Panthera pardus ciscaucasica/saxicolor) je podvrsta leoparda u Jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Perzijski leopard · Vidi više »

Perzijski zaljev

Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.

Novi!!: Latinski jezik i Perzijski zaljev · Vidi više »

Petar Abelard

Abelar i Helioza (njegova draga) Petar Abelard (latinski: Petrus Abaelardus, francuski: Pierre Abélard ili Pierre Abailard; Le Pallet kod Nantesa, 1079. - St. Marcel, 21. travnja 1142.), francuski filozof i teolog.

Novi!!: Latinski jezik i Petar Abelard · Vidi više »

Petar Čule

Petar Čule (Kruševo, 18. veljače 1898. – Mostar, 29. srpnja 1985.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1942. do umirovljenja 1980. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Petar Čule · Vidi više »

Petar Bakić

Petar IV.

Novi!!: Latinski jezik i Petar Bakić · Vidi više »

Petar Bakula

Petar Bakula (Batin kraj Posušja, 1816. – Mostar, 1873.), hrv. prosvjetitelj i pisac iz BiH.

Novi!!: Latinski jezik i Petar Bakula · Vidi više »

Petar Damjan

Sveti Petar Damjan (lat. Petrus Damianus, tal. Pietro Damiani; Ravenna, oko 1007. – Faenza, 22. veljače 1072./1703.), crkveni naučitelj, pustinjak i svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Petar Damjan · Vidi više »

Petar Faber

Petar Faber (fra.: Pierre Lefevre ili Favre, špa.: Pedro Fabro, lat.: Petrus Faver; Le Villaret, 13. travnja 1506. – Rim, 2. kolovoza 1546.), isusovac i svetac Katoličke crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Petar Faber · Vidi više »

Petar IV. Zrinski

Grof Petar IV.

Novi!!: Latinski jezik i Petar IV. Zrinski · Vidi više »

Petar Kanizije

Sveti Petar Kanizije (niz. Pieter de Hondt; Nijmegen, 8. svibnja 1521. – Freiburg, 21. prosinca 1597.) bio je nizozemski isusovački svećenik, teolog i propovjednik.

Novi!!: Latinski jezik i Petar Kanizije · Vidi više »

Petar Kružić

Petar Kružić (oko 1490. – okolica Solina, 12. ožujka 1537.), bio je hrvatski vojskovođa, kapetan kliški i senjski, te knez kliški.

Novi!!: Latinski jezik i Petar Kružić · Vidi više »

Petar Tradonik

Grb Pietra Tradonica. Petar Tradonik, Petar Tradenik (Pietro Tradonico, lat. Petrus Tradonicus; Pula, ? – Mletci, 13. rujna 864.), bio je 18.

Novi!!: Latinski jezik i Petar Tradonik · Vidi više »

Peter Waldo

Peter Waldo, Valdo, Valdes ili Waldes (oko 1140. – oko 1205.), također i Pierre Vaudès ili de Vaux, bio je vođa srednjovjekovnog kršćanskog duhovnog pokreta valdenga.

Novi!!: Latinski jezik i Peter Waldo · Vidi više »

Petna kost

desno desno Petna kost (lat. calcaneus) je najveća kost u stopalu čovjeka, kockasta oblika, smještena ispod gležanjske kosti.

Novi!!: Latinski jezik i Petna kost · Vidi više »

Petoprst

Petoprst (petoprsta, petolist, čičak meki, lat. Potentilla), biljni rod od preko 500 vrsta trajnica i listopadnog grmlja iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Petoprst · Vidi više »

Petro Mogila

Ukrajinski mitropolit Petro Mogila (1596. – 1646.) Petro Mogila ili Petar Mogila (ukr. Петро Могила, rus. Петр Могила, rum. Petru Movilă, pol. Piotr Mohyła); (Suceava, Rumunjska, 21. prosinca 1596. - Kijev, Ukrajina, 22. prosinca 1646.); je uspješan mitropolit Kijeva, Galicije i cijele Rusi (Ukrajine) od 1633.

Novi!!: Latinski jezik i Petro Mogila · Vidi više »

Petronije Maksim

Solid Petronije Maksim Petronije Maksim (lat. Flavius Ancius Petronius Maximus, Flavije Ancije Petronije Maksim), (?, 396. – Rim, 31. svibnja 455.), zapadnorimski car od 16. ožujka 455. do svoje smrti.

Novi!!: Latinski jezik i Petronije Maksim · Vidi više »

Petrov križ

Petrov križ (petrov krst; lat. Paris), biljni rod iz porodice čemerikovki smješten u tribus Parideae.

Novi!!: Latinski jezik i Petrov križ · Vidi više »

Petrovo uho

Petrovo uho (lat. Haliotis), rod priobalnih morskih puževa prednjoškržnjaka plosnate kućice, s nizom rupica na hrptu i sedefnim slojem iznutra.

Novi!!: Latinski jezik i Petrovo uho · Vidi više »

Phalenov test

Phalenov test je dijagnostički test za sindrom karpalnog kanala kojeg je otkrio američki ortoped George S. Phalen.

Novi!!: Latinski jezik i Phalenov test · Vidi više »

Philipp Melanchthon

Philipp Melanchthon Philipp Melanchton (pravim imenom Philipp Schwartzerdt, Bretten, 16. veljače 1497. – Wittenberg, 19. travnja 1560.), njemački reformator, teolog i filozof.

Novi!!: Latinski jezik i Philipp Melanchthon · Vidi više »

Philippa Lacea

Philippa Lacea Polana Illyrica pulska je pjesnikinja iz šesnaestog stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Philippa Lacea · Vidi više »

Philosophiae Naturalis Principia Mathematica

Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica (često zvana Principia ili Principia Mathematica), latinski je naziv za djelo koje je u tri knjige napisao Isaac Newton, a prvi puta objavio 5. lipnja 1687. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Philosophiae Naturalis Principia Mathematica · Vidi više »

Phoenix, Arizona

Phoenix je glavni grad američke savezne države Arizone.

Novi!!: Latinski jezik i Phoenix, Arizona · Vidi više »

Phycobilin

Fikobilini (grčko: (phykos) u prijevodu "alga", od latinskog: bilis što znači "žuč") su bilini koji primaju svjetlost, nalaze se u cijanobakterijama i u kloroplastima crvenih algi, glaukofita i nekih kriptomonada (ali ne u zelenim algama i biljkama). Većina molekula sastoji se od kromofora koji ih karakteristično boja.

Novi!!: Latinski jezik i Phycobilin · Vidi više »

Piasaba

Piasaba (piasava, orbignija lat. Attalea), biljni rod iz porodice palmovki kojemu pripada šezdesetak vrsta grmastih palmi u tropskoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Piasaba · Vidi više »

Pištavi somići

Pištavi somići (lat. Mochokidae), porodica riba iz reda somovki kojoj pripada devet rodova s ukupno 209 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Pištavi somići · Vidi više »

Picatrix

Tiskano izdanje ''Picatrixa'' Picatrix (arap. Ghâyat al-Hakîm fi'l-sihr, غاية الحكيم) je arapski astrološki i magijski grimorij.

Novi!!: Latinski jezik i Picatrix · Vidi više »

Pienza

Pienza, je grad i općina u dolini Val d'Orcia u pokrajini Siena (regija Toskana, središnja Italija); smještena je između gradova Montepulciano i Montalcino, te prepoznata kao "vrhunac renesansnog urbanizma" Župe Pienze su: Cosona, La Foce, Monticchiello, Palazzo Massaini, Spadaletto Godine 1996., UNESCO je objavio kako je grad svjetska baština, a 2004.

Novi!!: Latinski jezik i Pienza · Vidi više »

Pierre de Fermat

Pierre de Fermat Pierre de Fermat (17. kolovoza 1601. – 12. siječnja 1665.) bio je francuski matematičar i pravnik.

Novi!!: Latinski jezik i Pierre de Fermat · Vidi više »

Pierre-Simon Laplace

Pierre-Simon, markiz Laplacea (Beaumont-en-Auge, Normandija, Francuska, 23. ožujka 1749. – Pariz, 5. ožujka 1827.) bio je francuski matematičar i astronom čiji su radovi znatno doprinijeli razvoju matematike, astronomije i statistike.

Novi!!: Latinski jezik i Pierre-Simon Laplace · Vidi više »

Pietà

Michelangelova Rimska Pietà Pietà (talijanska izvedenica iz latinskog pietas: sućut, sažaljenje) ili Oplakivanje Krista je u kršćanskoj ikonografiji prikaz Blažene Djevice Marije koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo.

Novi!!: Latinski jezik i Pietà · Vidi više »

Pietro Bono

Pietro Bono (lat. Petrus Bonus), talijanski srednjovjekovni liječnik i alkemičar.

Novi!!: Latinski jezik i Pietro Bono · Vidi više »

Pietro d’Abano

'''Pietro d' Abano''' Pietro d’Abano (lat. Petrus de Apono) (Abano Terme, 1250. – Rim, 1316.), talijanski liječnik, filozof i astrolog.

Novi!!: Latinski jezik i Pietro d’Abano · Vidi više »

Pietro Della Valle

Pietro Della Valle Pietro Della Valle (Rim, 2. travnja 1586. – Rim, 21. travnja 1652.), talijanski putopisac, istraživač i skladatelj.

Novi!!: Latinski jezik i Pietro Della Valle · Vidi više »

Pigmeji

Afrički pigmeji s europskim istraživačem Pigmeji, ime kojim se označava grupa tamnoputih plemena veoma niskoga rasta, nastanjenih u tropskoj kišnoj šumi središnje Afrike, od Kameruna preko Konga do unutrašnjosti bivšeg Zaira, a postoji i barem jedna grupa nastanjena u Togou, to su Akebou-Pigmeji.

Novi!!: Latinski jezik i Pigmeji · Vidi više »

Pigmejska svinja

Pigmejska svinja (lat. Porcula salvania, prije poznata kao Sus salvanius) je kritično ugrožena vrsta svinje koja je nekada obitavala širom Butana, Nepala i Indije, a danas je preostalo tek oko 150 jedinki (ili manje) u indijskoj državi Assam.

Novi!!: Latinski jezik i Pigmejska svinja · Vidi više »

Pigment

Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.

Novi!!: Latinski jezik i Pigment · Vidi više »

Pijani ljulj

Pijani ljulj (debelovlatni ljulj, lat. Lolium temulentum), je godišnja otrovna biljka roda Lolium unutar obitelji Poaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Pijani ljulj · Vidi više »

Pijetlova kresta

Pijetlova kresta (tratorak; lat. Celosia), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice štirovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pijetlova kresta · Vidi više »

Pikti

Pikt Pikti (latinski: Picti) je naziv kojim se opisuju pripadnici plemenskog saveza, odnosno domoroci na krajnjem sjeveru Britanije u 1. tisućljeću pr. Kr. Živjeli su u istočnom i sjevernom dijelu današnje Škotske.

Novi!!: Latinski jezik i Pikti · Vidi više »

Piktogram

Piktogram (lat. pictus – slikan, naslikan) u najranijem obliku pisma je slika predmeta kao simbol pojma ili riječi.

Novi!!: Latinski jezik i Piktogram · Vidi više »

Pilica

Pilica (srpac, osat, žagica; lat. Serratula), rod trajnica iz Euroazije i sjeverozapadne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Pilica · Vidi više »

Pilon

Izidinog hrama na otoku Philae, Asuan, Egipat. Pilon u arhitekturi ima dvojako značenje.

Novi!!: Latinski jezik i Pilon · Vidi više »

Pilus

Shematski prikaz konjugacije bakterija, pri kojoj pilus spaja dvije bakterije (davatelja i primatelja) Pilus (lat. pilus.

Novi!!: Latinski jezik i Pilus · Vidi više »

Pimenta

Pimenta (lat. Pimenta), rod tropskog zimzelenog korisnog drveća iz porodice Mirtovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pimenta · Vidi više »

Pingvini

Pingvini (lat. Spheniscidae) su ptice koje ne mogu letjeti, a žive na južnoj polutki.

Novi!!: Latinski jezik i Pingvini · Vidi više »

Pio IV.

Pio IV., lat. Pius PP.

Novi!!: Latinski jezik i Pio IV. · Vidi više »

Pio V.

Pio V., lat. Pius PP.

Novi!!: Latinski jezik i Pio V. · Vidi više »

Pio XII.

Pio XII. lat. Pius PP.

Novi!!: Latinski jezik i Pio XII. · Vidi više »

Pipak

Pipak (anakardijum, lat. Anacardium), biljni rod iz reda sapindolike, koji je svoje ime dao porodici rujevki (Anacardiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Pipak · Vidi više »

Pipe

Eupholus geoffroyi Pipe (lat. Curculionidae), najbrojnija porodica životinja na Zemlji (priznato 1998.), pripadaju kukcima (Insecta), red Coleoptera ili kornjaša.

Novi!!: Latinski jezik i Pipe · Vidi više »

Piramidalni sirak

Piramidalni sirak (kukuruzar, alepski sirak, piramidasti sirak, lat. Sorghum halepense), trajnica iz porodice trava, rod sirak, raširena od Makaronezije preko sjeverne Afrike, jugozapadne i središnje Azije do Indokine, a danas se nalazi gotovo po cijelom svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Piramidalni sirak · Vidi više »

Piramidalni zvončić

Piramidalni zvončić (prostijenjak, zvonac, piramidalna zvončika, prndelj, lipovida lat. Campanula pyramidalis), Vrsta zvončike, trajnice raširene po zemljama uz Jadransko more (Hrvatska, Italija), uvezena i u Francusku i Veliku Britaniju.

Novi!!: Latinski jezik i Piramidalni zvončić · Vidi više »

Piramidalno ptičje mlijeko

Piramidalno ptičje mlijeko (piramidalna kestenjača; lat. Loncomelos pyramidale ili Ornithogalum pyramidale), biljna vrsta iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Piramidalno ptičje mlijeko · Vidi više »

Pireneji

Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Pireneji · Vidi više »

Pirenejski ris

Iberski ris (lat. Lynx pardinus) je kritično ugrožena vrsta risa i živi na Pirenejskom poluotoku u južnoj Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Pirenejski ris · Vidi više »

Pirgavci

Pirgavci (lat. Riodinidae) porodica leptira, dio nadporodice Papilionoidea.

Novi!!: Latinski jezik i Pirgavci · Vidi više »

Pirika

Pirika (hrvatski nazivi: pirika, pirevina, pir; lat. Agropyron), rod trajnica iz porodice trava (Poaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Pirika · Vidi više »

Pirokumulus

Pirokumulus (latinski πυρ:pŷr ili pyrós - vatra + kumulus - hrpa) je gusti oblak kumulusa povezanog s vatrom ili vulkanskom erupcijom.

Novi!!: Latinski jezik i Pirokumulus · Vidi više »

Pirularija

Pirularija (lat. Pyrularia), biljni rod iz porodice Cervantesiaceae koji se satoji od dviju vrsta jedna američka, P. pubera, koja raste po isto0čnim predjelima SAD–a, i druga azijska, P. edulis, u Kini i Tibetu, Javi, Indiji, Nepalu, Butanu, Burmi i Sikkimu.

Novi!!: Latinski jezik i Pirularija · Vidi više »

Piscina Mirabilis

Piscina Mirabilis Tyndallovim učinkom Piscina Mirabilis (latinski za "čudesni bazen") je starorimska cisterna na brdu Bacoli na zapadnom kraju Napuljskog zaljeva, južna Italija.

Novi!!: Latinski jezik i Piscina Mirabilis · Vidi više »

Piskavica (biljni rod)

Piskavica (lat. Trigonella), rod jednogodišnjeg raslinja iz umjerenog i suptropskog Starog svijeta (Europa, Azija, Afrika) i Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Piskavica (biljni rod) · Vidi više »

Pisma iz Amarne

diplomatsko pismo nađeno u Amarni Pismima iz Amarne (često i Arhiva iz Amarne) naziva se bogati nalaz glinenih pločica pisanih babilonskim klinastim pismom koje su bile arhiv faraona Ehnatona u njegovoj rezidenciji u Amarni u Egiptu.

Novi!!: Latinski jezik i Pisma iz Amarne · Vidi više »

Pismo pape Ivana VIII. knezu Domagoju

Pismo pape Ivana VIII.

Novi!!: Latinski jezik i Pismo pape Ivana VIII. knezu Domagoju · Vidi više »

Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku

'''Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku''' Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku pisano je na papiru u Rimu 925. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku · Vidi više »

Pitkarnija

Pitkarnija (lat. Pitcairnia), rod jednosupnica iz porodice Bromeliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Pitkarnija · Vidi više »

Pitoma crnjika

Sjeme crnog kima Pitoma crnjika (crnjika, crni kim, crni koriandar, uzgojena crnjika, švalerovo oko, primorski kumin; lat.: Nigella sativa) je cvjetna biljka iz porodice Ranunculaceae porijeklom iz jugozapadne Azije, koja nije u srodstvu s kimom.

Novi!!: Latinski jezik i Pitoma crnjika · Vidi više »

Pitoma jabuka

Jabuke starinske sorte ''kanada'' ili ''kanadska reneta'' Pitoma jabuka (lat. Malus domestica), biljna vrsta roda (jabuka) Malus iz porodice ružovki (Rosaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Pitoma jabuka · Vidi više »

Pitoma mrkva

Pitoma mrkva (lat. Daucus carota subsp. sativus) je dvogodišnja povrtlarska biljka iz porodice Apiaceae, čiji se korijen koristi u prehrani.

Novi!!: Latinski jezik i Pitoma mrkva · Vidi više »

Pitomi šipak

Pitomi šipak ili mogranj, obični mogranj, šipak, nar, granat, granat-jabuka, zrnati šipak, zrnati mogranj (lat. Punica granatum) grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom.

Novi!!: Latinski jezik i Pitomi šipak · Vidi više »

Pitomi bosiljak

Pitomi bosiljak (mirisni bosiljak, bosiljak sarmaš, često samo bosiljak, lat. Ocimum basilicum) je jednogodišnja zeljasta biljka porijeklom iz Indije.

Novi!!: Latinski jezik i Pitomi bosiljak · Vidi više »

Pitomi kesten

Pitomi kesten (šumski kesten, lat. Castanea sativa) jedna je od 9 vrsta u rodu Castanea koji je predstavnik porodice bukovki (Fagaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Pitomi kesten · Vidi više »

Pitomi kesten (biljni rod)

Pitomi kesten (pitomi kostanj, domaći kostanj, lat. Castanea), biljni rod od 9 vrsta korisnog, ljekovitog grmlja i drveća iz porodice Fagaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Pitomi kesten (biljni rod) · Vidi više »

Pitomi pastrnak

Pitomi pastrnak (sjetveni pastinak, pastrnjak, lat. Pastinaca sativa) je biljka iz porodice Apiaceae, koja se koristi i za ljudsku prehranu kao povrće.

Novi!!: Latinski jezik i Pitomi pastrnak · Vidi više »

Pitomi sljez

Pitomi sljez, (ljekoviti bijeli sljez, lat. Althaea officinalis), je trajna zelen visoka preko 1m.

Novi!!: Latinski jezik i Pitomi sljez · Vidi više »

Pitospor

Pitospor (lat. Pittosporum), biljni rod od 219 vrsta vazdazelenog (ponekad mirisnog) grmlja i drveća iz porodice Pittosporaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Pitospor · Vidi više »

Pitosporovke

Pitosporovke (ljepljivci; lat. Pittosporaceae), biljna porodica iz reda celerolike koji je svoje ime dobio po rodu vazdazelenog grmlja i drveća, pitospor (Pittosporum), a ime mu dolazi od grčkog pissa, petta (smola) i spora (.

Novi!!: Latinski jezik i Pitosporovke · Vidi više »

Pivski kvasac

piva. vina. dizanog tijesta. Pekarski svježi kvasac. Pekarski suhi kvasac. ''Saccharomyces cerevisiae'' ili pekarski kvasac. Crtice na skali su veličine 1 mikrometar. Postrojenje za proizvodnju bioetanola (SAD), gdje se koristi pivski kvasac. Pivski kvasac ili pekarski kvasac je vrsta kvasca koja se koristi za dizanje tijesta, te za vrenje piva i vina.

Novi!!: Latinski jezik i Pivski kvasac · Vidi više »

Pješčani dvornik

Pješčani dvornik (dvorničina, lat. Polygonum arenarium), dvosupnica iz porodice dvornikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pješčani dvornik · Vidi više »

Pješčani trputac

Pješčani trputac (lat. Plantago indica, sin. Plantago arenaria), jednopgodišnja raslinja iz roda trputaca, porodica trpučevke.

Novi!!: Latinski jezik i Pješčani trputac · Vidi više »

Pješčarska gušarka

Pješčarska gušarka (gušarka lirasta; lat. Arabidopsis arenosa; sin. Cardaminopsis arenosa), Jednogodišnja je ili višegodišnja biljka iz porodice krstašica, nekada uključivana u rod Cardaminopsis (gušarka), a danas u uročnjake.

Novi!!: Latinski jezik i Pješčarska gušarka · Vidi više »

Pješčarsko smilje

Pješčarsko smilje (smilje žuto, lat. Helichrysum arenarium) je mediteranska biljka iz porodice glavočika koja raste na sunčanim kamenjarima a cvjeta od lipnja do srpnja.

Novi!!: Latinski jezik i Pješčarsko smilje · Vidi više »

Pjegasti dvornik

Pjegasti dvornik (buhin dvornik, vodena paprika, lat. Persicaria maculosa) jednogodišnja širokolisna dvosupnica iz porodice dvornikovki, ali ne pripada rodu dvornik, kako joj glasi ime, nego je nekada bila uključivana u rod Polygonum pod imenom Polygonum persicaria.

Novi!!: Latinski jezik i Pjegasti dvornik · Vidi više »

Pjegasti jastrebljak

Pjegasti jastrebljak (pjegavi jastrebljak lat. Hypochaeris maculata), zeljasta trajnica iz porodice glavočika raširena od atlantske obale Europe na istok do Sibira i Xinjianga.

Novi!!: Latinski jezik i Pjegasti jastrebljak · Vidi više »

Pjegasti kozlac

Pjegasti kozlac (obični kozlac; lat. Arum maculatum), višegodišnja otrovna zeljasta biljka iz porodice kozlačevki.

Novi!!: Latinski jezik i Pjegasti kozlac · Vidi više »

Pjegava crvenkrpica

Pjegava crvenkrpica (ili šareni guž, mišarica, crvena krpa, crvenokrpica, črljenokrpica, črljenkrpa lat. Zamenis situla; sin Elaphe situla), europska zmija porodice guževa ili smukova (Colubridae), no pripadnost rodu je sporno.

Novi!!: Latinski jezik i Pjegava crvenkrpica · Vidi više »

Pjegavoglava patka

Pjegavoglava patka (lat. Asarcornis scutulata) jedina vrsta pataka u rodu Asarcornis.

Novi!!: Latinski jezik i Pjegavoglava patka · Vidi više »

Pjenasti cvijet

Pjenasti cvijet (lat. Tiarella), rod dvosupnica kojemu pripadaju tri vrste trajnica iz porodice kamenikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pjenasti cvijet · Vidi više »

Pjenišnik

Pjenišnik (sleč, rododendron, lat. Rhododendron), veliki biljni rod iz porodice vrjesovki kojemu pripada preko 1100 vrsta listopadnih, poluzelenih i vazdazelenih grmova i drveća raširenih po Aziji i sjevernoameričkim planinama Appalachian.

Novi!!: Latinski jezik i Pjenišnik · Vidi više »

Pjeskarica

Pjeskarica (lat. Arenaria), rod od preko 180 vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica, rjeđe polugrmova, raširenog po svim kontinentima osim Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Pjeskarica · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 2012.

Pjesma Eurovizije 2012. bila je 57.

Novi!!: Latinski jezik i Pjesma Eurovizije 2012. · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 2022.

Zemlje koje su sudjelovale u prošlosti, no neće 2022. Pjesma Eurovizije 2022. bilo je 66.

Novi!!: Latinski jezik i Pjesma Eurovizije 2022. · Vidi više »

Pjesma nad pjesmama

Pjesma nad pjesmama jedna je od knjiga Svetoga pisma Staroga zavjeta.

Novi!!: Latinski jezik i Pjesma nad pjesmama · Vidi više »

Pjesma o Cidu

Pjesma o Cidu (španjolski El cantar de mio Cid) je španjolska srednjovjekovna epska pjesma temeljena na životu narodnog junaka po imenu Rodrigo Díaz de Vivar, također poznatom kao El Cid Compeador (Cid Osvajač).

Novi!!: Latinski jezik i Pjesma o Cidu · Vidi više »

Pjesnik

Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.

Novi!!: Latinski jezik i Pjesnik · Vidi više »

Plašt

Plašt može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Plašt · Vidi više »

Placebo

Placebo. Placebo (iz latinskog placere.

Novi!!: Latinski jezik i Placebo · Vidi više »

Plagijat

Plagijat (lat. plagere.

Novi!!: Latinski jezik i Plagijat · Vidi više »

Plamenac (biljni rod)

Plamenak (plamenac, floks, lat. Phlox), veliki biljni rod iz porodice jurničevki.

Novi!!: Latinski jezik i Plamenac (biljni rod) · Vidi više »

Plamenci

Plamenci (lat. Phoenicopteridae) su porodica ptica u redu Phoenicopteriformes.

Novi!!: Latinski jezik i Plamenci · Vidi više »

Plameni cvijet

Plameni cvijet (jednogodišnji floks, lat. Phlox drummondii), jednogodišnja raslinja iz porodice jurničevki.

Novi!!: Latinski jezik i Plameni cvijet · Vidi više »

Plamenjača

Plamenjača (lat. Erechtites), biljni rod jednogodišnjeg bilja iz porodice glavočika raširen po Sjevernoj i Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Plamenjača · Vidi više »

Plamenka

Plamenka (baklja-ljiljan, tritoma; lat. Kniphofia), rod trajnice iz porodice čepljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Plamenka · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: Latinski jezik i Planet · Vidi više »

Planika

Planika (lat. Arbutus), biljni rod iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Latinski jezik i Planika · Vidi više »

Planinčica

Planinčica (glavičarka; lat. Trollius), biljni rod trajnica i grmova iz porodice žabnjakovki, smješten u tribus Adonideae.

Novi!!: Latinski jezik i Planinčica · Vidi više »

Planinska čuvarkuća

Planinska čuvarkuća (vazdaživa, vazdaživ, lat. Sempervivum tectorum) je biljka iz porodice Crassulaceae, naziva se još O zlu živo.

Novi!!: Latinski jezik i Planinska čuvarkuća · Vidi više »

Planinska biskupska kapica

Planinska biskupska kapica (lat. Epimedium alpinum) je višegodišnja zeljasta biljka, vrsta iz roda biskupska kapica (Epimedium) dio porodice Berberidaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Planinska biskupska kapica · Vidi više »

Planinska grančika

Planinska grančika (grančika bezlistna, lat. Hornungia alpina), biljna vrsta iz roda Hornungia.

Novi!!: Latinski jezik i Planinska grančika · Vidi više »

Planinska hrapavica

Planinska hrapavica (lat. Achnatherum calamagrostis), trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Planinska hrapavica · Vidi više »

Planinska palma

Planinska palma (hamedoreja; lat. Chamaedorea), veliki biljni rod iz porodice palmovki smješten u tribus Chamaedoreeae, potporodica Arecoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Planinska palma · Vidi više »

Planinska rosulja

Planinska rosulja (alpska rosulja, lat. Alpagrostis alpina; sin Agrostis alpina), vrsta trajnice iz porodice trava raširene po Europi uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Planinska rosulja · Vidi više »

Planinska urezica

Planinska urezica (alpska urezica, tokasta urezica, koturak, lat. Homogyne alpina), biljna vrsta iz porodice glavočika raširena na području Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Planinska urezica · Vidi više »

Planinska zebra

Planinska zebra (lat. Equus (Hippotigris) zebra) - ugrožena vrsta zebri porijeklom iz Angole, Namibije i Južnoafričke Republike.

Novi!!: Latinski jezik i Planinska zebra · Vidi više »

Planinski žutokrug

Planinski žutokrug (latinski: Vipera ursinii macrops) najmanja je zmija ljutica u Europi i endemska podvrsta Dinarskoga gorja.

Novi!!: Latinski jezik i Planinski žutokrug · Vidi više »

Planinski božur

Planinski božur (velelisni božur, mosur, trava od tri rožčića, božur kosmati, lat. Paeonia mascula), zeljasta trajnica iz roda božura i porodice božurovki.

Novi!!: Latinski jezik i Planinski božur · Vidi više »

Planinski koprenjak

Planinski koprenjak (majčinsko zelje, lat. Mutellina purpurea, sin. Ligusticum mutellina), biljna vrsta u porodici štitarki, nekada uključivana u rod koprenjak (Ligusticum), a danas rodu Mutellina.

Novi!!: Latinski jezik i Planinski koprenjak · Vidi više »

Planinski luk

Planinski crijemuž (planinski luk, lat. Allium victorialis), biljka iz roda lukova, porodica zvanikovke, trajnica raširena po Euroaziji.

Novi!!: Latinski jezik i Planinski luk · Vidi više »

Planinski ružmarin

Planinski ružmarin (lat. Andromeda), monotipski biljni rod u porodici vrjesovki.

Novi!!: Latinski jezik i Planinski ružmarin · Vidi više »

Planinski runolist

Planinski runolist (krški runolist, lat. Leontopodium nivale subsp. alpinum; sin. Leontopodium alpinum; bazionim: Gnaphalium leontopodium) je jedan od najpoznatijih europskih planinskih biljaka.

Novi!!: Latinski jezik i Planinski runolist · Vidi više »

Platanina mrežasta stjenica

Platanina mrežasta stjenica (lat. Corythucha ciliata) je vrsta kukaca iz porodice Tingidae.

Novi!!: Latinski jezik i Platanina mrežasta stjenica · Vidi više »

Platonija

Platonija (lat. Platonia), biljni rod iz porodice kluzijevki kojemu pripadaju dvije vrste korisnog drveća u tropskoj Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Platonija · Vidi više »

Plaut

Tit Makcije Plaut (lat. Titus Maccius Plautus, oko 254. pr. Kr. ― 184. pr. Kr.), bio je najveći pisac komedija u rimskoj književnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Plaut · Vidi više »

Plava šumarica

Jetrenka (plava šumarica, lat. Hepatica nobilis), zeljasta trajnica iz porodice žabnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Plava šumarica · Vidi više »

Plava djetelina

Plava djetelina (sjetvena vija, velika djetelina, bosanska djetelina, lucerna, vija, lat. Medicago sativa), jedna od osamdesetak vrsta lucerni, roda iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Plava djetelina · Vidi više »

Plava kupina

Plava kupina (ostruga, modrosiva kupina, ostružica, ostružnica, lat. Rubus caesius) vrsta je divljeg voća iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Plava kupina · Vidi više »

Plava smreka

Plava smreka (lat. Picea pungens) je četinjača iz Sjeverne Amerike koja je dobila naziv po iglicama plavkaste boje.

Novi!!: Latinski jezik i Plava smreka · Vidi više »

Plava vlasulja

Plava vlasulja (lat. Festuca glauca), vrsta ukrasne trave plavo–sive boje.

Novi!!: Latinski jezik i Plava vlasulja · Vidi više »

Plavetne psine

Plavetni psi (kučci; lat. Carcharhinidae), porodica morskih pasa iz reda kučkova (Carcharhiniformes) kojoj pripada 12 rodova s 59 vrsta i jedan izumrli rod.,od kojih su neki izuzetno opasni, posebno pas bik (CC. leucas) koji živi i u slatkim (rijeke i jezera) i u morskim vodama.

Novi!!: Latinski jezik i Plavetne psine · Vidi više »

Plavetni kit

Plavetni kit ili plavi kit (lat. Balaenoptera musculus) spada u porodicu brazdastih kitova koji su dio podreda kitova usana.

Novi!!: Latinski jezik i Plavetni kit · Vidi više »

Plavi amarilis

Plavi amarilis (vorsleja, lat. Worsleya), monotipski rod lukovičaste trajnice iz porodice zvanikovki, smješten u tribus Griffineae, dio potporodice Amaryllidoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Plavi amarilis · Vidi više »

Plavi različak

Plavi različak (modra zečina, šemišljika, šemešljika, modrulja; lat. Centaurea cyanus), jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Plavi različak · Vidi više »

Plavi vrijes

Plavi vrijes (plava heljda, lat. Phyllodoce), biljni rod iz porodice vrjesovki, rasprostranjen po sjevernoj Europi (Skandinavija), Ruskom dalekom istoku (Sahalin, Kurili, Kamčatka), Japan, Koreja, Aljaska, Aleuti.

Novi!!: Latinski jezik i Plavi vrijes · Vidi više »

Plavogrli guan

Plavogrli guan (lat. Pipile cumanensis) je vrsta ptice iz roda Aburria, porodice Cracidae koja živi u Južnoj Americi, te je u pojavi poprilično slična puranima.

Novi!!: Latinski jezik i Plavogrli guan · Vidi više »

Plavokapa grlica

Plavokapa grlica (Abesinijska grlica; lat. Turtur abyssinicus) je vrsta goluba koja obitava u Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Plavokapa grlica · Vidi više »

Plavokljuni hoko

Plavokljuni hoko (lat. Crax alberti) je vrsta ptice iz roda Crax, porodice Cracidae.

Novi!!: Latinski jezik i Plavokljuni hoko · Vidi više »

Plavuša

Plavuša (ageratum; lat. Ageratum), biljni rod iz porodice glavočika smješten u podtribus Ageratinae.

Novi!!: Latinski jezik i Plavuša · Vidi više »

Plavun

Plavun (lat. Nymphoides), biljni rod iz porodice stremenovki ili trolističevki.

Novi!!: Latinski jezik i Plavun · Vidi više »

Plemenita jela

Plemenita jela (lat. Abies procera), zimzeleno stablo iz porodice borovki čija su domovina pacifičke države SAD-a (Kalifornija, Oregon, Washington).

Novi!!: Latinski jezik i Plemenita jela · Vidi više »

Plemenita pečurka

Plemenita pečurka ili šampinjon (lat. Agaricus bisporus) je jestiva gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Plemenita pečurka · Vidi više »

Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske

Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske (lat. Nobiles duodecim generationum regni Croatiae) je srednjovjekovna plemićka institucija čije se postojanje može pratiti od 14. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske · Vidi više »

Pliskavice

Pliskavice (lat. Phocoenidae) ili morske svinje su porodica malih kitova zubana sa šest vrsta unutar četiri roda.

Novi!!: Latinski jezik i Pliskavice · Vidi više »

Pliske

Pliske (lat. Motacillidae) su porodica ptica iz reda Vrapčarki (Passeriformes).

Novi!!: Latinski jezik i Pliske · Vidi više »

Plivajući ježinac

Plivajući ježinac (lat. Sparganium natans, sin. S. minimum), zeljasta močvarna biljka iz porodice rogozovki.

Novi!!: Latinski jezik i Plivajući ježinac · Vidi više »

Pljevelj

Pljevelj (pljevulj; lat. Holosteum), biljni rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice klinčićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Pljevelj · Vidi više »

Pljevuša

Pljevuša (lat. Polycarpon), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice klinčićevki rasprostranjen i po Starom i po Novom svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Pljevuša · Vidi više »

Pljuskavica

Pljuskavica (gospino zelje, siljena, trava sv. Ivana, lat. Hypericum), biljni rod iz porodice goračevki (Hypericaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Pljuskavica · Vidi više »

Pločasta kočnica

Automobilska pločasta kočnica ili disk kočnica. Kočna ploča je crni dio umetnut u crvena kočna kliješta. Kočna obloga je s unutarnje strane kočne ploče i ne vidi se na slici. Sivi disk kočnice je gotovo potpuno izložen pogledu. Pločasta kočnica ili disk kočnica. Prikaz rada servokočnice. Pločasta kočnica, kočnica s pločom ili disk kočnica predstavlja noviji način rješavanja problema kočenja.

Novi!!: Latinski jezik i Pločasta kočnica · Vidi više »

Plošno-svedeni slijepac

Plošno-svedeni slijepac (latinski: Anophthalmus schmidti ili Anophthalmus schmidtii), Narodne novine, pristupljeno 24.

Novi!!: Latinski jezik i Plošno-svedeni slijepac · Vidi više »

Plod (medicina)

Ljudski plod Ljudski plod oko 8 tjedana nakon začeća. Plod ili fetus (od latinskog fetus.

Novi!!: Latinski jezik i Plod (medicina) · Vidi više »

Plovdiv

Plovdiv (bugarski: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza Sofije, sa svojih 379,882.stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Plovdiv · Vidi više »

Pluća

Pluća i srce u prsnoj šupljini Bronhi i bronhiole u plućima čovjeka. Pluća (lat. pulmones) glavni su organ dišnoga sustava kopnenih kralježnjaka, nekih riba i nekih puževa (u puževa su primitivna pluća).

Novi!!: Latinski jezik i Pluća · Vidi više »

Plućna arterija

Diagram ljudskog srca. Plućna arterija (lat. arteria pulmonalis) ili stablo plućne arterije (lat. truncus pulmonalis) je krvna žila koja dovodi deoksigeniranu krv iz srca (desne srčane klijetke) u pluća.

Novi!!: Latinski jezik i Plućna arterija · Vidi više »

Plućnjak

Plućnjak (Lat. Pulmonaria), biljni rod zeljastih trajnica, od dvadesetak vrsta, iz porodice boražinovki ili porečnica, koji je rašireren na području Euroazije.

Novi!!: Latinski jezik i Plućnjak · Vidi više »

Pluralis maiestatis

Pluralis maiestatis (lat.) u slobodnom prijevodu na hrvatski jezik označava vladarsku množinu veličanstva kojom su se služili vladari (carevi, kraljevi, pa i pape) koji su, kada su govorili o sebi, to činili u prvom licu množine osobnom zamjenicom mi.

Novi!!: Latinski jezik i Pluralis maiestatis · Vidi više »

Pluskvamperfekt

Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum.

Novi!!: Latinski jezik i Pluskvamperfekt · Vidi više »

Plutarh

Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos, nakon što je postao rimski državljanin mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus, Heroneja, oko 46. – Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija. Plutarh je proputovao čitavo Sredozemlje uključujući i dva putovanja u Rim. Imao je velik broj utjecajnih rimskih prijatelja, a među njima i dvojicu važnih rimskih Senatora: Soscija Senecija i Fundana kojima je posvetio neka od kasnijih djela. Najveći dio života proveo je u Heroneji, bio je posvećen misterijama grčkoga boga Apolona. Njegove dužnosti starijeg od dvojice Apolonovih svećenika u proročištu u Delfima (gdje je bio odgovoran za interpretiranje Pitijinih proricanja) očigledno mu nisu oduzimale mnogo vremena, vodio je vrlo aktivan društveni i građanski život i napisao veliki broj spisa od kojih su mnogi sačuvani do danas. Za njega se veže poznata rečenica: Um nije posuda koju treba napuniti, nego vatra koju treba rasplamsati.

Novi!!: Latinski jezik i Plutarh · Vidi više »

Plzeňska biskupija

Plzeňska biskupija (češ. Diecéze plzeňská, lat. Dioecesis Pilznensis) je dijeceza Katoličke Crkve u Češkoj sa sjedištem u gradu Plzeňu i u sastavu Praške nadbiskupije i pod upravom njezinog nadbiskupa i kardinala Dominika Duke.

Novi!!: Latinski jezik i Plzeňska biskupija · Vidi više »

Počasni doktorat

Počasni doktorat. Počasni doktorat (lat. gradus doctoris honoris causa) dodjeljuje se uglednim osobama koje su svojim radom pridonijele napretku određenog sveučilišta, znanosti i kulturi pojedine države ili za značajni doprinos pojedinoj znanstvenoj ili kulturnoj grani.

Novi!!: Latinski jezik i Počasni doktorat · Vidi više »

Pošta

Poštanski sandučić u Velikoj britaniji Pošta (tal. posta: postaja za izmjenu konja, od lat. posita statio: stalna postaja) je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije, a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka (pisma, dopisnice, tiskanice, sekogrami, aerogrami, paketi), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, uputnice) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i platnog prometa (uplata, isplata) i dr.

Novi!!: Latinski jezik i Pošta · Vidi više »

Požeška županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Požeškoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Latinski jezik i Požeška županija · Vidi više »

Požuda

Kip talijanskog kipara Cesarea Zocchija, koji prikazuje čovjeka koji se bori sa požudom. Požuda je vrlo jaka želja ili strast prema nečemu.

Novi!!: Latinski jezik i Požuda · Vidi više »

Pobaričine

Pobaričine (lat. Elatinaceae) biljna porodica iz reda malpigijolike, kojoj pripadaju dva roda s oko 50 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Pobaričine · Vidi više »

Pobarica

Pobarica (lat. Elatine), biljni rod vodenog jednogodišnjeg bilja iz porodice pobaričina.

Novi!!: Latinski jezik i Pobarica · Vidi više »

Pobočnik

Predsjednika Republike za vrijeme smotre pripadnika OSRH Pobočnik ili ađutant (lat. adiutans, odnosno od glagola adiutare, što znači pomoći) je naziv za vojni čin ili dužnost.

Novi!!: Latinski jezik i Pobočnik · Vidi više »

Pocijep

Pocijep (pocjep, lat. Maianthemum), biljni rod od 40 vrsta trajnica iz porodice Asparagaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Pocijep · Vidi više »

Podagrasti jarčevac

Podagrasti jarčevac (jarčevac trojnolistni, regoča, kozja noga,sedmerolist lat. Aegopodium podagraria), vrsta višegodišnje biljke iz porodice kimovki, raširena po Europi i Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Podagrasti jarčevac · Vidi više »

Podatak, informacija, znanje, mudrost

T. S. Eliot je anticipirao raspravu koja se nastavila od njegovih pjesničkih redova.

Novi!!: Latinski jezik i Podatak, informacija, znanje, mudrost · Vidi više »

Podbjel

Podbjel (proljetni podbjel, konjsko kopito, bjelokopitnjak; lat. Tussilago farfara), monotipski biljni rod i višegodišnja biljka iz porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Podbjel · Vidi više »

Podestat

Firenci, danas muzej Bargello Podestat (tal. podestà; hrv. potestat; u Dalmaciji poteštat, prema dlm.), naziv koji se daje određenim visokim službenicima u mnogim talijanskim gradovima od kasnog srednjeg vijeka uglavnom sa značenjem glavnog magistrata grada-države (kao što se inače označuje u ostalim gradovima, npr. rettori "rektori"), ali također i lokalnog upravitelja, predstavnika (njemačko-rimskog) cara.

Novi!!: Latinski jezik i Podestat · Vidi više »

Podgradina (Posedarje)

Podgradina je naselje u sastavu Općine Posedarje, u Zadarskoj županiji, u sjevernoj Dalmaciji, u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Podgradina (Posedarje) · Vidi više »

Podizanje križa (Rubens)

Podizanje križa je središnji retabl monumentalnog triptiha u Antwerpenskoj katedrali koji je u duhu protureformacije i baroka naslikao Peter Paul Rubens.

Novi!!: Latinski jezik i Podizanje križa (Rubens) · Vidi više »

Podlanak

Podlanak (kamelina; lat. Camelina), rod jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg raslinja iz porodice krstašica, rasprostranjen po Euroaziji i sjeverozapadnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Podlanak · Vidi više »

Podlanica (biljni rod)

Podlanica (pernatka,; lat. Caucalis), monotipski rod trajnica iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Podlanica (biljni rod) · Vidi više »

Podljev krvi

Podljev krvi Podljev krvi ili hematom (lat. haematoma), nakupina je krvi izvan krvnih žila, nastaje zbog krvarenja (hemorrhagia), ili preciznije unutarnjeg krvarenja.

Novi!!: Latinski jezik i Podljev krvi · Vidi više »

Podsjedanje i osvojenje Sigeta

Podsjedanje i osvojenje Sigeta povijesno-literarni je spis autora Franje Črnka napisan hrvatskim jezikom negdje u ljeto 1568. godine,Fran Kidrič, "Oblega Sigeta v sodobnem hrvaškem opisu", Časopis za zgodovino in narodopisje, 9 (1912.) a govori o Opsadi Sigeta 1566.

Novi!!: Latinski jezik i Podsjedanje i osvojenje Sigeta · Vidi više »

Podsunac

Podsunac (krozofora, lat. Chrozophora), rod korisnog jednogodišnjeg raslinja iz Euroazije od zapadnog Mediterana do Indije, Mjanmara i Indokine, tropske i Južne Afrike; Krima, Sjevernog Kavkaza i Srednje Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Podsunac · Vidi više »

Poduzetnički projekt

Projekt (od lat. proiectio – bacanje naprijed, iz proiicere – baciti ispred, pružiti) je vremenski određena djelatnost s ciljem ostvarenja jedinstvenoga proizvoda, usluge ili ishoda.

Novi!!: Latinski jezik i Poduzetnički projekt · Vidi više »

Podvodnica

Podvodnica (lat. Najas), rod od preko 30 vrsta vodenog jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice žabogrizovki.

Novi!!: Latinski jezik i Podvodnica · Vidi više »

Podzemna koraba

Podzemna koraba (stočna koraba, čepovača, engl. švedska repa, (lat. Brassica napus subsp. rapifera, sin. Brassica napobrassica) je korijenasto povrće i krmni usjev, slična i blisko povezana s repom. Nastala je kao križanac između kupusa i repe u nepoznato vrijeme, ali prvi spomen potječe iz Torina 1620. godine. U sljedećim stoljećima, proširila se po cijeloj Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Podzemna koraba · Vidi više »

Poganstvo

Ruševine grčkog hrama na Siciliji Poganstvo (lat.: paganus pagano; i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.

Novi!!: Latinski jezik i Poganstvo · Vidi više »

Poglavnik

Fausta Vrančića, 82. stranica, riječ ''poglavnik'' u 5. redu odozgo Riječ poglavnik je varijanta riječi poglavar ili poglavica.

Novi!!: Latinski jezik i Poglavnik · Vidi više »

Pogreške u Bibliji

Tijekom povijesti, u raznim su se izdanjima i prijevodima Biblije pojavile mnogobrojne pogreške zbog kojih su ponekad izdavači ili tiskari čak bili kažnjeni.

Novi!!: Latinski jezik i Pogreške u Bibliji · Vidi više »

Pokaznica

Pokaznica iz Warfhuizena, Nizozemska Pokaznica je liturgijski predmet - svečano ukrašena i često umjetnički oblikovana posuda različitih oblika, često stilizirana zvjezdasto, od plemenite kovine i dragoga kamenja, služi za izlaganje posvećene hostije.

Novi!!: Latinski jezik i Pokaznica · Vidi više »

Poklade

Zastave Riječkog karnevala Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.

Novi!!: Latinski jezik i Poklade · Vidi više »

Pokrajina

Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.

Novi!!: Latinski jezik i Pokrajina · Vidi više »

Pokrovni sustav

Pokrovni sustav je sustav organa koji pokriva čitavo tijelo izvana i štiti ga od raznih vanjskih utjecaja (mikroorganizmi, isušenje, fizički štiti unutarnje organe), služi za izlučivanje tvari izvan tijela i sadrži osjetilna tjelešca za osjet boli, pritiska i temperature.

Novi!!: Latinski jezik i Pokrovni sustav · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Novi!!: Latinski jezik i Pokus · Vidi više »

Pol

Pol (od lat. polus .

Novi!!: Latinski jezik i Pol · Vidi više »

Polarizacija

Polarizacija (prema srednjovj. lat. polaris: polarni, od lat. polus: pol, stožer) može značiti usmjeravanje u suprotne strane; stjecanje polarnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Polarizacija · Vidi više »

Polarizirana svjetlost

Turmalini. U prirodnoj svjetlosti titraji su okomiti na smjer širenja, to jest na zraci u različitim ravninama. Zato takvu svjetlost zovemo nepolarizirana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. reflektirana) i lomljena zraka okomite. Polarizacija svjetlosti refleksijom. Titranje u upadajućoj zraci može biti u ravnini upadanja ili okomito na tu ravninu. zalaska Sunca. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Fresnelovih zrcala. Fresnelov ogib). Polarizirana svjetlost je ona vrsta svjetlosti kod koje elektromagnetski valovi titraju samo u jednoj ravnini.

Novi!!: Latinski jezik i Polarizirana svjetlost · Vidi više »

Polarna juričica

Polarna juričica (lat. Acanthis hornemanni) je veoma slična sjevernoj juričici i tek prokušani orintolozi mogu uočiti neznatne razlike na krilima i trtici.

Novi!!: Latinski jezik i Polarna juričica · Vidi više »

Polarni medvjed

Medvjedica s mladuncima Sjeverni medvjedi u zoološkom vrtu ''Hellabrunn'' u Münchenu Sjeverni, bijeli ili polarni medvjed (lat. Ursus maritimus) najveća je vrsta medvjeda uz smeđeg medvjeda (često zvanog grizli) i američkog crnog medvjeda.

Novi!!: Latinski jezik i Polarni medvjed · Vidi više »

Polegnuta grančika

Polegnuta grančika (lat. Hornungia procumbens, sin. Hymenolobus procumbens, Hutchinsia procumbens), jednogodišnja raslinja iz porodice kupusovki, nekada uključivana u rod grančika (Hutchinsia) i danas nepriznati rod Hymenolobus.

Novi!!: Latinski jezik i Polegnuta grančika · Vidi više »

Polegnuta smilika

Polegnuta smilika (polegla smilka; lat. Omalotheca supina) vrsta glavočike nekada uključivana u rod smilika (Gnaphalium), danas u Omalotheca.

Novi!!: Latinski jezik i Polegnuta smilika · Vidi više »

Polifem

grčki original ili kasnija rimska kopija, otok Thasos Polifem (grč., Polúphêmos) u grčkoj mitologiji Kiklop je, Posejdonov i Tozin sin.

Novi!!: Latinski jezik i Polifem · Vidi više »

Poligače

Poligače (raže; lat. Batoidea), infrarazred riba hrskavičnjača iz razreda Elasmobranchii unutar kojega čine prve rođake morskim psima (Selachii).

Novi!!: Latinski jezik i Poligače · Vidi više »

Poliglot

Poliglotom se smatra osoba koja posjeduje mogućnost komuniciranja na više jezika i to na višem stupnju komunikacije.

Novi!!: Latinski jezik i Poliglot · Vidi više »

Polihistor

Polihistor je osoba koja posjeduje općenito znanje u mnogim područjima znanosti.

Novi!!: Latinski jezik i Polihistor · Vidi više »

Polimnija

Polimnija (lat. Polymnia), rod glavočika u vlastitom tribusu Polymnieae, dio potporodice Asteroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Polimnija · Vidi više »

Polinezijski štakor

Polinezijski štakor ili Pacifički štakor (lat. Rattus exulans, maorski: kiore) treća je najraširenija vrsta štakora u svijetu, odmah iza smeđeg i crnog štakora.

Novi!!: Latinski jezik i Polinezijski štakor · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Latinski jezik i Poljska · Vidi više »

Poljska čestika

Poljska čestika (kravlja trava, mošnjak ugarni, lat. Thlaspi arvense), ljekovita je i jestiva biljka iz porodice krstašica (Brassicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Poljska čestika · Vidi više »

Poljska ševa

Poljska ševa (lat. Alauda arvensis) je mala ptica iz reda vrapčarki.

Novi!!: Latinski jezik i Poljska ševa · Vidi više »

Poljska književnost

Henryk Sienkiewicz Olga Tokarczuk Poljska književnost je književnost iz Poljske koja je uglavnom napisana na poljskom jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Poljska književnost · Vidi više »

Poljska krivičica

Poljska krivičica (poljska krika, lat. Lysimachia arvensis, sin. Anagallis arvensis), blago toksična biljka iz porodice jaglačevki, nekada klasificirana rodu Anagallis, a danas se vodi kao vrsta roda protivak.

Novi!!: Latinski jezik i Poljska krivičica · Vidi više »

Poljska metla

Poljska metla (nepoven, nevenka, neven; lat.: Xeranthemum), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Poljska metla · Vidi više »

Poljska metvica

Poljska metvica (lat. Mentha arvensis), višegodišnja biljka iz roda metvica, porodica usnača.

Novi!!: Latinski jezik i Poljska metvica · Vidi više »

Poljska preslica

Poljska preslica (rastavić, konjski rep, lat. Equisetum arvense), je jednogodišnja biljka iz porodice Equisetaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Poljska preslica · Vidi više »

Poljska urodica

Poljska urodica (pjegava urodica, lat. Melampyrum arvense) je jednogodišnja poluparazitska biljka iz porodice volovotkovki (Orobanchaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Poljska urodica · Vidi više »

Poljska voluharica

Poljska voluharica (lat. Microtus arvalis) je srednje velika voluharica dužine 9-12 cm, s repom od 4 cm.

Novi!!: Latinski jezik i Poljska voluharica · Vidi više »

Poljski brijest

Poljski brijest (lat. Ulmus minor) je do 40 m visoko stablo nizina i brežuljaka.

Novi!!: Latinski jezik i Poljski brijest · Vidi više »

Poljski jasen

Poljski jasen (lat. Fraxinus angustifolia) je vrsta bjelogoričnog listopadnog drveća, koje naraste do 30 metara visine.

Novi!!: Latinski jezik i Poljski jasen · Vidi više »

Poljski kukolj

Poljski kukolj (kukolj čupavi, lat. Agrostemma githago) otrovna je biljka iz porodice Caryophyllaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Poljski kukolj · Vidi više »

Poljski slak

Poljski slak (lat. Convolvulus arvensis) je biljka iz porodice Convolvulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Poljski slak · Vidi više »

Poljski timijan

Poljski timijan (majčina dušica, lat. Thymus serpyllum) je trajna oko 30 cm visoka, grmasta biljka.

Novi!!: Latinski jezik i Poljski timijan · Vidi više »

Poljski volujak

Poljski volujak (lat. Lycopsis arvensis; sin. Anchusa arvensis), jednogodišnja biljka iz porodice boražinovki Vrstu neki izvori uključuju u rod Anchusa (volujak), pa joj otuda i ostalo ime poljski volujak, pa drugima pripada rodu Lycopsis.

Novi!!: Latinski jezik i Poljski volujak · Vidi više »

Poljski vrabac

Poljski vrabac (lat. Passer montanus) je vrsta vrapca iz roda Passer.

Novi!!: Latinski jezik i Poljski vrabac · Vidi više »

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Novi!!: Latinski jezik i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »

Poljud

Poljud je predio grada Splita.

Novi!!: Latinski jezik i Poljud · Vidi više »

Polnoćka

Polnoćka u austrijskom Nüzidersu. Polnoćka ili Misa polnoćka katoličko je misno slavlje kojim započinje Božić.

Novi!!: Latinski jezik i Polnoćka · Vidi više »

Polonistika

Polonistika (prema srednjovj. lat. Polonia, Poljska) je grana filologije koja se bavi proučavanjem poljskog jezika i poljske književnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Polonistika · Vidi više »

Poluga

jednostavnih strojeva. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.

Novi!!: Latinski jezik i Poluga · Vidi više »

Polukrug

desno Polukrug (lat. semicirculus) je geometrijski lik omeđen promjerom kruga i jednom od polukružnica nad tim promjerom.

Novi!!: Latinski jezik i Polukrug · Vidi više »

Polycarp Pengo

Polycarp Pengo (Mwazye, 5. kolovoza 1944.), tanzanski rimokatolički kardinal i nadbiskup Dar-es-Salaama.

Novi!!: Latinski jezik i Polycarp Pengo · Vidi više »

Pomelo

Stablo Pomelo (lat. Citrus maxima; sin. Citrus grandis) je član agruma u porodici rutovki, on je pritom posebna vrsta, ne hibrid.

Novi!!: Latinski jezik i Pomelo · Vidi više »

Pomična mjerka

Mehanička pomična mjerka. Pomična mjerka. Uvećani pogled na skalu pomične mjerke, koja ima preciznost od 0,02 mm. Očitana vrijednost je 3,58 mm. Vrijednost 3 očita se na lijevoj strani (lijeva crvena linija). Vrijednost 0,58 mm očita se na mjestu gdje se gornja i donja crtica poklapaju (desna crvena linija). Izmjerene veličine od 5,0 mm, 5,1 mm i 5,5 mm. Pomična mjerka, pomično mjerilo ili kljunasto mjerilo (razgovorno šubler, prema njem. Schublehre) je ručni mjerni instrument za mjerenje duljine s pomičnim krakom, prikladno za mjerenje promjera okruglih predmeta (vanjskih i unutarnjih promjera), otvora i provrta te širine utorâ.

Novi!!: Latinski jezik i Pomična mjerka · Vidi više »

Pomoćne snage (rimska vojska)

Pomoćne snage ili Auxilia (na latinskom jeziku doslovno "pomoć") je naziv za jedinice rimske vojske čije se ljudstvo nije sastojalo od rimskih državljana nego od podanika vazalnih ili savezničkih država, odnosno plemena.

Novi!!: Latinski jezik i Pomoćne snage (rimska vojska) · Vidi više »

Pomoćnica

Pomoćnica (Lat. Solanum) tipični rod porodice krumpirovki ili pomoćnica pretežno iz Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Pomoćnica · Vidi više »

Pomoćnica kršćana

Pomoćnica kršćana (lat. Sancta Maria Auxilium Christianorum; šp. Nuestra Señora María Auxiliadora), također i Marija Pomoćnica kršćana i Marija Pomoćnica, rimokatolički je marijanski blagdan koji se slavi 24. svibnja.

Novi!!: Latinski jezik i Pomoćnica kršćana · Vidi više »

Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh

Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh. Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh (Pomočnik betegujičeh i vumirajučeh; pomoćnik bolesnima i umirajućima) je molitvenik od Ignaca Kristijanovića, izdan (1832.) na kajkavskome narječju.

Novi!!: Latinski jezik i Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh · Vidi više »

Pomornici

Pomornici (lat. Stercorariidae) su morske ptice iz reda močvarica.

Novi!!: Latinski jezik i Pomornici · Vidi više »

Pompej Veliki

Pompej Veliki, punim imenom Gnej Pompej Veliki (lat. Gnaeus Pompeius Magnus) (Rim, 29. rujna 106. pr. Kr. - Peluzij, 29. rujna 48. pr. Kr.), rimski vojskovođa i trijumvir od 59. pr. Kr. do 49. pr. Kr.; uz Cezara najčuveniji vojskovođa svog vremena, Pompej je poražen u građanskom ratu s Cezarom i pogubljen.

Novi!!: Latinski jezik i Pompej Veliki · Vidi više »

Pompejevo kazalište

Ostaci Pompejovog kazališta Pompejevo kazalište (lat. Theatrum Pompeium, tal. Teatro di Pompeo) izgrađeno je u Rimu na inicijativu rimskog vojskovođe i državnika Pompeja Velikog.

Novi!!: Latinski jezik i Pompejevo kazalište · Vidi više »

Pompeji

Pompeji (latinski: Pompeii, talijanski: Pompei) su grad smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji, te na sjecištu putova prema morskoj luci.

Novi!!: Latinski jezik i Pompeji · Vidi više »

Pompeji u popularnoj kulturi

Karl Brullov, ''Posljednji dan Pompeja'' (1830–1833) Drevni rimski grad Pompeji često se spominje u književnosti i popularnoj kulturi od svog modernog ponovnog otkrića.

Novi!!: Latinski jezik i Pompeji u popularnoj kulturi · Vidi više »

Poncije od Križa

Poncije od Križa (lat. Pontius de Cruce) (2. pol. 12. stoljeća - 1. pol. 13. stoljeća), templarski magistar za Ugarsku i Slavoniju (1217. – 1221.) i kraljev namjesnik za Hrvatsku i Dalmaciju (1216.). Kada je 1217. godine kralj Andrija II. (1205. – 1235.) krenuo u križarski rat, postavio je za svoh namjesnika u Hrvatskoj i Dalmaciji, templarskog poglavara Poncija od Križa, koji je u njegovo ime obavljao kraljevske dužnosti, uključujući i sudovanje.

Novi!!: Latinski jezik i Poncije od Križa · Vidi više »

Poncije Pilat

Dio kamena s natpisom u kojem se spominje ime Poncija Pilata u Cezareji Primorskoj Poncije Pilat (latinski: Pontius Pilatus) je od 26. do 36. godine bio rimski namjesnik cara Tiberija u provinciji Judeji.

Novi!!: Latinski jezik i Poncije Pilat · Vidi više »

Ponferrada

Ponferrada (od latinskog Pons Ferrata što znači željezni most) je grad u pokrajini León, Kastilja i León, Španjolska.

Novi!!: Latinski jezik i Ponferrada · Vidi više »

Poni

Poni Poni je mali konj (lat. Equus ferus caballus).

Novi!!: Latinski jezik i Poni · Vidi više »

Ponovljeni zakon

Ponovljeni zakon (heb. דברים Devarim; grč. Δευτερονόμιον; lat. Deuteronomium) ime je pete knjige Starog zavjeta, te posljednje knjige Petoknjižja, to jest Tore.

Novi!!: Latinski jezik i Ponovljeni zakon · Vidi više »

Pont (mitologija)

Pont (grč., Póntos) u grčkoj mitologiji primordijalno je božanstvo, bog mora, Gejin sin.

Novi!!: Latinski jezik i Pont (mitologija) · Vidi više »

Pontederija

Pontederija (lat. Pontederia), kozmopolitski rod vodenih listopadnih trajnica iz porodice pontederijevki, dio reda komelinolike (Commelinales).

Novi!!: Latinski jezik i Pontederija · Vidi više »

Pontederijevke

Pontederijevke (lat. Pontederiaceae), porodica vodenih trajnica u redu komelinolike (Commelinales).

Novi!!: Latinski jezik i Pontederijevke · Vidi više »

Pontevedra

Pontevedra je glavni grad istoimene španjolske pokrajine Pontevedra, smješten na jugu Galicije, na sjeverozapadu Španjolske.

Novi!!: Latinski jezik i Pontevedra · Vidi više »

Pontifikat

Pontifikatom se danas općenito naziva služba ili vrijeme provedeno u službi papa Rimokatoličke Crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Pontifikat · Vidi više »

Ponton

Novskog ždrila. Izraz ponton (prema lat. ponto, genitiv pontonis: most od povezanih čamaca) je višeznačan.

Novi!!: Latinski jezik i Ponton · Vidi više »

Pontski galeb

Pontski galeb (lat. Larus cachinnans) je galeb iz roda Larus.

Novi!!: Latinski jezik i Pontski galeb · Vidi više »

Pop

Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.

Novi!!: Latinski jezik i Pop · Vidi više »

Popići

Popići (lat. Prunellidae), porodica malenih ptica pjevica, dio je reda vrapčarki.

Novi!!: Latinski jezik i Popići · Vidi više »

Popis državnih krilatica

Ovo je popis službenih državnih krilatica za države i pokrajine diljem svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Popis državnih krilatica · Vidi više »

Popis grčkih fraza

Popis grčkih fraza/poslovica Contents.

Novi!!: Latinski jezik i Popis grčkih fraza · Vidi više »

Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika

Za ove jezike postoje rječnici s prijevodom na hrvatski: Od slavenskih jezika postoje rječnici s prijevodom na hrvatski.

Novi!!: Latinski jezik i Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika · Vidi više »

Popis indoeuropskih jezika

Indoeuropski jezici su jezična porodica čiji se jezici govore diljem svijeta, točnije na svakom kontinentu.

Novi!!: Latinski jezik i Popis indoeuropskih jezika · Vidi više »

Popis ISO 639 oznaka jezika

ISO 639 standard navodi dvoslovne i troslovne oznake jezika, a trenutno postoji u tri inačice, koje su navedene u sljedećoj tablici.

Novi!!: Latinski jezik i Popis ISO 639 oznaka jezika · Vidi više »

Popis kemijskih elemenata

Sljedeća tablica sadrži popis od 118 poznatih kemijskih elemenata.

Novi!!: Latinski jezik i Popis kemijskih elemenata · Vidi više »

Popis konzula Rimske Republike

Popis konzula Rimske Republike, koji nam se očuvao iz antike, sastavio je rimski polihistor i znanstvenik Marko Terencije Varon (116. ― 27. pr. Kr.) Premda ovaj popis uključuje četiri "diktatorske godine" te sadržava i neke druge specifičnosti, on je ipak danas uglavnom prihvaćen i smatra se vrlo značajnim povijesnim izvorom.

Novi!!: Latinski jezik i Popis konzula Rimske Republike · Vidi više »

Popis kostiju kostura čovjeka

Tipični odrasli kostur čovjeka sastoji se od 206 do 350 kostiju ovisno o dobi; iako ovaj broj može biti različit zbog anatomskih varijacija među ljudima (npr. određeni dio ljudi ima dodatno rebro ili dodatni slabinski kralješak).

Novi!!: Latinski jezik i Popis kostiju kostura čovjeka · Vidi više »

Popis likova u Amberskim kronikama

Bez opisa.

Novi!!: Latinski jezik i Popis likova u Amberskim kronikama · Vidi više »

Popis osnovnih tema u katoličanstvu

Raspelo, Biblija i krunica. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Popis osnovnih tema u katoličanstvu · Vidi više »

Popis papa

Papinski grb Benedikta XVI. Ovaj popis papa sadrži imena i godine pontifikata papa, kronološkim redoslijedom.

Novi!!: Latinski jezik i Popis papa · Vidi više »

Poprečno-prugasti mišić

Poprečno-prugasti mišići sprijeda Poprečno-prugasti mišići straga Poprečno-prugasti mišići ili skeletni mišići (lat. textus muscularis striatus) čine najveći dio mase ljudskog tijela (oko 40%).

Novi!!: Latinski jezik i Poprečno-prugasti mišić · Vidi više »

Poprsje

Poprsje ili bista (fr.: buste iz talijanskog: busto od latinskog bustum – grob), skulpturni je trodimenzionalni prikaz gornjega dijela ljudskoga tijela – torza, najčešće glave, vrata, s ramenima i prsima.

Novi!!: Latinski jezik i Poprsje · Vidi više »

Populares

Populari (latinski: populares, jednina popularis, doslovno "narodni ljudi" ili "narodnjaci") je naziv za reformatorsku, odnosno populističku frakciju u Senatu i/li među vodećim političarima Rimske Republike od sredine 2.

Novi!!: Latinski jezik i Populares · Vidi više »

Populizam

Svojom retorikom "99%" (ljudi) protiv "1%" (elite), međunarodni pokret Okupiraj bio je primjer populističkog društvenog pokreta. Kao što je definirano Nolanskom kartom, populizam (i totalitarizam) nalazi se u donjem lijevom dijelu. Crtani film iz 1896. u kojem je William Jennings Bryan, odlučni pobornik populizma, progutao simbol Demokratske stranke Amerike. Populizam (iz latinskog: populus.

Novi!!: Latinski jezik i Populizam · Vidi više »

Pordenone

Pordenone (venecijanski i furlanski: Pordenon, slovenski: Pordenun) je grad i općina (comune) u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Pordenone · Vidi više »

Poreč

Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.

Novi!!: Latinski jezik i Poreč · Vidi više »

Poredba

Poredba ili komparacija (lat. comparatio.

Novi!!: Latinski jezik i Poredba · Vidi više »

Porez na imovinu

Porez na imovinu (u Hrvatskoj poznatiji kao Porez na nekretnine, koje najčešće obuhvaća, a u svijetu također poznat i kao stopa miljaže je ad valorem porez (od latinskog „prema vrijednosti”, je porez čiji se iznos temelji na procijenjenoj ili stvarnoj vrijednosti transakcije ili imovine) na vrijednost imovine, koji se najčešće obračunava na nekretnine. Porez naplaćuje tijelo vlasti u kojoj se imovina nalazi. To može biti nacionalna vlada, savezna država, županija odnosno zemljopisna regija ili općina. Više jurisdikcija može oporezivati istu imovinu. Može se nametnuti godišnje ili u vrijeme transakcije nekretnina, poput poreza na promet nekretnina. Ovaj porez se može usporediti s porezom na stanarinu, koji se temelji na prihodu od zakupa ili na pripisanoj najamnini (Pripisana najamnina je procjena stanarine koju bi vlasnik kuće bio spreman platiti za život u svom vlastitom domu), i s porezom na vrijednost zemljišta, koji se obračunava na vrijednosti zemljišta, isključujući vrijednost zgrada i druga poboljšanja na zemljištu. Prema sustavu poreza na imovinu, vlada zahtijeva ili vrši procjenu novčane vrijednosti svake imovine, a porez se procjenjuje proporcionalno toj vrijednosti.

Novi!!: Latinski jezik i Porez na imovinu · Vidi više »

Porfirije

Porfirije (lat. porphyria) su skupine od najmanje osam različitih bolesti koje se znatno razlikuju.

Novi!!: Latinski jezik i Porfirije · Vidi više »

Porlijerija

Porlijerija (lat. Porlieria), rod bilja iz porodice dvoliskovica, dio potporodice Larreoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Porlijerija · Vidi više »

Porodica (taksonomija)

Porodica (lat. Familia) u biološkoj klasifikaciji označava jednu od hijerarhijskih razina, a može biti kategorija (rang) ili svojta (takson).

Novi!!: Latinski jezik i Porodica (taksonomija) · Vidi više »

Porost

Porost (posidonija, lat. Posidonia), biljni rod koji čini samostalnu porodicu (Posidoniaceae) unutar reda žabočunolike.

Novi!!: Latinski jezik i Porost · Vidi više »

Poroznost

Poroznost (prema pora; kasnolat. porus V i obujma fizikalnog tijela VT, definira se prema formuli.

Novi!!: Latinski jezik i Poroznost · Vidi više »

Porporela

Porporela je lukobran u staroj gradskoj luci, najpoznatiji i najopjevaniji dio dubrovačkog starog grada i omiljeno kupalište.

Novi!!: Latinski jezik i Porporela · Vidi više »

Porta Nigra

Porta Nigra (latinski: Crna vrata) su najveća i najsačuvanija starorimska gradska vrata na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Porta Nigra · Vidi više »

Portarata

Slavoluk Sergijevaca na Portarati. Portarata (prema lat. Porta Aurata ili Aurea Zlatna vrata), trg u centru Pule koji se nalazi s južne strane Giardina, a na početku Ulice Sergijevaca.

Novi!!: Latinski jezik i Portarata · Vidi više »

Portenšlagova zvončika

Portenšlagova zvončika (Portenšlagov zvončić; lat. Campanula portenschlagiana), trajnica iz porodice zvončikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Portenšlagova zvončika · Vidi više »

Portik

Vicenze, 16. stoljeće Portik (latinski: porticus) je ulazni trijem koji vodi do vrata u zgradu, ili natkriveni prolaz sa stupovima - arkada.

Novi!!: Latinski jezik i Portik · Vidi više »

Portoriko

Slobodna pridružena država Portoriko (špa. Estado Libre Asociado (ELA) de Puerto Rico; eng. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja, otočna država Kariba udružena sa SAD-om.

Novi!!: Latinski jezik i Portoriko · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Latinski jezik i Portugal · Vidi više »

Portulak

Portulak (tušak, tušanj; lat. Portulaca), jedini biljni rod porodice tušnjovki (Portulacaceae) s preko 140 vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz tropskih krajeva Azije, Amerike i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Portulak · Vidi više »

Posidonija

Posidonija (oceanski porost, lat. Posidonia oceanica) je biljka iz skupine morskih cvjetnica.

Novi!!: Latinski jezik i Posidonija · Vidi više »

Poskok

Poskok (lat. Vipera ammodytes) je vrsta najotrovnije i najopasnije europske zmije iz porodice ljutica.

Novi!!: Latinski jezik i Poskok · Vidi više »

Posljednja večera

'''Posljednja večera''', freska iz katakombe San Calisto u Rimu, 3. st. Posljednja večera (Leonardo) Grégoire Huret: Posljednja večera, V. list grafičke mape „Prikaz muke Isusa Krista bogočovjeka za ljude patnike", 1664. Posljednja večera (latinski: Coena Domini) je oproštajna večera koju je Isus blagovao sa svojim apostolima u Veliki četvrtak uoči muke u Jeruzalemu.

Novi!!: Latinski jezik i Posljednja večera · Vidi više »

Post-punk

Post-punk sastav Siouxsie and the Banshees Postpunk (složenica latinske riječi post - poslije; i engleske punk, kao u punk glazbi), glazbeni pravac koji je svoje nadahnuće našao u punku, ali se kasnije razvio u drugim pravcima.

Novi!!: Latinski jezik i Post-punk · Vidi više »

Postaje Križnoga puta

križem, sveta sličica, 18. st. Postaje Križnoga puta (lat. Via crucis ili Via Dolorosa) su mjesta na kojima se Krist, idući na Golgotu, zaustavljao.

Novi!!: Latinski jezik i Postaje Križnoga puta · Vidi više »

Posteljica

čovječja posteljica s pupčanom vrpcom neposredno nakon porođaja Posteljica, placenta ili plodva (lat. placenta: kolač, od grč. πλαϰοῦς: ravan kolač, od πλάξ: ploča), organ koji povezuje plod sa zidom maternice radi opskrbe hranjivim tvarima, izbacivanja štetnih tvari i izmjene plinova.

Novi!!: Latinski jezik i Posteljica · Vidi više »

Posuđenice

Posuđenice su jedinice posuđene iz stranoga jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Posuđenice · Vidi više »

Posuđenice u ruskom jeziku

Posuđivanje stranih riječi - jedan od načina razvoja suvremenog jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Posuđenice u ruskom jeziku · Vidi više »

Posvajanje

Posvojitelj i posvojenici. Posvajanje ili posvojenje (lat. adoptio) je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta.

Novi!!: Latinski jezik i Posvajanje · Vidi više »

Potajnica

Potajnica (grozničara, ljuskara, lat. Lathraea), rod parazitskih trajnica iz porodice Orobanchaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Potajnica · Vidi više »

Potencijal

Potencijal (prema kasnolatin. potentialis: moguć) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Potencijal · Vidi više »

Potkovica (biljni rod)

Potkovica (kopitica, podkovka, lat. Hippocrepis), biljni rod korisnih trajnica koji pripada porodici mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Potkovica (biljni rod) · Vidi više »

Potočarka

Potočarka (lat. Nasturtium), biljni rod korisnih, vodenih trajnica iz porodice kupusovki ili krstašica (Brassicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Potočarka · Vidi više »

Potočna čestoslavica

Potočna čestoslavica (bubrežasta čestoslavica, bobovnjak, salata od palate; lat. Veronica beccabunga) je biljka iz porodice Plantaginaceae rasprostranjena po Euroaziji i dijelovima Afrike; uvezena u Sjevernu Ameriku.

Novi!!: Latinski jezik i Potočna čestoslavica · Vidi više »

Potočna pirevina

Potočna pirevina (plivajuća pirevina, plivajuća šenika, pačja trava; lat. Glyceria fluitans), vrsta jednosupnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Potočna pirevina · Vidi više »

Potočna zlatovčica

Potočna zlatovčica (lat.: Salvelinus fontinalis), slatkovodna je riba iz porodice pastrvki (lat. Salmonidae).

Novi!!: Latinski jezik i Potočna zlatovčica · Vidi više »

Potočni pilićnjak

Potočni pilićnjak (piličnjak lopatasti, lopatasta vrbica; lat. Lythrum portula), vodena jednogodišnja raslinja iz močvarnih predjela, vlažnih livada i polja, te obala rijeka i jezera.

Novi!!: Latinski jezik i Potočni pilićnjak · Vidi više »

Potočnica

Potočnica (plavomilje, nezaboravak, lat. Myosotis), biljni rod iz porodice boražinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Potočnica · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: Latinski jezik i Potres · Vidi više »

Potres u Dubrovniku 1667.

Potres u Dubrovniku 1667. godine jedan je od najjačih potresa koji su pogodili neko područje današnje Hrvatske.

Novi!!: Latinski jezik i Potres u Dubrovniku 1667. · Vidi više »

Povelja

Magna charta, jedna od najpoznatijih povelja Povelja (karta, iz lat. carta) u najširem smislu je dokument koji nekome predaje autoritet ili prava.

Novi!!: Latinski jezik i Povelja · Vidi više »

Povelja Kulina bana

Povelja Kulina bana Povelja Kulina bana je najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke povijesti.

Novi!!: Latinski jezik i Povelja Kulina bana · Vidi više »

Povelje dukljanskih vladara

Povelje i isprave dukljanskih vladara su važni izvori za crnogorsku povijest, ne samo političku, već i za povijest crnogorske književnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Povelje dukljanskih vladara · Vidi više »

Povijest astronomije

Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest astronomije · Vidi više »

Povijest Švedske

Petroglifi iz Tanumshedea, oko 1500. – 500. pr. Kr. Povijest Švedske je povijest prostora današnje Kraljevine Švedske i naroda Šveđana od prapovijesti do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Švedske · Vidi više »

Povijest Balkana

Politički razvoj Srednje i Jugoistočne Europe u posljednja dva stoljeća. Povijest Balkana obuhvaća više tisućljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Balkana · Vidi više »

Povijest crnogorskoga jezika

Početci crnogorske pismenosti sežu do sredine 9. stoljeća, odnosno u razdoblje Dukljanskoga kraljevstva.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest crnogorskoga jezika · Vidi više »

Povijest Dalmacije

Povijest Dalmacije obuhvaća povijest Dalmacije, jednog od najstarijih hrvatskih regionalnih pojmova.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Dalmacije · Vidi više »

Povijest dinamike i kinematike

ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. trenja. kosini. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ili ubrzanje ''a''. Kreće li se brod prema nama s određenom brzinom, a neki putnik na brodu trči okomito na smjer vožnje, tada taj putnik ima prema nama brzinu kosu na smjer vožnje. sile. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Sunčev sustav. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Povijest dinamike i kinematike započinje zapravo s renesansom koja je imala glavnu zaslugu.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest dinamike i kinematike · Vidi više »

Povijest Dubrovnika

Dubrovnik je grad na jadranskoj obali, na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Dubrovnika · Vidi više »

Povijest engleskog jezika

Engleski jezik je zapadnogermanski jezik koji potječe od anglofrizijskog dijalekta donesenog na Britaniju sredinom 5. do 7. stoljeća migracijom anglosaksonskih naroda iz sadašnje sjeverozapadne Njemačke, južne Danske i Nizozemske.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest engleskog jezika · Vidi više »

Povijest Estonije

Zastava Estonije Grb Estonije Glinena posuda iz tzv. sjevernjačke ''Kulture češljastih ukrasa''.Estonski povijesni muzej, Narva. brončanog doba (sjeverna Estonija). Povijest Estonije je povijest prostora današnje Republike Estonije i naroda Estonaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Estonije · Vidi više »

Povijest evolucijske misli

19. stoljeća na evoluciju kao progresivni proces koji je vodio čovjeku. Evolucijska misao, koncept da se vrste mijenjaju kroz vrijeme, vuče korijene iz antike iz ideja Grka, Rimljana, Kineza i Muslimana.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest evolucijske misli · Vidi više »

Povijest grada Senja

Grad Senj svoju povijest započinje već u vremenu prije nastanka Rimskog Carstva kada se na ovo područje naseljava prvo stanovništo.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest grada Senja · Vidi više »

Povijest Irske

100px Povijesne pokrajine Irske Povijest Irske je povijest irskog otoka i naroda Iraca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Irske · Vidi više »

Povijest Izraela i Palestine

Satelitska snimka područja Izraela i Palestine, s južnim dijelom Libanona, jugozapadnom Sirijom i zapadnim Jordanom. U pojmu Izrael (egip. ysrys; ugarit. yśril; heb. ישראל; grč. ἰσραήλ; lat. israel) sadržan je niz raznih značenja: nadimak jednog od praotaca Židova, imenom Jakova; izraelski narod; naziv sjevernog kraljevstva, od Salomona do pada pod asirsku vlast; naziv zemlje koji se poklapa s nazivom "Palestina"; ime moderne Države Izrael.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Izraela i Palestine · Vidi više »

Povijest Jemena

7. stoljeću pr. Kr. Hadramauta Jemen je zemlja na čijem su tlu nastale jedne od najstarijih civilizacija na Bliskom istoku.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Jemena · Vidi više »

Povijest katoličanstva

Katoličanstvo je najveća grana kršćanska koja broji 1,7 milijuna vjernika.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest katoličanstva · Vidi više »

Povijest kazališta

Antička Grčka Kazalište je nastalo u staroj Grčkoj, iz rituala koji su se održavali u čast boga Dioniza.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest kazališta · Vidi više »

Povijest kršćanstva

Kršćanstvo je najveća svjetska religija koja broji 2,9 milijarde vjernika.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest kršćanstva · Vidi više »

Povijest krunice

Krunica iz 15. stoljeća iz Njemačke. Povijest krunice predmet je rasprava među znanstvenicima.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest krunice · Vidi više »

Povijest Litve

lijevo lijevo Antički "Put jantara" Povijest Litve je povijest prostora današnje Republike Litve i naroda Litvanaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Litve · Vidi više »

Povijest Londona

Panorama Londona 1751. London je glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Londona · Vidi više »

Povijest Mađarske

Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Mađarske · Vidi više »

Povijest Malte

Povijest Malte je povijest otoka Malte i Republike Malte od prapovijesti do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Malte · Vidi više »

Povijest Međimurja

Međimurje je naseljeno od najstarijih vremena, zahvaljujući pogodnim uvjetima za život.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Međimurja · Vidi više »

Povijest papira

drevnoj Kini. konoplje koji se koristio za umatanje, otprilike 100. pr. Kr. Primjer teksta na papirusu. Najstarija papirnata knjiga iz godine 256. tiskana knjiga iz godine 868. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3 600 stranica na dan. Gutenbergove Biblije, tiskane oko 1450. (kip u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu). Tiskarski stroj iz 1811. Moderni oblik velikog Fourdrinierovog stroja. Povijest papira započinje godine 105.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest papira · Vidi više »

Povijest Portugala

Ime Portugal, pretpostavlja se, dolazi od latinskih riječi Portus Cale, što znači Lijepa luka.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Portugala · Vidi više »

Povijest Rumunjske

Ovaj članak govori o povijesti Rumunjske.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Rumunjske · Vidi više »

Povijest Samobora

Ne zna se kada je točno nastalo prvo naselje na položaju današnjeg Samobora zbog nedostatka predpovijesnih nalaza.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Samobora · Vidi više »

Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj

Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj kao pokret djeluje od druge polovice 18. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj · Vidi više »

Povijest srpskohrvatskog jezika

Srpskohrvatski jezik (nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatskosrpski, hrvatsko-srpski) naziv je za jezik koji je, po mišljenju nekih slavista, postojao od sredine 19. stoljeća do konca 20., kada su hrvatski i srpski unitaristi nastojali od hrvatskog i srpskog jezika stvoriti jedan jezik.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest srpskohrvatskog jezika · Vidi više »

Povijest tehnologije

Etiopiji. Francuskoj. Orinjasijenske oštrice. Solitrejenski šiljci. Izgled drevnog pluga. Sibirski haski i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela. žitarica. Vučedolska golubica je nastala između 2800. i 2400. g. pr. Kr. Ledenog čovjeka (oko 3300 pr.Kr.). navodnjavanja. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Rumunjskoj. Piramide u Gizi. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. staroj Grčkoj, a izumljena je negdje između 3. i 1. stoljeća pr. Kr. Detaljni opis je napravio Vitruvije. Arhimedov vijak. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Pompejski mlin koji je koristio snagu životinja (obično magarac, povremeno i konj). Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Italije. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). Kineski zid kod Juyongguana. Kineski abak ili računaljka. Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Potkivanje konja. Konjska orma ili ovratnik je povećao učinkovitost konja pri vuči za četiri do pet puta. tiskarskog stroja. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3600 stranica na dan. sat s njihalom. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. Njemačkoj, koja je radila između 1150. i 1350. galije svojstvene za 16. stoljeće. Povijest tehnologije je usko vezana uz povijest otkrića raznih alata i tehnika, a kako nijedno ljudsko društvo ne može opstati bez tehnologije, može se reći da je tehnologija stara koliko i samo ljudsko društvo.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest tehnologije · Vidi više »

Povijest Ukrajine

Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Ukrajine · Vidi više »

Povijest Zagreba

Jelačićev trg 1880. godine Zagrebačka katedrala krajem 19. stoljeća Zagreb je glavni i najveći grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Povijest Zagreba · Vidi više »

Povlastica

Povlastica ili privilegij, (lat.: privilegium.

Novi!!: Latinski jezik i Povlastica · Vidi više »

Površinska napetost

Uzrok je površinske napetosti asimetrični raspored međumolekularnih sila na granici faza. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. rezultanta sila površinske napetosti. Površinska napetost (znak σ) je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo površine tekućine zbog kojega se ploština (površina) slobodne površine tekućine smanjuje.

Novi!!: Latinski jezik i Površinska napetost · Vidi više »

Povrtna leća

Povrtna leća (jestiva leća, lat. Lens culinaris) jednogodišnja je biljka iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Povrtna leća · Vidi više »

Povrtna riga

Povrtna riga (sjetvena riga, rigula, rikula, rokula, lat. Eruca vesicaria), jednogodišnja biljka, jedna je od četiri priznate vrste u rodu riga (Eruca), porodica kupusovke (Brassicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Povrtna riga · Vidi više »

Povrtni grašak

Povrtni grašak (sjetveni grašak; lat. Lathyrus oleraceus, sin. Pisum sativum) jednogodišnja je biljka iz porodice mahunarki, a kao povrtlarska kultura pripada zrnastim mahunarkama.

Novi!!: Latinski jezik i Povrtni grašak · Vidi više »

Poznanj

Poznanj (poljski: Poznań, njemački: Posen, latinski: Posnania, jidiš: פוזנא or פּױזן Poyzn) je jedan od najstarijih i (po broju stanovnika) najvećih gradova u Poljskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Poznanj · Vidi više »

Praška nadbiskupija

Karta rasprostranjenosti Praške nadbiskupije Praška nadbiskupija (češ. Arcidiecéze pražská, lat. Archidioecesis Pragensis) je katolička nadbiskupija latinskog obreda u Češkoj Republici, sa sjedištem u glavnom gradu Pragu.

Novi!!: Latinski jezik i Praška nadbiskupija · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Latinski jezik i Prag · Vidi više »

Prag osjeta

Prag osjeta, prag podražljivosti ili limen (lat. prag, granica) u psihologiji označava graničnu vrijednost nekoga podražaja ispod koje ne postoji doživljajni učinak, ili učinak u ponašanju koji se može opažati, a iznad koje taj učinak postoji.

Novi!!: Latinski jezik i Prag osjeta · Vidi više »

Pralik Gospe Velikoga Zavjeta

Pralik Gospe Velikoga Zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Pralik Gospe Velikoga Zavjeta · Vidi više »

Pranje nogu učenicima

Isus pere noge učenicima. Pranje nogu učenicima događaj je iz Novoga zavjeta, kada je Isus na Posljednoj večeri oprao noge svojim učenicima te također vjerski obred, koji nasljeduju različite kršćanske denominacije.

Novi!!: Latinski jezik i Pranje nogu učenicima · Vidi više »

Prapaprati

Prapaprati (lat. Psilophytopsida), najstarije kopnene biljke koje su postojale između silura i devona.

Novi!!: Latinski jezik i Prapaprati · Vidi više »

Prava jerihonska ruža

Prava jerihonska ruža (lat. Pallenis hierochuntica, sin. Asteriscus pygmaeus), biljka nekada klasificirana rodu raman (Asteriscus), a danas rodu ušac (Pallenis).

Novi!!: Latinski jezik i Prava jerihonska ruža · Vidi više »

Prava kamilica

245px Prava kamilica (njemačka kamilica; lat. Matricaria chamomilla) jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15 – 60 cm, tankog i razgranatog korijena, dvostruko perasto razdijeljenih listova.

Novi!!: Latinski jezik i Prava kamilica · Vidi više »

Prava končara

Prava končara (močvarna končara, močvarni oslad, sračica, lat. Filipendula ulmaria), biljka je iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Prava končara · Vidi više »

Prava kozokrvina

Prava kozokrvina (orlovi nokti, prava kozja krv, božje drievce, božje drvce, lat. Lonicera caprifolium), biljna vrsta iz roda kozokrvina (Lonicera), porodica kozokrvnice (Caprifoliaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Prava kozokrvina · Vidi više »

Prava rusomača

Prava rusomača (torba pastirska, pastirska torbica, lat. Capsella bursa-pastoris) biljka je iz porodice Brassicaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Prava rusomača · Vidi više »

Prava svilenica

Prava svilenica (pravo cigansko perje, lat. Asclepias syriaca), vrsta cvjetnica poznata pod nazivom obična svilenica ili obično cigansko perje. Prema to je jedina vrsta roda Asclepias u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Prava svilenica · Vidi više »

Prava tigrica

panterovom muharom (na slici). Prava tigrica (lat. Amanita spissa ili Amanita excelsa) je vrsta jestive gljive iz porodice Amanitaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Prava tigrica · Vidi više »

Prava tršlja

Prava tršlja (prava pistacija, pistačo, la. Pistacia vera) je drvo koje može dosegnuti visinu do 10 m i listove duge od 10-20 cm.

Novi!!: Latinski jezik i Prava tršlja · Vidi više »

Prave svinje

Prave svinje (lat. Suidae), porodica parnoprstaša (Artiodactyla) najstariji i najprimitivniji predstavnici iz podreda Suiformes (Nonruminantia).

Novi!!: Latinski jezik i Prave svinje · Vidi više »

Pravi celer

Pravi celer (vrtni celer, mirisavi celer, lat. Apium graveolens) (od grčkog σέλινον, sélinon: celer), odnosno uobičajenih narodnih naziva ak, červez, opih, pitomi celer, selen, zelena je zeljasta godišnja, dvogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Pravi celer · Vidi više »

Pravi karanfil

Pravi karanfil (vrtni karanfil; lat. Dianthus caryophyllus) je biljka iz roda Dianthus.

Novi!!: Latinski jezik i Pravi karanfil · Vidi više »

Pravi konji

Pravi konji (konji; lat. Equus (Equus)) podrod neparnoprstaša unutar roda konja (Equus).

Novi!!: Latinski jezik i Pravi konji · Vidi više »

Pravi lan

Pravi lan (latinski: Linum usitatissimum) jednogodišnja je ili dvogodišnja zeljasta biljka s kratkim vretenastim korijenom.

Novi!!: Latinski jezik i Pravi lan · Vidi više »

Pravi oman

Pravi oman (oman veliki, veliko zelje, lat. Inula helenium) je biljka iz porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Pravi oman · Vidi više »

Pravi pir

Pravi pir (prava pšenica, ozimi pir; (lat. Triticum spelta; sin. Triticum spelta) vrsta je pšenice slatko-orašastog okusa i bliski srodnik današnje pšenice. Sadrži niske količine glutena koji predstavlja veliki problem za osobe koje pate od celijačne bolesti - netolerancije na gluten. Kutivirala se još 5000 godina prije pr. Kr. i potječe iz Azije. Njezine izuzetne kvalitete danas se ponovno otkrivaju. Čovjeku može osigurati niz potrebnih hranjivih sastojaka jer sadrži ugljikohidrate, masti, minerale, vitamine i celulozu. Uzgaja se bez genetskih modifikacija i primjene pesticida. Vrlo je otporna na štetočine, i za njen uzgoj nisu potrebni pesticidi. Posebno je cijene poljoprivrednici koji koriste biodinamički uzgoj.

Novi!!: Latinski jezik i Pravi pir · Vidi više »

Pravni fakultet u Splitu

Pravni fakultet u Splitu (lat. Facultas iuridica Spalatensis) je visoko učilište koje se nalazi u sastavu Sveučilišta u Splitu.

Novi!!: Latinski jezik i Pravni fakultet u Splitu · Vidi više »

Pravni fakultet u Zagrebu

Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Pravno pravilo

Pravno pravilo ili pravna norma u pravnoj znanosti različito se definira.

Novi!!: Latinski jezik i Pravno pravilo · Vidi više »

Pravo društava

Pravo društava je grana prava kojm se uređuju društva, odnosno privatnopravna udruženja osoba stvorena pravnim poslom radi ostvarivanja zajedničkog cilja.

Novi!!: Latinski jezik i Pravo društava · Vidi više »

Pravo prve noći

Pravo prve noći ili pravo prve bračne noći (latinski: Ius primae noctis) prakticiralo se u mnogim zemljama, posebice u Osmanskom Carstvu.

Novi!!: Latinski jezik i Pravo prve noći · Vidi više »

Pravobradac

Pravobradac (oplismenus; lat. Oplismenus), biljni rod vazdazelenih puzećih i padajućih trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Pravobradac · Vidi više »

Pravopis

Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Pravopis · Vidi više »

Pravopis latinskog jezika

Obično se danas na latinski jezik primjenjuju postavke suvremenih jezika, a najvažnija obilježja su.

Novi!!: Latinski jezik i Pravopis latinskog jezika · Vidi više »

Prazna stolica

Prazna stolica ili sedisvakancija (od lat. sede vacante), izraz kojim se, prema kanonskom pravu Rimokatoličke Crkve, označava vrijeme dok je upražnjena papinska ili biskupska stolica (katedra).

Novi!!: Latinski jezik i Prazna stolica · Vidi više »

Pršljenasta metvica

Pršljenasta metvica (razmaklozuba metvica, lat. Mentha × verticillata), vrsta metvice, hibridna trajnica iz porodice usnača ili medićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Pršljenasta metvica · Vidi više »

Pršljenasti Salamunov pečat

Pršljenasti Salamunov pečat (pršljenasta stojka; lat. Polygonatum verticillatum), trajnica iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Pršljenasti Salamunov pečat · Vidi više »

Pršljenasti ušljivac

Pršljenasti ušljivac (lat. Pedicularis verticillata), trajnica iz porodice volovotkovki rašrena po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi (Aljaska, zapadna Kanada); raste i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Pršljenasti ušljivac · Vidi više »

Pršnica

Pršnica (lat. Lomelosia), biljni rod iz porodice kozokrvnica smješten u tribus Lomelosieae, dio potporodice Dipsacoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Pršnica · Vidi više »

Prženica

Prženica (lat. Knautia), biljni rod iz porodice kozokrvnica, dio potporodice češljugovki (Dipsacoideae).

Novi!!: Latinski jezik i Prženica · Vidi više »

Pre-eksitacijski sindrom

Pre-eksitacijski sindrom (lat. antesystolia) je stanje u kojemu klijetke srca postaju prerano depolarizirane, što uzrokuju njihovu djelomičnu preuranjenu kontrakciju.

Novi!!: Latinski jezik i Pre-eksitacijski sindrom · Vidi više »

Prečnouste

Prečnouste (lat. Elasmobranchii odnosno EuselachiiNeven Milišić, Sva riba Jadranskog mora, Split, Marjan tisak, 2007. (sv. 1)) su hrskavičnjače u koje se ubrajaju još samo suvremeni morski psi i ražovke s više od 930 recentnih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Prečnouste · Vidi više »

Preživači

Preživači (lat. Ruminantia) su podred reda parnoprstaša.

Novi!!: Latinski jezik i Preživači · Vidi više »

Precesija

Precesija zvrka ili žiroskopa. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile.

Novi!!: Latinski jezik i Precesija · Vidi više »

Precipitacija

Precipitacija (lat. praecipitatio: strmoglavi pad) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Precipitacija · Vidi više »

Predator

Predator je engleska riječ (preuzeta od latinskog praedor, praedari - pljačkati) sa značenjima.

Novi!!: Latinski jezik i Predator · Vidi više »

Predmetak

Prefiks ili predmetak u gramatici označava afiks koji dolazi ispred korijena riječi.

Novi!!: Latinski jezik i Predmetak · Vidi više »

Prednja Austrija

Grb Austrije koji se koristio i za Prednju Austriju Prednja Austrija (nje: Vorderösterreich, lat: Austria Anterior) ili prije stari posjedi (nje: Vorlande) je zajednički naziv za najstarije posjede Habsburgovaca zapadno od Tirola i Bavarske.

Novi!!: Latinski jezik i Prednja Austrija · Vidi više »

Predsjednik

Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu.

Novi!!: Latinski jezik i Predsjednik · Vidi više »

Predstavka

Predstavka ili peticija (lat. petitio) je zahtjev građana za određenu promjenu uz sakupljanje potpisa zainteresiranih osoba.

Novi!!: Latinski jezik i Predstavka · Vidi više »

Predznak

Plus (zeleno) i minus (crveno) U matematici, predznak broja je svojstvo realnog broja po kojem razlikujemo pozitivne od negativnih.

Novi!!: Latinski jezik i Predznak · Vidi više »

Prefektura

Riječ prefektura (iz latinskog: præfectura), obično znači ured, poglavarstvo nekog određenog teritorija kojim upravlja prefekt.

Novi!!: Latinski jezik i Prefektura · Vidi više »

Prefektura Euritanija

Euritanija (Ευρυτανία, alternativno romanizirano Evritania, latinski: Eurytania) je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Središnja Grčka.

Novi!!: Latinski jezik i Prefektura Euritanija · Vidi više »

Pregled povijesti

12. stoljeća Pregled povijesti (grč. Σύνοψις Ἱστοριῶν; lat. Synopsis historiarum), povijesno djelo bizantskog povjesničara Ivana Skilice iz druge polovice 11. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Pregled povijesti · Vidi više »

Prekapanje grobova

Katynu 1943. godine. Snimio Međunarodni odbor Crvenog križa. Prekapanje grobova ili Ekshumacija (lat. ex, humus zemlja) je iskapanje posmrtnih ostataka iz groba nakon određenog vremena proteklog od pokapanja.

Novi!!: Latinski jezik i Prekapanje grobova · Vidi više »

Prekarijat

Prekarijat je teška opstojnost na poslu bez predvidljivosti ili sigurnosti, koji utječe na materijalno i psihološko stanje.

Novi!!: Latinski jezik i Prekarijat · Vidi više »

Prekinuti snošaj

Prekinuti snošaj (lat. coitus interruptus – coitus „snošaj“ i interruptus „prekinuti“) je seksualni odnos pri kojim muškarac ejakulira izvan rodnice.

Novi!!: Latinski jezik i Prekinuti snošaj · Vidi više »

Prelat

Prelat (lat. praelatus; pretpostavljeni, vojni zapovjednik), viši crkveni dostojanstvenik, znači svećenik koji zahvaljujući svojem položaju ili službi ima crkvenu jurisdikciju odnosno upravnu vlast nad nekim teritorijem ili zajednicom.

Novi!!: Latinski jezik i Prelat · Vidi više »

Premisa

Značenje premise u posrednom zaključku; gornja premisa - ''propositio maior'' ili donja premisa - ''premiso titulo'' Premisa (lat. praemissa, praemittere - navesti prije nečeg) predstavlja propoziciju ili pretpostavku, nešto što je naprijed istaknuto, (lat. praemittere - naprijed poslati) tj.

Novi!!: Latinski jezik i Premisa · Vidi više »

Premonstratenški red

Red regularnih kanonika Premonstranata, premonstratezi koji se po svom osnivaču sv.

Novi!!: Latinski jezik i Premonstratenški red · Vidi više »

Premudini ostrišci

'''Premudini ostrišci''' Premudini ostrišci, zanani još i kao Bašćanski, dijelovi su razrezanog pergamentnog lista napisanog hrvatskom glagoljicom na dvije pergamentske vrpce (2,1 × 25 cm i 3 × 25,5 cm), ostatci kodeksa iz XII. st. Pronađeni su u hrptu korica mlađega kodeksa.

Novi!!: Latinski jezik i Premudini ostrišci · Vidi više »

Preparat

Preparat (njem. Präparat, prema lat. praeparatus: unaprijed pripravljen) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Preparat · Vidi više »

Prepelica

Prepelica (lat. Coturnix coturnix, eng. common quail, njem. Wachtel, fra. caille), u cijelom svijetu poznata ptica s brojnim geografski ograničenim podvrstama.

Novi!!: Latinski jezik i Prepelica · Vidi više »

Preponska kila

Preponska kila ili ingvinalna hernija (lat. Hernia inguinalis) protruzija je sadržaja trbušne šupljine kroz ingvinalni (preponski) kanal.

Novi!!: Latinski jezik i Preponska kila · Vidi više »

Prepucij

Prepucij Prepucij (lat. Praeputium, Preputium) ili kožica, kožni nabor koji prekriva glavić penisa.

Novi!!: Latinski jezik i Prepucij · Vidi više »

Prerijska repa

Prerijska repa (tipsinah, tipsina, prerijski krumpir, lat. Pediomelum esculentum; sin. Psoralea esculenta), ime za 'divlju prerijsku repu', mahunarku koja je prerijskim Indijancima služila kao veoma važna hrana, točnije za pripremu kruha.

Novi!!: Latinski jezik i Prerijska repa · Vidi više »

Prerijski sljez

Prerijski sljez (lat. Sidalcea), Rod trajnica iz porodice sljezovke (Malvaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Prerijski sljez · Vidi više »

Preskoč

Preskoč (lat. Succisa), rod od tri vrste trajnica iz potporodice češljugovki, dio porodice kozokrvnica Rod je raširen po Europi, i dijelovima Azije (Rusija) i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Preskoč · Vidi više »

Preskočica

Preskočica (lat. Succisella), biljni rod od pet vrsta jednogodišnjeg raslinja iz potporodice češljugovki, dio porodice kozokrvnica Rod je raširen po Europi, a u Hrvatskoj je zastupljen od dvije vrste, to su Peterova preskočica (Succisella petteri) koja raste po močvarnim travnjacima busike i još neistražena južna ili vriežovita preskočica (Succisella inflexa).

Novi!!: Latinski jezik i Preskočica · Vidi više »

Presličevke

Presličevke (preslice, lat. Equisetaceae), biljni rod preslica, borak, konjski rep ili stukavac (Equisetum) danas je jedini živi predstavnik porodice presličevki (Equisetaceae), i jedini živi predstavnik reda Equisetales i razreda Equisetopsida i čini dio vaskularnih biljaka poznatih tradicionalno kao Papratnjače (Pteridophyta).

Novi!!: Latinski jezik i Presličevke · Vidi više »

Presličica

Presličica (lat. Muscari), rod jednosupnica iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Presličica · Vidi više »

Presličnjak

Presličnjak (kazuarina, lat. Casuarina), biljni rod s 12 vrsta drveća i grmlja iz porodice presličnjakovki, red bukvolike.

Novi!!: Latinski jezik i Presličnjak · Vidi više »

Presličnjakovke

Presličnjakovke (lat., Casuarinaceae), malena biljna porodica drveća i grmlja koja je ime dobila po vrlo tvrdom drvetu poznatim kao željezno drvo, presličnjak ili kazuarina.

Novi!!: Latinski jezik i Presličnjakovke · Vidi više »

Presličovnice

Presličovnice (lat. Equisetopsida), razred vaskularnih biljaka koje pripadaju embriofitima, odnosno kopnenim biljkama koje imaju list, stabljiku i korijen i diviziji papratnjača (Pteridophyta ili Monilophyta).

Novi!!: Latinski jezik i Presličovnice · Vidi više »

Preslica (biljni rod)

Preslica (konjski rep, borak, štukavac, lat. Equisetum) jedan od tri roda biljne porodice Equisetaceae iz razreda Equisetopsida.

Novi!!: Latinski jezik i Preslica (biljni rod) · Vidi više »

Prestiž

Prestiž (iz francuskog prestige što znači “ugled” ili “značaj”; iz latinskog praestigium “predznak” i praestigiae “predstava”) se u glavnom koristi za opis značaja, reputacije osoba, mjesta, predmeta, institucije ili skupine ljudi ili predmeta u javnosti jednog okruga ili u okolini jedne kulture.

Novi!!: Latinski jezik i Prestiž · Vidi više »

Pretendent

Charles Edward Stuart, "Mladi predendent", poznat i kao ''Bonnie Prince Charlie'', pretendent na škotsko, englesko i irsko prijestolje Pretendent (iz latinskog praetendere.

Novi!!: Latinski jezik i Pretendent · Vidi više »

Pretilost

Gojazni general Pretilost (ili još debljina i gojaznost) (lat. obesites), kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine.

Novi!!: Latinski jezik i Pretilost · Vidi više »

Pretorijanci

Pergamskom muzeju Pretorijanci ili pretorijanska garda (lat. praetoriani, cohors praetoria), naziv je za posebnu komponentu rimske vojske.

Novi!!: Latinski jezik i Pretorijanci · Vidi više »

Prevalitana

'''Rimska provincija Prevalis, 4. stoljeće''' Prevalis (lat. i Prevalitana), provincija Rimskog carstva, obuhvaćala je teritorij najvećeg dijela suvremene Crne Gore i dijela Albanije.

Novi!!: Latinski jezik i Prevalitana · Vidi više »

Prevedenice

Prevedenice ili kalkovi riječi su koje su naslijedile i izraz i sadržaj od neke tuđe riječi.

Novi!!: Latinski jezik i Prevedenice · Vidi više »

Prevencija

Prevencija (od lat. Praevenire.

Novi!!: Latinski jezik i Prevencija · Vidi više »

Prezent

Prezent (lat. præsens.

Novi!!: Latinski jezik i Prezent · Vidi više »

Prijap

Pompeja Prijap (grč., Príapos) u grčkoj mitologiji rustikalni je bog plodnosti, faličnog karaktera, zaštitnik stoke, voća, vrtova i muških genitalija; Afroditin te Dionizov/Hermesov/Adonov/Zeusov sin.

Novi!!: Latinski jezik i Prijap · Vidi više »

Prijepor

Prijepor ili latinizam Kontroverza (lat: contra protiv ili obrnuto; versus usmjereno, ili "okrenuo u suprotnom smjeru") označava duže trajući spor odnosno raspravu koja se često vodi u javnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Prijepor · Vidi više »

Prijevremena ejakulacija

Prijevremena (ili prerana) ejakulacija (lat. ejaculatio praecox) je seksualni poremećaj kod kojeg muškarac ejakulira za vrijeme penetracije ili vrlo brzo po penetraciji, a svakako prije nego što bi to on ili njegova partnerica željeli.

Novi!!: Latinski jezik i Prijevremena ejakulacija · Vidi više »

Priležništvo

Priležništvo ili konkubinat (lat. con cubitus; suložništvo, divlji brak) naziv je kojim se opisuje stalna veza dviju osoba, najčešće jednoga muškarca i jedne žene, koja nije sklopljena prema pravnim propisima države u kojoj se sklapa, a kojim se stvara izvanbračnu zajednicu (izvanbračnu porodicu).

Novi!!: Latinski jezik i Priležništvo · Vidi više »

Primarijus

Primarijus (lat. primus - prvi, kratica: prim.) najviši je profesionalni naslov koji liječnička zajednica neke države dodjeljuje iskusnim liječnicima specijalistima.

Novi!!: Latinski jezik i Primarijus · Vidi više »

Primas

Primas (lat. primas od primus; prvi, prvak) je počasni naslov pojedinih visokih crkvenih dostojanstvenika u Katoličkoj Crkvi.

Novi!!: Latinski jezik i Primas · Vidi više »

Primas Dalmacije i cijele Hrvatske

Markantun de Dominis, splitski nadbiskup, metropolit i ''primas Dalmacije i čitave Hrvatske'' (1602. – 1616.) Primas Dalmacije i čitave Hrvatske (lat. Dalmatiae ac totius Croatiae primas), visoki crkveni naslov kojeg su nosili splitski nadbiskupi i metropoliti od srednjeg vijeka do 1828. godine, kada je, bulom Locuum beati Petri pape Lava XII. (1823. – 1829.) ukinuta Splitska nadbiskupija i metropolija i snižena na razinu biskupije te pripojena novouspostavljenoj Zadarskoj nadbiskupiji i metropliji.

Novi!!: Latinski jezik i Primas Dalmacije i cijele Hrvatske · Vidi više »

Primog

Primog (Akant; lat. Acanthus), u našim krajevima zvan i kao tratorak, popanak, medvjeđa stopa, primog, matruna, je rod od 30 trajnih zeljastih biljaka iz porodice primogovke - Acanthaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Primog · Vidi više »

Primogovke

Ruellia devosiana Pachystachys spicata Primogovke (primognice, primozi, lat. Acanthaceae), jedna od 24 porodica biljaka iz reda medićolikih (Lamiales) razred Magnoliopsida (Dvosupnice).

Novi!!: Latinski jezik i Primogovke · Vidi više »

Primorska babosvilka

Primorska babosvilka (obična bijela svila, planinska bijela svila; lat. Armeria maritima) je trajnica iz roda bijela svila, babina svila ili babosvilka (Armeria).

Novi!!: Latinski jezik i Primorska babosvilka · Vidi više »

Primorska ciklama

Primorska ciklama (primorska skrižalina, klobučac mali, lat.) Cyclamen repandum) je vrsta biljke iz roda ciklama rasprostranjena diljem Mediterana na nadmorskoj visini do 1200 metara. Latinski naziv repandum znači "savijen unatrag" ili "okrenut prema gore".

Novi!!: Latinski jezik i Primorska ciklama · Vidi više »

Primorska Hrvatska (kneževina)

Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).

Novi!!: Latinski jezik i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Primorska klasolika

Primorska klasolika (jednostrani brčak; lat. Festuca maritima, sin. Vulpia unilateralis), biljna vrsta porodice trava iz Europe i Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Primorska klasolika · Vidi više »

Primorska obalnica

Primorska obalnica (lat. Aeluropus littoralis), zeljasta trajnica iz porodice travovki, raširena po Mediteranu i dijelovima Azije, raste i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Primorska obalnica · Vidi više »

Primorska paklara

Primorska paklara (latinski: Lethenteron zanandreai) endemska je vrsta paklare jadranskog sliva koja nastanjuje Italiju, Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Novi!!: Latinski jezik i Primorska paklara · Vidi više »

Primorske Alpe (rimska provincija)

Provincija Alpes Maritimae Primorske Alpe (lat. Alpes Maritmae), carska rimska provincija.

Novi!!: Latinski jezik i Primorske Alpe (rimska provincija) · Vidi više »

Primorski bor

Primorski bor (lat. Pinus pinaster) udomaćen je u zapadnoj i jugozapadnoj regiji Mediterana.

Novi!!: Latinski jezik i Primorski bor · Vidi više »

Primorski dvornik

Primorski dvornik (lat. Polygonum maritimum), višegodišđnji polugrm iz roda dvornika, i porodice dvornikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Primorski dvornik · Vidi više »

Primorsko smilje

Primorsko smilje ili sredozemno smilje (lat. Helichrysum italicum) cvjetnica je iz roda Helichrysum.

Novi!!: Latinski jezik i Primorsko smilje · Vidi više »

Primus inter pares

Primus inter pares latinski je doslovno izraz za "prvi među jednakima") označava osobu koja je ravnopravna s ostalim članovima skupine a djeluje kao vođa. Primjer uporabe u svijetu danas je naslov premijera u pravnom sustavu brojnih zemalja - naime isti naslov (ministar) kao i ostali članovi Vlade. Pojam primus inter pares uveden pod carem Augustom da bi opisao svoj položaj u rimskoj državnoj strukturi. August je želio naglasiti s ovim imenom njegovu podređenost republičkim ustanovama. Međutim, de facto je bio apsolutni vladar. Kategorija:Latinske riječi i izrazi.

Novi!!: Latinski jezik i Primus inter pares · Vidi više »

Princ od Walesa

Princ William, trenutačni princ Walesa Princ od Walesa (velški Tywysog Cymru) je naslov tradicionalno dodijeljen prijestolonasljedniku, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Princ od Walesa · Vidi više »

Princeza

Princeza je titula za žensku osobu, ženski ekvivalent riječi princ (latinski princeps.

Novi!!: Latinski jezik i Princeza · Vidi više »

Prinsepia

Prinsepija (lat. Prinsepia), biljni rod iz porodice ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Prinsepia · Vidi više »

Prinsepija

Prinsepija (lat. Prinsepia), rod drveća iz porodice ružovki raširen Azijom, od Pakistana i Indije na istok do južne Rusije i Kine, Pripadaju mu 4 vrste.

Novi!!: Latinski jezik i Prinsepija · Vidi više »

Priobalje

Obala jezera Priobalje u Portugalu. Priobalje je dio mora, jezera ili rijeke uz obalu.

Novi!!: Latinski jezik i Priobalje · Vidi više »

Priroda

Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.

Novi!!: Latinski jezik i Priroda · Vidi više »

Prirodna bojila

lat. ''Indigofera''). zlatnim nitima i biserima (Kraljevska radionica, Palermo, Sicilija, 1133. – 1134. - "Kunsthistorisches Museum", Beč). Purpurno obojene tkanine. kane. Australiji, koriste se za proizvodnju β-karotena. E 160b). E 100). krvavica (lat. ''Alcanna tinctoria'' se koristi za dobivanje alkanina. Zelene školjke nezrelog ploda orahovog stabla (''Juglans regia L.'') sadrže juglone.Albert Gossauer: ''Struktur und Reaktivität der Biomoleküle'', Verlag Helvetica Chimica Acta, Zürich, 2006, S. 277, ISBN 978-3-906390-29-1. lišća biljke ''Lawsonia inermis''. fluorescentnom svjetlošću. Kiselica ili štavelj (lat. ''Rumex obtusifolius''). kora brazil-drva (lat. ''Caesalpinia echinata''). Koža miša, obojena s hematoksilinom (ljubičasta) i oeninom (ružičasta). grožđa. Plavi purpur se dobiva od kvrgavih volaka (lat. ''Murex trunculus''). Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. Prirodna bojila su bojila koja se dobivaju izdvajanjem biljnih ili životinjskih sastojaka, na primjer iz sadnica u cvatu (prirodni indigo), korijenja, lišća, puževa (purpur), insekata (karmin) i tako dalje.

Novi!!: Latinski jezik i Prirodna bojila · Vidi više »

Prirodni broj

Prirodni brojevi koriste se za pobrojavanje: jedna jabuka u košari, dvije jabuke u košari, tri jabuke u košari; šest jabuka u tri košare. U matematici, prirodni brojevi jesu brojevi jedan (1), dva (2), tri (3), četiri (4) i tako redom.

Novi!!: Latinski jezik i Prirodni broj · Vidi više »

Prirodni rezervat Alam-Pedja

Prirodni rezervat Alam-Pedja Prirodni rezervat Alam-Pedja (est. Alam-Pedja looduskaitseala) je najveći prirodni rezervat u Estoniji.

Novi!!: Latinski jezik i Prirodni rezervat Alam-Pedja · Vidi više »

Prisadnik

Prisadnik (lat. Jasione), biljni rod u porodici zvončikovki rasprostranjen po Europi i sjeverozapadnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Prisadnik · Vidi više »

Priscijan Cezarejski

Priscijan Cezarejski (lat. Priscianus Caesariensis), fl. 500, poznatiji kao Priscijan, bio je kasnoantički jezikoslovac, poznat kao autor Institutiones Gramatticae, udžbenika latinskog jezika.

Novi!!: Latinski jezik i Priscijan Cezarejski · Vidi više »

Prisk Atal

Prisk Atal prikazan na novcu Prisk Atal (lat: Priscus Atallus) je bio jedan od utjecajnih senatora u Rimskom carstvu, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Prisk Atal · Vidi više »

Privatni istražitelj

fotografiranja Detektiv (iz lat. detegere.

Novi!!: Latinski jezik i Privatni istražitelj · Vidi više »

Privilegija bijelog

Kvirinalskoj palači, 27. prosinca 1939. godine. Pavla VI. sa španjolskim političarom Joséom Maríjom Sánchez-Venturom i njegovom ženom Maryjom Lolom Garcíjom de la Matom, 25. svibnja 1975. godine. Privilegija bijelog (fra. Le privilège du blanc, tal. Il privilegio del bianco) je izraz kojim se opisuje tradicija kojom su određene katoličke kraljice i princeze, kojima je dopušteno nositi bijelu haljinu i bijeli veo pri susretu sa Svetim Ocem.

Novi!!: Latinski jezik i Privilegija bijelog · Vidi više »

Prizemni osjak

Prizemni osjak (stariji nazivi: bodilica, bezstabljeni osjak; lat. Cirsium acaule), vrsta glavočike iz roda osjaka.

Novi!!: Latinski jezik i Prizemni osjak · Vidi više »

Prizma (razdvojba)

Prizma (kasnolat. prisma  prizma, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Latinski jezik i Prizma (razdvojba) · Vidi više »

Pro bono

Pro bono stoji za latinsku izreku pro bono publico (za opće dobro).

Novi!!: Latinski jezik i Pro bono · Vidi više »

Pro Ecclesia et Pontifice

Prednja strana odlikovanja Pro Ecclesia et Pontifice (lat. „Za Crkvu i Prvosvećenika” tj. „Za Crkvu i Papu”) je najviše odlikovanje Svete Stolice, koje se dodjeljuje laicima i kleru za ustrajnost u službi i vjernost Crkvi.

Novi!!: Latinski jezik i Pro Ecclesia et Pontifice · Vidi više »

Pro hac vice

Pro hac vice latinski je izraz koji se u pravu prevodi kao "za ovu prigodu" ili "za ovaj slučaj".

Novi!!: Latinski jezik i Pro hac vice · Vidi više »

Pro-life pokret

Pro-life demonstracije u Londonu Spomen-obilježje pobačenoj djeci u Poljskoj Pro-life pokret (lat. pro.

Novi!!: Latinski jezik i Pro-life pokret · Vidi više »

Prošper Akvitanski

Sveti Prošper Akvitanski (lat. Prosper Aquitanus; Gallia Aquitania, oko 390. – Rim, oko 455.), kasnoantički kršćanski pisac, svetac i povjesničar.

Novi!!: Latinski jezik i Prošper Akvitanski · Vidi više »

Proces

Proces (lat. processus: napredak, razvoj) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Proces · Vidi više »

Procesija

Procesija u Meckenbeurenu 2007. Procesija u Salta, Argentina. Ophod ili procesija (od lat. Processio - napredovanje, povorka, ophod), vjerski je obred i vjerska povorka u kojoj skupina ljudi prema određenim pravilima uglavnom pješice ide s jednog mjesta na drugo ili obilazi određena mjesta.

Novi!!: Latinski jezik i Procesija · Vidi više »

Procjepak

Procjepak (lat. Scilla), rod lukovičastih trajnica iz porodice Asparagaceae raširen po velikim dijelovima Europe, Anatoliji, zapadno i južno od Kaspijskog jezera, te po velikim dijelovima Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Procjepak · Vidi više »

Procol Harum

Procol Harum 1967. Procol Harum je engleski rock sastav formiran 1960., čija se glazba temelji na progresivnom rocku, psihodeličnom rocku i vrlo često na simfonijskom rocku.

Novi!!: Latinski jezik i Procol Harum · Vidi više »

Prodančići

Grb obitelji Prodančić/Prodanello (četvrti slijeva u najdonjem redu) među ostalim grbovima dubrovačkih plemićkih obitelji Prodančići (također i u varijanti Prodanelići; lat. i tal.: Prodanello ili množ. Prodanelli), hrvatska plemićka obitelj, koja se u izvorima javlja u 13. stoljeću među starim patricijskim obiteljima u Dubrovačkoj Republici.

Novi!!: Latinski jezik i Prodančići · Vidi više »

Produžena moždina

Medulla oblongata (Animacija) Produžena moždina (lat. medulla oblongata) je dio središnjeg živčanog sustava.

Novi!!: Latinski jezik i Produžena moždina · Vidi više »

Progonstvo

Progonstvo ili posuđenica egzil (iz latinskog Exilium.

Novi!!: Latinski jezik i Progonstvo · Vidi više »

Program Gemini

Svemirski program Gemini (eng. Gemini Program, također Projekt Gemini) bio je drugi program svemirskih letova s ljudskom posadom NASA-e, Američke civilne svemirske agencije.

Novi!!: Latinski jezik i Program Gemini · Vidi više »

Proha

Proha (lat. Eleusine), biljni rod jednogodišnjeg bilja iz porodice trava raširen po Africi i tropskoj i srednjoj Aziji, Kavkazu i od Arapskog poluotoka do Pakistana.

Novi!!: Latinski jezik i Proha · Vidi više »

Prohibicija

Plakat iz Švedske 1922. Norveškoj. Prohibicija (lat. prohibere – spriječiti) označava zabranu ili sprječavanje konzumiranja određenih opojnih sredstava ili droga.

Novi!!: Latinski jezik i Prohibicija · Vidi više »

Prohulja

Prohulja (prosulja, kršulja; lat. Milium), biljni rod iz porodice trava, smješten u vlastiti podtribus Miliinae, dio nadpodtribusa Poodinae.

Novi!!: Latinski jezik i Prohulja · Vidi više »

Projekcija

Projekcija (lat. proiectio: bacanje naprijed, pružanje) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Projekcija · Vidi više »

Projekcija (optika)

Kinoprojektor u radu. malteški križ. Australiji. Videoprojekcija. Projekcija (lat. proiectio: bacanje naprijed, pružanje), u filmu, je tehnička strana prikazivanja filma, stavljanje filmske snimke na promatranje gledatelju.

Novi!!: Latinski jezik i Projekcija (optika) · Vidi više »

Proklamacija

Proklamacija ili proglas (lat. proclamare) službena je izjava koju izdaje ovlaštena osoba radi obznanjivanja određenih priopćenja.

Novi!!: Latinski jezik i Proklamacija · Vidi više »

Prokopije

Prokopije iz Cezareje (grčki: Προϰόπιος ὁ Καισαρεύς, Prokópios ho Kaisareús, latinizirano: Procopius Caesariensis) (Cezareja, Palestina Prima, oko 490. – ?, oko 565.) bio je bizantski povjesničar.

Novi!!: Latinski jezik i Prokopije · Vidi više »

Proksima Centaura

Proksima Centaura (lat. proxima: najbliža), Proxima Centauri ili Alfa Centaura C je zvijezda najbliža Suncu, udaljena 4,22 svjetlosnih godina, prividne magnitude 11,05.

Novi!!: Latinski jezik i Proksima Centaura · Vidi više »

Prokurator

Naziv prokurator (latinski: procurator, od glagola procurare: obavljati poslove u ime drugoga; upravljati) ima tri značenja.

Novi!!: Latinski jezik i Prokurator · Vidi više »

Proletarijat

Slogan s bivše jugokomunističke zastave SKJ "proleteri svih zemalja ujedinite se" Proleterijat (lat. proletarius siromašan građanin s mnogo djece) je izvorno naziv za najsiromašnije pripadnike rimskog društva, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Proletarijat · Vidi više »

Proljetna točka

Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.

Novi!!: Latinski jezik i Proljetna točka · Vidi više »

Proljetni drijemovac

Proljetni drijemovac (drijemovac proljetni, ožujska čaša, lat. Leucojum vernum), proljetna lukovačasta trajnica iz porodice Amaryllidaceae, dio je tribusa Galantheae.

Novi!!: Latinski jezik i Proljetni drijemovac · Vidi više »

Proljetni jaglac

Proljetni jaglac (baršunasta vesnača, pravi jaglac, ljekoviti jaglac, lat. Primula veris), trajnica iz porodice jaglačevki raširena po Europi (uključujući Hrvatsku), odakle je uvezena i u Sjevernu ameriku.

Novi!!: Latinski jezik i Proljetni jaglac · Vidi više »

Promil

Promil ili potisućak (iz latinskoga per mille, doslovno znači "za (svaku) tisuću") desetinka je postotka ili jedan (dio) od tisuću.

Novi!!: Latinski jezik i Promil · Vidi više »

Prominencije

Prominencije ili protuberance. high resolution) Prominencija (lat. prominentia: izbočina, izdizati se, stršiti uvis) ili protuberancija (prema kasnolat. protuberans, genitiv protuberantis: koji strši) je pojava u Sunčevoj atmosferi nalik oblaku, vidi se kao svijetla pojava u koroni iznad ruba Sunčeva kruga, ili tamna (filament, vrpca), kada se nalazi na rubu Sunčeva kruga.

Novi!!: Latinski jezik i Prominencije · Vidi više »

Promjenjiva sumporača

Promjenjiva sumporača (latinski: Aplysina aerophoba) vrsta je spužve iz porodice Aplysinidae.

Novi!!: Latinski jezik i Promjenjiva sumporača · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Novi!!: Latinski jezik i Promjer · Vidi više »

Propeler

Propeler (engleski: propeller, od latinskog propellere: pro.

Novi!!: Latinski jezik i Propeler · Vidi više »

Propovjednik (knjiga)

Propovjednik je jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta.

Novi!!: Latinski jezik i Propovjednik (knjiga) · Vidi više »

Propusna veza

Propusna veza ili gap junction je kanal (lat. nexus) kojim se povezuju susjedne stanice.

Novi!!: Latinski jezik i Propusna veza · Vidi više »

Proricanje

Proricatelj iz Kameruna Proricаnje ili gаtаnje (eng. divination, od lat. divinare; "predvidjeti Božjom voljom"), vještinа upoznаvаnjа volje bogovа i predviđanja budućih događaja nа osnovu "čitanja" rаzličitih znаkovа.

Novi!!: Latinski jezik i Proricanje · Vidi više »

Prorokova kadulja

Prorokova kadulja, meksička metvica, božanska kadulja (lat. Salvia divinorum), meksička endemska biljna vrsta usnača iz države Oaxaca.

Novi!!: Latinski jezik i Prorokova kadulja · Vidi više »

Prosinac

Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Prosinac · Vidi više »

Proslava Svetoga Trna

Paška zborna crkva Marijinoga uznesenja, u kojoj se o blagdanu Svetoga Trna održava sveta misa nakon koje slijedi ophod gradskim ulicama. Proslava Svetoga Trna Isusova blagdan je koji se 4. svibnja obilježava u Pagu, na istoimenom otoku u Hrvatskoj, a vezan je uz pobožnost i štovanje relikvije Svetoga Trna svečanim euharistijskim slavljem i ophodom ulicama Grada Paga.

Novi!!: Latinski jezik i Proslava Svetoga Trna · Vidi više »

Proso

Proso (lat. Panicum), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae) kojemu pripada preko 270 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Proso · Vidi više »

Prosperitet

Prosperitet (od latinskog prosperitas - "uspješan rast") ekonomski je izraz.

Novi!!: Latinski jezik i Prosperitet · Vidi više »

Prostitucija u staroj Grčkoj

Prostitutka i korisnik usluga, atička pelika s crvenim figurama, djelo Polignota, oko 430. pr. Kr.; Nacionalni arheološki muzej u Ateni Prostitucija je bila sastavni dio svakodnevnog života starih Grka još od arhajskog razdoblja.

Novi!!: Latinski jezik i Prostitucija u staroj Grčkoj · Vidi više »

Prostor (likovna umjetnost)

Prostor kao likovni element se osniva na filozofskoj definiciji prostora kao objektivnoj stvarnosti u kojoj se sadrži materijalni svijet.

Novi!!: Latinski jezik i Prostor (likovna umjetnost) · Vidi više »

Prostrijelna balistička trauma

tjemenoj kosti. Prostrijelna balistička trauma ili prostrijelna rana (lat. vulnus sclopetarium) se odnosi na bilo kakvu fizičku traumu zadobivenom vatrenim oružjem i streljivom.

Novi!!: Latinski jezik i Prostrijelna balistička trauma · Vidi više »

Prosvjed

DDR-u koji su doveli do pada režima. Prosvjednici u Ukrajini. Ministarstvo pravosuđa u Zagrebu, 5. travnja 2017. Prosvjed ili posuđenica demonstracija (iz latinskoga demonstrare.

Novi!!: Latinski jezik i Prosvjed · Vidi više »

Proteus

* Protej (mjesec) (lat. Proteus), Neptunov prirodni satelit.

Novi!!: Latinski jezik i Proteus · Vidi više »

Protivak

Protivak (metiljka, lizimača, usav krve, vraba mala, vrbovka, lat. Lysimachia) je rod zeljastih biljki a ponekad i grmastih biljki iz porodice Primulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Protivak · Vidi više »

Protoktisti

Protoktisti (lat. Protoctista) čine eukariotski mikroorganizmi koji imaju jezgru i sva ostala obilježja eukariotskih stanica.

Novi!!: Latinski jezik i Protoktisti · Vidi više »

Proton

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.

Novi!!: Latinski jezik i Proton · Vidi više »

Protonotar

Protonotar je bio jedan od najviših dužnosnika u Hrvatskoj u vrijeme feudalizma.

Novi!!: Latinski jezik i Protonotar · Vidi više »

Prsna aorta

Prsna aorta ili torakalna aorta dio je silazne aorte.

Novi!!: Latinski jezik i Prsna aorta · Vidi više »

Prstasta konopljika

Prstasta konopljika (otočka konopljika, divlji papar, monaška konopljika, lat. Vitex agnus-castus) je biljna vrsta iz reda Vitex, porodice Lamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Prstasta konopljika · Vidi više »

Prstenasti smetištar

Prstenasti smetištar (lat. Panaeolus semiovatus) je nejestiva gljiva iz roda Panaeolus.

Novi!!: Latinski jezik i Prstenasti smetištar · Vidi više »

Prstenokljuni galeb

Prstenokljuni galeb (lat. Larus delawarensis) je galeb srednje veličine.

Novi!!: Latinski jezik i Prstenokljuni galeb · Vidi više »

Prugasta hijena

Prugasta hijena (lat. Hyaena hyaena) - sisavac iz reda zvijeri i porodice Hyaenidae.

Novi!!: Latinski jezik i Prugasta hijena · Vidi više »

Prugasta tuna

Prugasta tuna (lat. Katsuwonus pelamis) poznata i kao pacifička prugasta tuna srednje je velika tuna iz roda Scombridae.

Novi!!: Latinski jezik i Prugasta tuna · Vidi više »

Prugasti čagalj

Prugasti čagalj ili Prugasti šakal (latinski: Canis adustus) je vrsta čaglja, porijeklom iz središnje te južne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Prugasti čagalj · Vidi više »

Prugasti dupin

Prugasti dupin (lat. Stenella coeruleoalba) je vrsta dupina, koji se nalazi u umjerenim i tropskim vodama svih svjetskih oceana.

Novi!!: Latinski jezik i Prugasti dupin · Vidi više »

Prugasti praseći smrdljivac

Prugasti praseći smrdljivac (lat. Conepatus semistriatus) je vrsta tvora iz Srednje i Južne Amerike (od južnog Meksika do sjevernog Perua, a na krajnjem istoku od Brazila).

Novi!!: Latinski jezik i Prugasti praseći smrdljivac · Vidi više »

Prunus

Prunus (šljiva, badem, marelica, trešnja, breskva, lat. Prunus), veliki i rasprostranjeni rod biljaka dvosupnica iz porodice ružovki i potporodice Amygdaloideae (nekada nepravilno nazivana i Prunoideae Horan.. Glavni predstavnici roda su šljive, breskve i trešnje, marelice i bademi, ukupno 341 priznate vrste bez hibrida. Latinsko ime roda dolazi od grčkog proumnon koja označava stablo šljive.

Novi!!: Latinski jezik i Prunus · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Latinski jezik i Pruska · Vidi više »

Prusko Vojvodstvo

Vojvodstvo Pruska ili Kneževstvo Pruska (njem. Herzogtum Preußen, lat. Ducatus Prussiae, polj. Prusy Książęce, lit. Prūsijos kunigaikštystė prus. Ercōgista Prūsija) bilo je vojvodstvo u istočnom dijelu Pruske iz 1525. - 1701. To je bilo prvo protestantsko (luteransko) vojvodstvo s dominantnim njemačkim stanovništvom, kao i poljskom i litvanskom manjinom.

Novi!!: Latinski jezik i Prusko Vojvodstvo · Vidi više »

Prva knjiga o Samuelu

Prva knjiga o Samuelu (heb. ‏שׁמואל א Šmuel alef; grč. Σαμουήλ Α'; lat. I Regum) naslov je devete knjige Staroga zavjeta prema kanonu Katoličke Crkve, koji ovu knjigu ubraja među Povijesne knjige, dok je židovstvo ubraja među Prednje proroke.

Novi!!: Latinski jezik i Prva knjiga o Samuelu · Vidi više »

Prva Panonija

Prva Panonija ili Panonija Prima (lat. Pannonia Prima), provincija kasnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Prva Panonija · Vidi više »

Psalmus

Psalmus (lat. psalam) je francuska diskografska kuća specijalizirana za sakralnu glazbu.

Novi!!: Latinski jezik i Psalmus · Vidi više »

Pseudiberska ciklama

Pseudiberska ciklama (lat. Cyclamen pseudibericum) je vrsta višegodišnje biljke iz roda ciklama.

Novi!!: Latinski jezik i Pseudiberska ciklama · Vidi više »

Pseudo-Dionizije Areopagit

Naslovnica latinskog prijevoda Pseudo-Dionizijevih spisa Pseudo-Dionizije Areopagita je naziv kojim se označava anonimni kršćanski autor iz kasnog 5. i ranog 6. stoljeća koji je sastavio korpus teološko-mističnih spisa (lat. Corpus Areopagiticum) na grčkom jeziku, nastalih oko 500. godine, a sačuvanih pod imenom Dionizija Areopagita, prvog kršćanskog biskupa grada Atene.

Novi!!: Latinski jezik i Pseudo-Dionizije Areopagit · Vidi više »

Pseudomekaši

Pseudomekaši (lat. Pseudotriakidae), porodica dubokovodnih morskih pasa iz reda kučkova (Carcharhiniformes) kojoj pripada 3 roda s 5 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Pseudomekaši · Vidi više »

Psi

Psi (lat. Canidae) su porodica unutar natporodice psolikih životinja.

Novi!!: Latinski jezik i Psi · Vidi više »

Psiha (mitologija)

William Adolphe Bouguereau: Psiha, 1892. Psiha (grč., Psykhế) u grčkoj mitologiji Erosova je ljubav.

Novi!!: Latinski jezik i Psiha (mitologija) · Vidi više »

Psilotum

Psilotum (lat. Psilotum), rod paprati u porodici Psilotaceae raširen po tropskoj Aziji, Južnoj Americi, Africi, Australiji, Srednjoj i jugu Sjeverne Amerike, a od Europe u Španjolskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Psilotum · Vidi više »

Psilotum complanatum

Psilotum complanatum (lat. Psilotum), vrsta paprati iz porodice Psilotaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Psilotum complanatum · Vidi više »

Psilotum nudum

Psilotum complanatum (lat. Psilotum), vrsta paprati iz porodice Psilotaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Psilotum nudum · Vidi više »

Psovka

Psovke se često ilustriraju prepoznatljivim simbolima, ideogramima ili znakovima koji ocrtavaju ljutnju Psovka je uvrjedljiva riječ, sintagma ili rečenica koja nije prihvaćena u općim načelima bontona te se smatra nepristojnom i neprikladnom.

Novi!!: Latinski jezik i Psovka · Vidi više »

Pterosauri

Pterosauri (lat.: Pterosauria) su izumrli leteći gmazovi koji formiraju kladus ili red Pterosauria.

Novi!!: Latinski jezik i Pterosauri · Vidi više »

Ptičja noga

Ptičja noga (ptičonoga, tičja noga, lat. Ornithopus), manji biljni rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Ptičja noga · Vidi više »

Ptičonoga majušna

Ptičonoga majušna (lat. Ornithopus perpusillus), jednogodišnja raslinja iz roda ptičja noga, porodica mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Ptičonoga majušna · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Latinski jezik i Ptice · Vidi više »

Ptuj

Ptuj (lat. Poetovio, njem. Pettau) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Latinski jezik i Ptuj · Vidi više »

Pučinska lignja

Pučinska lignja (lat. Loligo forbesi) atlantska je vrsta koja je jako rijetka u Mediteranu (osim najzapadnijeg dijela), a Jadran ne posjećuje osim možda u nekim sezonama krajnji jug.

Novi!!: Latinski jezik i Pučinska lignja · Vidi više »

Pušina (biljni rod)

Pušina (gušavica, lepica, lat. Silene), brojan biljni rod u porodici klinčićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Pušina (biljni rod) · Vidi više »

Pušinica

Pušinica (lat. Heliosperma), rod trajnica iz porodice klinčićevki (tribus Sileneae).

Novi!!: Latinski jezik i Pušinica · Vidi više »

Pužarice

Pužarice (lat. Liparidae), porodica riba iz reda Scorpaeniformes.

Novi!!: Latinski jezik i Pužarice · Vidi više »

Pužarka

Pužarka (lat. Isopyrum), biljni rod ljekovitih trajnica iz porodice Žabnjakovki Ranunculaceae raširen po Europi i Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Pužarka · Vidi više »

Puževi

Puževi (lat. Gastropoda) su jedan od osam razreda u koljenu mekušaca.

Novi!!: Latinski jezik i Puževi · Vidi više »

Pubertet

muških spolnih hormona Pubertet (lat. pubertas, pubes: zrelost, stidne dlake) je vremensko razdoblje (proces) u čovjekovu životu u kojem do tada spolno nedozreli dječaci i djevojčice prolaze kroz promjene čiji je rezultat tijelo spolno sposobno za reprodukciju te fizičko sazrijevanje na putu do odraslih muškarca i ženu.

Novi!!: Latinski jezik i Pubertet · Vidi više »

Publicistika

Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.

Novi!!: Latinski jezik i Publicistika · Vidi više »

Publije Herenije Deksip

Publije Herenije Deksip (latinski Publius Herennius Dexippus, starogrčki Δέξιππος), ca.

Novi!!: Latinski jezik i Publije Herenije Deksip · Vidi više »

Publije Ovidije Nazon

Publije Ovidije Nazon (latinski: Publius Ovidius Naso), kraće Ovidije ili Ovid (Sulmona, stotinjak kilometara od Rima, 20. ožujka 43. pr. Kr. - Constanţa, 17. po. Kr.) bio je rimski pjesnik.

Novi!!: Latinski jezik i Publije Ovidije Nazon · Vidi više »

Publije Terencije Varon Atacinski

Publije Terencije Varon Atacinski (lat. Publius Terentius Varro Atacinus, 82. pr. Kr. – 37. pr. Kr.) bio je rimski pjesnik, rođen u dolini reke Atax u Narbonskoj Galiji, pa mu odatle i cognomen "Atacinski".

Novi!!: Latinski jezik i Publije Terencije Varon Atacinski · Vidi više »

Pucalina

Pucalina (grohotuša; lat. Colutea), biljni rod iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Pucalina · Vidi više »

Puder

Pojam puder (od fran. poudre, koji pak dolazi iz lat. pulvis) odnosi se na jako finu i suhu substancu koja se nanosi na lice.

Novi!!: Latinski jezik i Puder · Vidi više »

Puhalo

vakuumske sisaljke. turbinom (crveno), na lijevoj strani. Puhalo je vrsta niskotlačnoga kompresora za dobavu velike količine plina ili pare, najčešće zraka, uz povećanje tlaka do 3 puta.

Novi!!: Latinski jezik i Puhalo · Vidi više »

Pujanik

Pujanik (lat. Osmunda), monotipski rod pravih paprati iz porodice Osmundaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Pujanik · Vidi više »

Pujanikovke

Pujanikovke (pujanice, pujanici, lat. Osmundaceae), porodica pravih paprati koja čini samostalan red Osmundales, a ime je dobila po rodu pujanik (Osmunda).

Novi!!: Latinski jezik i Pujanikovke · Vidi više »

Pukovnija

Pukovnija, također arhaično regimenta ili puk (lat. regimen; njem. Regiment; engl. regiment) je združena taktička vojna postrojba rodova kopnene vojske.

Novi!!: Latinski jezik i Pukovnija · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Pula · Vidi više »

Puls

mini Mjerenje pulsa na palčanoj arteriji Puls ili bilo (od lat. pulsus.

Novi!!: Latinski jezik i Puls · Vidi više »

Puma

Puma (lat. Puma concolor, do 1993. Felis concolor) je rod u porodici velikih mačaka, a može se naći u Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Puma · Vidi više »

Punat

Punat je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Punat · Vidi više »

Pupak

Ljudski pupak Pupak (starogrčki Omphalos, lat. Umbilicus, ponekad i Anulus umbilicalis) nastaje kod svih viših sisavaca (osim kod tobolčara) uključujući i ljude nakon rođenja.

Novi!!: Latinski jezik i Pupak · Vidi više »

Pupavci

Pupavci su šarene ptice koje se nalaze diljem Afrike, Azije i Europe, a poznate su po svojoj prepoznatljivoj "kresti" od perja.

Novi!!: Latinski jezik i Pupavci · Vidi više »

Pupčana kila

Pupčana kila ili umbilikalna hernija (lat. hernia umbilicalis; pupak lat. umbilicus) javlja se na pupku i najčešće sadrži trbušnu maramicu (lat. omentum), a rijetko crijeva.

Novi!!: Latinski jezik i Pupčana kila · Vidi više »

Pupčani kupus

Pupčani kupus (venerin kupus, pupčić, lat. Umbilicus), rod od desetak vrsta sukulentnih trajnica iz porodice tustikovki (Crassulaceae), raširen od makaronezije uz Sredozemlje do Irana i Arapskog poluotoka na istoku, i na jug od sjeverne do tropskre Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Pupčani kupus · Vidi više »

Pupčić

Pupčić (klobučić, lat. Cotyledon), rod tustikovki rasprostranjen na području od južne Afrike do Arabije.

Novi!!: Latinski jezik i Pupčić · Vidi više »

Puritanizam

Puritanizam (latinski: Puritas – čistoća) pokret je među engleskim protestantima iz 16.

Novi!!: Latinski jezik i Puritanizam · Vidi više »

Purpur

boje. Purpur (lat. purpura od grč. πορφύρα) je na svjetlu stalna tamna boja koja se u starom vijeku dobivala iz morskih puževa (školjki) bagarka ili bodljikavog volaka (lat. Murex brandaris) i Murex trunculus.

Novi!!: Latinski jezik i Purpur · Vidi više »

Pustinja Prizidnice

Pustinja Prizidnice je pustinja na Čiovu.

Novi!!: Latinski jezik i Pustinja Prizidnice · Vidi više »

Pustinjska lisica

Pustinjska lisica ili fenek (lat. Vulpes zerda) je mala lisica koja živi u pustinji Sahari i u Sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Pustinjska lisica · Vidi više »

Pustinjska ruža

Pustinjska ruža (lat. Adenium obesum), biljna zimzelena vrsta iz porodice zimzelenovki (Apocynaceae), pripada rodu Adenijum.

Novi!!: Latinski jezik i Pustinjska ruža · Vidi više »

Pustinjski jež

Pustinjski jež (lat. Paraechinus aethiopicus) je vrsta sisavaca iz porodice Erinaceidae.

Novi!!: Latinski jezik i Pustinjski jež · Vidi više »

Pustinjski ris

Pustinjski ris (lat. Felis catus x rufus) je vrsta mačke nastala parenjem domaće mačke (Felis catus) s crvenim risom (Felis rufus ili Lynx rufus).

Novi!!: Latinski jezik i Pustinjski ris · Vidi više »

Pustinjski vrabac

Pustinjski vrabac (lat. Passer simplex) nalazi se u pustinjskim dijelovima sjeverne i srednje Afrike (Passer simplex saharae) te manjim područjima Irana i Rusije (Passer simplex zarudnyi).

Novi!!: Latinski jezik i Pustinjski vrabac · Vidi više »

Put Svetog Jakova

Put za Santiago (galješki: Camiño de Santiago španjolski: Camino de Santiago) je ruta koju prelaze hodočasnici iz Španjolske i cijele Europe koji vodi u Santiago de Compostelu, grad u kojem se nalaze moći svetog apostola Jakova.

Novi!!: Latinski jezik i Put Svetog Jakova · Vidi više »

Puteal

Bakhičkom procesijom, kasno 1. stoljeće n. e. Puteal (latinski: od puteus (bunar) — množina: putealia) je klasična kruna bunara izgrađeno oko pristupnog otvora bunara.

Novi!!: Latinski jezik i Puteal · Vidi više »

Putujuće drvo

Putujuće drvo (lat. Ravenala madagascariensis), vrsta palmolike biljke s otoka Madagaskara, jedini predstavnik svoga roda u porodici Strelitziaceae, red đumbirolikih (Zingiberales).

Novi!!: Latinski jezik i Putujuće drvo · Vidi više »

Putujući bubreg

Putujući bubreg ili mobilni bubreg (lat. ren mobilis) je pojava u kojoj dolazi do spuštanja bubrega dolje (nefroptoza) iz lumbalne lože u zdjelicu.

Novi!!: Latinski jezik i Putujući bubreg · Vidi više »

Puza

Puza, medenjača, mraznica ili puzica (lat. Armillaria mellea) je uvjetno jestiva gljiva iz porodice Armillaria.

Novi!!: Latinski jezik i Puza · Vidi više »

Puzajući petoprst

Puzajući petoprst (puzavi petoprst, puzajući petolist, puzava petoprsta, lat. Potentilla reptans), trajnica iz roda petoprsta, porodica ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Puzajući petoprst · Vidi više »

Puzaljka

Puzaljka (lat. Kickxia), rod, uglavnom jednogodišnjeg raslinja iz porodice trpučevki, dio potporodice Antirrhinoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Puzaljka · Vidi više »

Puzava dobričica

Puzava dobričica (lat. Glechoma hederacea) biljka je iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Puzava dobričica · Vidi više »

Puzava pirika

Puzava pirika (pirika, pasja pšenica, obična pirika, pirevina, troskot, lat. Elymus repens), korisna, jestiva i ljekovita jednosupnica iz porodice trava, od strane poljoprivrednika tretirana kao korov.

Novi!!: Latinski jezik i Puzava pirika · Vidi više »

Puzavi žabnjak

Puzavi žabnjak (lat. Ranunculus repens), puzeća trajnica iz Euroazije i sjeverne Afrike, uvezena u Sjevernu Ameriku.

Novi!!: Latinski jezik i Puzavi žabnjak · Vidi više »

Puzavi celer

Puzavi celer (šutranka puzava, lat. Helosciadium repens; sin Apium repens), višegodišnja puzava biljka iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Puzavi celer · Vidi više »

Quanzhou

Quanzhou (kineski: 泉州, pinyin: Quánzhōu za „Proljetna prefektura”; hokkien: 刺桐城, Chôan-chiu) je grad-prefektura kineske pokrajine Fujian, na jugoistoku Kine.

Novi!!: Latinski jezik i Quanzhou · Vidi više »

Quis custodiet ipsos custodes?

Quis custodiet ipsos custodes? (lat.), tko će čuvati čuvare?; latinska fraza tradicionalno pripisana rimskom pjesniku Juvenalu, navedena u njegovim Satirama (Satira VI., stihovi 347–8), kojom se izražava nepovjerenje u sposobnost ili poštenje onih koji nadziru druge.

Novi!!: Latinski jezik i Quis custodiet ipsos custodes? · Vidi više »

Quo Vadis (razdvojba)

Quo Vadis može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Quo Vadis (razdvojba) · Vidi više »

Quo Vadis, Aida?

Quo Vadis, Aida? (lat. Kuda ideš, Aida?) međunarodni je koprodukcijski ratni dramski film iz 2020. godine za koji je scenarij napisala i režirala Jasmila Žbanić.

Novi!!: Latinski jezik i Quo Vadis, Aida? · Vidi više »

Quousque tandem abutere, Catilina, patientia nostra?

Ciceron optužuje Katilinu Quousque tandem abutere, Catilina, patientia nostra? je latinska fraza kojom započinje prvi govor Marka Tulija Cicerona protiv Katiline.

Novi!!: Latinski jezik i Quousque tandem abutere, Catilina, patientia nostra? · Vidi više »

Računanje

Računanje ili komputacija je općenit naziv za obradu informacije koja se može matematički predstaviti.

Novi!!: Latinski jezik i Računanje · Vidi više »

Rašeljka

Rašeljka (turska višnja, magriva, rašeljina, latinski Prunus mahaleb) je grm ili nisko stablo iz porodice ruža.

Novi!!: Latinski jezik i Rašeljka · Vidi više »

Rašljoticalci

Rašljoticalci (lat. Cladocera), infrared planktonskih račića iz razreda škrgonožaca (Branchiopoda) raširenih najviše po slatkim, permanentno stajačim vodama, dok ih je u bočatim i morskim vodama mnogo manje.

Novi!!: Latinski jezik i Rašljoticalci · Vidi više »

Raštika

Raštika (na hrvatskom još zvana i rašćika, raštan, zelje, lat. Brassica oleracea var. acephala) je dvogodišnja zeljasta biljka dobro razvijenog vretenastog korijena koji se jako grana.

Novi!!: Latinski jezik i Raštika · Vidi više »

Raúl Eduardo Vela Chiriboga

Raúl Eduardo Vela Chiriboga (Riobamba, 1. siječnja 1934.), je ekvadorski rimokatolički kardinal i nadbiskup emeritus Quita.

Novi!!: Latinski jezik i Raúl Eduardo Vela Chiriboga · Vidi više »

Raž

Raž (lat. Secale), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Raž · Vidi više »

Rab

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Rab · Vidi više »

Rab (grad)

Rab je grad u zapadnoj Hrvatskoj na otoku Rabu.

Novi!!: Latinski jezik i Rab (grad) · Vidi više »

Rabarbara

Rabarbara (lat. Rheum) je višegodišnji rod zeljastih biljka s krupnim listovima i dugim debelim zelenim, ljubičastim, ili ružičastim stabljikama.

Novi!!: Latinski jezik i Rabarbara · Vidi više »

Racem

Racem (lat. racemus) u botaničkom smislu označava "grozdasti" cvat cvjetnica u kojemu su cjetovi raspoređeni na kratkim stapkama duž glavne stabljike, npr.

Novi!!: Latinski jezik i Racem · Vidi više »

Racionalni broj

Racionalni broj (lat. ratio – omjer, razmjer) je broj nastao dijeljenjem cijelog broja s prirodnim brojem, npr.

Novi!!: Latinski jezik i Racionalni broj · Vidi više »

Radij

Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.

Novi!!: Latinski jezik i Radij · Vidi više »

Radijant

zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. meteorskog pljuska ili meteorskog roja, te radijanta označenog s o. Radijant (prema lat. radians, genitiv radiantis: koji zrači, sja) je točka na nebeskoj sferi iz koje se čini da se širi roj meteora.

Novi!!: Latinski jezik i Radijant · Vidi više »

Radijator

centralnog grijanja. sivoga lijeva. Radijatorske peći. Radijator (njem. Radiator, prema lat. radiatio: zračenje, sjaj) ili člankasto grijalo je grijaće tijelo za grijanje prostorija sastavljen od uskih šupljih rebara od sivoga lijeva, čelika ili aluminija.

Novi!!: Latinski jezik i Radijator · Vidi više »

Radijsko novinarstvo

Radijsko novinarstvo je oblik novinarstva čija je informativna funkcija najzastupljenija jer je on najbrži i najjeftiniji.

Novi!!: Latinski jezik i Radijsko novinarstvo · Vidi više »

Radikalizam

Radikalizam (prema lat. korijen) pojam je koji označava korjenitost, beskompromisnost te dosljednost u zastupanju nekog mišljenja, djelovanja, teorije ili ideologije.

Novi!!: Latinski jezik i Radikalizam · Vidi više »

Radio galaktika

sinhrotronskog zračenja. rendgensko zračenje od 0,5 do 5 keV (plava). Radio galaktika ili radiogalaktika je vrsta aktivne galaktike koje snažno zrači radiovalove.

Novi!!: Latinski jezik i Radio galaktika · Vidi više »

Radioizvori u svemiru

Radio-snimak središnjeg područja galaksije Mliječni put. HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Radioizvori u svemiru su nebeska tijela koja emitiraju radiovalove.

Novi!!: Latinski jezik i Radioizvori u svemiru · Vidi više »

Radoslav Dodig

Mr.

Novi!!: Latinski jezik i Radoslav Dodig · Vidi više »

Radun

Radun je bilo staro hrvatsko naselje na padinama Kozjaka.

Novi!!: Latinski jezik i Radun · Vidi više »

Radziwiłł

Grb plemićke loze Radziwiłł Karola Stanisława Radziwiłła (*1669 - †1719), litvanskog velikog kancelara (1698-1719) Radziwiłł (polj.: Radziwiłłowie, lit.: Radvila, bjelorus.: Радзівіл, Radzivił, njem.: Radziwill, lat.: Radvil), plemićka je loza litavskoga podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Radziwiłł · Vidi više »

Rafidofora

Rafidofora (lat. Rhaphidophora), rod vazdazelenih grmastih penjačica iz porodice kozlačevki raširen po tropskoj Africi, i Aziji, sjeverne Australije i zapadnog Pacifika.

Novi!!: Latinski jezik i Rafidofora · Vidi više »

Rafija palma

Rafija palma (liko palma, lat. Raphia) rod korisnog, vazdazelenog drveća iz porodice palmi.

Novi!!: Latinski jezik i Rafija palma · Vidi više »

Ragusa

Hrvatska.

Novi!!: Latinski jezik i Ragusa · Vidi više »

Ragusa (Italija)

Ragusa (sicilijanski: Rausa, latinski: Ragusia) je grad u Italiji, na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene općine i pokrajine Ragusa.

Novi!!: Latinski jezik i Ragusa (Italija) · Vidi više »

Raj (Iran)

Lokacija Raja u modernom Iranu Raj (perz. ری; ili Rej, grč. Ῥάγαι; Rhágai, lat. Rhagae) je najstariji grad u Teheranskoj pokrajini, odnosno sastavni dio glavnog iranskog grada Teherana.

Novi!!: Latinski jezik i Raj (Iran) · Vidi više »

Raj duše

Raj duše marijanski je molitvenik Nikole Dešića, prvo tiskano latinično djelo hrvatske pučke bogoslovije (teologije).

Novi!!: Latinski jezik i Raj duše · Vidi više »

Rajmund III. Tripolski

Rajmund III. Tripolski (lat. Raimundus III de Tripoli; fr. Raymond III de Tripoli) (?, o. 1140. - Tripoli, Grofovija Tripoli, srpnja, 1187.), križarski ratnik, grof Tripolija (1152.-1187.), galilejski knez (1174.-1187.), zajedno sa suprugom Echive de Bures i regent Jeruzalemskog Kraljevstva u dva navrata (1174.-1177. i 1184.-1185.). Bio je izdanak francuske velikaške obitelji Tuluških. Preko majke Hodierne Jeruzalemske bio je u bliskim rodbinskim odnosima s kraljevskom dinastijom Jeruzalemakog Kraljevstva što mu je omogućilo utjecaj na njegovu politiku, a preko braka s Eschivom od Buresa postao je galileljski knez, što ga je učinilo jednim od najbogatijih plemića u kraljevstvu.

Novi!!: Latinski jezik i Rajmund III. Tripolski · Vidi više »

Rajmund Kunić

Rajmund Kunić (Dubrovnik, 17. siječnja 1719. ‒ Rim, 22. studenoga 1794.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, književnik i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Rajmund Kunić · Vidi više »

Rajmund Kupareo

Spomenik Rajmundu Kupareu u Vrboskoj Spomen-ploča Rajmund Kupareo (krsnim imenom Luka) (Vrboska, Hrvatska 16. studenog 1914. – Zagreb, 6. lipnja 1996.) bio je hrvatski svećenik, sveučilišni profesor, pjesnik, teološki pisac, esejist, skladatelj, prevoditelj, nakladnik i redovnik dominikanac.

Novi!!: Latinski jezik i Rajmund Kupareo · Vidi više »

Rajmund Penjafortski

Barceloni. Sveti Rajmund Penjafortski (kat. Ramon de Penyafort, špa. Raimundo de Peñafort, lat. Raimundus de Pennaforte) (Villafranca del Penadès, oko 1175. - Barcelona, 6. siječnja 1275.), katalonski kanonist, dominikanski redovnik i svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Rajmund Penjafortski · Vidi više »

Rajska ptica (zviježđe)

Rajska ptica (lat. Apus) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Rajska ptica (zviježđe) · Vidi više »

Rajske ptice

Rajske ptice (ili Rajčice, lat. Paradisaeidae) su porodica ptica koja se svrstava u red vrapčarki (Passeriformes), podred ptica pjevica (Paseres).

Novi!!: Latinski jezik i Rajske ptice · Vidi više »

Rajski ljiljan

Rajski ljiljan (lat. Paradisea), rod mirisnih trajnica iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Rajski ljiljan · Vidi više »

Rak (bolest)

Rak (lat. cancer) ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).

Novi!!: Latinski jezik i Rak (bolest) · Vidi više »

Rak (zviježđe)

Rak (lat. Cancer) jedno je od zviježđa zodijaka, pozicionirano između Lava na istoku, Blizanaca na zapadu, Risa na sjeveru i Malog psa te Vodene zmije na jugu.

Novi!!: Latinski jezik i Rak (zviježđe) · Vidi više »

Rak dojke

Ružičasta vrpca – simbol solidarnosti, svjesnosti i podrške ženama oboljelim od raka dojke Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena u svijetu koji nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo.

Novi!!: Latinski jezik i Rak dojke · Vidi više »

Rakovi

Rakovi (lat. Crustacea) su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu.

Novi!!: Latinski jezik i Rakovi · Vidi više »

Rakovo oko

Rakovo oko (lat. Abrus precatorius), vrsta otrovne biljke, grmaste penjačice iz porodice lepirnjača.

Novi!!: Latinski jezik i Rakovo oko · Vidi više »

Raman

Raman (lat. Asteriscus), rod jednogodišnjih biljaka, trajnica i grmova iz poroodice glavočika smješten u podtribus Inulinae.

Novi!!: Latinski jezik i Raman · Vidi više »

Ramon Llull

Ramon Llull (1232./33. – 1316.) Ramon Llull (lat. Raimundus Lullus) (Palma de Mallorca, 1232./1233. - na putu od Tunisa do Mallorce, 29. lipnja 1316.), katalonski pisac, filozof, teolog i mistik.

Novi!!: Latinski jezik i Ramon Llull · Vidi više »

Ramondija

Ramondija (lat. Ramonda), biljni rod zeljastih trajnica iz porodice gesnerijevki raširen jedino u isprekidanom arealu južne Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Ramondija · Vidi više »

Rana

Posjekotina na palcu Rana (lat. vulnus) je fizička ozljeda živog tkiva, koja zahvaća kožu ili sluznicu i može prodrijeti u dublje slojeve tkiva u različitom stupnju.

Novi!!: Latinski jezik i Rana · Vidi više »

Rana čehavka

Rana čehavka ili rana livadarka (lat. Agrocybe praecox) je jestiva gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae), iz reda listićarki (Agaricales).

Novi!!: Latinski jezik i Rana čehavka · Vidi više »

Rani jaglac

Rani jaglac (obični jaglac, jastučasti jaglac, velecvijetni jaglac, mnogocvjetni jaglac, jagorčevina, proljetni jaglac lat. Primula vulgaris, sin. Primula acaulis) biljna je vrsta iz roda Primula, porodica jaglačevke (Primulaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Rani jaglac · Vidi više »

Ranjenica

Ranjenica (lat. Tripodion), monotipski biljni rod iz porodice mahunarki rasprostranjen po čitavom Mediteranu.

Novi!!: Latinski jezik i Ranjenica · Vidi više »

Ranjenik

Ranjenik (slanica, ranovka, lat. Anthyllis), biljni rod iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Ranjenik · Vidi više »

Ranko Matasović

Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.

Novi!!: Latinski jezik i Ranko Matasović · Vidi više »

Ranzanija

Ranzanija (lat. Ranzania), monotipski biljni rod iz poroice žutikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ranzanija · Vidi više »

Raonička kukavica

Raonička kukavica (lat. Serapias vomeracea), vrsta orhideje iz roda kukavica (Serapias).

Novi!!: Latinski jezik i Raonička kukavica · Vidi više »

Rapska biskupija

Rapska nadbiskupija (lat. Dioecesis Arbensis), nekadašnja katolička biskupija u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Rapska biskupija · Vidi više »

Raskošno perje

Raskošno perje (liatris, lat. Liatris) rod glavočika iz Sjeverne Amerike s tridesetak vrsta trajnica i nekoliko hibrida.

Novi!!: Latinski jezik i Raskošno perje · Vidi više »

Raskolak

Raskolak (lat. Schizanthus), manji biljni rod iz porodice Solanaceae smješten u vlastitu potporodicu Schizanthoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Raskolak · Vidi više »

Raskorak

Raskorak (ili latinska posuđenica Diskrepancija: dis-crepare.

Novi!!: Latinski jezik i Raskorak · Vidi više »

Rasopasno

Rasopasno, čokavski Rosopasno, je mjesto u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Rasopasno · Vidi više »

Raspršenje svjetlosti

raspršivanje svjetlosti na razne strane. zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Raspršenje svjetlosti, difuzna refleksija ili difuzija svjetlosti je raspršivanje svjetlosti na razne strane.

Novi!!: Latinski jezik i Raspršenje svjetlosti · Vidi više »

Rastislav Drljić

Fra Rastislav Drljić (Podhum u Klisu, općina Konjic u BiH, 8. prosinca 1900. – Kiseljak, 14. veljače 1976.), hrvatski pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Rastislav Drljić · Vidi više »

Ratni trofej

Ratni trofej (grč. τρόπαιον, tropaion, lat. tropaeum), u staroj Grčkoj i Rimu izvorno označavao ratni spomenik sastavljen od predmeta osvojenih na bojnom polju.

Novi!!: Latinski jezik i Ratni trofej · Vidi više »

Ravenski egzarhat

Smještaj Ravenskog egzarhata Ravenski egzarhat ili Talijanski egzarhat (lat. Exarchatus Ravennatis) bio je središte bizantske moći u Italiji, od kraja 6. stoljeća do 751. godine, kada su posljednjeg egzarha (bizantskog upravitelja) ubili carski neprijatelji u Italiji, Langobardi.

Novi!!: Latinski jezik i Ravenski egzarhat · Vidi više »

Ravnalo (zviježđe)

Ovo je članak o zviježđu.

Novi!!: Latinski jezik i Ravnalo (zviježđe) · Vidi više »

Ravnodnevica

Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Ravnodnevica · Vidi više »

Ravolfija

Ravolfija (lat. Rauvolfia), rod vazdazelenih, grmova, polugrmova i stabala iz porodice zimzelenovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ravolfija · Vidi više »

Razgodak

Pravopisni znak, razgodak (od razgoditi, razdijeliti) ili interpunkcija (lat. interpunctio.

Novi!!: Latinski jezik i Razgodak · Vidi više »

Razgranjena presličica

Razgranjena presličica (latinski: Muscari botryoides) gomoljasta je višegodišnja biljka iz roda Muscari.

Novi!!: Latinski jezik i Razgranjena presličica · Vidi više »

Razi

Europska ilustracija al-Razija u knjizi Gerarda iz Cremone, 13. stoljeće Razi ili izvorno Abu Bakr Muhamed ibn Zakarija al-Razi (Raj, Iran, oko 865. - Raj, oko 925.) je bio perzijski liječnik koji je djelovao u bolnicama u Raju i Bagdadu.

Novi!!: Latinski jezik i Razi · Vidi više »

Razmaknuti ljulj

Razmaknuti ljulj (lat. Lolium remotum), jednogodišnja raslinja iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Razmaknuti ljulj · Vidi više »

Raznojedi

Raznojedi (lat. Polyphaga), podred kukaca kornjaša ili tvrdokrilaca (Coleoptera) čije ime polifagi označava raznojede, hranidbenu skupinu čija je ishrana biljnog i životinjskog podrijetla, ali su pretežno biljožderi, i za razliku od Adephaga, rijetko grabežljivci, a sastoji se od pet infraredova.

Novi!!: Latinski jezik i Raznojedi · Vidi više »

Raznorotka

Raznorotka (lat. Marsilea), biljni rod iz reda Papratnica.

Novi!!: Latinski jezik i Raznorotka · Vidi više »

Raznorotkovke

Raznorotkovke (lat. Marsileaceae), biljna porodica u redu nepačkolike.

Novi!!: Latinski jezik i Raznorotkovke · Vidi više »

Razorna čehavka

Razorna čehavka, čehovka, razorna ljuskavica ili topolova ljuskavica (lat. Hemipholiota populnea) je nejestiva gljiva iz porodice Strophariaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Razorna čehavka · Vidi više »

Razvijuša

Razvijuša (lat. Euclidium), monotipski rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice kupusovki ili krstašica (Brassicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Razvijuša · Vidi više »

Razvoj središnjeg živčanog sustava

Središnji živčani sustav (lat. systema nervosum centrale ili pars centralis systematis nervosi) razvija se iz ektoderma.

Novi!!: Latinski jezik i Razvoj središnjeg živčanog sustava · Vidi više »

Rđasta ruža

Rđasta ruža (vinska ruža, lat., Rosa rubiginosa) je listopadni grm iz porodice ružovki koji naraste do 2,5 m (8 stopa) visine.

Novi!!: Latinski jezik i Rđasta ruža · Vidi više »

Rdobrada

Rdobrada (rđobrada, oštrica, lat. Dactylis), rod korisnih trajnica iz porodice Gramineae.

Novi!!: Latinski jezik i Rdobrada · Vidi više »

Realizam (filozofija)

U filozofiji se pojam realizam pojavljuje u ranom srednjem vijeku u raspravi o univerzalijama, koja se vodila u teologiji i filozofiji, uglavnom na području zapadnog (latinskog) kršćanstva.

Novi!!: Latinski jezik i Realizam (filozofija) · Vidi više »

Realizam (književnost)

Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.

Novi!!: Latinski jezik i Realizam (književnost) · Vidi više »

Realizam (likovna umjetnost)

Realizam (latinski za „realan, stvaran”) u likovnoj umjetnosti (pretežito u slikarstvu i grafici) je stilski pravac koji teži postizanju iluzije zbilje, a traje od polovice do kraja 19.

Novi!!: Latinski jezik i Realizam (likovna umjetnost) · Vidi više »

Rešetarka

Rešetarka (peroglavka, rešetica; lat. Pterocephalus), biljni rod iz porodice kozokrvnica smješten u tribus Scabioseae, dio potporodice češljugovki (Dipsacoideae).

Novi!!: Latinski jezik i Rešetarka · Vidi više »

Rešetasta zečina

Rešetasta zečina (hrv. Rešetasta zečina, velika zečina, lat. Centaurea scabiosa) biljka iz porodice glavočika koja je sa svojih 13 podvrsta raširena po velikim dijellovima Euroazije,, uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Rešetasta zečina · Vidi više »

Rešetka

Rešetka ili transena (od latinskog transenna.

Novi!!: Latinski jezik i Rešetka · Vidi više »

Režuha

Režuha (zubatka; lat. Cardamine), rod trajnica iz porodice krstašica, rasprostranjen sa oko 250 vrsta po čitavom svijet U Hrvatskoj postoji dvadesdetak vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Režuha · Vidi više »

Rebrača

Rebrača (lat. Blechnum), veliki rod papratnica, dio je porodice slezeničevki ili rebračevki; rod je ponekad uključivan u samostalnu porodicu Blechnaceae, i ponekad u porodicu Aspleniaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Rebrača · Vidi više »

Rebračevke

Rebračevke (lat. Blechnaceae), porodica papratnica u redu osladolike; ponekad se tretira kao potporodica slezeničevki (Aspleniaceae) pod imenom Blechnoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Rebračevke · Vidi više »

Rebrasta patuljica

Rebrasta patuljica ili obrubljena patuljica (lat. Galerina marginata) je otrovna gljiva iz porodice (Hymenogastraceae), iz reda listićarki (Agaricales).

Novi!!: Latinski jezik i Rebrasta patuljica · Vidi više »

Rebus

Rebus je zagonetka predstavljena kombinacijom slika, slova i znakova i iz njihovog odnosa se nalazi rješenje.

Novi!!: Latinski jezik i Rebus · Vidi više »

Recentna vrsta

Recentna vrsta (lat. recens.

Novi!!: Latinski jezik i Recentna vrsta · Vidi više »

Recept

Simbol na recept, ℞, otisnut na pakiranju lijeka. Recept (njem. Rezept, prema lat. receptum: dobiveno) je pismeni nalog propisana oblika, koji liječnik, stomatolog ili veterinar izdaje ljekarniku za izradu i (ili) izdavanje određenoga lijeka.

Novi!!: Latinski jezik i Recept · Vidi više »

Recesija

Recesija (iz latinskog recessio: uzmicanje) je faza pada unutar poslovnog ciklusa u kojemu dolazi do općeg smanjenja gospodarske aktivnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Recesija · Vidi više »

Recija

Položaj Raetije u Rimskom Carstvu Recija (lat. Raetia ili Rhaetia) je bila provincija Rimskog Carstva, koja je na zapadu graničila sa zemljom Helveta, na istoku s Norikom, na sjeveru s Vindelicijom, a na jugu s Cisalpinskom Galijom.

Novi!!: Latinski jezik i Recija · Vidi više »

Recital

Recital je naziv za vokalnu ili instrumentalnu glazbenu izvedbu: potječe od latinske riječi recitare (.

Novi!!: Latinski jezik i Recital · Vidi više »

Red (taksonomija)

Red (Ordo) jedna je stepenica u biološkoj sistematici.

Novi!!: Latinski jezik i Red (taksonomija) · Vidi više »

Red Blažene Djevice Marije od Milosrđa

Grb Reda. Red Blažene Djevice Marije od Milosrđa (lat. Ordo Beatae Mariae de Mercede) ili mercedarijevci, katolički je muški misijski crkveni red utemeljen u Barceloni 1218. radi otkupljivanja robova od Saracena i njihova oslobođenja iz ropstva.

Novi!!: Latinski jezik i Red Blažene Djevice Marije od Milosrđa · Vidi više »

Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika

Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika je jedini izravno datiran spomenik toga prvog latiničkog razdoblja iz 1345. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika · Vidi više »

Red i zakon sestara dominikanki

Red i zakon sestara dominikanki je jedini izravno datiran spomenik toga prvog latiničkog razdoblja iz 1345. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Red i zakon sestara dominikanki · Vidi više »

Red sv. Tome iz Akre

Pozicija Reda sv. Tome iz Akre među pridruženim masonskim redovima u Engleskoj i Walesu Red sv.

Novi!!: Latinski jezik i Red sv. Tome iz Akre · Vidi više »

Red svetog Ivana

Red svetoga Ivana ili Prečasni red vitezova Ivanovaca od Jeruzalema (engleski: Most Venerable Order of the Hospital of Saint John of Jerusalem; francuski: l'ordre très vénérable de l'Hôpital de Saint-Jean de Jérusalem) je britansko državno odlikovanje koje je 1888. utemeljila kraljica Viktorija.

Novi!!: Latinski jezik i Red svetog Ivana · Vidi više »

Red svetog Jurja

Red svetog Jurja – Europski red kuće Habsburško-Lotarinške (njemački: St. Georgs-Orden – Ein europäischer Orden des Hauses Habsburg-Lothringen), najčešće naveden kao Red sv.

Novi!!: Latinski jezik i Red svetog Jurja · Vidi više »

Red Svetoga Groba u Jeruzalemu

Grb Viteškog Reda Svetoga Groba u Jeruzalemu. Konjanički Red Svetoga Groba u Jeruzalemu (lat. Ordo Equestris Sancti Sepulcri Hierosolymitani, OESSH; Sepulklarci), nazivani i Red Svetoga Groba u Jeruzalemu ili Vitezovi Svetoga Groba u Jeruzalemu, je rimokatolički papinski viteški red kojeg su izvorno osnovali augustinski Regularni kanonici Svetoga Groba u Bazilici svetoga groba u Jeruzalemu.

Novi!!: Latinski jezik i Red Svetoga Groba u Jeruzalemu · Vidi više »

Red zmajskih vitezova

Odličje Reda zmajskih vitezova Red zmajskih vitezova (lat. Societas Draconistrarum; njem. Drachenorden; mađ. Sárkány Lovagrend) je viteški red osnovan u srednjem vijeku prvobitno radi zaštite europske kraljevske loze Svetog Rimskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Red zmajskih vitezova · Vidi više »

Redoks

oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. izgaranje). željezne rude. Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Redoks ili redoks reakcija je takva kemijska reakcija kod koje dolazi do oksidacije i redukcije, izmjene elektrona između dva redoks sustava i time promjene oksidacijskih brojeva atoma reagirajućih kemijskih tvari.

Novi!!: Latinski jezik i Redoks · Vidi više »

Redovnički zavjet

302x302px Redovnički zavjet je niz redovničkih pravila, koje obvezuju redovnike, da po njima žive.

Novi!!: Latinski jezik i Redovnički zavjet · Vidi više »

Redukcija (razdvojba)

Redukcija (lat. reductio: vođenje natrag) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Redukcija (razdvojba) · Vidi više »

Reduktor

Ako je prijenosni omjer veći od 1, brzina vrtnje (broj okretaja) stroja smanjuje se, a zakretni moment, odnosno sila, povećava, a mehanički je uređaj kojim se to postiže reduktor. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. 3D model reduktora. Reduktor (lat. reductor: voditelj natrag) je uređaj ili mehanički prijenosnik s pomoću kojega se smanjuje brzina vrtnje pogonskoga vratila, radnoga vretena i drugog, a pritom se brzina vrtnje pogonskoga stroja ili motora ne mijenja.

Novi!!: Latinski jezik i Reduktor · Vidi više »

Refleksija

ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).

Novi!!: Latinski jezik i Refleksija · Vidi više »

Reflektor (razdvojba)

Izraz reflektor (njem. Reflektor  reflektor, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Parabolična antena je antena koja koristi parabolični reflektor, površina čiji je poprečni presjek parabola, za usmjeravanje radio valova u jednu točku žarišta.

Novi!!: Latinski jezik i Reflektor (razdvojba) · Vidi više »

Reforma

Reforma (iz latinskog re.

Novi!!: Latinski jezik i Reforma · Vidi više »

Reformacija

Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.

Novi!!: Latinski jezik i Reformacija · Vidi više »

Refrakcija

svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Novi!!: Latinski jezik i Refrakcija · Vidi više »

Refraktorski teleskop

Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Refraktorski teleskop ili refraktor (njem. Refraktor, prema lat. refractus: slomljen) je vrsta optičkog teleskopa koja koristi leću kao objektiv.

Novi!!: Latinski jezik i Refraktorski teleskop · Vidi više »

Regen (rijeka)

Regen (češki: Řezná) je rijeka u Bavarskoj, lijevi pritok Dunava, u koji se ulijeva kod njemačkog grada Regensburga.

Novi!!: Latinski jezik i Regen (rijeka) · Vidi više »

Regent

Regent (lat. regens.

Novi!!: Latinski jezik i Regent · Vidi više »

Regest

Regest je sažetak dokumenta.

Novi!!: Latinski jezik i Regest · Vidi više »

Reggio Emilia

Reggio Emilia (lat.: Regium Lepidi i Regium) grad je u sjevernoj Italiji, u talijanskoj regiji Emilia-Romagna u pokrajini Reggio Emilia.

Novi!!: Latinski jezik i Reggio Emilia · Vidi više »

Regice

Ime "Regice" kombinacija je riječi "Rex" (gen. "Regis"), latinske riječi za kralja ili veličanstvo, i engleske riječi "ice".

Novi!!: Latinski jezik i Regice · Vidi više »

Regiomontanus

Regiomontanus ili pravim imenom Johannes Müller (Königsberg, Bavarska, 6. lipnja 1436. - Rim, 6. srpnja 1476.), njemački matematičar, astronom, astrolog i prevoditelj.

Novi!!: Latinski jezik i Regiomontanus · Vidi više »

Regirock

Ime "Regirock" kombinacija je riječi "Rex" (gen. "Regis"), latinske riječi za kralja ili veličanstvo, i engleske riječi "rock".

Novi!!: Latinski jezik i Regirock · Vidi više »

Registeel

Ime "Registeel" kombinacija je riječi "Rex" (gen. "Regis"), latinske riječi za kralja ili veličanstvo, i engleske riječi "steel".

Novi!!: Latinski jezik i Registeel · Vidi više »

Regnelidijum

Regnelidijum (lat. Regnellidium), monotipski biljni rod iz portodice raznorotkovki.

Novi!!: Latinski jezik i Regnelidijum · Vidi više »

Regrutacija

Regrutacija, novačenje ili konskripcija (latinski: conscriptio) je pojam koji u najširem smislu označava prisilni rad građana za račun državne vlasti.

Novi!!: Latinski jezik i Regrutacija · Vidi više »

Regula falsi

Regula falsi (lat. pravilo laži), vrlo stara metoda za određivanje rješenja jednadžbe s jednom nepoznanicom.

Novi!!: Latinski jezik i Regula falsi · Vidi više »

Regulacija

Regulacija (prema kasnolatinskom regulare: uobličiti prema propisima) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Regulacija · Vidi više »

Reiner Ottens

fra icon ''Royaume de Siam avec les royaumes qui lui sont tributaires et les isles de Sumatra, Andemaon, etc'' (1710.) Reiner Ottens (1698. − 1750.), nizozemski kartograf i izdavač koji je djelovao u Amsterdamu tijekom 18. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Reiner Ottens · Vidi više »

Rejnutrija

Rejnutrija (lat. Reynoutria), rod trajnica iz porodice dvornikovki (Polygonaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Rejnutrija · Vidi više »

Rejumurija

Rejumurija (lat. Reaumuria), rod grmova iz porodice Tamaricaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Rejumurija · Vidi više »

Rekesvint

Izborna kruna Rekesvinta Rekesvint (lat. Reccesvinthus) je bio vizigotski kralj u Hispaniji u razdoblju od 649. do 672. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Rekesvint · Vidi više »

Rektascenzija

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl. right ascension, oznaka α) je jedna od kutnih koordinata za određivanje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi u ekvatorskom koordinatnom sustavu.

Novi!!: Latinski jezik i Rektascenzija · Vidi više »

Rektor

Rektor (od latinskog regere.

Novi!!: Latinski jezik i Rektor · Vidi više »

Rekuzanti

Rekuzanti lat. recusare – odbiti, su osobe u Engleskoj koje su, između vladavine Elizabete I. (1558-1603) i Georgea II.

Novi!!: Latinski jezik i Rekuzanti · Vidi više »

Rekvijem

crkvi ''Santissima Trinità dei Pellegrini'' u Rimu Rekvijem je misa za pokojne (lat. missa pro defunctis), koja je naziv dobila po prvom stihu pristupne molitve (lat. Requiem aeternam dona eis, Domine; hrv. Pokoj vječni daruj im, Gospodine), pristupljeno 9.

Novi!!: Latinski jezik i Rekvijem · Vidi više »

Religija

Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.

Novi!!: Latinski jezik i Religija · Vidi više »

Relikvija

Relikvija svete Munditije u Münchenu Relikvije (iz lat.: reliquiae.

Novi!!: Latinski jezik i Relikvija · Vidi više »

Remanija

Remanija (lat. Rehmannia), biljni rod klasificiran ili vlastitoj porodici Rehmanniaceae, i često u parazitski rod Orobanchaceae, što vrste roda remanija nisu.

Novi!!: Latinski jezik i Remanija · Vidi više »

Rembrandt van Rijn

Rembrandt Harmenszoon van Rijn (Leiden, 15. srpnja 1606. – Amsterdam, 4. listopada 1669.) bio je nizozemski barokni slikar; najsnažnija je i najsvestranija ličnost u nizozemskoj umjetnosti 17. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Rembrandt van Rijn · Vidi više »

Remete (Zagreb)

Remete se nalaze u sjeveroistočnom dijelu grada Zagreba, na obroncima zagrebačke gore Medvednice, pet kilometara od gradskog središta, u blizini gradskog groblja Mirogoj.

Novi!!: Latinski jezik i Remete (Zagreb) · Vidi više »

Remigije iz Reimsa

Remigije iz Reimsa (lat. Remigius, tal. Remigio; oko 437. – 13. siječnja 533.), biskup Reimsa, poznat po tome što je 24. prosinca 496. krstio franačkog kralja Klodviga I., a čiji su primjer slijedili svi njegovi dotada poganski podanici.

Novi!!: Latinski jezik i Remigije iz Reimsa · Vidi više »

René Descartes

René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.

Novi!!: Latinski jezik i René Descartes · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Latinski jezik i Renesansa · Vidi više »

Rep

Pasji rep Rep (lat. cauda, grčki ourá) je stražnji završetak kralježnice u koji se ne pruža trbušna šupljina i u kojem nema unutrašnjih organa.

Novi!!: Latinski jezik i Rep · Vidi više »

Repa

Repa (lat. Brassica rapa var. rapa) je biljka iz roda krstašica (Brassicaceae) koja svoje podrijetlo pronalazi na Mediteranskom području Europe ali kao i sve biljke veliki broj podvrsta je moguće naći na cijeloj Sjevernoj Zemljinoj polutci počevši od Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Azije i dijela sjeverne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Repa · Vidi više »

Repak

Repak (lat. Alopecurus), biljni rod iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Repak · Vidi više »

Repnica

Repnica (barica, barbareja; lat. Barbarea), rod jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka i trajnica iz poroodice Brassicaceae smješten u tribus Cardamineae.

Novi!!: Latinski jezik i Repnica · Vidi više »

Represija

Represija (lat.: re „natrag, povratak, „iznova; primere „tiskati“, „gurati“) je sinonim za ugnjetavanje, potiskavanje, tlačenje.

Novi!!: Latinski jezik i Represija · Vidi više »

Repuša

Repuša (Morikandija; lat. Moricandia), biljni rod iz porodice kupusovki (Brassicaceae) rasprostranjen od Kanarskog otočja preko Sredozemlja na istok do Arapskog poluotoka i Pakistana.

Novi!!: Latinski jezik i Repuša · Vidi više »

Repušac

Repušac (lat. Bunias), biljni rod iz porodica krstašica, rasprostranjen po Euroaziji.

Novi!!: Latinski jezik i Repušac · Vidi više »

Republičko sveučilište u Urugvaju

Jedna od zgrada sveučilišta u starom dijelu Montevidea. Inženjerski fakultet. Medicinski fakultet. Republičko sveučilište u Urugvaju (špa. Universidad de la República, ponekad UdelaR) javno je sveučilište u Urugvaju.

Novi!!: Latinski jezik i Republičko sveučilište u Urugvaju · Vidi više »

Republika Amalfi

Zastava Republike Amalfi. Republika Amalfi je bila srednjovjekovna država na Apeninskom poluotoku na prostoru Kampanije.

Novi!!: Latinski jezik i Republika Amalfi · Vidi više »

Republika Firenca

Republika Firenca (tal. Repubblica Fiorentina), ili Firentinska Republika, bila je srednjovjekovna grad-država, oko grada Firence, u današnjoj Toskani, Italija.

Novi!!: Latinski jezik i Republika Firenca · Vidi više »

Republika Genova

Republika Genova (lig. Repúbrica de Zêna, lat. Res publica Genoensis/Ianuensis, tal. Repubblica di Genova) – ili Presvijetla Republika Genova (lig. Serenìscima Repùbrica de Zêna, tal. Serenissima Repubblica di Genova) – bila je srednjovjekovna i novovjekovna pomorska republika od 11.

Novi!!: Latinski jezik i Republika Genova · Vidi više »

Republika Nizozemska

Ujedinjene Nizozemske Provincije, službeno Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemski (niz. Republiek der Zeven Verenigde Nederlanden), ili jednostavno Republika Nizozemska (niz. Republiek der Nederlanden), bila je konfederacija koja je postojala od 1579. do Batavijske revolucije 1795. godine, a bila je prekretnica današnje Nizozemske.

Novi!!: Latinski jezik i Republika Nizozemska · Vidi više »

Republika Noli

Palača Republike Noli s istaknutom povijesnom zastavom Republike Noli. Palača je povijesno sjedište podestata i vlade. Republika Noli (talijanski Repubblica di Noli, ligurski repubbrica de Nöi) je bila srednjovjekovna država na obali Ligurskog mora.

Novi!!: Latinski jezik i Republika Noli · Vidi više »

Rerum novarum

Rerum Novarum (prevedeno s latinskog: O novim stvarima) je enciklika koju je objavio papa Lav XIII. 15. svibnja 1891. upućena svim katoličkim biskupima, s podnaslovom - Prava i obaveze rada i kapitala.

Novi!!: Latinski jezik i Rerum novarum · Vidi više »

Resasta pečurka

Resasta pečurka (lat. Agaricus vaporarius) je jestiva gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Resasta pečurka · Vidi više »

Resasti šilj

Resasti šilj (resošilj; lat. Fimbristylis), rod trajnica iz porodice šiljovki raširen po tropskim i suptropskim krajevgima, uglavnom Indija (oko 100), Malezija (oko 75) i Australija, nekoliko vrste se proteže do Kine i tropske Afrike i neotropi.

Novi!!: Latinski jezik i Resasti šilj · Vidi više »

Resena

Resena (latinski: Raesena) bio je antički grad, koji je danas poznat kao Ra's al-'Ayn u sjevernoj Siriji.

Novi!!: Latinski jezik i Resena · Vidi više »

Resurs

Resurs (fr. „la ressource“, „sredstvo, izvor“, lat. resurgere, „izvirati“) je sredstvo, koje je potrebno za provođenje ili dovršavanje jedne radnje.

Novi!!: Latinski jezik i Resurs · Vidi više »

Retencija

Retencija (lat. retentio: zaustavljanje) je zadržavanje, na primjer vlage u tlu.

Novi!!: Latinski jezik i Retencija · Vidi više »

Retrogradno gibanje

Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.

Novi!!: Latinski jezik i Retrogradno gibanje · Vidi više »

Reverzibilnost

Reverzibilnost (prema lat. reversus: vraćen; okrenut) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Reverzibilnost · Vidi više »

Revizionizam

Pojam revizionizam (iz latinskog: revidere – „ponovo pogledati“) označava nastojanja ponovne procijene ili reinterpretacije do tada od većine kao valjanim priznatih spoznaja, doktrina ili stavova na području, povijesti, politike ili znanosti, ponovnim razmatranjem ili postavljanjem novih pitanja.

Novi!!: Latinski jezik i Revizionizam · Vidi više »

Revolucija

Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.

Novi!!: Latinski jezik i Revolucija · Vidi više »

Revolucija (razdvojba)

* revolucija (kasnolat. revolutio: okretanje) je korjenit globalni društveni prevrat koji nastaje kao posljedica dugotrajna nagomilavanja suprotnosti u temeljima društva.

Novi!!: Latinski jezik i Revolucija (razdvojba) · Vidi više »

Revolver

Revolveri Colt Python.357 Magnum Revolver (iz engleskog to revolve, a i latinskog revolvere, okretati) je vatreno oružje za višestruko ispaljivanje, najčešće pištolj, u kojem su metci držani u revolverskom cilindru koji se rotira da ih ispali kroz jednu cijev.

Novi!!: Latinski jezik i Revolver · Vidi više »

Rezac

Rezac (stracijotes, oštrika, lat. Stratiotes), monotipski rod vodenih, poluzimzelenih trajnica iz porodice žabogrizovki kojemu pripada vrsta S. aloides, rasprostranjena po velikim dijelovima Euroazije, uključujući i Hrvatsku, gdje se naziva rezac ili oštrika.

Novi!!: Latinski jezik i Rezac · Vidi više »

Rezidencija

Residencija u Würzburgu (1720. – 1744.) Rezidencija (iz latinskog residentio) mjesto je u državi gdje vlast ili druge značajne osobe s visokim društvenim položajem kao primjerice biskupi ili veleposlanici imaju stalni ili privremen boravak.

Novi!!: Latinski jezik i Rezidencija · Vidi više »

Rezignacija

Rezignacija (iz latinskog re-signare, spustiti koplje i barjak na borbenim polju (signum), predaja, povući svoj potpis) označava (otprilike od sredine 19. stoljeća), ljudski stav ili raspoloženje predaje iz osjećaja beznađa.

Novi!!: Latinski jezik i Rezignacija · Vidi više »

Rezonancija

frekvenciji pobude i prigušenju. njihala se prenosi na drugo preko užeta. opruge. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije glazbala. električne napone. Teslin transformator je isto primjer rezonantnog kruga. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. sat. spektrometra. EPR spektrometar. Rezonancija (kasnolat. resonantia: odjek, odzvuk) je titranje fizikalnoga sustava pobuđenog nekom vanjskom periodičnom silom kojoj se frekvencija podudara sa svojstvenom (vlastitom, karakterističnom) frekvencijom sustava.

Novi!!: Latinski jezik i Rezonancija · Vidi više »

Rezonator

Rezonator (njem. Resonator, prema lat. resonare: odjekivati) ima više značenja.

Novi!!: Latinski jezik i Rezonator · Vidi više »

Rezultanta

Rezultanta sile \scriptstyle\vec F1 i \scriptstyle\vec F2 je sila \scriptstyle\vec Fnet. Određivanje rezultante konkurentnog sustava sila: a.) plan položaja, b.) određivanje rezultante pomoću paralelograma sila, c.) određivanje rezultante pomoću trokuta sila. Kliješta su sklop dviju poluga. Rezultanta (njem. Resultante "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987. Rezultanta je vektor koji nastaje zbrajanjem više vektora (komponenata). Rezultanta sila je ona sila koja ima isti učinak kao i sve sile koje zajednički djeluju na sustav.

Novi!!: Latinski jezik i Rezultanta · Vidi više »

Ričak

Ričak (šupljica;lat. Myagrum), monotipski biljni rod iz porodice kupusovki raširen po dijelovima Europe, Kavkaza i zapadne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Ričak · Vidi više »

Riža

Riža dolazi u mnogo vrsta Riža (lat. Oryza) žitarica iz porodice trava raširena pretežno po tropskim i suptropskim predjelima Azije i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Riža · Vidi više »

Rižanski pravorijek

'''Rižanski pravorijek''' Rižanski pravorijek (lat. Placitum Risanium) isprva je pisan latinskim jezikom o pritužbama istarskih građana protiv vojvode Ivana koji je naselio Slavene sve do gradova uz morsku obalu.

Novi!!: Latinski jezik i Rižanski pravorijek · Vidi više »

Riđorepa čačalaka

Riđorepa čačalaka (lat. Ortalis canicollis) je vrsta ptice iz roda Ortalis, porodice Cracidae.

Novi!!: Latinski jezik i Riđorepa čačalaka · Vidi više »

Riđovka

Riđovka (lat. Vipera berus) zmija je otrovnica iz porodice ljutica.

Novi!!: Latinski jezik i Riđovka · Vidi više »

Ribe

Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Novi!!: Latinski jezik i Ribe · Vidi više »

Ribe (zviježđe)

Ribe (lat. Pisces) je jedno od zviježđa zodijaka.

Novi!!: Latinski jezik i Ribe (zviježđe) · Vidi više »

Ribiz

Bijeli ribiz Ribiz (lat. Ribes), biljni rod iz porodice Grossulariaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ribiz · Vidi više »

Ricardo Ezzati Andrello

Ricardo Ezzati Andrello, S.D.B. (Campiglia dei Berici, 7. siječnja 1942.), je čileanski rimokatolički kardinal i santijaški nadbiskup.

Novi!!: Latinski jezik i Ricardo Ezzati Andrello · Vidi više »

Richard Nixon

Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. siječnja 1913. – New York, 22. travnja 1994.), bio je američki predsjednik. Bio je 36. (1953. – 1961.) dopredsjednik i 37. (1969. – 1974.) predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Poznat je kao jedini čovjek kojem je pošlo za rukom 2 puta biti izabran za dopredsjednika i 2 puta za predsjednika; bio je 5. predsjednik američke Republikanske stranke koji je obnašao dužnost 2 mandata. Najviše ga se ipak pamti po tome što je bio prvi i dosad jedini predsjednik SAD-a koji je odstupio s dužnosti. Njegova ostavka bila je posljedica afere "Watergate". Dopredsjednici.

Novi!!: Latinski jezik i Richard Nixon · Vidi više »

Ricinus

Ricinus (obični ricinus, skočac, lat. Ricinus), monotipski biljni rod s vrstom R. communis, ricinusom ili običnim ricinusom, predstavnik je porodice Euphorbiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ricinus · Vidi više »

Riga (biljni rod)

Riga (rikula; lat. Eruca), manji biljni rod iz porodice kupusovki (Brassicaceae) rasprostranjen od Makronezije preko Sredozemlja na istok do Kine.

Novi!!: Latinski jezik i Riga (biljni rod) · Vidi više »

Rigača

Rigača (riga; lat. Hirschfeldia), monotipski rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice kupusovki ili krstašica, čiji je jedini predstavnik sivkasta rigača ili gorušica pritisnuta (H. incana).

Novi!!: Latinski jezik i Rigača · Vidi više »

Rigoroz

Rigoroz, (lat., skraćeno za rigorosum examen strogi ispit), usmeni je ispit za stjecanje statusa doktora znanosti.

Novi!!: Latinski jezik i Rigoroz · Vidi više »

Riječna preslica

Riječna preslica (vodena preslica, lat. Equisetum fluviatile; sin. Equisetum limosum), vrsta zeljastog vodenog bilja iz porodice presličvki.

Novi!!: Latinski jezik i Riječna preslica · Vidi više »

Riječni rak

Riječni rak (lat. Astacus astacus) je jedna od četiri autohtone vrste slatkovodnih deseteronožnih rakova iz porodice Astacidae koja nastanjuje hrvatske rijeke i jezera.

Novi!!: Latinski jezik i Riječni rak · Vidi više »

Rilaši

Rilaši (lat. Macrouridae), porodica dubokomorskih riba iz reda bakalarki.

Novi!!: Latinski jezik i Rilaši · Vidi više »

Rilasta zvjezdica

Rilasta zvjezdica (lat. Vancouveria hexandra), trajnica iz porodice Berberidaceae raširena po zapaddu Sjeverne Amerike, od Washingtona do Kalidornije.

Novi!!: Latinski jezik i Rilasta zvjezdica · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Latinski jezik i Rim · Vidi više »

Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine

Prije Rimljana, na području Jugoistočne Europe živjela su brojna ilirska plemena.

Novi!!: Latinski jezik i Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Rimska književnost

Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do kraja starog vijeka (vidi antika) 529. god.

Novi!!: Latinski jezik i Rimska književnost · Vidi više »

Rimska kurija

Rimska kurija (lat. Curia Romana) ili Rimski dvor najviše je upravno tijelo u Katoličkoj Crkvi koje se bavi upravljanjem Crkvenih poslova i služi kao pomoć papi u upravljanju Crkvom.

Novi!!: Latinski jezik i Rimska kurija · Vidi više »

Rimska mornarica

Rimska mornarica (lat. Classis, dosl. "flota") se sastojala od pomorskih snaga rimske države.

Novi!!: Latinski jezik i Rimska mornarica · Vidi više »

Rimska očist

Rimska očist (sredozemni očist, četirzubna očist, lat. Sideritis romana), trajnica iz roda očista, porodica medićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Rimska očist · Vidi više »

Rimska palača u Polačama

Rimska palača u Polačama je naziv za fortifikacijsku cjelinu, koja se sastoji od antičke palače, termi, dviju ranokršćanskih bazilika, arsenala, skladišta za galije i ostataka gatova (danas se nalaze pod morem), a nalazi se u naselju Polače, u istoimenom zaljevu, na otoku Mljetu.

Novi!!: Latinski jezik i Rimska palača u Polačama · Vidi više »

Rimska provincija

Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.

Novi!!: Latinski jezik i Rimska provincija · Vidi više »

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Novi!!: Latinski jezik i Rimska Republika · Vidi više »

Rimska vojska

Rimska vojska (lat. Militia Romana) je naziv za organiziranu skupinu vojnih jedinica koje su u vrijeme antičkoga Rima služile Kraljevstvu, Republici i kasnije Rimskom Carstvu.

Novi!!: Latinski jezik i Rimska vojska · Vidi više »

Rimski brojevi

Rimski brojevi - naziv je brojevnog sustava koji ne sadrži brojku nula, a nastao je u vrijeme starih Rimljana.

Novi!!: Latinski jezik i Rimski brojevi · Vidi više »

Rimski forum

panoramu rimskog svijeta, a i šire. Rimski forum (lat. Forum Romanum) bio je središte političkog, pravnog, gospodarskog, kulturnog i religioznog života drevnog Rima.

Novi!!: Latinski jezik i Rimski forum · Vidi više »

Rimski građanski ratovi

Rimski građanski ratovi (grč. Ῥωμαϊκά; lat. Historia Romana) je djelo rimskog povjesničara Apijana, napisano do 165.

Novi!!: Latinski jezik i Rimski građanski ratovi · Vidi više »

Rimski martirologij

Rimski martirologij (lat. Martyrologium Romanum; prema grč. μάρτυς – svjedok, mučenik, ili μαρτύριον – "svjedočanstvo", "iskušenje",mučeništvo, i λόγος – riječ, govor, te lat. Romanus) jedna je od bogoslužnih knjigâ dijela Katoličke Crkve, koji se služi rimskim obredom, a sadrži popis (mučenikâ i ostalih svetacâ i blaženikâ, prije svega Rimske, a potom i cijele Katoličke Crkve, i posebno utječe na kalendar, Misal i Časoslov.

Novi!!: Latinski jezik i Rimski martirologij · Vidi više »

Rimski obred

Rimski, Zapadni ili Latinski obred najrasprostranjeniji je liturgijski obred u Latinskoj (Rimokatoličkoj), ali i u cijeloj Katoličkoj Crkvi.

Novi!!: Latinski jezik i Rimski obred · Vidi više »

Rimski pozdrav

Jacques-Louis David:Saluto romano iz (1784.) Rimski pozdrav (latinski Saluto romano) je gesta kojom se ruka, najčešće desna, ruka ispruži s dlanovima okrenutim prema tlu i spojenim prstima.

Novi!!: Latinski jezik i Rimski pozdrav · Vidi više »

Rimski senat

C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Rimski senat · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Latinski jezik i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rimsko Kraljevstvo

U povijesti Rima ovaj period uglavnom se zasniva na rimskoj mitologiji.

Novi!!: Latinski jezik i Rimsko Kraljevstvo · Vidi više »

Rimsko-epirski rat

Rimsko-epirski rat vodio se pet godina u razdoblju od 280. – 275. prije Krista koji se vodio za prevlast u pokrajini Velikoj Grčkoj.

Novi!!: Latinski jezik i Rimsko-epirski rat · Vidi više »

Rimsko-njemački kralj

Svetog Rimskog Carstva Pojam Rimsko-njemački kralj označava u novijoj stručnoj povijesnoj literaturi vladara Svetog Rimskog Carstva u vremenu između njegova izbora za kralja i krunidbe za cara.

Novi!!: Latinski jezik i Rimsko-njemački kralj · Vidi više »

Rinefilum

Rinefilum (lat. Rhinephyllum), rod trajnica iz porodice čupavica.

Novi!!: Latinski jezik i Rinefilum · Vidi više »

Rinhoglozum

Rinhoglozum (lat. Rhynchoglossum), rod trajnica ili jednogodišnjeg monokarpičnog bilja iz porodice Gesnerijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Rinhoglozum · Vidi više »

Ris (zviježđe)

Ris (lat. Lynx) je zviježđe sjeverne polutke, jedna od 88 modernih konstelacija.

Novi!!: Latinski jezik i Ris (zviježđe) · Vidi više »

Risovi

Risovi (lat. Lynx) su rod iz porodice mačaka (Felidae).

Novi!!: Latinski jezik i Risovi · Vidi više »

Rissov dupin

Rissov dupin (lat. Grampus griseus) - jedina vrsta dupina iz roda Grampus.

Novi!!: Latinski jezik i Rissov dupin · Vidi više »

Ritual

Ritual (iz latinskog ritualis.

Novi!!: Latinski jezik i Ritual · Vidi više »

Rituals

Rituals je dvanaesti studijski album grčkog ekstremnog metal sastava Rotting Christ.

Novi!!: Latinski jezik i Rituals · Vidi više »

Rizinum

Rizinum (ilirski: Rhizon, grč.: Ῥίζων, lat.: Risinium) je bio ilirski grad koji se nalazio u blizini današnjeg Risna u Boki kotorskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Rizinum · Vidi više »

Ročko Polje

Ročko Polje (tal. Poglie di Rozzo, Piana di Rozzo, lat. Campis de Rocio) je naselje u blizini Roča a u sastavu Grada Buzeta, Istarska županija.

Novi!!: Latinski jezik i Ročko Polje · Vidi više »

Rožac

Rožac (crievce živinsko; lat. Cerastium), kozmopolitski rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Klinčićevke.

Novi!!: Latinski jezik i Rožac · Vidi više »

Rožňava

Rožňava (mađ. Rozsnyó, njem. Rosenau, lat. Rosnavia) je grad u Košičkom kraju u istočnom dijelu središnje Slovačke.

Novi!!: Latinski jezik i Rožňava · Vidi više »

Robert Brown

Robert Brown (Montrose, 21. prosinca 1773. – London, 10. srpnja 1858.), škotski botaničar.

Novi!!: Latinski jezik i Robert Brown · Vidi više »

Robert Grosseteste

Grossetesteov prikaz iz 14. stoljeća Robert Grosseteste (norm. Robert Velika Glava, oko 1168. – 8. ili 9. listopada 1253.), poznat i kao Robert Velikoglavi i Robert lincolnski (lat. Robertus Lincolniensis), negdje i Rupert lincolnski (lat. Rubertus Lincolniensis), engleski skolastički filozof, teolog, prevoditelj, znanstvenik, kancelar Oxfordskog sveučilišta i lincolnski biskup te jedan od najistaknutijih erudita predrenesanse.

Novi!!: Latinski jezik i Robert Grosseteste · Vidi više »

Roberto de Visiani

Roberto de Visiani (Šibenik, 9. travnja 1800. – Padova, 4. svibnja 1878.), hrvatski botaničar talijanskog porijekla.

Novi!!: Latinski jezik i Roberto de Visiani · Vidi više »

Robiquetia minimiflora

Robiquetia minimiflora (sin. Abdominea minimiflora), biljna vrsta u rodu Robiquetia, nekada uključivana u rod Abdominea, porodica orhideja ili kaćunovki.

Novi!!: Latinski jezik i Robiquetia minimiflora · Vidi više »

Robustan

Robustan (lat. robustus: hrastov; tvrd) znači čvrst, izdržljiv, otporan (kao na primjer robustan materijal, robustan automobil); krjepak, krupan (na primjer robustan čovjek).

Novi!!: Latinski jezik i Robustan · Vidi više »

Rodijska ciklama

Rodijska ciklama (lat. Cyclamen rhodium) je vrsta višegodišnje biljke iz roda ciklama, koju neki autori smatraju podvrstom primorske ciklame.

Novi!!: Latinski jezik i Rodijska ciklama · Vidi više »

Rodnica

Anatomija ženskih spolnih organa Vulva, vidljive male usne, velike usne, klitoris Rodnica ili vagina (potječe od lat. riječi vagina što znači "korice mača") naziv je za ženski spolni organ.

Novi!!: Latinski jezik i Rodnica · Vidi više »

Rodospata

Rodospata (lat. Rhodospatha), vazdazeleni rod grmastih penjačica iz porodice kozlačevki raširen po tropskoj Južnoj Americi i Srednjoj Americi i južnom Meksiku.

Novi!!: Latinski jezik i Rodospata · Vidi više »

Rodrigo Díaz de Vivar

Spomenik El Cidu u Burgosu Rodrigo Díaz de Vivar je rođen u malom mjestu Vivar del Cid kod Burgosa između 1043. i 1047. godine, a umro je 10. srpnja 1099. u Valenciji.

Novi!!: Latinski jezik i Rodrigo Díaz de Vivar · Vidi više »

Rogač

Rogač (lat. Ceratonia), roščić, rožić, kaluber, slatka kožica, rožičak, komiški goroc,Irma Kovačić - "Kad otok putuje" rod korisnog, vazdazelenog grmlja ili drveća kojemu je dugo pripisivana samo vrsta Ceratonia siliqua, a 1980.

Novi!!: Latinski jezik i Rogač · Vidi više »

Rogač (biljna vrsta)

Mlado stablo rogača Rogač (latinski: Ceratonia siliqua) je zimzelena biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae), čija je pradomovina područje Mediterana.

Novi!!: Latinski jezik i Rogač (biljna vrsta) · Vidi više »

Roganova Postila

Detalj Roganove Postile. Roganova Postila je prekomursko-kajkavski rukopis iz 17. stoljeća iz južnog Prekomurja.

Novi!!: Latinski jezik i Roganova Postila · Vidi više »

Rogata paprat

Rogata paprat (lat. Platycerium), biljni rod iz porodice osladovki smješten u potporodicu Platycerioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Rogata paprat · Vidi više »

Roger Bacon

'''Roger Bacon''' Roger Bacon (Ilchester, Somerset, o. 1214. – Oxford, 11. lipnja 1294.), engleski franjevac, učenjak, teolog i filozof koji je sažeo svoja rana proučavanja na magiju i alkemiju.

Novi!!: Latinski jezik i Roger Bacon · Vidi više »

Roger W. Sperry

Roger Wolcott Sperry (West Hartford, Connecticut, 20. kolovoza, 1913. – 17. travnja, 1994.) bio je američki neurofiziolog i neurobiolog, koji je zajedno s Davidom H. Hubelom i Torstenom N. Wieselom, dobio 1981.

Novi!!: Latinski jezik i Roger W. Sperry · Vidi više »

Rogoglavica

Rogoglavica (lat. Ceratocephala, ponegdje Ceratocephalus), naziv je roda u porodici žabnjakovki (Ranunculaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Rogoglavica · Vidi više »

Rogoz

Rogoz (lat. Typha), biljni rod listopadnih, vodenih trajnica iz porodice rogozovki.

Novi!!: Latinski jezik i Rogoz · Vidi više »

Rogoz ljiljan

Rogoz ljiljan (sisirinhijum, rilac, plavooka trava, lat. Sisyrinchium), veliki biljni rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice perunikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Rogoz ljiljan · Vidi više »

Rogozovke

Rogozovke (lat. Typhaceae), biljna porodica iz reda travolike.

Novi!!: Latinski jezik i Rogozovke · Vidi više »

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Novi!!: Latinski jezik i Roman · Vidi više »

Romanika

tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.

Novi!!: Latinski jezik i Romanika · Vidi više »

Romanizacija grčkog jezika

Očenaš na starogrčkome jeziku Romanizacija grčkog jezika jest proces transliteracije s grčkoga alfabeta na latinicu konvencionalnim pravilima.

Novi!!: Latinski jezik i Romanizacija grčkog jezika · Vidi više »

Romanizirani Gali

Galorimski zidovi u Le Mansu. Romanizirani Gali, Galorimljani, Galo-Rimljani, galsko-rimska kultura odnosno galo-rimska kultura, pojam je kojim se označuje kultura odnosno civilizacija koja je nastala prožimanjem galske i rimske kulture.

Novi!!: Latinski jezik i Romanizirani Gali · Vidi više »

Romanska Flandrija

Romanska Flandrija (francuski: Flandre romane ili Flandre gallicante, nizozemski: Romaans Vlaanderen latinski: Gallo-Flandria ili Flandria Gallica) je teritorij koji je bio dio bivše Grofovije Flandrije, a koristio se za područje gdje su stanovnici govorili romanske jezike, kao što je pikardijski.

Novi!!: Latinski jezik i Romanska Flandrija · Vidi više »

Romanski jezici

''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.

Novi!!: Latinski jezik i Romanski jezici · Vidi više »

Rombolisna baršunica

Rombolisna baršunica (lat. Sida rhombifolia), najrasprostranjenija vrsta baršunice, trajnice iz porodice sljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Rombolisna baršunica · Vidi više »

Romneja

Romneja (lat. Romneya), maleni biljni rod iz porodice makovki kojoj propadaj udvije vrste trajnica i polugrmova iz Kalifornije i sjeverozapadnog Meksika (Sinaloa).

Novi!!: Latinski jezik i Romneja · Vidi više »

Romul

Romul Romul (latinski: Romulus; Alba Longa, 24. ožujka 771. pr. Kr.Eutropije, Breviarium ab Urbe condita – Rim, 5. ili 7. srpnja 716. pr. Kr.) je, uz brata Rema, prema legendi bio osnivač grada Rima, te jedan od sedmorice rimskih kraljeva.

Novi!!: Latinski jezik i Romul · Vidi više »

Ronbergija

Ronbergija (lat. Ronnbergia), biljni rod iz porodice tamjanikovki, i potporodici Bromelioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Ronbergija · Vidi više »

Rondelecija

Rondelecija (lat. Rondeletia), rod vazdazelenih grmova i drveća iz porodice broćevki (Rubiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Rondelecija · Vidi više »

Ropstvo u starom Rimu

Ropstvo je igralo važnu ulogu u društvu i gospodarstvu Starog Rima.

Novi!!: Latinski jezik i Ropstvo u starom Rimu · Vidi više »

Rosalio José Castillo Lara

Rosalio José Castillo Lara, S.D.B. (Caracas, 4. rujna 1922. – Caracas, 16. listopada 2007.), je bio venezuelanski rimokatolički kardinal i doktor kanonskog prava.

Novi!!: Latinski jezik i Rosalio José Castillo Lara · Vidi više »

Rosika

Rosika (drozera, lat. Drosera), najveći je rod biljaka mesožderki po kojemu je porodica rosikovke (Droseraceae) dobila ime.

Novi!!: Latinski jezik i Rosika · Vidi više »

Rosopas

Rosopas (lat. Chelidonium), maleni biljni rod trajnica iz porodice Papaveraceae kojemu pripadaju samo jedna vrsta, ljekovita biljka zmijino mlijeko ili rosopas (Chelidonium majus).

Novi!!: Latinski jezik i Rosopas · Vidi više »

Rostralna kolumna

Tegetthoffov spomenik u Pratersternu u Beču, 1900. Tegetthoffov spomenik u Pratersternu u Beču Rostralna kolumna (lat. columna rostrata), monumentalan stup dekoriran stvarnim ili simboličkim rostrumima sa zarobljenih neprijateljskih brodova, obično podignut za posebna postignuća u pomorskome ratovanju ili nekome drugom velikim pomorskom činu.

Novi!!: Latinski jezik i Rostralna kolumna · Vidi više »

Rosulja (biljni rod)

Rosulja (lat. Agrostis), rod trajnica iz porodice travovki.

Novi!!: Latinski jezik i Rosulja (biljni rod) · Vidi više »

Rotkva

Rotkva (lat. Raphanus), manji biljni rod od tri vrste jednogodišnjeg raslinja iz porodice kupusovki (Brassicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Rotkva · Vidi više »

Rotor (elektrotehnika)

Rotor i stator elektromotora. centrifugalne sisaljke. Rotor (njem. Rotor  rotor, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Ovisno o vrsti struja njihovi rotori mogu biti različitih izvedaba pa tako istosmjerni strojevi imaju najsloženiji rotor sazdan od namota armature i posebnog sklopa, kolektora ili komutatora, za komutaciju struje za vrijeme vrtnje. Sinkroni strojevi u pravilu imaju magnetizirani rotor. Za stvaranje magnetskog polja obično služe permanentni magneti, a kod strojeva većih snaga elektromagneti pri čemu je na rotor nužno dovesti uzbudnu struju preko četkica i kliznih kolutova. Asinkroni strojevi imaju rotor vrlo jednostavne konstrukcije koji se obično sastoji od metalnog kratkospojenog kaveza (aluminijskih ili bakrenih štapova, međusobno spojenih na oba kraja). Osim ovih nabrojanih, aktivnih dijelova, rotor ima i pomoćne dijelove koji omogućuju rotaciju i pravilan rad kao što su ležajevi, osovina i ventilatorsko kolo za hlađenje motora.

Novi!!: Latinski jezik i Rotor (elektrotehnika) · Vidi više »

Rotunda

Rotunda ili rotonda (njemački: Rotunde ili talijanski: rotonda, prema latinskom: rotundu, okrugao) građevina je kružna tlocrta i valjkastog oblika.

Novi!!: Latinski jezik i Rotunda · Vidi više »

Rozacea

Područja lica na kojima se pojavljuje rozaceja Rozacea (lat. acne rosacea) kronična je bolest kože koja se očituje crvenilom središnjih dijelova lica uz papulozne i pustulozne promjene kao i hiperplaziju vezivnog tkiva kože i lojnih žlijezda.

Novi!!: Latinski jezik i Rozacea · Vidi više »

Rozenkrojceri

Rozenkrojcerski hram, Teophilus Schweighardt Constantiens, 1618. Rozenkrojceri (njem. Rosenkreuzer, eng. Rosicrucians), filozofski ezoterično-mistično društvo koje je, prema legendi, osnovao Christian Rosenkreuz (lat. Frater Rosae Crucis) u srednjovjekovnoj Njemačkoj, a čiji su stvarni počeci zabilježeni od 17. stoljeća u Njemačkoj, Engleskoj i Rusiji.

Novi!!: Latinski jezik i Rozenkrojceri · Vidi više »

Rozenkrojcersko društvo

Pozicija Rozenkrojcerskog društva među pridruženim masonskim redovima u Engleskoj i Walesu. Rozenkrojcersko društvo (engl. Rosicrucian Society; lat. Societas Rosicruciana) je kršćanski i ezoterijski masonski red koji je utemeljen u Engleskoj na učenjima rozenkrojcera.

Novi!!: Latinski jezik i Rozenkrojcersko društvo · Vidi više »

Rozetasti zvjezdan

Rozetasti zvjezdan (bijeli lijepi zvjezdan; lat. 'Bellidiastrum michelii, sin. Aster bellidiastrum), vrsta trajnice iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Rozetasti zvjezdan · Vidi više »

Rt

Rt je dio kopna koji je uvučen u more (ili jezero), a odlikuje ga niska obala.

Novi!!: Latinski jezik i Rt · Vidi više »

Ručni splet

Shematski prikaz ručnog živčanog spleta - engleski Položaj ručnog živčanog spleta - engleski Ručni splet (lat. plexus brachialis) je splet živčanih vlakana koji nastaje spajanjem prednjih grana četiri vratna (C5-C8) i prvog prsnog moždinskog živca.

Novi!!: Latinski jezik i Ručni splet · Vidi više »

Ruža

Ruža (lat. Rosa) ili prave ruže je naziv za rod višegodišnjeg drvenastog bilja iz porodice Ružovki (Rosaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ruža · Vidi više »

Ružičasta

Ružičasti plamenci Ružičasta boja je svijetla nijansa crvene boje.

Novi!!: Latinski jezik i Ružičasta · Vidi više »

Ružičasta mjesečnica

Ružičasta mjesečnica (trajna srebrenka, velika mjesečnica, lat. Lunaria rediviva) je biljka iz porodice Brassicaceae, vrsta je raširena po Europi a raste i po hrvatskim šumama.

Novi!!: Latinski jezik i Ružičasta mjesečnica · Vidi više »

Ružičasti bušin

Ružičasti bušin (babja šumica, crveni bušin, obični bušin, rusulam lat. Cistus creticus subsp. creticus, sin. Cistus villosus), podvrsta kretskog bušina (Cistus creticus).

Novi!!: Latinski jezik i Ružičasti bušin · Vidi više »

Ružmarin

Ružmarin (rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad, lat. Salvia rosmarinus, sin. Rosmarinus officinalis), biljka čije ime potječe od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno "morska rosa", što govori da je za njegov rast vrlo povoljan povjetarac s mora, koji donosi vlagu.

Novi!!: Latinski jezik i Ružmarin · Vidi više »

Ružovke

Ružovke (Ruževke, ružatice, ružače, ruže; lat. Rosaceae), najvažnija porodica u redu ružolikih, razred Magnoliopsida, po nekima Rosopsida.

Novi!!: Latinski jezik i Ružovke · Vidi više »

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Novi!!: Latinski jezik i Ruđer Bošković · Vidi više »

Ruđevica

Ruđevica (lat. Oxyria), rod zeljastih biljaka iz porodice dvornikovki raširen po velikim dijelovima Euroazije i Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Ruđevica · Vidi više »

Rubén Salazar Gómez

Rubén Salazar Gómez (Bogotá, 22. rujna 1942.), je rimokatolički kolumbijski kardinal i bogotski nadbiskup.

Novi!!: Latinski jezik i Rubén Salazar Gómez · Vidi više »

Rubin

Brušeni rubin Nebrušeni rubin Rubin (od latinskog ruber.

Novi!!: Latinski jezik i Rubin · Vidi više »

Rudbekija

Rudbekija (pupavica, lat. Rudbeckia) je rod biljaka dvosupnica, jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Rudbekija · Vidi više »

Rudeš

Rudeš je zagrebačko gradsko naselje na zapadnom dijelu grada i istoimeni je mjesni odbor u Gradskoj četvrti Trešnjevka – sjever.

Novi!!: Latinski jezik i Rudeš · Vidi više »

Ruderalna konoplja

Ruderalna konoplja (lat. Cannabis sativa var. ruderalis, sin. Cannabis ruderalis) je podvrsta konoplje koja porijeklo vuče iz Rusije, Poljske i ostalih istočno-europskih i srednje-azijskih zemalja s hladnijom klimom.

Novi!!: Latinski jezik i Ruderalna konoplja · Vidi više »

Rudobrad

Rudobrad (lat. Dichanthium), biljni rod iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Rudobrad · Vidi više »

Rudolf Vimer

Rudolf Vimer (Bjelovar, 21. ožujka 1863. – Zagreb, 28. listopada 1933.) bio je hrvatski katolički svećenik, istaknuti bibličar, rektor Sveučilišta u Zagrebu, teološki pisac i dobrotvor.

Novi!!: Latinski jezik i Rudolf Vimer · Vidi više »

Rudolfove tablice

Kopernika, a najistaknutiji je Tycho Brahe (ispod njegove stojeće figure, karta na središnjoj ploči postolja prikazuje otok Hven, sjedište Braheove opservatorije Uranienborg). Naslovnica. Tablice Rudolfina sastoje se od zvjezdanog kataloga i planetarnih tablica koje je Johannes Kepler objavio 1627., koristeći podatke promatranja koje je prikupio Tycho Brahe (1546. – 1601.). Stolovi su nazvani u spomen na Rudolfa II., koji je uposlio Brahea i Keplera da rade na tablicama.

Novi!!: Latinski jezik i Rudolfove tablice · Vidi više »

Rugosa

Rugosa ili Tetracoralla (lat.: od tetra- + corallium, pristupljeno 15. travlja 2014. Poznati su rodovi: Calceola, Cystiphyllum, Caninia, a mnoge vrste provodni su fosili pojedinih katova paleozoika.

Novi!!: Latinski jezik i Rugosa · Vidi više »

Ruj

Ruj (rujevina, lat. Rhus), rod listopadnih penjačica, grmova i drveća iz porodice Anacardiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Ruj · Vidi više »

Rujan

Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Rujan · Vidi više »

Rujan (razdvojba)

* rujan (lat. september), deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Rujan (razdvojba) · Vidi više »

Rujevina

Rujevina (lat. Cotinus), manji biljni rod iz porodice rujevki, kojemu pripada 7 priznatih vrsta uresnog grmlja i drveća.

Novi!!: Latinski jezik i Rujevina · Vidi više »

Rujevke

Rujevke (vonjače; lat. Anacardiaceae), jedna od deset biljnih porodica iz reda sapindolike koja je raširena po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Rujevke · Vidi više »

Rumenica (biljni rod)

Rumenica (lat. Aurinia), rod raslinja iz porodice krstašica rašuiren po srednjoj i jugoistočnoj Europi i Turskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Rumenica (biljni rod) · Vidi više »

Rumex nebroides

Gussoneova kiselica (lat. Rumex nebroides) je biljka iz porodice Polygonaceae, u raširena po Europi od Pireneja na istok do Turske, uključujući Apeninski poluotok, Hrvatsku, Grčku i Albaniju.

Novi!!: Latinski jezik i Rumex nebroides · Vidi više »

Rumunji

Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.

Novi!!: Latinski jezik i Rumunji · Vidi više »

Runjava trava

Runjava trava (ljekoviti volujak, lat. Anchusa officinalis), dvogodišnja biljka ili trajnica iz porodice boražinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Runjava trava · Vidi više »

Runjava vrbolika

Runjava vrbolika (lat. Epilobium hirsutum), biljna vrsta iz roda vrbolika, višegodišnja je zeljasta biljka rasprostranjena po velikim dijelovima Euroazije i Afrike, poznata i u Hrvatskoj (Velebit, Biokovo).

Novi!!: Latinski jezik i Runjava vrbolika · Vidi više »

Runjika

Runjika (runjevica, lat. Hieracium), veliki problematični biljni rod iz porodice glavočika raširen po gotovo cijeloj Euroaziji,Sjevernoj i Južnoj Americi i sjeverozapadu Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Runjika · Vidi više »

Runolist

Runolist (lat. Leontopodium), rod trajnica iz porodice Compositae kojemu pripada oko 60 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Runolist · Vidi više »

Runolistak

Runolistak (Smilika, lat. Gnaphalium), rod trajnica i jednogodišnjeg raslinja iz porodice glavočika smješten u tribus Gnaphalieae.

Novi!!: Latinski jezik i Runolistak · Vidi više »

Rupes Recta

Rupes Recta (lat. Ravni zid) je pravocrtna rima (pukotina) na Mjesecu, na jugoistoku Mora kiša (Mare Nubium), na kordinatama 22.1 S, 7.8 W. Latinski naziv rupes recta znači "ravna brazda", ali se u hrvatskom (a i engleskom prijevodu: Straight Wall) češće koristi naziv "Ravni zid".

Novi!!: Latinski jezik i Rupes Recta · Vidi više »

Ruse

Ruse (bugarski: Русе) je peti grad po veličini u Bugarskoj sa 175 600 stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Ruse · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Rusija · Vidi više »

Rusinski jezik

Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.

Novi!!: Latinski jezik i Rusinski jezik · Vidi više »

Ruska grkokatolička Crkva

Katedrala Bezgrješnoga začeća u Moskvi. Ruska grkokatolička Crkva (rus. ćir. Российская греко-католическая церковь, rus. lat. Rossiyskaya greko-katolicheskaya tserkov, lat. Ecclesia Graeca Catholica Russica), Ruska bizantska katolička Crkva ili Ruska katolička Crkva, istočna je katolička Crkva bizantskoga obreda, dio sveopće Katoličke Crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Ruska grkokatolička Crkva · Vidi više »

Rusomača

Rusomača (gusomača, lat. Capsella), rod korisnih jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka iz porodice Brassicaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Rusomača · Vidi više »

Rustika

Firenci. Rustika ili rustikacija (od latinskog: rusticus.

Novi!!: Latinski jezik i Rustika · Vidi više »

Ruta (knjiga)

Ruta (heb. ‏רות Rut; grč. Ρούθ; lat. Ruth) naslov je osme knjige Staroga zavjeta.

Novi!!: Latinski jezik i Ruta (knjiga) · Vidi više »

Rutavi bijeli sljez

Rutavi bijeli sljez (rutava altea, dlakavi sljez, lat. Althaea hirsuta ili Malva setigera K.F.Schimp. & Spenn.), jednogodišnja zeljasta biljka uključivana u rodove bijeli sljez (Althaea) i sljez (Malva).

Novi!!: Latinski jezik i Rutavi bijeli sljez · Vidi više »

Rutavica

Rutavica (lat. Cruciata), biljni rod iz porodice Broćevki.

Novi!!: Latinski jezik i Rutavica · Vidi više »

Ruteni

Autohtoni životni prostor srednjovjekovnih Rutena odnosno Ukrajinaca i Bjelorusa Ruteni (ukr. Русини) je srednjovjekovni latinski naziv za Ukrajince formiran na prijelazu s 12.

Novi!!: Latinski jezik i Ruteni · Vidi više »

Rutil

Rutil je uz anatas i brukit jedan od tri kristalne strukture titanijevog dioksida (TiO2).

Novi!!: Latinski jezik i Rutil · Vidi više »

Rutvača

Rutvača (lat. Haplophyllum), biljni rod od sedamdesetak (74) vrsta trajnica iz porodice rutovki, smješten u vlastitu potporodicu Haplophylloideae.

Novi!!: Latinski jezik i Rutvača · Vidi više »

Rutvica

Rutvica (menjek, lat. Ruta), biljni rod iz porodice rutovki (Rutaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Rutvica · Vidi više »

Saarlased

Saarlased (u Engl. Oeselians, Osilians).- Stari narod koji je u 13.

Novi!!: Latinski jezik i Saarlased · Vidi više »

Sabal minor

Mali sabal (lat. Sabal minor) je poslije Rhapidophyllum hystrixa jedna od najotpornijih palmi na hladnoću te joj otpornost ide sve do -20°C.

Novi!!: Latinski jezik i Sabal minor · Vidi više »

Sabin Julijan

Sabin Julijan, punim imenom Marcus Aurelius Sabinus Iulianus, poznat i kao Julijan I. ili Julijan Panonski, bio je rimski uzurpator (283. do 285. ili 286.) protiv rimskog cara Karina ili Maksimijana.

Novi!!: Latinski jezik i Sabin Julijan · Vidi više »

Sabor Quinisextum

Sabor »Quinisextum« (latinski: Concilium Quinisextum, grčki: Penthekte Synodos) poznat i pod nazivom Trulski sabor, bio je crkveni ekumenski sabor održan u Konstantinopolu godine 692. Sazvan je 11 godina nakon Trećeg carigradskog sabora u nastojanju, da donese disciplinska pravila za Crkvu koju prethodna dva sabora (Drugi i Treći carigradski) nisu bili donijeli.

Novi!!: Latinski jezik i Sabor Quinisextum · Vidi više »

Sacrosanctum Concilium

Sacrosanctum Concilium (hrvatski: Sveti koncil) jedan je od najvažnijih tekstova Drugog vatikanskog sabora.

Novi!!: Latinski jezik i Sacrosanctum Concilium · Vidi više »

Sadarka

Sadarka (lat. Gypsophila), biljni rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice klinčićevki (Caryophyllaceae) raširen po gotovo cijeloj Euroaziji i sjeverenoj Africi, te dijelovima Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Sadarka · Vidi više »

Sadže

Sadže (lat. Pteroclidiformes) su red ptica sa samo jednom porodicom Pteroclidae.

Novi!!: Latinski jezik i Sadže · Vidi više »

Saduceji

Saduceji su židovska religiozno-politička stranka u doba rimske vlasti.

Novi!!: Latinski jezik i Saduceji · Vidi više »

Saguaro kaktus

Saguaro kaktus (lat. Carnegiea gigantea), jedina vrsta kaktusa u rodu Carnegiea, porodica kaktusovke.

Novi!!: Latinski jezik i Saguaro kaktus · Vidi više »

Saharska mirta

Saharska mirta (lat. Myrtus nivellei) vrsta afričke mirte raširene po sjevernoj Africi u Alžiru, Libiji i Čadu.

Novi!!: Latinski jezik i Saharska mirta · Vidi više »

Saint-Émilion

Saint-Émilion (okcitanski: Sent Milion) je općina u departmanu Gironde u Akvitaniji u jugozapadnoj Francuskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Saint-Émilion · Vidi više »

Sakalava

Pripadnica naroda Sakalava Sakalava (što na malagaškom znači ljudi iz dugih dolina) su jedan od naroda Madagaskara od 350 000pripadnika (6.2 % stanovnika Madagaskara), koji živi duž zapadne obale otoka.

Novi!!: Latinski jezik i Sakalava · Vidi više »

Sakrament

Rogier van der Weyden: ''Sedam svetih sakramenata'' Lasinji. Sakrament (lat. sacramentum: zakletva, prisega) je osjetni i djelotvorni znak Božje milosti u kršćanstvu, vidljiv, učinkovit, posvetiteljski i djelatan znak Božje ljubavi i milosti.

Novi!!: Latinski jezik i Sakrament · Vidi više »

Sakramentar sv. Margarete

'''Sakramentar sv. Magdalene''' Sakramentar sv.

Novi!!: Latinski jezik i Sakramentar sv. Margarete · Vidi više »

Saksegoteja

Saksegoteja (lat. Saxegothaea), monotipski biljni rod iz porodice tisuljevki.

Novi!!: Latinski jezik i Saksegoteja · Vidi više »

Salama

Salama Salama (iz talijanskog salame slana kobasica ili usoljeno meso, i latinskog salare „soliti“) vrsta je trajne kobasice.

Novi!!: Latinski jezik i Salama · Vidi više »

Salamunov pečat

Salamunov pečat (pokosnica, stojka; lat. Polygonatum), rod zeljastih trajnica s podankom iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Salamunov pečat · Vidi više »

Salata (biljni rod)

Salata (ločika, lat. Lactuca), biljni rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice glavočika (Compositae) s najmanje 116 priznatih vrsta, od kojih je najpoznatija obična, vrtna ili zelena salata (Lactuca sativa).

Novi!!: Latinski jezik i Salata (biljni rod) · Vidi više »

Salerno

Salerno (latinski: Salernum) je glavni grad istoimene talijanske provincije Salerno u regiji Kampanija od 132.608 stanovnika. Objavljeno 26. lipnja 2013., pristupljeno (15.

Novi!!: Latinski jezik i Salerno · Vidi više »

Salezijanci

Salezijanci ili Družba sv.

Novi!!: Latinski jezik i Salezijanci · Vidi više »

Salijski zakonik

Salijski zakonik (lat. Lex Salica), zbirka plemenskog običajnog prava Salijskih Franaka, popisanog krajem 5. ili početkom 6. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Salijski zakonik · Vidi više »

Salomon

Salomon, kralj Židova Kralj Salomon (heb.: שלמה; čit. Š´lomo) bio je, prema Bibliji, treći kralj Izraela i Židova, sin izraelskog kralja Davida i žene Urije Hetita, Bat-Šebe.

Novi!!: Latinski jezik i Salomon · Vidi više »

Salomonski kakadu

Salomonski kakadu (lat. Cacatua ducorpsii) je endemska vrsta kakadua na Salomonskim Otocima.

Novi!!: Latinski jezik i Salomonski kakadu · Vidi više »

Saltacionizam

Saltacionizam (od lat. saltus: skok), u biologiji iznenadna promjena od jedne do druge generacije koja je velika, ili veoma velika, u usporedbi s običnom varijacijom nekog organizma.

Novi!!: Latinski jezik i Saltacionizam · Vidi više »

Saltska biskupija

Biskupija Salto ili Saltska biskupija (lat. Dioecesis Saltensis in Uruguay) je biskupija Katoličke Crkve u Urugvaju sa sjedištem u gradu Saltu.

Novi!!: Latinski jezik i Saltska biskupija · Vidi više »

Salustije

Gaj Salustije Krisp(o) (lat. Gaius Sallustius Crispus (Amiternum kraj Rima, 1. listopada 86. pr. Kr. - ?, 13. svibnja 35. pr. Kr.) bio je rimski povjesničar i političar.

Novi!!: Latinski jezik i Salustije · Vidi više »

Salvator Mundi (Leonardo)

Salvator Mundi (lat. za „Spasitelj svijeta”) je ulje na drvetu koje je odnedavno pripisano Leonardu da Vinciju, za kojega se zna kako je slikao ovu temu.

Novi!!: Latinski jezik i Salvator Mundi (Leonardo) · Vidi više »

Salve Regina

Salve Regina, (latinski "Zdravo Kraljice") je jedna od četiri marijanske antifone (pjesme posvećene Djevici Mariji).

Novi!!: Latinski jezik i Salve Regina · Vidi više »

Samael (sastav)

Samael je švicarski metal sastav osnovan 1987.

Novi!!: Latinski jezik i Samael (sastav) · Vidi više »

Samarra

Samarra (arapski:سامَرّاء‎) je grad na istočnoj obali rijeke Tigris u Salah ad-Din guvernatu (Irak), 125 km sjeverno od Bagdada.

Novi!!: Latinski jezik i Samarra · Vidi više »

Samoanski letipas

Samoanski letipas (lat. Pteropus samoensis) je vrsta iz porodice Pteropodidae.

Novi!!: Latinski jezik i Samoanski letipas · Vidi više »

Samoborska gromotulja

Samoborska gromotulja (samoborska tarica, lat. Alyssum montanum subsp. pluscanescens, sin. Alyssum samoborense, Alyssum montanum ssp. Samoborense) podvrsta sive gromotulje (Alyssum montanum), porodica krstašica.

Novi!!: Latinski jezik i Samoborska gromotulja · Vidi više »

Samostan Sigurata u Dubrovniku

Oltar u kapeli Samostana Sigurata Izlošci u samostanskom muzeju Sigurata je pučki naziv za crkvu i samostan Preobraženja Kristova na Prijekomu u Dubrovniku, ulica Od Sierurate 13.

Novi!!: Latinski jezik i Samostan Sigurata u Dubrovniku · Vidi više »

Samostan sv. Marije Ratačke

Ostatci nikad završene crkve Ostatci nikad završene crkve Samostan sv.

Novi!!: Latinski jezik i Samostan sv. Marije Ratačke · Vidi više »

Samostan sv. Stjepana pod borovima

Kamena dekoracija iz stare samostanske crkve sv. Stjepana Samostan sv.

Novi!!: Latinski jezik i Samostan sv. Stjepana pod borovima · Vidi više »

Samostan svete Katarine na Sinaju

Samostan svete Katarine (grčki: Μονὴ τῆς Ἁγίας Αἰκατερίνης) nalazi se na ulazu u klanac planine Sinaj (Sinajski poluotok) pored grada Sveta Katarina (arapski: سانت كاترين, Saint Katherine) u guvernatu Južni Sinaj (Egipat).

Novi!!: Latinski jezik i Samostan svete Katarine na Sinaju · Vidi više »

Samoubojstvo

Edouarda Maneta. Samoubojstvo (lat. suicidium, od sui caedere, "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života.

Novi!!: Latinski jezik i Samoubojstvo · Vidi više »

Samozadovoljavanje

Gustava Klimta. Samozadovoljavanje ili masturbacija seksualna je stimulacija najčešće vlastitih genitalija sve do postizanja orgazma.

Novi!!: Latinski jezik i Samozadovoljavanje · Vidi više »

San Giacomo di Rialto

San Giacomo di Rialto (talijanski: Chiesa di San Giacomo di Rialto) zvana San Giacometto, je crkva u Veneciji, u sestieru San Polo pored mosta Rialto na malom istoimenom trgu (Campo San Giacomo di Rialto) koji je glavna tržnica Venecije.

Novi!!: Latinski jezik i San Giacomo di Rialto · Vidi više »

San Marco (sestiere)

Pozicija kvarta San Marco u Veneciji Piazza San Marco srce Venecije San Marco je jedan od šest sestiera u Veneciji, u Sjevernoj Italiji, srce Venecije.

Novi!!: Latinski jezik i San Marco (sestiere) · Vidi više »

San Millán Yuso i Suso

Dvojni samostani sv.

Novi!!: Latinski jezik i San Millán Yuso i Suso · Vidi više »

Sanctus

Sanctus (lat. sanctus »posvećen, svet«; sancire »učiniti nepovredivim, posvetiti«) je svečana pohvalna pjesma koju pjeva zbor (nekada schola cantorum) na misi pošto svećenik otpjeva predslovlje, a temelji se na Izaijinom viđenju serafina kako pjevaju u čast Bogu (Izaija 6,2—6), te ponavlja trostruko »Svet, Svet, Svet« i nastavlja: »Gospodin Bog, Sabaot.

Novi!!: Latinski jezik i Sanctus · Vidi više »

Sandalovina

Izvoz sandalovine Sandalovina je naziv za mirisno drvo, koje se dobiva od stabala iz roda Santalum.

Novi!!: Latinski jezik i Sandalovina · Vidi više »

Sanktoral

Sanktoral (lat. sanctorale »svojstveno svecima, što pripada svecima«; prema lat. sanctus »svet«).

Novi!!: Latinski jezik i Sanktoral · Vidi više »

Sanskrt

Sanskrtski rukopis na palminim listovima, Bihar ili Nepal, 11. stoljeće Riječ sanskrt napisana pismom Devanagari Sanskrt (ISO 639-3: san; sanskrt: संस्कृत, saṃskṛtá; od sám 'zajedno' i kṛtá 'napravljeno', doslovno: 'sastavljeno', saṃskṛtā vā́c: 'sastavljeni jezik') je jezik najstarije indijske književnosti, Veda, i ima značajnu ulogu prije svega u hinduizmu.

Novi!!: Latinski jezik i Sanskrt · Vidi više »

Santa Cruzov divovski lopoč

Santa Cruzov divovski lopoč (lat. Victoria cruziana), jedna od dviju vrsta lopočevki (Nymphaeaceae), vodenih trajnica iz roda viktorija (Victoria).

Novi!!: Latinski jezik i Santa Cruzov divovski lopoč · Vidi više »

Santal

Santal (santal-drvo, lat. Santalum), rod korisnog i mirisnog vazdazelenog drveća iz porodice santalovki koji je raširen po Južnoj i Jugoistočnoj Aziji, Oceaniji i Australiji.

Novi!!: Latinski jezik i Santal · Vidi više »

Santalolike

Santalolike (lat. Santalales), veliki biljni red koji je dobio ime po rodu korisnog, mirisnog vazdazeleniog drveća, santal (Santalum) iz Indije i Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Santalolike · Vidi više »

Santalovke

Santalovke (lat. Santalaceae), velika biljna porodica iz reda santalolike, kojem je dala svoje ime.

Novi!!: Latinski jezik i Santalovke · Vidi više »

Santarém

Santarém je grad od 31.022 stanovnika i istoimena općina u sredini Portugala, u Regiji Veliki Alentejo administrativni centar okruga Santarém.

Novi!!: Latinski jezik i Santarém · Vidi više »

Santiago de Compostela

Santiago de Compostela je glavni grad Galicije (Španjolska).

Novi!!: Latinski jezik i Santiago de Compostela · Vidi više »

Santiago Luis Copello

Santiago Luis Copello (San Isidro, 7. siječnja 1880. – Rim, 9. veljače 1967.), je bio argentinski rimokatolički kardinal i nadbiskup Buenos Airesa.

Novi!!: Latinski jezik i Santiago Luis Copello · Vidi više »

Saola

Saola, Vu Quang govedo ili Azijski jednorog (Pseudoryx nghetinhensis) je jedan od najrjeđih sisavaca na svijetu; naime, ova vrsta šumskog goveda se može pronaći samo na gorju Annamite na granici Vijetnama i Laosa koje se odlikuje dubokim klancima (visina od 300-1.800 m) obraslim gustim monsunskim šumama (npr. Nacionalni park Phong Nha Ke Bang).

Novi!!: Latinski jezik i Saola · Vidi više »

Sapanovke

Sapanovke (lat. Caesalpinioideae) potporodica mahunarki, nekada činila vlastitu porodicu Caesalpiniaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Sapanovke · Vidi više »

Sapere aude

Moto gimnazije u Manchesteru Sapere aude je latinski izraz koji znači usudi se znati (tj. "imaj hrabrosti koristiti svoj vlastiti um, bez tuđeg vodstva").

Novi!!: Latinski jezik i Sapere aude · Vidi više »

Sapindolike

Sapindolike (lat. Sapindales), biljni red u razredu Magnoliopsida, poneked i u Rosopsida.

Novi!!: Latinski jezik i Sapindolike · Vidi više »

Sapindovke

Sapindovke (lat. Sapindaceae), biljna porodica iz reda sapindolike (Sapindales) kojoj pripada 130 rodova i preko 1800 priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Sapindovke · Vidi više »

Sapindus

Sapindus (lat. Sapindus), Rod korisnog, ljekovitog, vazdazelenog drveća iz porodice Sapindaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Sapindus · Vidi više »

Sapun drvo

Sapun drvo (lat. Sapindus saponaria), korisno ljekovito vazdazeleno drvo iz porodice sapindovki, rašireno je od Meksika i Antila do južnog Brazila, te introducirano u niz afričkih zemalja, te Galápagos i Venezuelu.

Novi!!: Latinski jezik i Sapun drvo · Vidi više »

Sapunika

Sapunika (sapunjača, lisac vučji, lat. Saponaria) rod od 39 vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice klinčićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Sapunika · Vidi više »

Saracenija

Saracenija (lat. Sarracenia), rod bilja iz porodice saracenijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Saracenija · Vidi više »

Saracenijevke

Saracenijevke (lat. Sarraceniaceae nom. cons.) biljna porodica u redu vrjesolike kojemu pripada oko 50 vrsta biljaka mesožderki.

Novi!!: Latinski jezik i Saracenijevke · Vidi više »

Saradela

Saradela (obična ptičja noga, lat. Ornithopus sativus), vrsta jednogodišnje ili višegodišnje biljke iz roda ptičja noga, porodica mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Saradela · Vidi više »

Sardinski jezici

Sardinski jezici (Sardu, Saldu ISO 639) skupina su južnoromanskih jezika s otoka Sardinije, kojoj pripadaju kampidanski, logudorski, sasarski (sasareški) i galurski (galureški).

Novi!!: Latinski jezik i Sardinski jezici · Vidi više »

Sardski grč

''Risus sardonicus'' Sardski grč (lat.: Risus sardonicus ili rictus grin) je vrlo karakterističan, neprirodan, trajan grč mišića lica koji stvara dojam osmjeha.

Novi!!: Latinski jezik i Sardski grč · Vidi više »

Sarkofag

zagrebačkoj katedrali. Sarkofag (lat. sarcophagus; grč. λίθος σαρκοφάγος lithos sarkophagos 'kamen koji jede, troši meso; kameni lijes'; od σάρξ sárx 'meso', φαγεῖν phagêin 'jesti') je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, osobito mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes.

Novi!!: Latinski jezik i Sarkofag · Vidi više »

Sarkokoka

Sarkokoka (“božićni šimšir”; lat. Sarcococca), rod mirisnih vazdazelenih grmova iz porodice šimširovki.

Novi!!: Latinski jezik i Sarkokoka · Vidi više »

Sarmatsko more (razdvojba)

* Sarmatsko more, u paleografiji drevno more koje je postojalo prije 14 – 10 milijuna godina na području od Panonskoga mora do Aralskoga jezera s otocima Krim i Kavkaz.

Novi!!: Latinski jezik i Sarmatsko more (razdvojba) · Vidi više »

Sasa (rod žabnjakovki)

Sasa (lat. Pulsatilla), rod od pedesetak vrsta trajnica iz porodicxe žabnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Sasa (rod žabnjakovki) · Vidi više »

Sasi

Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.

Novi!!: Latinski jezik i Sasi · Vidi više »

Saska obala

Sustav utvrđenja Saske obale na obje strane La Manchea. Saska obala (lat. litus Saxonicum, eng. Saxon Shore) je naziv za sustav deset utvrda koje je Rimsko Carstvo podiglo radi obrane obala La Manchea, odnosno vlastitih teritorija u Britaniji i sjeverozapadnoj Galiji.

Novi!!: Latinski jezik i Saska obala · Vidi više »

Sat (zviježđe)

Sat (lat. Horologium) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Sat (zviježđe) · Vidi više »

Satiri

Satir, amfora, 4. stoljeće pr. Kr. Satiri (grč., sátyros -, Sátyroi) u grčkoj mitologiji poluljudi su i poluživotinje koji opsjedaju šume i prate Pana ili Dioniza.

Novi!!: Latinski jezik i Satiri · Vidi više »

Satni kut

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Satni kut je sferni kut ili luk između ravnine nebeskoga meridijana i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda.

Novi!!: Latinski jezik i Satni kut · Vidi više »

Satyricon (1969.)

Satyricon je talijanska nadrealna drama iz 1969. koju je režirao Federico Fellini po romanu Petroniusa iz 60.

Novi!!: Latinski jezik i Satyricon (1969.) · Vidi više »

Saudade

Almeida Júnior. Saudade je specifičan oblik galicijskog i portugalskog Weltschmerza.

Novi!!: Latinski jezik i Saudade · Vidi više »

Sauropodi

Sauropodi (lat. Sauropoda – gušterska stopala) su dinosauri iz skupine Saurischia.

Novi!!: Latinski jezik i Sauropodi · Vidi više »

Sava Mrkalj

Sava Mrkalj (Sjeničak, 1783. – Beč, 1833.), učitelj i filolog.

Novi!!: Latinski jezik i Sava Mrkalj · Vidi više »

Savanski ljuskavac

Savanski ljuskavac (lat. Manis (Smutsia) temminckii) jedna je od četiri vrste ljuskavaca, koji žive u Africi i jedini u južnoj i istočnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Savanski ljuskavac · Vidi više »

Savezna povelja

Sporazum o Švicarskoj Konfederaciji (''Bundesbrief'') iz 1291. god. Savezna povelja ili Sporazum o Švicarskoj Konfederaciji (njem. Bundesbrief) jedan je od najranijih ustavnih dokumenata Švicarske.

Novi!!: Latinski jezik i Savezna povelja · Vidi više »

Savezno vijeće Švicarske

Savezno vijeće Švicarske (njemački: Bundesrat, francuski: Conseil fédéral, talijanski: Consiglio federale, retroromanski: Cussegl federal) je vrhovno izvršno tijelo savezne vlasti u Švicarskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Savezno vijeće Švicarske · Vidi više »

Savjest

Pojam savjest potječe iz stoičko kršćanske tradicije.

Novi!!: Latinski jezik i Savjest · Vidi više »

Savojsko Vojvodstvo

Savojsko Vojvodstvo je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Savojsko Vojvodstvo · Vidi više »

Savska Panonija

Savska Panonija (lat. Pannonia Savia, Pannonia Ripariensis ili Pannonia Interamnensis), provincija kasnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Savska Panonija · Vidi više »

São Paulo

São Paulo sɐ̃u̯mˈpau̯lu (portugalski za Svetog Pavla) glavni je grad istoimene federalne države u Brazilu.

Novi!!: Latinski jezik i São Paulo · Vidi više »

São Paulo (brazilska savezna država)

São Paulo je savezna država u Brazilu.

Novi!!: Latinski jezik i São Paulo (brazilska savezna država) · Vidi više »

Scania

Scania aktiebolag (skraćeno Scania AB ili samo Scania) globalna je automobilska industrija koja se bavi proizvodnjom komercijalnih vozila - posebice teških kamiona i autobusa.

Novi!!: Latinski jezik i Scania · Vidi više »

Schaffhausen

Schaffhausen (njemački: Schaffhausen, francuski: Schaffhouse, talijanski: Sciaffusa, hrvatski: Šafhauzen, grčki: Probatopolis, latinski: Scaphusun) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Schaffhausen.

Novi!!: Latinski jezik i Schaffhausen · Vidi više »

Schönstattske kapele

Prva schönstattska kapela, koja se danas zove Prasvetište. Schoenstattske kapele niz su kapela katoličkog pokreta Schönstatt.

Novi!!: Latinski jezik i Schönstattske kapele · Vidi više »

Schiavoni

Schiavoni (od latinskog: Sclavi izvedeno od novo latinskog: Sclabo, Sclavo, iz grčkog: Σλάβος), je bio termin koji se u ranom srednjem vijeku po Apeninskom poluotoku ustalio za Slavene, koji su zajedno s Avarima provalili u zapadne rimske provincije Norik, Dalmaciju, Panoniju i Iliriju.

Novi!!: Latinski jezik i Schiavoni · Vidi više »

Scijentizam

Scijentizam (prema lat. scientia: znanje, znanost), filozofska pozicija i ideologija koja izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života te zagovara izdizanje prirodnih nad društvenim znanostima.

Novi!!: Latinski jezik i Scijentizam · Vidi više »

Scindapsus

Scindapsus (hrv. scindapsus; lat. Scindapsus), rod vazdazelenih penjačica iz porodice kozlačevki raširen po jugoistočnoj Kini i tropskoj Aziji (Indokina, Malezija) i zapadnog Pacifika.

Novi!!: Latinski jezik i Scindapsus · Vidi više »

Scipion Stariji

Scipion Stariji zvan i Scipion Afrički, punim imenom Publije Kornelije Scipion Afrički Stariji (lat: Publius Cornelius Scipio Africanus Major) bio je poznati rimski vojskovođa i političar.

Novi!!: Latinski jezik i Scipion Stariji · Vidi više »

Sealeo

Sealeo (トドグラー, Todoggler na japanskom, Seejong na njemačkom i Phogleur na francuskom) je jedan od 493 fiktivna čudovišta iz Pokémon franšize.

Novi!!: Latinski jezik i Sealeo · Vidi više »

Seč

Seč (vrbovnik; lat. Isatis), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice krstašica raširena po Euroaziji i sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Seč · Vidi više »

Secesija

Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.

Novi!!: Latinski jezik i Secesija · Vidi više »

Secessio plebis

Secessio plebis je pokušaj odvajanja plebejaca od patricija u starom Rimu zbog nezadovoljstva svojim lošim položajem u gradu koji je bio apsolutno pod vlašću patricija i gdje plebejci nisu imali nikakva prava.

Novi!!: Latinski jezik i Secessio plebis · Vidi više »

Secret Intelligence Service

Tajna obavještajna služba (eng.: Secret Intelligence Service, SIS) poznatija kao MI6 (eng.: Military Intelligence, Section 6, Vojna obavještajna služba, odjel 6) je obavještajna služba Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Latinski jezik i Secret Intelligence Service · Vidi više »

Sedam

Sedam je sedmi broj u skupini prirodnih brojeva N. Označava se brojkom 7.

Novi!!: Latinski jezik i Sedam · Vidi više »

Sedam žalosti Blažene Djevice Marije

Marija od sedam žalosti Tizianova ''Madonna u žalosti'' (1554.) Sedam žalosti Blažene Djevice Marije ili Sedam Marijinih žalosti, katolička je molitvena marijanska pobožnost kojoj je, prema Crkvenoj predaji i bogoslužju, posvećen mjesec rujan i svetkovina Gospe Žalosne.

Novi!!: Latinski jezik i Sedam žalosti Blažene Djevice Marije · Vidi više »

Sedam mora

Povijesnih sedam mora Srednjovjekovni europski i arapski tekstovi često spominju sedam mora.

Novi!!: Latinski jezik i Sedam mora · Vidi više »

Sedam prinčeva pakla

Sedam prinčeva pakla, prema kršćanskoj demonologiji sedam vodećih demona u paklu.

Novi!!: Latinski jezik i Sedam prinčeva pakla · Vidi više »

Sedefasti pigment

Ovaj ''TVR Tuscan Speed Six'' u Japanu obojan je ChromaFlair pigmentom (vrsta sedefastog pigmenta), koji se u Japanu prodaje kao maziora. Primjer premaza sa sedefastim pigmentom. Sedefasti pigment je pigment koji se ističe posebnim optičkim učinkom koji se ispoljuje sedefastim sjajem i prelijevajućim, interferentnim bojama.

Novi!!: Latinski jezik i Sedefasti pigment · Vidi više »

Sedia gestatoria

''Sedia gestatoria'' Sedia gestatoria (lat.) ili papinska nosiljka, nosiljka je koju su nosila dvansestorica muškaraca u crvenim odorama, upotrebljavana u procesiji nakon izbora novoga pape.

Novi!!: Latinski jezik i Sedia gestatoria · Vidi više »

Sedimenti

Sedimenti (lat. sedimentum.

Novi!!: Latinski jezik i Sedimenti · Vidi više »

Sedmopruga usminjača

Sedmopruga usminjača (lat. Dermochelys coriacea) je jedina danas živuća vrsta u rodu Dermochelys, kao i u porodici Usminjače (Dermochelydae).

Novi!!: Latinski jezik i Sedmopruga usminjača · Vidi više »

Segedin

Segedin (mađ.: Szeged, srp.:Сегедин, nje.: Szegedin/Segedin, polj.:Segedyn, rum.:Seghedin, slovački:Segedín, tur.:Segedin, tal.:Seghedino, lat.:Partiscum) je nakon Budimpešte i Debrecina, po broju je stanovnika treći grad u Mađarskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Segedin · Vidi više »

Segregacija

Segregacija (lat. segregare - razlučiti, rastaviti) je razdvajanje ljudi na osnovi različitih kriterija koji se u pravilu kose s načelima ljudskih prava i sloboda.

Novi!!: Latinski jezik i Segregacija · Vidi više »

Seizmički val

Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Seizmički val ili potresni val je prostorni, napredni (progresivni), elastični val (longitudinalni i transverzalni) koji se iz žarišta potresa (epicentar) istodobno širi na sve strane.

Novi!!: Latinski jezik i Seizmički val · Vidi više »

Seizmologija

Karta globalnih epicentara potresa od 1977. do 1986. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. Seizmologija (grč. seismos: potres i logos: znanost) je grana geofizike koja se bavi proučavanjem potresa i njihovih popratnih pojava.

Novi!!: Latinski jezik i Seizmologija · Vidi više »

Sejšeli

Sejšeli su otočna država u zapadnom Indijskom oceanu, udaljena oko 1.600 km od obale Afrike, sjeveroistočno od Madagaskara.

Novi!!: Latinski jezik i Sejšeli · Vidi više »

Sekans

Sekans (njem. Sekans, od lat. secans 'koji siječe') jest trigonometrijska funkcija.

Novi!!: Latinski jezik i Sekans · Vidi više »

Sekelji

Rumunjskoj Enterijer stare sikulske seoske kuće Kratersko jezero Sveta Ana scena je jedne stare sikulske legende Kip Árona Gábora, sikulskog heroja mađarske borbe za slobodu 1848-1849. godine u centru Târgu Secuiesca Keramičke posude sa sikulskim motivima čuveni su proizvodi naselja Corunda Sikulski drveni nadgrobni spomenici Sekelji, na hrvatskom također: Sikuli, Sekelji ili Szekleri, mađarski: székelyek (jednina: székely), rumunjski Secuii (jednina: Secui) je naziv za regionalnu zajednicu Mađara nastanjena uglavnom u istočnim krajevima Transilvanije, u Rumunjskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Sekelji · Vidi više »

Sekretar

Ptica sekretar (lat. Sagittarius serpentarius) je jedini pripadnik porodice Sagittariidae.

Novi!!: Latinski jezik i Sekretar · Vidi više »

Sekstant

'''Sekstant'''. Dijelovi sekstanta. Način korištenja sekstanta. Sekstant (prema latinskom sexstans, genitiv sextantis: šesti dio) je ručni mjerni instrument za mjerenje kutne visine nebeskih tijela, najčešće se primjenjuje u navigaciji broda ili zrakoplova.

Novi!!: Latinski jezik i Sekstant · Vidi više »

Sekstant (zviježđe)

Sekstant (lat. Sextans), jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Sekstant (zviježđe) · Vidi više »

Seksualni fetišizam

Odijelo od lateksa (catsuit) Fetiš (lat. facticius; fr. fétiche; port. feitiço: čarolija) može značiti predmete kojima primitivna plemena pripisuju čudotvorne moći, ili neseksualni predmet ili dio tijela koji pobuđuju ili zadovoljavaju spolni nagon.

Novi!!: Latinski jezik i Seksualni fetišizam · Vidi više »

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Novi!!: Latinski jezik i Sekunda · Vidi više »

Selagina

Selagina (lat. Selaginella), veliki biljni rod vazdazelenih trajnica koji čini samostalnu porodicu i red u razredu Lycopodiopsida.

Novi!!: Latinski jezik i Selagina · Vidi više »

Selenit

Crtež Selenita koji je Georges Méliès izradio za film "Put na Mjesec". Selenit je naziv za hipotetičnog, imaginarnog stanovnika Mjeseca.

Novi!!: Latinski jezik i Selenit · Vidi više »

Seleukija

arheoloških nalazišta Seleukije i Ktezifonta uz prikaz promijenjenog toka Tigrisa Seleukija (grč. Σελεύκεια), starovjekovni grad u Mezopotamiji na rijeci Tigris, za vrijeme vladavine helenističkih Seleukida i iranskih Arsakida jedan od najvećih gradova svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Seleukija · Vidi više »

Seleukija (razdvojba)

Seleukija (iz grč. Σελεύκεια) ili Seleucija (iz lat. Seleucia) može se odnositi na sljedeće starovjekovne gradove.

Novi!!: Latinski jezik i Seleukija (razdvojba) · Vidi više »

Selište (feudalizam)

Selište (lat. sessio colonicalis) je u feudalizmu bilo imanje koji je vlastelin davao kmetovima na uživanje.

Novi!!: Latinski jezik i Selište (feudalizam) · Vidi više »

Sellickov manevar

Sellickov manevar ili Sellickov hvat je metoda kojom se sprječava regurgitacija kod anesteziranog bolesnika za vrijeme endotrahealne intubacije, a izvodi se pritiskom na krikoidnu hrskavicu (lat. cartilago cricoidea).

Novi!!: Latinski jezik i Sellickov manevar · Vidi više »

Selma Ergeç

Selma Ergeç (Hamm, Njemačka, 1. studenoga 1978.) njemačko - turska glumica.

Novi!!: Latinski jezik i Selma Ergeç · Vidi više »

Seminar

Riječ seminar izvedena je iz latinske riječi seminarium (lat. semen gen. seminis sjeme, seminarium), što znači „rasadnik“, „sjemenište“ (teol. škola s internatom u kojoj se obrazuju budući svećenici).

Novi!!: Latinski jezik i Seminar · Vidi više »

Semprica

Semprica (gomfrena; lat. Gomphrena), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice štirovki.

Novi!!: Latinski jezik i Semprica · Vidi više »

Senat

Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.

Novi!!: Latinski jezik i Senat · Vidi više »

Seneka Mlađi

Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.

Novi!!: Latinski jezik i Seneka Mlađi · Vidi više »

Seneka Stariji

Seneka Stariji (lat. Marcus Annaeus Seneca: Marko Anej Seneka), poznat i kao Seneka Retoričar, otac slavnog filozofa Seneke Mlađeg, bio je rimski orator i pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Seneka Stariji · Vidi više »

Senia

Senia je naziv za predrimsko naselje iz kojeg se razvio današnji grad Senj u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Senia · Vidi više »

Senior

Senior (lat.: stariji).

Novi!!: Latinski jezik i Senior · Vidi više »

Seniorat

Seniorat (prema lat. senior: stariji), u pravu, načelo prema kojem pravo nasljeđivanja pripada najstarijem članu obitelji, za razliku od primogeniture, kod koje to pravo pripada najstarijem sinu.

Novi!!: Latinski jezik i Seniorat · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Senj · Vidi više »

Senjera

Katalonska senyera Valencijska senyera Aragonska senyera Balearska senyerа Senjera (kat. senyera) је zastava koja je povijesno vezana za grofa od Barcelone, a kasnije i za vladara Кrune Aragonije.

Novi!!: Latinski jezik i Senjera · Vidi više »

Senzacija

Senzacija (iz latinskog sensus ‚osjećaj‘, razum‘ i sentire osjećati osjetilima, osjetiti) označava upadljiv i neobičan događaj.

Novi!!: Latinski jezik i Senzacija · Vidi više »

Senzori

Infracrveni senzor. Infracrveni senzor blizine. vidljivoj svjetlosti. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Fotometar. električnog otpora. temperaturu u °C. Senzor (njem. Sensor, engl. sensor, prema lat. sensus: osjećanje; osjećaj; osjetilo), pretvornik ili mjerno osjetilo je dio mjernoga sustava koji je u izravnom dodiru s mjerenom veličinom i daje izlazni signal ovisan o njezinu iznosu.

Novi!!: Latinski jezik i Senzori · Vidi više »

Septimanija

Septimanija 537. godine Septimanija je bila zapadna regija rimske provincije Narbonske Galije koja je 462. godine prešla pod vizigotsku kontrolu, nakon što je bila predana njihovom kralju, Teodoriku II. Pod Vizigotima, ovo područje je bilo poznato kao „Galija“ ili „Narbonensis“.

Novi!!: Latinski jezik i Septimanija · Vidi više »

Septuaginta

Septuaginta (lat. „sedamdeset“; kratica: LXX) prijevod je Svetog pisma (Starog zavjeta) s hebrejskog na grčki jezik nastao od 3.

Novi!!: Latinski jezik i Septuaginta · Vidi više »

Serafin Kodić Glasnović

Blaženi Serafin Kodić Glasnović (Janjevo, 25. travnja 1893. – Lješ, 11. svibnja 1947.), franjevački svećenik, blaženik i mučenik.

Novi!!: Latinski jezik i Serafin Kodić Glasnović · Vidi više »

Serafini

Giotta di Bondonea iz 14. stoljeća Serafini ili serafimi (hebr. שָׂרָףsaraf, pl. שְׂרָפִיםserafim, "gorući" ili "goruće munje", grč. σεραφείμ, lat. seraph, pl. seraphim), prema Starom zavjetu, nebeska bića, anđeli koji okružuju Boga i služe mu.

Novi!!: Latinski jezik i Serafini · Vidi više »

Sergijevci

Sergijevci (lat. gens Sergia), jedna od najstarijih rimskih patricijskih obitelji koja vuče podrijetlo od Trojanaca i Albanaca.

Novi!!: Latinski jezik i Sergijevci · Vidi više »

Serval

Serval (lat. Leptailurus serval) je vrsta iz porodice mačaka.

Novi!!: Latinski jezik i Serval · Vidi više »

Servomehanizam

Prikaz rada servokočnice. Servomehanizam (od lat. servus: sluga, rob + grč. μηχανή: stroj) je uređaj za ostvarivanje ili pojačavanje snage kojom se upravlja nekim mehanizmom, strojem, vozilom, brodom, letjelicom i slično (kadšto servouređaj ili samo servo).

Novi!!: Latinski jezik i Servomehanizam · Vidi više »

Servus

Servus je neformalni usmeni i pismeni pozdrav pri susretanju i na rastanku, koji koristi jedan dio govornika hrvatskog jezika, prvenstveno iz kajkavskog govornog područja, uključujući Zagreb.

Novi!!: Latinski jezik i Servus · Vidi više »

Sesia

Sesia (lat. Sesites ili Sessites) je rijeka na sjeveru Italije.

Novi!!: Latinski jezik i Sesia · Vidi više »

Sestiere

Santa Croce Sestiere (množina: sestieri) je način administrativne podjele pojedinih talijanskih gradova i teritorija.

Novi!!: Latinski jezik i Sestiere · Vidi više »

Sestre milosrdnice

Sestre milosrdnice su rimokatolički ženski crkveni red.

Novi!!: Latinski jezik i Sestre milosrdnice · Vidi više »

Sestre Pohoda Marijina

Sestre Pohoda Marijina, poznate i kao Družba pohođenja ili Vizitatinke (lat. Ordo Visitationis Beatissimae Mariae Virginis, pokrata V.H.M.) su zatvoreni crkveni red koji su utemeljili Franjo Saleški i Ivana Franciska de Chantal 1610. u Francuskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Sestre Pohoda Marijina · Vidi više »

Sestri Levante

Sestri Levante (latinski: Segesta Tigullorum/Segesta Tigulliorum) grad je i općina u Metropolitanskom gradu Genovi u Liguriji u Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Sestri Levante · Vidi više »

Sevanska pastrva

Sevanska pastrva (lat. Salmo ischchan) je endemska vrsta pastrve, koja živi u jezeru Sevan u Armeniji.

Novi!!: Latinski jezik i Sevanska pastrva · Vidi više »

Severin iz Kölna

Sveti Severin iz Kölna (lat. Severinus), treći poznati biskup Kölna i Rimokatolički svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Severin iz Kölna · Vidi više »

Severus Snape

Severus Snape (9. siječnja 1960. – 2. svibnja 1998.) imaginaran je lik iz romana J. K. Rowling.

Novi!!: Latinski jezik i Severus Snape · Vidi više »

Sezam

Sezam (lat. Sesamum), biljni rod iz porodice sezamovki, čiji je najpoznatiji predstavnik indijski sezam (Sesamum indicum).

Novi!!: Latinski jezik i Sezam · Vidi više »

Sezamovke

Sezamovke (lat. Pedaliaceae), porodica u redu medićolike koja obuhvaća dvadesetak rodova od kojih su najvažniji rodovi Sesamum i Pedalium s vrstom Pedalium murex L., koja raste u Indiji gdje je poznata kao Bada Gokhru gdje se tradicionalno koristi u medicini.

Novi!!: Latinski jezik i Sezamovke · Vidi više »

Sferna astronomija

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Latinski jezik i Sferna astronomija · Vidi više »

Sferopteris

Sferopteris (lat. Sphaeropteris), rod vazdazelenih grmova i drveća iz porodice cijatovki (Cyatheaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Sferopteris · Vidi više »

Sforza Ponzoni

Sforza Ponzoni (lat. Sfortia Ponzonus) (Venecija, 6. rujna 1581. – Venecija 27. listopada 1640.), talijanski svećenik, splitski nadbiskup i metropolit te primas Dalmacije i čitave Hrvatske (1616. – 1640.). Bio je nećak i nasljednik Markantuna de Dominisa na nadbiskupskoj stolici.

Novi!!: Latinski jezik i Sforza Ponzoni · Vidi više »

Shamrock

Shamrock Shamrock ili djetelina s tri lista (irski: seamróg.

Novi!!: Latinski jezik i Shamrock · Vidi više »

Shin Seiki Evangelion

Shin Seiki Evangelion slavna je japanska ZF anime serija iz 1995. Redatelj, autor i glavni pisac scenarija je Hideaki Anno, a producirao ga je studio Gainax.

Novi!!: Latinski jezik i Shin Seiki Evangelion · Vidi više »

Sićušna vija

Sićušna vija (sitna lucerna, mala lucerna, lat. Medicago minima), jednogodišnja ili višegodišnja raslinja iz porodice mahunarki raširena po dijelovima Europe, Azije i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Sićušna vija · Vidi više »

Sibila Jeruzalemska

Sibila Jeruzalemska (lat. Sibylla) (Jeruzalem, o. 1159. - Akra, 25. srpnja 1190.), jeruzalemska princeza, grofica Jafe i Aškelona (1176.-1186.) te jeruzalemska kraljica (1186.-1190.) iz francuske dinastije Anjou-Châteaudun.

Novi!!: Latinski jezik i Sibila Jeruzalemska · Vidi više »

Sibilina pjesma

Pjesma Sibila (katalonski: El Cant de la Sibil·la) je liturgijska drama i gregorijanski napjev čije stihove čine proročanstva iz Otkrivenja, a koja se uglavnom izvodi na Badnjak u nekim crkvama na Majorci (Baleari, Španjolska) i Algheru (Sardinija, Italija), te u nekim katalonskim crkvama na katalonskom jeziku gotovo neprekidno od srednjeg vijeka.

Novi!!: Latinski jezik i Sibilina pjesma · Vidi više »

Sibilinske knjige

Djelo Michelangela u Sikstinskoj kapeli. Sibilinske knjige (lat. Libri sybillini) zbirka su proročanstava kumanske Sibile na starogrčkom jeziku napisane u obliku heksametara.

Novi!!: Latinski jezik i Sibilinske knjige · Vidi više »

Sibiraea laevigata

Hrvatska sibireja (lat. Sibiraea laevigata; sinonimi: Sibiraea altaiensis var. croatica, Sibiraea croatica, Spiraea laevigata) biljka iz porodice ružovki, u. U Hrvatskoj se pod imenom hrvatska sibireja, Sibiraea altaiensis subsp.

Novi!!: Latinski jezik i Sibiraea laevigata · Vidi više »

Sibireja

Sibireja (lat. Sibiraea), rod biljaka porijeklom iz Sibira koji je po lokalitetu i dobio ovo ime a pripada porodici ružovki (Rosaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Sibireja · Vidi više »

Sibirska jabuka

Sibirska jabuka (lat. Malus baccata), vrsta drveta iz roda jabuka, porodica ružovki, rašireno po Aziji (Rusija, Kina, Koreja), a uvezena je i po drugim kontinentima, u Europu i Sjevernu Ameriku, gdje se uzgaja kao ukrasno drvo ali i zbog jestivih plodova, koji se mogu jesti svježi ili osušeni.

Novi!!: Latinski jezik i Sibirska jabuka · Vidi više »

Sibirska perunika

Sibirska perunika (lat. Iris sibirica), vrsta perunike raširene po Euroaziji.

Novi!!: Latinski jezik i Sibirska perunika · Vidi više »

Sibirska srna

Sibirska srna (lat. Capreolus pygargus) je vrsta srne iz sjeveroistočne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Sibirska srna · Vidi više »

Sibirski galeb

Sibirski galeb u letu, Vasai, Maharashtra, Indija Sibirski galeb (lat. Larus fuscus heuglini), je morska ptica iz roda Larus.

Novi!!: Latinski jezik i Sibirski galeb · Vidi više »

Sibirski ginseng

Sibirski ginseng (lat. Eleutherococcus senticosus), ljekovita je biljka iz porodice Araliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Sibirski ginseng · Vidi više »

Sibirski kivi

Sibirski kivi (mini kivi; lat. Actinidia arguta), kod nas najčešće zvana mini kivi je biljka penjačica udomaćena u Japanu, Koreji, Sjevernoj Kini i ruskom dalekom istoku.

Novi!!: Latinski jezik i Sibirski kivi · Vidi više »

Sibirski kozorog

Sibirski kozorog (lat. Capra sibirica) je azijska vrsta kozoroga.

Novi!!: Latinski jezik i Sibirski kozorog · Vidi više »

Sic

Sic (IPA /'sik/) je latinska riječ koja znači time, pa, poput, ili na takav način.

Novi!!: Latinski jezik i Sic · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Latinski jezik i Sicilija · Vidi više »

Sieboldijeva čuga

Sieboldijeva čuga (lat. Tsuga sieboldii), vrsta četinjače iz porodice borovki.

Novi!!: Latinski jezik i Sieboldijeva čuga · Vidi više »

Sifilis

Spiroheta ''Treponema pallidum'' koja izaziva sifilis Sifilis je spolno prenosiva bolest uzrokovana spirohetom Treponema pallidum podvrste pallidum.

Novi!!: Latinski jezik i Sifilis · Vidi više »

Sigišoara

Sigišoara (rum. Sighișoara, njemački: Schäßburg, latinski: Castrum Sex, mađarski: Segesvár) je grad u istoimenoj rumunjskoj općini, na rijeci Târnava Mare u županiji Mureș, povijesna pokrajina Transilvanija (Rumunjska).

Novi!!: Latinski jezik i Sigišoara · Vidi više »

Signalni rak

Signalni rak (lat. Pacifastacus leniusculus) je sjevernoamerička vrsta raka koja je u drugoj polovici 20.

Novi!!: Latinski jezik i Signalni rak · Vidi više »

Signoria

Firence Signoria (od talijanske riječi signore - gospodin) je nadležno tijelo vlasti (vlada) koje se razvilo u 13.

Novi!!: Latinski jezik i Signoria · Vidi više »

Sijamski borac

Sijamski borac (lat. Betta splendens) je slatkovodna riba iz porodice guramija.

Novi!!: Latinski jezik i Sijamski borac · Vidi više »

Siječanj

Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Siječanj · Vidi više »

Sijedac (biljni rod)

Sijedac (lat. Fibigia), rod trajnica iz porodice kupusovki (Cruciferae).

Novi!!: Latinski jezik i Sijedac (biljni rod) · Vidi više »

Sikavica

Sikavica (lat. Echinops), biljni rod iz porodice glavočika s preko 200 vrsta trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Sikavica · Vidi više »

Siksto I.

Siksto I., papa od 115. do 125.

Novi!!: Latinski jezik i Siksto I. · Vidi više »

Siksto V.

Siksto V., lat. Sixtus PP.

Novi!!: Latinski jezik i Siksto V. · Vidi više »

Sila teža

accessdate.

Novi!!: Latinski jezik i Sila teža · Vidi više »

Silogizam

Silogizam (lat. syllogismus Natuknica: slogizam, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 7. rujna 2017.) Tradicionalni i ujedno najpoznatiji primjer silogizma jest: Glavna premisa: Svi ljudi su smrtni.

Novi!!: Latinski jezik i Silogizam · Vidi više »

Simalovke

Simalovke (lat. Bombacoideae; nekad kao samostalna porodica Bombacaceae), potporodica biljnih rodova koji je nekada imao rang porodice u redu Sljezolikih.

Novi!!: Latinski jezik i Simalovke · Vidi više »

Simaruba

Simaruba (lat. Simarouba), rod tropskog drveća iz porodice gorkuničevki.

Novi!!: Latinski jezik i Simaruba · Vidi više »

Simon Stevin

Simon Stevin (Brugge, 1548. – Leiden ili Hag, veljača 1620.), nizozemski matematičar i fizičar.

Novi!!: Latinski jezik i Simon Stevin · Vidi više »

Simondsija

Simondsija (jojoba, jojol grm, lat. simmondsia), biljni rod koji s jedinom vrstom, jojobom, S. chinensis, čini samostalnu porodicu Simmondsiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Simondsija · Vidi više »

Simpozij

Grobnici ronioca u grčkoj kolonije Paestum u Italiji, 480.-470. pr. Kr. krateru, ''c.'' 420 godina pr. Kr. U staroj Grčkoj simpozij (ili symposio, od συμπίνειν sympínein, "piti zajedno") bio je dio banketa koji se održavao nakon obroka, kada je druženje uz piće bilo popraćeno glazbom, plesom, recitalima ili razgovorom.

Novi!!: Latinski jezik i Simpozij · Vidi više »

Simulacija

Simulacija (lat. simulatio: pretvaranje, prijevara) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Simulacija · Vidi više »

Sinalco

Logotip. Zidna reklama u Berlinu 1909. godine. Sinalco je limunada s CO2-kiselinom,koja je jedna od najstarijih bezalkolohnih pića u Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Sinalco · Vidi više »

Sindrom karpalnog kanala

Anatomija karpalnog kanala Sindrom karpalnog kanala je najčešći kanalikularni sindromi koji nastaje pritiskom na središnji živac (lat. nervus medianus) u području karpalnog kanala (lat. canalis carpi), a očituje se smanjenjem osjeta, boli, parestezijama (trnci, peckanje) i mišićnom slabošću u području šake i podlaktice.

Novi!!: Latinski jezik i Sindrom karpalnog kanala · Vidi više »

Singularna točka

Šiljak i čvorna točka česte su kod algebarskih krivulja. Singularna točka (lat. singularis: jedini) u diferencijalnoj geometriji, točka u kojoj vrijednost funkcije postaje beskonačna, višeznačna i nedefinirana ili njezin graf gubi uobičajena svojstva.

Novi!!: Latinski jezik i Singularna točka · Vidi više »

Sinis

Sinis (grč. Sinis, lat. Sinis) je u grčkoj mitologiji okrutni razbojnik iz Istma nedaleko od Korinta.

Novi!!: Latinski jezik i Sinis · Vidi više »

Sinni

Sinni (lat.: Siris ili Sinis) je rijeka na jugu Italije, koja izvire u južnim Apeninima, u planini Serra della Giumenta, protječe kroz talijansku regiju Basilicata, te nakon 94 km svoga vodotoka ulijeva se u Jonsko more, Tarantski zaljev.

Novi!!: Latinski jezik i Sinni · Vidi više »

Sinofrančetija

Sinofrančetija (lat. Sinofranchetia), monotipski rod dvosupnica čiji je jedini predstavnik uresna listopadna grmasta penjačica iz porodice lardizabalevki (Lardizabalaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Sinofrančetija · Vidi više »

Sinornithosaurus

Sinornithosaurus (naziv nastao kombinacijom grčkih i latinskih riječi, u prijevodu "Kineska ptica-gušter") je rod pernatih dinosaura iz perioda rane krede; nastanjivali su područje formacije Yixian u Kini.

Novi!!: Latinski jezik i Sinornithosaurus · Vidi više »

Sinovilsonija

Sinovilsonija (lat. Sinowilsonia), monotipski biljni rod čiji je jedini predstavnik Sinowilsonia henryi, listopadno drvo ili grm iz porodice seletnicovki (Hamamelidaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Sinovilsonija · Vidi više »

Sinus

Sinus je trigonometrijska funkcija.

Novi!!: Latinski jezik i Sinus · Vidi više »

Sir (naslov)

Sir je, strogo govoreći, dodatak koji se stavlja ispred imena nositelja određenog priznanja tradicionalno dodijeljenog od strane britanskog monarha.

Novi!!: Latinski jezik i Sir (naslov) · Vidi više »

Sirak

Sirak (lat. Sorghum) je rod brojnih biljnih vrsta iz porodice trava (lat. Poaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Sirak · Vidi više »

Sirak metlaš

Sirak metlaš (tehnički sirak, sirak šećerac, sirak kitaš, lat. Sorghum bicolor, sin. Sorghum vulgare) je prosolika žitarica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Sirak metlaš · Vidi više »

Sirakuza

Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.

Novi!!: Latinski jezik i Sirakuza · Vidi više »

Sirene (životinje)

Morske krave ili sirene (lat. Sirenia) red su morskih sisavaca biljoždera koji spadaju u grupu viših sisavaca čije je porijeklo u Africi, tzv.

Novi!!: Latinski jezik i Sirene (životinje) · Vidi više »

Sirištara

Sirištara (srčanik, lincura, košutnik, lat. Gentiana), veliki biljni rod iz porodice sirištarki koji je ime dobio po ilirskom kralju Genciju, za kojega Dioskorid kaže da je prvi pronašao vrstuj križni srčanik (G. cruciata).

Novi!!: Latinski jezik i Sirištara · Vidi više »

Sirištarke

Sirištarke (vladisaonice, vladisnjače, sirištare, lat. Gentianaceae), porodica bilja iz reda Gentianales.

Novi!!: Latinski jezik i Sirištarke · Vidi više »

Sirištarolike

Sirištarolike (lat. Gentianales; sin. Rubiales), biljni red iz razreda Magnoliopsida) ili dvosupnica, dok je neki svrstavaju u razred Rosopsida koja je dobio ime po porodici Rosaceae. Sastoji se od pet porodica. Monotipski rod Pteleocarpa Oliv., koji je ukjljučivan i u samostalnu porodicu Pteleocarpaceae Brummitt, uključen je u porodicu Gelsemiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Sirištarolike · Vidi više »

Sirijski hrčak

Sirijski hrčak (latinski: Mesocricetus auratus) je glodavac (Rodentia) podrijetlom iz Sirije.

Novi!!: Latinski jezik i Sirijski hrčak · Vidi više »

Sirius

Sirius (α CMa / α Canis Majoris / Alfa Canis Majoris, lat. Sīrĭus) je najsjajnija zvijezda noćnog neba.

Novi!!: Latinski jezik i Sirius · Vidi više »

Sirmij

Sirmij u provinciji Panonija Druga Sirmij (lat. Sirmium) je današnja Srijemska Mitrovica, a bila antički grad rimske provincije Panonije.

Novi!!: Latinski jezik i Sirmij · Vidi više »

Sirup

Boca s javorovim sirupum Sirup (iz arapskog شراب (.

Novi!!: Latinski jezik i Sirup · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Latinski jezik i Sisak · Vidi više »

Sisal

Sisal (po lučkom gradu Sisalu na Yucatánu) ili sisal-konoplja (lat. Agave sisalana) je biljna vrsta iz porodice šparogovki (lat. Asparagaceae), podrijetlom iz južnog Meksika i srednje Amerike, a uzgaja se pretežno u Brazilu i istočnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Sisal · Vidi više »

Sisavci

Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.

Novi!!: Latinski jezik i Sisavci · Vidi više »

Sistematika

Sistematika ili biološka klasifikacija je znanstvena disciplina koja istražuje raznovrsnost organizama i njihove međusobne veze.

Novi!!: Latinski jezik i Sistematika · Vidi više »

Sistiana

Sistiana (slovenski: Sesljan, njemački: Seestein), je gradić na obali Jadranskog mora dio talijanske općine Duino-Aurisina u pokrajini Furlanija-Julijska krajina u Sjevernoj Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Sistiana · Vidi više »

Sitatunga

Sitatunga (lat. Tragelaphus spekii) je močvarna antilopa, koja živi u cijeloj Srednjoj Africi, u državama kao što su: Demokratska Republika Kongo, Kamerun, Južni Sudan, Gana, Bocvana, Zambija, Gabon, Tanzanija, Uganda i Kenija.

Novi!!: Latinski jezik i Sitatunga · Vidi više »

Sitkanska smreka

Sitkanska smreka (lat. Picea sitchensis) vrsta je drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Sitkanska smreka · Vidi više »

Sitna konica

Sitna konica (sitnocvjetna konica, lat. Galinsoga parviflora) je zeljasta biljka iz porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Sitna konica · Vidi više »

Sitna leća

Sitna leća (lat. Wolffia nom. cons).

Novi!!: Latinski jezik i Sitna leća · Vidi više »

Sitna loptarka

Sitna loptarka (lat. Pilularia minuta) kritično ugrožena vrsta papratnice iz porodice raznorotkovki, dio reda.

Novi!!: Latinski jezik i Sitna loptarka · Vidi više »

Sitni bosiljak

Sitni bosiljak (lat. Ocimum minimum), vrsta je bosiljka iz Indije i Šri Lanke.

Novi!!: Latinski jezik i Sitni bosiljak · Vidi više »

Sitnocvjetna ciklama

Sitnocvjetna ciklama (lat. Cyclamen parviflorum) je najmanja vrsta biljke iz roda ciklama.

Novi!!: Latinski jezik i Sitnocvjetna ciklama · Vidi više »

Sitnoplodac

Sitnoplodac (lat. Cenchrus), biljni rod, jednogodišnje raslinje i trajnice iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Sitnoplodac · Vidi više »

Sitovke

Sitovke (lat. Juncaceae), biljna porodica od oko četiristotinjak vrsta u osam priznatih rodova iz reda travolike, koja je raširena po svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Sitovke · Vidi više »

Siva čaplja

Siva čaplja (lat. Ardea cinerea) je vrsta čaplje koja je u Hrvatskoj redovita gnjezdarica, koja nastanjuje močvare i rado se zadržava u trsticima stajaćih voda.

Novi!!: Latinski jezik i Siva čaplja · Vidi više »

Siva lisica

Siva lisica (lat. Urocyon cinereoargenteus) je sisavac iz reda mesojeda.

Novi!!: Latinski jezik i Siva lisica · Vidi više »

Siva ljepika

Siva ljepika (pustena liepika, velikolisna ljepika, kapuzić, lat. Adenostyles alliariae), trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika iz srednje i jugoistočne Europe i Turske; raste i u Hrvatskoj Ima uspravnu stabljiku a može narasti od 50 do 150 cm.

Novi!!: Latinski jezik i Siva ljepika · Vidi više »

Siva vrana

Siva vrana (lat. Corvus cornix) je vrsta vrane, dugo smatrana podvrstom crne vrane.

Novi!!: Latinski jezik i Siva vrana · Vidi više »

Siva vrba

Siva vrba (lat. Salix cinerea) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrbovki (lat. Salicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Siva vrba · Vidi više »

Sivi galeb

Sivi galeb, također poznat kao galeb garuma (latinski: Leucophaeus modestus) je galeb srednje veličine porijeklom iz Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Sivi galeb · Vidi više »

Sivi kitovi

Sivi kitovi (lat. Eschrichtiidae) su porodica iz podreda kitova usana koja ima samo jednu vrstu, (Eschrichtius robustus).

Novi!!: Latinski jezik i Sivi kitovi · Vidi više »

Sivi medvjed

Sivi medvjed ili grizli (lat. Ursus arctos horribilis) zvijer je iz porodice medvjeda, podvrsta mrkog medvjeda (Ursus arctos), vrlo velika i teška životinja.

Novi!!: Latinski jezik i Sivi medvjed · Vidi više »

Sivi sokol

Sivi sokol (lat. Falco peregrinus) je vrsta kozmopolitskog sokola koja u obrušavanju dostiže brzinu i do 350 km/h, što je čini najbržom životinjom na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Sivi sokol · Vidi više »

Sivi tuljan

Sivi tuljan (lat. Halichoerus grypus) je sisavac iz porodice Phocidae.

Novi!!: Latinski jezik i Sivi tuljan · Vidi više »

Sivka

Sivka (berteroja; lat. Berteroa), rod jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka iz poroodice krstašica smješten u tribus Alysseae, dio potporodice Brassicoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Sivka · Vidi više »

Sivkasta bijela svila

Sivkasta bijela svila (sivkasta babosvilka; lat. Armeria canescens) je trajnica iz roda bijela svila, babina svila ili babosvilka (Armeria).

Novi!!: Latinski jezik i Sivkasta bijela svila · Vidi više »

Sivoglavi galeb

Sivoglavi galeb (latinski: Chroicocephalus cirrocephalus) mala je vrsta galeba koja se mjestimično razmnožava u Južnoj Americi i Supsaharskoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Sivoglavi galeb · Vidi više »

Sivolisnata panjevka

Sivolisnata panjevka (lat. Hypholoma capnoides) je jestiva gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Sivolisnata panjevka · Vidi više »

Sjajna huperzija

Sjajna huperzija (sitna prečica, lat. Huperzia selago), biljna vrsta iz porodice crvotočina, pripada rodu đavolji nokat ili huperziji.

Novi!!: Latinski jezik i Sjajna huperzija · Vidi više »

Sjajni grm

Sjajni grm (Pimeleja, lat. Pimelea nom,. cons.), biljni rod iz porodioce vrebinovki kojemu pripada preko 140 vrsta vazdazelenih grmova u Australiji i Novom Zelandu.

Novi!!: Latinski jezik i Sjajni grm · Vidi više »

Sjajni koprenjak

Sjajni koprenjak (koprenjak bodljikasti, lat. Coristospermum lucidum subsp. lucidum; sin Ligusticum lucidum), biljka iz porodice štitarki, nekada uključivana u rod Ligusticum ili koprenjak, danas u rod Coristospermum, kao podvrsta vrste Coristospermum lucidum.

Novi!!: Latinski jezik i Sjajni koprenjak · Vidi više »

Sjajni mak

Sjajni mak ili plavi mak (lat. Meconopsis), biljni rod iz porodice makovki.

Novi!!: Latinski jezik i Sjajni mak · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Latinski jezik i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjekirica

Sjekirica (lat. Securigera), rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice lepirnjača (Fabaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Sjekirica · Vidi više »

Sjemenište

Sjemenište ili seminar (lat. seminarium: rasadnik), ustanova ili konvikt sa školama za svećeničke pripravnike.

Novi!!: Latinski jezik i Sjemenište · Vidi više »

Sjemenik

Dijagram presjeka sjemenika: 1 Glava ili gornji pol sjemenika 2 Tunica albuginea 3 Vezivne pregrade 4 Prednji rub (slobodni rub) 5 Lateralna strana 6 Rep ili donji pol sjemenika 7 Režnjić sjemenika 8 Parenhim sjemenika 9 Izvodni kanalići 10 Mediastinum sjemenika 11 Stražnji rub Sjemenik (lat. testis) je parna žlijezda muškog spolnog sustava, čija je uloga stvaranje muških spolnih hormona i stvaranje muških spolnih stanica (spermatogeneza).

Novi!!: Latinski jezik i Sjemenik · Vidi više »

Sjemenjače

400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.

Novi!!: Latinski jezik i Sjemenjače · Vidi više »

Sjemenovod

desno desno desno Sjemenovod (lat. ductus deferens) je paran cjevasti organ, dio muškog spolnog sustava koji služi za odvodnju spermija iz pasjemenika pred ejakulaciju.

Novi!!: Latinski jezik i Sjemenovod · Vidi više »

Sjemenska vrpca

desno desno Sjemenska vrpca ili sjemenski snop (lat. funiculus spermaticus) je u anatomiji muškog spolnog sustava, parna tvorba koja izgleda poput vrpce, a čine je sjemenovod s okolnim tkivima, koja se proteže od trbuha (točnije od preponskog kanala) do svakog sjemenika.

Novi!!: Latinski jezik i Sjemenska vrpca · Vidi više »

Sjeverna Irska

Sjeverna Irska je naziv za teritorij otoka Irske koji politički pripada Ujedinjenom Kraljevstvu.

Novi!!: Latinski jezik i Sjeverna Irska · Vidi više »

Sjeverna juričica

Sjeverna juričica (lat. Acanthis flammea; sinonim: Carduelis flammea) je vrsta u porodici zeba.

Novi!!: Latinski jezik i Sjeverna juričica · Vidi više »

Sjeverna kruna

Sjeverna kruna (lat. Corona Borealis) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Sjeverna kruna · Vidi više »

Sjeverni galeb

Sjeverni galeb (lat. Larus hyperboreus) je vrsta galeba.

Novi!!: Latinski jezik i Sjeverni galeb · Vidi više »

Sjeverni morski slon

Sjeverni morski slon (lat. Mirounga angustirostris) - morski sisavac iz porodice pravih tuljana.

Novi!!: Latinski jezik i Sjeverni morski slon · Vidi više »

Sjevernjača

Malom medvjedu. kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed.

Novi!!: Latinski jezik i Sjevernjača · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Novi!!: Latinski jezik i Sjeverno more · Vidi više »

Sjevernoamerički lamantin

Sjevernoamerički lamantin ili manati (lat. Trichechus manatus) je najpoznatija vrsta lamantina, kao i najkrupnija preživjela vrsta iz reda vodenih sisavaca Sirenia (kojoj pripada i dugong, kao i izumrla Štelerova morska krava).

Novi!!: Latinski jezik i Sjevernoamerički lamantin · Vidi više »

Sjevernoeuropska renesansa

''Dvorac Chambord'' s juga, 1519. – 1547., Loir-et-Chare, Francuska Sjevernoeuropska renesansa obuhvaća renesansnu umjetnost zapadne Europe nastale sjeverno od Alpa uglavnom tijekom 16.

Novi!!: Latinski jezik i Sjevernoeuropska renesansa · Vidi više »

Skadarska očist

Skadarska očist (lat. Sideritis scardica), ljekovita trajnica iz roda očista, porodica medićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Skadarska očist · Vidi više »

Skadoksus

Skadoksus (lat. Scadoxus), biljni rod iz porodice zvanikovki, dio je podtribusa Haemantheae.

Novi!!: Latinski jezik i Skadoksus · Vidi više »

Skakavčevo–drvo

Skakavčevo–drvo (himene, lat. Hymenaea), rod tropskog korisnog grmlja i drveća iz Amerike i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Skakavčevo–drvo · Vidi više »

Skalar (fizika)

mm (skalar). kosini. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. koordinatnom sustavu u ravnini. i pripadajući komadić puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Skalar (prema lat. scalaris: ljestvični), u fizici, je mjerna veličina određena brojčanim iznosom, na primjer duljina dužine, ploština površine.

Novi!!: Latinski jezik i Skalar (fizika) · Vidi više »

Skalar (riba)

Skalari (lat.:Pterophyllum) su rod slatkovodnih riba iz porodice ciklida (Cichlidae).

Novi!!: Latinski jezik i Skalar (riba) · Vidi više »

Skela (građevina)

Skela (od turskog iskele, od latinskog scalae.

Novi!!: Latinski jezik i Skela (građevina) · Vidi više »

Skevola

Skevola (lat. Scaevola), biljni rod iz porodice Goodeniaceae, dio potporodice Goodenioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Skevola · Vidi više »

Skiri

Skiri ili Skirijci (latinski: Scirii) je naziv za stari narod koji je živio na području Istočne Europe između stoljeća pr. Kr. i 5. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Skiri · Vidi više »

Skladatelj

Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.

Novi!!: Latinski jezik i Skladatelj · Vidi više »

Sklavinija

Sklavinija (grč. Σκλαβηνίαι) je bizantski naziv za područja naseljena Južnim Slavenima na području Bizantskog Carstva.

Novi!!: Latinski jezik i Sklavinija · Vidi više »

Sklonidba

Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.

Novi!!: Latinski jezik i Sklonidba · Vidi više »

Skolastika

Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.) Skolastika (grč., lat. schola, dokolica > učeno razlaganje > škola; scholasticus, učenjački i učenjak) je filozofska i teološka metoda poučavanja u kršćanskim školama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na sveučilištima.

Novi!!: Latinski jezik i Skolastika · Vidi više »

Skoplje

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Latinski jezik i Skoplje · Vidi više »

Skrupul

Skrupul (od latinskog scrupulus, umanjenica od scrupus, kamenčić u cipeli, najmanji uteg od 1,14 grama) izražen osjećaj obzira prema drugima, poštovanje ukusa, dobrih običaja i morala; savjesnost, obzirnost.

Novi!!: Latinski jezik i Skrupul · Vidi više »

Skupina spinela

magnezijeva aluminata (spinel): 1,83 karata i 4,13 karata. Kristalna struktura skupine spinela. Kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je jedan od najpoznatijih pigmenata skupine spinela. Skupina spinela (fra. spinelle od tal. spinello, možda od lat. spina: trn) su oksidi tipa AB2O4, gdje je A pretežno dvovalentni, a B trovalentni kation.

Novi!!: Latinski jezik i Skupina spinela · Vidi više »

Sladorna palma

Sladorna palma (arenga; lat. Arenga), biljni rod palmi (Arecaceae) smješten u podtribus Caryoteae, dio tribusa Corypheae, potporodica Coryphoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Sladorna palma · Vidi više »

Sladun

Sladun (sladunac, hrast sladunac, lat. Quercus frainetto), listopadno stablo iz porodice bukovki, rod hrastova.

Novi!!: Latinski jezik i Sladun · Vidi više »

Slak

Slak (slačak, slavak, hladolež, lat. Convolvulus), biljni rod iz porodice slakovki kojemu pripada oko 200 vrsta jednogodišnjeg raslinja, trajnica penjačica i jastučastih trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Slak · Vidi više »

Slakoperka

Slakoperka (apera, svrakopirc; lat. Apera), biljni rod iz porodice travovki rasprostranjen po Euroaziji i sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Slakoperka · Vidi više »

Slakovke

Slakovke (lat. Convolvulaceae), biljna porodica u redu gorkosladolike kojoj pripada prelo 1800 vrsta unutare 59 rodova jednogodišnjeg raslinja, trajnica penjačica i jastučastih trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Slakovke · Vidi više »

Slamnatica

Slamnatica, Ferriijeva vitičarka ili pečurkasta strnišnica (lat. Stropharia rugosoannulata) je jestiva gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae), iz reda listićarki (Agaricales).

Novi!!: Latinski jezik i Slamnatica · Vidi više »

Slani grah

Slanutak ili slanac grah (lat. Cicer arietinum) – biljna vrsta iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Slani grah · Vidi više »

Slanina drvo

Slanina drvo (lat. Portulacaria afra), južnoafričko zimzeleno manje drvo ili grm iz roda Grmasta portulaka, porodica didijerovki.

Novi!!: Latinski jezik i Slanina drvo · Vidi više »

Slanjača

Slanjača (lat. Halogeton), rod jednogodišnjeg bilja iz porodice štirovki (tribus Salsoleae).

Novi!!: Latinski jezik i Slanjača · Vidi više »

Slankamen

Slankamen Slankamen, mađ.

Novi!!: Latinski jezik i Slankamen · Vidi više »

Slanutak

Slanutak (lat. Cicer), maleni biljni rod smješten u vlastiti tribus Cicereae, porodica mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Slanutak · Vidi više »

Slatinski trputac

Slatinski trputac (lat. Plantago tenuiflora), vrsta trputca, zeljaste biljke iz porodice trpučevki.

Novi!!: Latinski jezik i Slatinski trputac · Vidi više »

Slatka trava

Slatka trava (katabroza, lat. Catabrosa), rod trajnica iz porodice Gramineae.

Novi!!: Latinski jezik i Slatka trava · Vidi više »

Slatki korijen

Slatki korijen (glatki sladić, sladić, gospino bilje, slatko drvce, šećerni korijen; lat. Glycyrrhiza glabra), višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice bobova (lepirnjača ili mahunarki) Fabaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Slatki korijen · Vidi više »

Slatki pelin

Slatki pelin ili mirisni pelin (latinski: Artemisia annua) jednogodišnja je zeljasta biljka iz roda pelina (Artemisia) koji pripada porodici glavočika (Asteraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Slatki pelin · Vidi više »

Slatkovina

Slatkovina (lat. Hedysarum), rod dvbogodišnjeg raslinja, trajnica i grmova iz porodice mahunarki (tribus Galegeae).

Novi!!: Latinski jezik i Slatkovina · Vidi više »

Slatkovodne raže

Slatkovodne raže (lat. Potamotrygonidae), porodica riba hrskavičnjača iz reda golubovki.

Novi!!: Latinski jezik i Slatkovodne raže · Vidi više »

Slava Bogu na visini

Anđeo s tekstom "Gloria in Excelsis Deo" Slava Bogu na visini (lat. "Gloria in Excelsis Deo") je kršćanski himan.

Novi!!: Latinski jezik i Slava Bogu na visini · Vidi više »

Slavina

Presjek kroz klasičnu slavinu. Slavina (prema slav: razrijeđen vodom  slavina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

Novi!!: Latinski jezik i Slavina · Vidi više »

Slezena

Dijagram građe slezene. Slezena (lat. lien) je organ koji se nalazi u tijelima svih kralježnjaka.

Novi!!: Latinski jezik i Slezena · Vidi više »

Slezenica

Slezenica (vlasak, lat. Asplenium), rod od 765 vrsta i 153 hibrida poluzimzelenih i zimzelenih trajnica iz porodice Aspleniaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Slezenica · Vidi više »

Slijepci

Slijepci (latinski: Anophthalmus) rod su trčaka koji je endemičan za Europu.

Novi!!: Latinski jezik i Slijepci · Vidi više »

Slikarski stalak (zviježđe)

Slikarski stalak (lat. Pictor) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Slikarski stalak (zviježđe) · Vidi više »

Slinavka i šap

Puknuti mjehur na ustima oboljelog goveda Slinavka i šap (lat. Aphthae epizooticae) bolest je koja je tijekom povijesti utvrđena zapravo u svim zemljama gdje se uzgaja stoka.

Novi!!: Latinski jezik i Slinavka i šap · Vidi više »

Sljepoočna kost

Sljepoočna kost Sljepoočna kost (lat. os temporale) je parna kost koja se nalazi između sfenoidalne, okcipitalne i parietalne kosti.

Novi!!: Latinski jezik i Sljepoočna kost · Vidi više »

Sljez

Sljez (lat. Malva), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice sljezovki, koji je dao ime i porodici i redu sljezolike (Malvales).

Novi!!: Latinski jezik i Sljez · Vidi više »

Sljezolika

Sljezolika (osljez, hibiskus, lat. Hibiscus), veliki biljni rod s oko 420 vrsta jednogodišnjeg raslinja, trajnica, polugrmova, grmova i drveća iz porodice sljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Sljezolika · Vidi više »

Sljezolike

Sljezolike (lat. Malvales), red biljaka koja se tradicionalno vodi pod razred dvosupnica (magnoliopsida), a po nekima pripada u rosopside.

Novi!!: Latinski jezik i Sljezolike · Vidi više »

Sljezovke

Sidalcea reptans Sphaeralcea munroana Urena labata s mravom vrste Pseudomyrmex gracilis. Malva moschata Hibiscus brackenridgei subsp. molokaiana Ayenia limitaris Chiranthodendron pentadactylon Helicteres isora Sljezovke (sljezovi, lat. Malvaceae), biljna porodica iz reda sljezolikih (Malvales), razred rosopsida.

Novi!!: Latinski jezik i Sljezovke · Vidi više »

Slobodni teritorij Trsta

Slobodni Teritorij Trsta (talijanski: Territorio Libero di Trieste, slovenski: Svobodno tržaško ozemlje, skraćenica: STT) je bila neutralna gradska država koja je postojala između 1947. i 1954. na sjeveristočnoj obali Jadrana.

Novi!!: Latinski jezik i Slobodni teritorij Trsta · Vidi više »

Slog

Slog je jedinica za oblikovanje govornih zvukova.

Novi!!: Latinski jezik i Slog · Vidi više »

Slonova jabuka

Slonova jabuka (limonija, lat. Limonia) slonova jabuka jedina je vrsta u rodu limonija (Limonia) koji pripada porodici rutovki.

Novi!!: Latinski jezik i Slonova jabuka · Vidi više »

Slonovi

Slonovi (lat. Elephantidae od elefantus) su porodica viših sisavaca.

Novi!!: Latinski jezik i Slonovi · Vidi više »

Slonovo uho (kamenikovke)

Slonovo uho (sočnolisna bergenija; lat. Bergenia crassifolia) - je višegodišnja zeljasta biljka, iz roda Bergenia i porodice kamenikovki (Saxifragaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Slonovo uho (kamenikovke) · Vidi više »

Slonovo uho (zvanikovke)

Slonovo uho (slonov jezik; lat. Haemanthus albiflos), vazdazelena trajnica, hemikriptofit iz porodice zvanikovki raširena po jugu Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Slonovo uho (zvanikovke) · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Latinski jezik i Slovačka · Vidi više »

Slovački narodni preporod

Slovački narodni preporod (slovač. Slovenské národné obrodenie) naziv je pokreta koji je doveo do oblikovanja nacionalne svijesti Slovaka i u konačnici do stvaranja suvremene slovačke nacije.

Novi!!: Latinski jezik i Slovački narodni preporod · Vidi više »

Slovensko narodno buđenje

Slovensko narodno buđenje (slov. Slovensko narodno prebujanje) naziv je za postupno spoznavanje vlastite nacionalne svijesti u slovenskome narodu, koje je počelo u drugoj polovici 18. stoljeća, a svoj vrhunac doživjelo sredinom 19. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Slovensko narodno buđenje · Vidi više »

Slušna percepcija

Slušna percepcija ili psihoakustika je funkcija slušnog sustava percepcija zvuka, ili, točnije, percepcija predmeta i događaja putem zvukova koje oni proizvode (Masterton, 1992.). Zvukovi su vibracije molekula zraka koje podražuju slušni sustav.

Novi!!: Latinski jezik i Slušna percepcija · Vidi više »

Sluga Božji

Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić Sluga Božji (lat. Servus Dei) tj.

Novi!!: Latinski jezik i Sluga Božji · Vidi više »

Smaragd

Smaragd (lat. smaragdus od grč. σμάραγδος) je zeleno obojeni oblik minerala berila (Be3Al2(SiO3)6).

Novi!!: Latinski jezik i Smaragd · Vidi više »

Smaragdna ploča

Heinricha Khunratha, iz 1606. Smaragdna ploča, Smaragdna tablica ili Zapisi sa smaragda (lat. Tabula Smaragdina) jedan je od najstarijih poznatih alkemijskih tekstova koji, prema vjerovanju, potječe iz 2. ili 3. stoljeća pr. Kr. Autorstvo teksta pripisano je kralju/bogu Hermesu Trismegistosu, helenističkom sinkretizmu egipatskog boga Thotha i grčkog boga Hermesa.

Novi!!: Latinski jezik i Smaragdna ploča · Vidi više »

Smeđa čiopa

Smeđa čiopa (lat. Apus pallidus) je vrsta ptice koja pripada porodici Čiopa (lat. Apodidae).

Novi!!: Latinski jezik i Smeđa čiopa · Vidi više »

Smeđa krastača

Smeđa krastača (latinski: Bufo bufo) rasprostranjena je širom Europe osim u Irskoj i nekim sredozemnim otocima.

Novi!!: Latinski jezik i Smeđa krastača · Vidi više »

Smeđa preslica

Smeđa preslica (lat. Amanita fulva) je vrsta jestive gljive iz roda Amanita.

Novi!!: Latinski jezik i Smeđa preslica · Vidi više »

Smeđe alge

Smeđe alge (lat. Phaeophyceae; Phaeophyta) žive isključivo u sjevernim morima.

Novi!!: Latinski jezik i Smeđe alge · Vidi više »

Smeđi nesit

Smeđi nesit (lat. Pelecanus occidentalis) je ptica iz porodice pelikanki.

Novi!!: Latinski jezik i Smeđi nesit · Vidi više »

Smeđoglavi galeb

Smeđoglavi galeb (latinski: Chroicocephalus maculipennis) vrsta je galeba koja živi u Argentini, Brazilu, Čileu, Falklandskim otocima i Urugvaju.

Novi!!: Latinski jezik i Smeđoglavi galeb · Vidi više »

Smilica

Smilica (lat. Koeleria), biljni rod iz porodice trava rasprostranjen po svim kontinentima osim Australije, gdje su neke vrste naknadno uvezene.

Novi!!: Latinski jezik i Smilica · Vidi više »

Smilika

Smilika (lat. Omalotheca), biljni rod iz porodice glavočika smješten u tribus Gnaphalieae.

Novi!!: Latinski jezik i Smilika · Vidi više »

Smilje

Helichrysum arenarium. Helichrysum milfordiae. Helichrysum monogynum. Smilje (smilj, smilika, lat. Helichrysum), veliki rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica, polugrmova i grmova iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Smilje · Vidi više »

Smokva

Mlada smokva sa svojim prvim plodom Smokva (lat. Ficus) predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae), jedini u tribusu Ficeae.

Novi!!: Latinski jezik i Smokva · Vidi više »

Smokva hrastovača

Smokva hrastovača (lat. Ficus montana), vazdazelena grmasta puzačica iz porodice dudovki, rasprostranjena u tropskoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Smokva hrastovača · Vidi više »

Smola

Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.

Novi!!: Latinski jezik i Smola · Vidi više »

Smolanka

Smolanka (lat. Cressa), biljni rod iz porodice slakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Smolanka · Vidi više »

Smrčevice

Smrčevice su naseljeno mjesto u općini Uskoplje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Latinski jezik i Smrčevice · Vidi više »

Smrdljika

Smrdljika (primorska smrdljika, lat. Pistacia terebinthus), biljka iz porodice Anacardiaceae (rujevke ili vonjače) raste u sloju grmlja primorske zimzelene šume do 700 metara visine, a cvjeta od travnja do srpnja.

Novi!!: Latinski jezik i Smrdljika · Vidi više »

Smrdljiva čestika

Smrdljiva čestika (smrdljivi mošnjak, mošnjak vonjavi; lat. Mummenhoffia alliacea), vrsta kupusovki (Brassicaceae), jednogodišnje ili dvogodišnje zeljaste biljke iz Europe i Turske koje je nekada bilja uključivana u rod čestika, a 2018. u novi rod Mummenhoffia Stabljika joj je uspravna, slabo razgranata, u oasnovi crvenkasta i dlakava.

Novi!!: Latinski jezik i Smrdljiva čestika · Vidi više »

Smrdljiva jasika

Smrdljiva jasika (lat. Anagyris), manji biljni rod iz porodice mahunarki raširen od Kanara preko Sredozemlja do Arapskog poluotoka i Irana.

Novi!!: Latinski jezik i Smrdljiva jasika · Vidi više »

Smrdljiva pupavka

Švedske. Smrdljiva pupavka (lat. Amanita virosa) je smrtno otrovna gljiva iz roda gljiva Amanita.

Novi!!: Latinski jezik i Smrdljiva pupavka · Vidi više »

Smrdljiva rutvica

Djelovanje rute na kožu, pogotovo za vrućih dana. Listovi rute. ''Ruta graveolens'' Smrdljiva rutvica (ruda, ruta, ruta vonjava, petoprsica, plava ruta, rutvica, rutvača, sedef, sedefčić, šarena ruta, vrtna rutvica, lat. Ruta graveolens) je zimzeleni polugrm, s raspodjeljenim sivo-zelenim listovima i zelenkasto-žutim cvjetovima (ljeti).

Novi!!: Latinski jezik i Smrdljiva rutvica · Vidi više »

Smrdljivci

Smrdljivci (latinski: Mephitidae) porodica je sisavaca koja pripada natporodici Musteloidea.

Novi!!: Latinski jezik i Smrdljivci · Vidi više »

Smrdljivi ugljen

Smrdljivi ugljen (lat. Symplocarpus), biljni rod iz porodice kozlčevki.

Novi!!: Latinski jezik i Smrdljivi ugljen · Vidi više »

Smrdovrane

Smrdovrane (modrivrane ili lihoprsticeHrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2008.) (lat. Coraciiformes), su red iz razreda ptica koji obuhvaća više od 190 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Smrdovrane · Vidi više »

Smrdulja

Smrdulja (lat. Bifora), maleni biljni rod trajnica iz porodice Apiaceae kojemu pripada svega tri vrste bradavičava (B. testiculata), zrakasta smrdulja (B. radians) i američka vrsta Bifora americana.

Novi!!: Latinski jezik i Smrdulja · Vidi više »

Smreka

Smreka (smrča, lat. Picea), biljni rod iz porodice borovki (Pinaceae) u koji pripada 38 vrsta crnogoričnog i vazdazelenog drveća.

Novi!!: Latinski jezik i Smreka · Vidi više »

Smrič

Smrič (crvena kleka, primorska kleka, šmrika, smrijek, oštroigličasta borovica; lat. Juniperus oxycedrus) je grm iz porodice Cupressaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Smrič · Vidi više »

Smrtni grijeh

Pakao (''Hortus Deliciarum'') Smrtni grijeh (lat. peccata mortalia) u katoličkoj je teologiji grijeh koji osobu koja ga je počinila na takav način odijeljuje od odnosa s Bog da ga, ako je neokajan i neispovijeđen, vodi u pakao nakon smrti, u stanje trajne odvojenosti od Boga.

Novi!!: Latinski jezik i Smrtni grijeh · Vidi više »

Sob

Sob (lat. Rangifer tarandus), poznat i kao irvas i karibu, vrsta je jelena, jedinog predstavnika svoje potporodice koji naseljava tundre sjeverne Euroazije, Sjeverne Amerike i Grenlanda.

Novi!!: Latinski jezik i Sob · Vidi više »

Sobna kala

Sobna kala (Afrička zmijarica; lat. Zantedeschia aethiopica), zeljasta trajnica iz porodice kozlačevki.

Novi!!: Latinski jezik i Sobna kala · Vidi više »

Socijalizacija

Hugo Oehmichen: Prvi gutljaj Socijalizacija (lat. sociare‚ spojiti) označava proces tijekom kojeg osobe stječu stavove i sustava vrijednosti ili društvene norme određene kulture.

Novi!!: Latinski jezik i Socijalizacija · Vidi više »

Sociologija

Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.

Novi!!: Latinski jezik i Sociologija · Vidi više »

Sofena

Tigranom Velikim. Sofena (armenski: Ծոփք Copʿkʿ, grčki: Σωφηνή Sōphēnē, latinski: Sophene) je naziv na nekadašnju provinciju Armenskog Kraljevstva i Rimskog Carstva, smještenu na jugozapadu antičke armenske države.

Novi!!: Latinski jezik i Sofena · Vidi više »

Sofijsko-plovdivska biskupija

Sofijsko-plovdivska biskupija (lat. Dioecesis Sophiae et Philippopolis, bug. Епархия София и Пловдив) katolička je biskupija zapadnoga obreda i jedna od dvije biskupije u Katoličke Crkve u Bugarskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Sofijsko-plovdivska biskupija · Vidi više »

Soja

Soja (lat. Glycine), biljni rod iz porodice mahunarki porijeklom iz jugoistočne Azije i Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Soja · Vidi više »

Sokolovi

Sokolovi (lat. Falconidae) su porodica ptica, jedina u redu Sokolovki.

Novi!!: Latinski jezik i Sokolovi · Vidi više »

Sokolovke

Sokolovke (lat. Falconiformes) su red ptica grabljivica.

Novi!!: Latinski jezik i Sokolovke · Vidi više »

Sol (Marsovski dan)

sideričkog dana. Vrijeme 1 nakon čega slijedi vrijeme 3 je duljina sinodičkog dana ili '''sol.''' Sol (posuđenica iz latinske riječi za Sunce) je sinodički dan na Marsu; odnosno Marsovski dan.

Novi!!: Latinski jezik i Sol (Marsovski dan) · Vidi više »

Sol Invictus

Sol Invictus ("Nepobjedivo Sunce") je bio bog sunca državne religije Rimskog Carstva čiji je kult uspostavio car Aurelijan 274. godine i koji je zbog svoje važnosti nastavio zasjenjivati ostale istočne kultove.

Novi!!: Latinski jezik i Sol Invictus · Vidi više »

Solaneae

Solaneae (Lat. Solanum) biljni tribus iz porodice krumpirovki ili pomoćnica, dio je potporodice Solanoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Solaneae · Vidi više »

Solid

Solid, oko 361. Solid (lat. solidus.

Novi!!: Latinski jezik i Solid · Vidi više »

Solidarnost

Solidarnost je dobrovoljna socijalna kohezija, spremnost da se pomogne i dodijeli međusobna podrška unutar grupe.

Novi!!: Latinski jezik i Solidarnost · Vidi više »

Solin

Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Solin · Vidi više »

Soline (Sali)

281x281px Soline su malo naselje na Dugom Otoku.

Novi!!: Latinski jezik i Soline (Sali) · Vidi više »

Solitarna jezgra

Prikaz solitarne jezgre Solitarna jezgra (latinski: nucleus solitarius) u ljudskom je moždanom deblu niz je klastera tijela osjetilnih živaca koje se nalazi u središnjem dijelu produljene moždine (medulla oblongata).

Novi!!: Latinski jezik i Solitarna jezgra · Vidi više »

Soloski čovjek

Soloski čovjek (lat.: Homo erectus soloensis), prethodno klasificiran kao Homo sapiens soloensis, je prepoznat kao podvrsta izumrlog hominina, Homo erectusa.

Novi!!: Latinski jezik i Soloski čovjek · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Latinski jezik i Solun · Vidi više »

Solunski edikt

Solunski edikt (Cunctos populos, Edikt tri cara) je naziv za edikt koga je 27. veljače 380. godine izdao rimski car Teodozije I. zajedno sa svoja dva suvladara Gracijanom i Valentinijanom II. U ediktu je objavljeno kako bi svi njegovi podanici trebali slijediti vjerski nauk pape i patrijarha Aleksandrije.

Novi!!: Latinski jezik i Solunski edikt · Vidi više »

Solunsko Kraljevstvo

Solunsko Kraljevstvo (lat. Regnum Thessalonicae, grč. Βασίλειον τῆς Θεσσαλονίκης), kratkotrajna križarska državna tvorevina nastala 1204. godine na ruševina uništenog Bizantskog Carstva kojeg su uništili križari za vrijeme Četvrtog križarskog rata (1202.-1204.) nakon što su križari osvojili Carigrad.

Novi!!: Latinski jezik i Solunsko Kraljevstvo · Vidi više »

Somalijski divlji magarac

Somalijski divlji magarac (lat. Equus (Asinus) africanus somaliensis) podvrsta je Afričkog divljeg magarca s prirodnim staništem na području Afričkog roga.

Novi!!: Latinski jezik i Somalijski divlji magarac · Vidi više »

Son (jedinica)

uha. longitudinalnih valova u zraku. fon) prema standardu ISO 226 iz 2003. Son (lat. sonus: zvuk) je mjerna jedinica glasnoće, definiran normiranim odnosom glasnoće N u sonima i razine glasnoće L u fonima (ph) za dva uporišta pri frekvenciji f.

Novi!!: Latinski jezik i Son (jedinica) · Vidi više »

Sonerila

Sonerila (lat. Sonerila), veliki biljni rod vazdazelenih trajnica i grmova iz porodice Melastomataceae.

Novi!!: Latinski jezik i Sonerila · Vidi više »

Sorbopirus

Sorbopirus (lat. ×Sorbopyrus), monotipski rod ružovki u podtribusu Malinae čija je jedina vrsta hibrid ×S.

Novi!!: Latinski jezik i Sorbopirus · Vidi više »

Sordes

Sordes je bio jedan maleni primitivni pterosaur iz kasnojurske (oxfordij-kimmeridgij) formacije Karabastau Svita u Kazahstanu.

Novi!!: Latinski jezik i Sordes · Vidi više »

Sorghum × drummondii

Sudanska trava (lat. Sorghum × drummondii, sin. Sorghum vulgare), jednogodišnja hibridna vrsta sirka formule S. arundinaceum × S. bicolor.

Novi!!: Latinski jezik i Sorghum × drummondii · Vidi više »

Sorkočevići

Grb obitelji Sorkočević (drugi zdesna u najdonjem redu) među ostalim grbovima dubrovačkih plemićkih obitelji Sorkočevići (lat. i tal.: Sorgo), hrvatska plemićka obitelj iz Dubrovačke Republike, koja se formirala u 12. stoljeću, potječući iz Kotora, s korijenima iz Albanije ili grčkog Epira.

Novi!!: Latinski jezik i Sorkočevići · Vidi više »

Sotona

Izgubljenog raja" Sotona (heb. שָׂטָן satan; aram. שִׂטְנָא lat. Sátanas) znači protivnik, optužitelj, dok se u religiji smatra palim anđelom, to jest demonom, vragom.

Novi!!: Latinski jezik i Sotona · Vidi više »

Soulangeova magnolija

Soulangeova magnolija (lat. Magnolia × soulangeana), listopadni hibridni grm ili manje stablo iz porodice magnolijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Soulangeova magnolija · Vidi više »

Sova močvarica

Sova močvarica (lat. Asio flammeus) je vrsta sova iz porodice Strigidae.

Novi!!: Latinski jezik i Sova močvarica · Vidi više »

Sove

Sove (lat. Strigidae) porodica su ptica iz reda sovovki.

Novi!!: Latinski jezik i Sove · Vidi više »

Spanija

Spanija (lat. Provincia Spaniae), bizantska provincija od 552. do 624. koja je obuhvaćala teritorije na jugu Iberijskog poluotoka i Baleare.

Novi!!: Latinski jezik i Spanija · Vidi više »

Spartak

Spartak (grčki: Σπάρτακος, Spártakos; latinski: Spartacus) bio je znameniti tračanski gladijator i vođa ustanka rimskih robova protiv Rimske Republike, poznatog i kao Treći robovski rat.

Novi!!: Latinski jezik i Spartak · Vidi više »

Spatifilum

Spatifilum (jedarce, lat. Spathiphyllum), biljni rod iz porodice kozlačevki kojemu pripada 52 vrste korjenastih vazdazelenih trajnica raširenih po tropskim predjelima Amerike i jugoistočne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Spatifilum · Vidi više »

Specifični naziv (zoologija)

U zoološkoj nomenklaturi specifični naziv (također specifični epitet ili epitet vrste) je drugi dio (drugi naziv) unutar znanstvenog naziva vrste (dvojno nazivlje).

Novi!!: Latinski jezik i Specifični naziv (zoologija) · Vidi više »

Specifikacija

Specifikacija (od kasnolatinskog specificare: razvrstati) je jedna od osnovnih metoda spoznaje.

Novi!!: Latinski jezik i Specifikacija · Vidi više »

Speculum humanae salvationis

Uzašašće Stranice ksilografike nizozemskoga izdanja (oko 1470.) Speculum humanae salvationis (Zrcalo čovjekova spasenja), anonimni je srednjovjekovni popularno-teološki oslikani rukopis na latinskomu jeziku i jedno od najpopularnijih djela kasnoga srednjovjekovlja.

Novi!!: Latinski jezik i Speculum humanae salvationis · Vidi više »

Spektakl

Spektakl (njem. Spektakel, lat. spectaculum: prizor; priredba, predstava) je kazališna predstava, javni događaj ili zabavna priredba koji izaziva pozornost javnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Spektakl · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Latinski jezik i Spektar (fizika) · Vidi više »

Sphenobaiera

Sphenobaiera (lat. Sphenobaiera je oblik roda za listove biljaka koji se nalaze u stijenama od razdoblja trijasa do krede. Rod Sphenobaiera koristi se za biljke s klinastim lišćem koje se od Ginkgo, Ginkgoites i Baiera razlikuju po tome što nemaju peteljku. Izumrla je prije otprilike 72,6 milijuna godina. Porodica kojoj ovaj rod pripada nije konačno utvrđena; afinitet s Karkeniaceae je predložen na morfološkim osnovama., pristupljeno 29. rujna 2023. Sphenobaiera ikorfatensis (Seward) Florin f. papillata Samylina pronađena je u formacijama donje krede na zapadnom Grenlandu, gornjoj juri azijskog SSSR-a, u formacijama razdoblja gornjeg trijasa geoparka Paleorrota u Brazilu i jedinici bazalnih stijena Lakota formacije Black Hillsa, za koju je Fontaine smatrao biti donje kredne starosti. To je ginkofit.

Novi!!: Latinski jezik i Sphenobaiera · Vidi više »

Spišské Podhradie

Spišské Podhradie (mađ. Szepesváralja, njem. Kirchdorf) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj koji upravno pripada okrugu Levoča.

Novi!!: Latinski jezik i Spišské Podhradie · Vidi više »

Spinosauridi

Spinosauridi (lat. Spinosauridae) su bili porodica specijaliziranih teropodnih dinosaura.

Novi!!: Latinski jezik i Spinosauridi · Vidi više »

Spiralna vrba

Spiralna vrba (lat. Salix babylonica var. matsudana), podvrsta žalosne vrbe.

Novi!!: Latinski jezik i Spiralna vrba · Vidi više »

Spiritus

Spiritus (latinski, doslovno 'dah'; hrv. 'hak', grč. 'pneuma') dijakritički je znak u starogrčkom jeziku; u srednjovjekovnom i modernom pisanju starogrčkog bilježi se na početnim vokalima riječi, iznad vokala ili njemu slijeva.

Novi!!: Latinski jezik i Spiritus · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Latinski jezik i Split · Vidi više »

Splitski crkveni sabori

Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.

Novi!!: Latinski jezik i Splitski crkveni sabori · Vidi više »

Splitski evanđelistar

Stranica iz Splitskog evanđelistara Splitski evanđelistar (lat. Evangeliarium Spalatense) je najstarija sačuvana rukopisna knjiga (kodeks) u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Splitski evanđelistar · Vidi više »

Splitsko-makarska nadbiskupija

Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.

Novi!!: Latinski jezik i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »

Spolni sustav

Spolni sustav su sustavi organa u ženskom i muškom organizmu kojima je osnovna uloga razmnožavanje.

Novi!!: Latinski jezik i Spolni sustav · Vidi više »

Spolni ud

Spolni ud ili penis (iz lat.) je muški vanjski erektilni spolni organ koji služi za reprodukciju i mokrenje.

Novi!!: Latinski jezik i Spolni ud · Vidi više »

Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (lat. Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae), povijesno djelo baruna Jurja Ratkaja Velikotaborskog (1612.-1666.), izdano u Beču 1652. godine koje predstavlja prvu sintezu povijesti hrvatskih zemalja.

Novi!!: Latinski jezik i Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije · Vidi više »

Spomenici u Arlesu

Spomenici u Arlesu su skupina spomenika iz vremena antičkog Rima i srednjeg vijeka koji se nalaze na području od 65 hektara u gradu Arlesu, a došli su na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1981. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Spomenici u Arlesu · Vidi više »

Sporazum u Luki

Sporazum u Luki je dogovor između 56. godine prije Krista između Marka Licinija Krasa, Gaja Julija Cezara i Gneja Pompeja o podjeli vlasti u Rimskoj Republici.

Novi!!: Latinski jezik i Sporazum u Luki · Vidi više »

Sporiš

Sporiš (šporiš, lat. Verbena), biljni rod dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Verbenaceae (sporiševke).

Novi!!: Latinski jezik i Sporiš · Vidi više »

Sporobolus

Sporobolus (lat. Crupina), biljni rod iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Sporobolus · Vidi više »

SPQR

250px S.P.Q.R. je latinska kratica i može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i SPQR · Vidi više »

Sprezanje

Sprezanje ili konjugacija u hrvatskome jeziku promjena je glagolskoga oblika prema licu, broju, vremenu i načinu.

Novi!!: Latinski jezik i Sprezanje · Vidi više »

Springbok

Springbok antilopa (lat. Antidorcas marsupialis) je srednje velika vrsta antilope s visinom u ramenima od oko 75 cm.

Novi!!: Latinski jezik i Springbok · Vidi više »

Sprovodna misa

''Requiem'' u kripti katedrale Notre Dame u Strasbourgu (2013.) Sprovodna misa (lat. Requiem) u Katoličkoj Crkvi je sveta misa koja se slavi kao dio sprovodnih obreda ili odmah nakon sprovoda.

Novi!!: Latinski jezik i Sprovodna misa · Vidi više »

Spužve

Spužve (lat. Porifera) su jedno od koljena životinja iz skupine beskralježnjaka, a dio su odjeljka Parazoa.

Novi!!: Latinski jezik i Spužve · Vidi više »

Srčenica

Srčenica (srdčanica; lat. Leonurus), rod dvogodišjeg raslinja i trajnica iz porodice usnatica, dio tribusa Leonureae.

Novi!!: Latinski jezik i Srčenica · Vidi više »

Srđan

Srđan, Srđ, Serđo i Srdan (Srdjan) su muška osobna imena latinskog porijekla.

Novi!!: Latinski jezik i Srđan · Vidi više »

Srba

Srba (šupljozub, kacigarka, lat. Galeopsis) biljni rod iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Srba · Vidi više »

Srbofobija

Igra riječi na austrougarskom propagandnom plakatu, u prijevodu: "Srbija mora umrijeti." Srbofobija ili antisrpsko osjećanje je izraz kojim se opisuje mržnja prema Srbima kod pojedinca ili skupine ljudi.

Novi!!: Latinski jezik i Srbofobija · Vidi više »

Srce

Presjek građe srca Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile.

Novi!!: Latinski jezik i Srce · Vidi više »

Srce Isusovo

Srce Isusovo, često i Presveto Srce Isusovo (lat. Cor Jesu Sacratissimum), naziv je kršćanske pobožnosti prema Isusu i ujedno naziv blagdana.

Novi!!: Latinski jezik i Srce Isusovo · Vidi više »

Srcoliki čopotac

Srcoliki čopotac (srcasti čopotac, lat. Neottia cordata), vrsta orhideje iz roda čopotac ili kokoška raširena po velikim dijelovima Euroazije (uključujući i Hrvatsku) i Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Srcoliki čopotac · Vidi više »

Srdovica

Srdovica (lat. Nonea), biljni rod iz porodice boražinovki rasprostranjen od europskog kopna i Sredozemlja na istok preko Kavkaza i Srednje Azije do Mongolije, Kine i Indije.

Novi!!: Latinski jezik i Srdovica · Vidi više »

Srećko Puntarić

'''Srećko Puntarić''' Srećko Puntarić (Zagreb, 19. svibnja 1952.), hrvatski karikaturist, najutjecajniji hrvatskih karikaturist s kraja 20.

Novi!!: Latinski jezik i Srećko Puntarić · Vidi više »

Srebreno

Srebreno je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište općine Župa dubrovačka.

Novi!!: Latinski jezik i Srebreno · Vidi više »

Srebrna lisica

Srebrna lisica Srebrna lisica (latinski: Vulpes vulpes argenteus) varijetet je lisice tamnosiva do crna krzna koje je vrlo cijenjeno u industriji krzna, pa se ona uzgaja na farmama krznaša.

Novi!!: Latinski jezik i Srebrna lisica · Vidi više »

Srebrna svilenica

Srebrna svilenica (lat. Gymnema sylvestre), tropska biljka penjačica iz porodice zimzelenovki (Apocynaceae), nekada pripisivana danas nepriznatoj porodici svileničevke (Asclepiadaceae), danas potporodica Asclepiadoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Srebrna svilenica · Vidi više »

Srebrna vrata (Split)

Srebrna vrata Srebrna vrata (lat. Porta argentea), istočni ulaz u Dioklecijanovu palaču u Splitu.

Novi!!: Latinski jezik i Srebrna vrata (Split) · Vidi više »

Srebrnasta preslica

Srebrnasta preslica, lupinarka, visoka pečurka ili srebrnasta ovojnača (lat. Amanita mairei) je vrsta jestive gljive iz roda Amanita.

Novi!!: Latinski jezik i Srebrnasta preslica · Vidi više »

Srebrnasti galeb

Srebrnasti galeb (lat. Larus argentatus) je vrsta ptica iz porodice galeba (Laridae).

Novi!!: Latinski jezik i Srebrnasti galeb · Vidi više »

Srebrnolisna lipa

Srebrnolisna lipa (srebrna lipa, bijela lipa, lat. Tilia tomentosa), jedna od danas 43 vrste priznatih lipa (Tilia), porodica sljezovki (Malvaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Srebrnolisna lipa · Vidi više »

Srednja djetelina

Srednja djetelina (stariji naziv: djeteljina vijugasta, lat. Trifolium medium), jedna od dvjestopedesetak vrsta iz roda djeteline (Trifolium), od kojih sedamdesetak rastu u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Srednja djetelina · Vidi više »

Srednja krkavina

Srednja krkavina (primorska krkavina, žestika, crni trn, smrdiličje, orehovac, pušitrn pasjak; lat. Rhamnus × intermedia) je vrsta biljke iz porodice Rhamnaceae (pasjakovine ili krkavine).

Novi!!: Latinski jezik i Srednja krkavina · Vidi više »

Srednja mozgovna arterija

desno Srednja mozgovna arterija (lat. arteria cerebri media) je krvna žila koja oksigeniranom krvlju opskrbljuje veliki mozak, tj oko dvije trećine njegove lateralne površine.

Novi!!: Latinski jezik i Srednja mozgovna arterija · Vidi više »

Srednji trputac

Srednji trputac (bokvica sridnja, troputac, prpotec, dugoklasni trputec, lat. Plantago media), vrsta trputca, trajnice iz porodice trpučevki.

Novi!!: Latinski jezik i Srednji trputac · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Srednji vijek · Vidi više »

Srednjovjekovna književnost

Europska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje od 5.

Novi!!: Latinski jezik i Srednjovjekovna književnost · Vidi više »

Srednjovjekovna Petrinja

Smatra se da je Petrinja kao naselje postojala i prije prvog spominjanja imena Petrinja iz 1201. godine, Tadija Smičiklas, Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb, 1905., br.

Novi!!: Latinski jezik i Srednjovjekovna Petrinja · Vidi više »

Srednjovjekovna Srbija

Srednjovjekovna Srbija obuhvaća vrijeme od VII.

Novi!!: Latinski jezik i Srednjovjekovna Srbija · Vidi više »

Srednjovjekovna umjetnost

arapsko-bizantske kulture poznate kao sicilijanska romanika, veličanstven primjer prožimanja srednjovjekovne umjetnosti. Srednjovjekovna umjetnost je razdoblje europske zapadne umjetnosti između antike i novog vijeka.

Novi!!: Latinski jezik i Srednjovjekovna umjetnost · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Latinski jezik i Sredozemlje · Vidi više »

Sredozemna medvjedica

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus), vjerojatno najrjeđi perajar, ali i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Sredozemna medvjedica · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Latinski jezik i Sredozemno more · Vidi više »

Sremza

mini Sremza (cremza, trpika, lat. Prunus padus) grm je ili drvo iz porodice Rosaceae (ružovke), roda Prunus, visine do 15 metara, promjera do 60 cm.

Novi!!: Latinski jezik i Sremza · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Latinski jezik i Srijem · Vidi više »

Srijemska županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Srijemskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Latinski jezik i Srijemska županija · Vidi više »

Srna

Srna (obična srna, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Srna · Vidi više »

Srodna duša

Lokalne djevojke probole noge kipu iglicama svecu u Prigny (Loire-Atlantique) kapelici, u nadi da će pronaći svoju srodnu dušu. Srodna duša, ili duša blizanka (doslovan prijevod s latinskog izraza anima gemella, engleski: soulmate) je naziv kojim se označava osoba prema kojoj se osjeća duboki afinitet i ljubav, bilo intimne, seksualne, duhovne prirode, odnosno koja predstavlja ideal kompatibilnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Srodna duša · Vidi više »

Srpak

Srpak (srpica; lat. Falcaria), monotipski biljni rod iz porodice štitarki smješten u tribus Careae.

Novi!!: Latinski jezik i Srpak · Vidi više »

Srpanj

Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Srpanj · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Latinski jezik i Srpski jezik · Vidi više »

Srpski rječnik

Naslovna stranica Srpskog rječnika Neke riječi iz Rječnika Srpski rječnik (Српски рјечник), rječnik je srpskoga jezika koji je 1818. godine objavio Vuk Karadžić.

Novi!!: Latinski jezik i Srpski rječnik · Vidi više »

Stabilizator

Stabilizator (prema lat. stabilis: čvrst) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Stabilizator · Vidi više »

Stabilnost

mehanici. silom. krilo i rep djeluju sile uzgona. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. Metastabilno stanje slabije veze (1), prijelazne konfiguracije "sedla" (2) i stabilnog stanja jače veze (3). Stabilnost (prema stabilan  stabilnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Latinski jezik i Stabilnost · Vidi više »

Stablo

Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).

Novi!!: Latinski jezik i Stablo · Vidi više »

Stacionarna fronta

Simbol stacionarne fronte: plava linija s trokutima je usmjerena u jednu stranu, dok su crveni polukrugovi usmjereni u drugu. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. radiosonde. sjevernoj polutci. Stacionarna fronta (prema kasnolat. stationarius: čvrst, nepomičan) je atmosferska fronta koja je gotovo nepomična, kojoj se položaj na uzastopnim sinoptičkim kartama ne mijenja ili gotovo ne mijenja jer dvije zračne mase, različitih temperatura i vlažnosti zraka a podjednakoga tlaka zraka, miruju jedna pokraj druge.

Novi!!: Latinski jezik i Stacionarna fronta · Vidi više »

Stahijurus

Stahijurus (lat. Stachyurus), biljni rod iz tropske i umjerene Azije, jedini u porodici Stachyuraceae, dio reda Crossosomatales.

Novi!!: Latinski jezik i Stahijurus · Vidi više »

Stala plačuć' tužna mati

Isusom na križu. Stala plačuć' tužna mati (lat. Stabat mater dolorosa) - katolički himan posvećen Djevici Mariji.

Novi!!: Latinski jezik i Stala plačuć' tužna mati · Vidi više »

Stanak

Stanak je često korišteno ime za zbor plemstva u srednjovjekovnoj Bosni.

Novi!!: Latinski jezik i Stanak · Vidi više »

Standard

pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO). Standard (engl.: mjera; pravilo; norma) je mjerilo ili uzorak za usporedbu.

Novi!!: Latinski jezik i Standard · Vidi više »

Stangerija

Stangerija (lat. Stangeria), rod cikada iz porodice Zamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Stangerija · Vidi više »

Stanična potentnost

Stanična potentnost je sposobnost stanice da se diferencira u druge vrste stanica.

Novi!!: Latinski jezik i Stanična potentnost · Vidi više »

Stanična teorija

Stanična teorija je ideja da su stanice osnovna gradivna i funkcionalna jedinica svih živih bića.

Novi!!: Latinski jezik i Stanična teorija · Vidi više »

Stanica

Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.

Novi!!: Latinski jezik i Stanica · Vidi više »

Staniol

Standardno pakiranje ukrasa od staniola iz 2012. Staniol (njem. Stanniol od tal. stagnolo: listić kositra, prema stagno: kositar od lat. stagnum: mješavina srebra i olova) su tanki srebrnasti listovi ili folije kositra, koje se proizvode valjanjem.

Novi!!: Latinski jezik i Staniol · Vidi više »

Stanisław Dziwisz

Stanisław Jan Dziwisz (Raba Wyżna, južno od Krakova, 27. travnja 1939.), je poljski rimokatolički kardinal i nadbiskup te doktor teologije.

Novi!!: Latinski jezik i Stanisław Dziwisz · Vidi više »

Stanisław Ryłko

Stanisław Marian Ryłko (Andrychów, 4. srpnja 1945.), je poljski rimokatolički kardinal i Predsjednik papinskog vijeća za laike.

Novi!!: Latinski jezik i Stanisław Ryłko · Vidi više »

Stanislav Kos (knjižničar)

Stanislav Kos (Krško, 5. listopada 1990. – Maribor, 22. listopada 1990.), također i Stane Kos, Stanko Kos ili Stanislaus Kos, bio je slovenski knjižničar, bibliograf i katolički teolog.

Novi!!: Latinski jezik i Stanislav Kos (knjižničar) · Vidi više »

Stapčari

Stapčari ili morski ljiljani (krinoidi; lat.: Crinoidea) su razred morskih bodljikaša (Echinodermata), od kojih je većina stalno prirasla za podlogu dugim člankovitim drškom.

Novi!!: Latinski jezik i Stapčari · Vidi više »

Stapčava vilemetia

Stapčava vilemetia (vjenčica; lat. Willemetia stipitata), vrsta glavočike iz roda vilemetia (Willemetia) raširene po južnoj, jugoistočnoj (uključujući Hrvatsku), srednjoj i zapadnoj Europi W. stipitata je višegodišnja zeljasta biljka žutih cvjetova, hemikriptofit.

Novi!!: Latinski jezik i Stapčava vilemetia · Vidi više »

Staphylococcus

Stafilokoki (lat.Staphylococcus) su gram-pozitivne bakterije loptastog oblika (koke), grupirane u kolonije.

Novi!!: Latinski jezik i Staphylococcus · Vidi više »

Stari zavjet

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Novi!!: Latinski jezik i Stari zavjet · Vidi više »

Starogradsko polje

Starogradsko polje (mjesna čakavica: Starogrojsko poje) na otoku Hvaru zaštićeni je kulturni krajolik u kojem je antička grčka podjela zemljišta sačuvana do današnjih dana kao sustav putova i terasiranih parcela.

Novi!!: Latinski jezik i Starogradsko polje · Vidi više »

Starogrčka književnost

Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.

Novi!!: Latinski jezik i Starogrčka književnost · Vidi više »

Starohrvatska kruna

Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.

Novi!!: Latinski jezik i Starohrvatska kruna · Vidi više »

Starohrvatska umjetnost

Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.

Novi!!: Latinski jezik i Starohrvatska umjetnost · Vidi više »

Staromakedonski jezik

područje staromakedonskoga jezika Staromakedonski jezik upotrebljavali su antički Makedonci, a bio je ili dijalekt grčkoga ili poseban helenski jezik.

Novi!!: Latinski jezik i Staromakedonski jezik · Vidi više »

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.

Novi!!: Latinski jezik i Staroslavenski jezik · Vidi više »

Stator

Rotor (dolje lijevo) i stator (gore desno) električnog motora ili elektromotora. centrifugalne sisaljke. Stator (njem. Stator, prema lat. status: stajanje) je mirujući dio stroja ili motora (na primjer turbine, sisaljke, elektromotora, generatora), unutar kojega se okreće (rotira) rotor.

Novi!!: Latinski jezik i Stator · Vidi više »

Status animarum

Stanje duša (lat. Status animarum) su crkvene knjige iz kojih je moguće iščitati rodbinske odnose unutar jedne obitelji kroz više generacija.

Novi!!: Latinski jezik i Status animarum · Vidi više »

Status quo

Status quo (lat. trenutačno stanje) označava postojeće (trenutno) stanje, zapravo stanje u državi.

Novi!!: Latinski jezik i Status quo · Vidi više »

Statut grada Splita

Statut grada Splita (lat. Statutum civitatis Spalati), srednjovjekovni kodificirani sustav javnog i privatnog prava po kojem je organiziran život u Splitu.

Novi!!: Latinski jezik i Statut grada Splita · Vidi više »

Stauntonija

Stauntonija (lat. Stauntonia), rod vazdazelenih drvenastih, grmastih penjačica iz porodice Lardizabalaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Stauntonija · Vidi više »

Stauntonova elšolcija

Stauntonova elšolcija (lat. Elsholtzia stauntonii), mirisni polugrm iz porodice medićevki.

Novi!!: Latinski jezik i Stauntonova elšolcija · Vidi više »

Stefan Nemanja

Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.

Novi!!: Latinski jezik i Stefan Nemanja · Vidi više »

Stefan Stratimirović

Stefan Stratimirović, srp. Стефан Стратимировић, (27. prosinca 1757. – 1836.) je bio karlovački metropolit od 1790. do 1836. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Stefan Stratimirović · Vidi više »

Stefan Wyszyński

Stefan Wyszyński (Zuzela, Mazovjecko vojvodstvo, 3. kolovoza 1901. – Varšava, 28. svibnja 1981.), poljski nadbiskup i kardinal Gniezna i Varšave, primas Poljske i branitelj ljudskog dostojanstva i prava.

Novi!!: Latinski jezik i Stefan Wyszyński · Vidi više »

Stegosauri

Stegosauri (lat. Stegosauria) bili su skupina dinosaura biljoždera iz razdoblja jure i rane krede, a vežu se uglavnom za sjevernu hemisferu, pretežno današnju Sjevernu Ameriku i Kinu.

Novi!!: Latinski jezik i Stegosauri · Vidi više »

Stenospermacijon

Stenospermacijon (lat. Stenospermation), rod vazdazelenih polugrmova iz porodice kozlačevki, dio je potporodice Monsteroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Stenospermacijon · Vidi više »

Stenotafrum

Stenotafrum (lat. Stenotaphrum), biljni rod iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Stenotafrum · Vidi više »

Stepska eja

Stepska eja (latinski: Circus macrourus) je ptica selica iz obitelji eja.

Novi!!: Latinski jezik i Stepska eja · Vidi više »

Stepska lisica

Stepska lisica (lat. Vulpes corsac) - lisica koja živi u stepama Srednje Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Stepska lisica · Vidi više »

Stepska rutvica

Stepska rutvica (lat. Peganum), rod korisnih, ljekovitih trajnica iz porodice Nitrariaceae, nekada ukljućivan u porodice Zygophyllaceae i Tetradiclidaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Stepska rutvica · Vidi više »

Stepska zebra

Stepske zebre (lat. Equus (Hippotigris) quagga) su društvene životinje koje žive u zajednici s drugim biljožderima na afričkim savanama.

Novi!!: Latinski jezik i Stepska zebra · Vidi više »

Stepski orao

Stepski orao (lat. Aquila nipalensis) je ptica iz porodice orlova.

Novi!!: Latinski jezik i Stepski orao · Vidi više »

Stepski sokol

Stepski sokol ili Banatski sokol (lat. Falco cherrug) je ugrožena vrsta sokola koji naseljava samo jugoistočnu i dijelom srednju Europu, dok se glavnina svetskog areala nalazi u središnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Stepski sokol · Vidi više »

Stepski tvor

Stepski tvor (lat. Mustela eversmanii) je životinjska vrsta iz roda Mustela, podrijetlom iz srednje i istočne Europe i Srednje Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Stepski tvor · Vidi više »

Stetsonija

Stetsonija (lat. Stetsonia), monotipski rod s vrstom Stetsonia coryne iz porodice Cactaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Stetsonija · Vidi više »

Stidnica

1.

Novi!!: Latinski jezik i Stidnica · Vidi više »

Stigma (bolest)

Stigma (grč. imenica koja dolazi od korijena čije je značenje "naglasiti, istaknuti, označiti") znači negativno obilježavanje osobe samo zato što ima dijagnozu psihičke bolesti, a najčešće se to odnosi na shizofreniju.

Novi!!: Latinski jezik i Stigma (bolest) · Vidi više »

Stigma (rana)

franjevačkoj crkvi u Lienzu Stigme su tragovi, rane ili bolne senzacije na mjestima na tijelu gdje su Isusu Kristu nanesene rane tijekom njegovog raspeća (šake, stopala, bok).

Novi!!: Latinski jezik i Stigma (rana) · Vidi više »

Stil

Stil (lat. stilus od gr. stylos — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih; tj.

Novi!!: Latinski jezik i Stil · Vidi više »

Stipe Botica

Stipe Botica (Otok, 23. veljače 1948.), hrvatski je kroatist.

Novi!!: Latinski jezik i Stipe Botica · Vidi više »

Stipendija

Stipendija (lat. stipendium: vojnička plaća) jest novčana potpora za bilo koji vid obrazovanja ili usavršavanja, najčešće za otplatu školarine.

Novi!!: Latinski jezik i Stipendija · Vidi više »

Stipulacija

Stipulacija (lat. stipulatio) je bila strogi i formalistički usmeni ugovor koji je nastajao svečanim pitanjem budućeg vjerovnika i neposrednim sukladnim odgovorom budućeg dužnika.

Novi!!: Latinski jezik i Stipulacija · Vidi više »

Stjenarska iglica

Stjenarska iglica (zdravac, ždralica velekoriena; lat. Geranium macrorrhizum), aromatična zeljasta trajnica iz roda iglica, porodica iglicovke.

Novi!!: Latinski jezik i Stjenarska iglica · Vidi više »

Stjepan (II.)

Stjepan II.

Novi!!: Latinski jezik i Stjepan (II.) · Vidi više »

Stjepan Gradić

Stjepan Gradić ili Stefano Gradi (Dubrovnik, 6. ožujka 1613. – Rim, 2. svibnja 1683.), hrvatski polihistor, filozof, pjesnik, znanstvenik, prevoditelj, isusovac i diplomat.

Novi!!: Latinski jezik i Stjepan Gradić · Vidi više »

Stjepan I. Sveti

Stjepan I. Sveti (mađ. I. Szent István, lat. Sanctus Stephanus), rodnim imenom Vajk (Ostrogon, o. 975. – Ostrogon, 15. kolovoza 1038.), posljednji ugarski veliki knez (997. – 1000.) i prvi ugarski kralj (1000. – 1038.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Latinski jezik i Stjepan I. Sveti · Vidi više »

Stjepan II. Cupilli

Stjepan II.

Novi!!: Latinski jezik i Stjepan II. Cupilli · Vidi više »

Stjepan III. Frankapan

Stjepan III.

Novi!!: Latinski jezik i Stjepan III. Frankapan · Vidi više »

Stjepan III. Moldavski

Stjepan III. Moldavski Stjepan III.

Novi!!: Latinski jezik i Stjepan III. Moldavski · Vidi više »

Stjepan Kaniški

Grb velikaške obitelji Kaniški Stjepan Kaniški (Kanižaj) (lat. Stephanus de Kanisa de genere Ossl, mađ. Kanizsai István) (? – Zagreb, 1375.), ugarski velikaš iz plemićkog roda Osl, zagrebački biskup (1356. – 1375.) kao Stjepan III. i banski namjesnik (1362. – 1366.).

Novi!!: Latinski jezik i Stjepan Kaniški · Vidi više »

Stjepan Konzul Istranin

Kukuljević: ''Glasoviti Hrvati'', 1886.) Stjepan Konzul Istranin (Stipan Konzul Istrijan) (* Buzet, 1521. - † vjerojatno Željezno, poslije 1568.), hrvatski pisac i prevoditelj iz Buzeta.

Novi!!: Latinski jezik i Stjepan Konzul Istranin · Vidi više »

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Novi!!: Latinski jezik i Stjepan Radić · Vidi više »

Stjepan Tomić

Stjepan Tomić (Kladari Donji, 10. siječnja 1943.) hrvatski je katolički književnik, teolog i novinar.

Novi!!: Latinski jezik i Stjepan Tomić · Vidi više »

Stjepan V. Babonić

Stjepan V. Babonić Krupski († o. 1320.), hrvatski velikaš, ban Slavonije iz obitelji Babonića.

Novi!!: Latinski jezik i Stjepan V. Babonić · Vidi više »

Stjepan Vilov

Stjepan Vilov (? - 2. srpnja 1747.) je bio hrvatski franjevac i jezikoslovac.

Novi!!: Latinski jezik i Stjepan Vilov · Vidi više »

Sto godina samoće

Sto godina samoće (španj. Cien años de soledad) roman je nobelovca Gabriela Garcíe Márqueza, koji je objavljen u Španjolskoj 1967. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Sto godina samoće · Vidi više »

Stožac

stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.

Novi!!: Latinski jezik i Stožac · Vidi više »

Stol (zviježđe)

Stol (lat. Mensa) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Stol (zviježđe) · Vidi više »

Stolisnik

Stolisnik (kunica, hajdučka trava, hajdučica, stoliska, sporiš, jezičac, lat. Achillea), rod trajnica i polugrmova iz porodice glavočika kojemu pripada oko 180 priznatih vrsta raširenih po klimatski umjerenim krajevima Europe, Azije i Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Stolisnik · Vidi više »

Stoljeće

Stoljeće (lat. centum – „sto”) je vremenski period od 100 (sto) godina, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Stoljeće · Vidi više »

Stopa

°C). Stopa ili fut (engl. foot: stopa; oznaka ft ili podignuta crtica, kao na primjer 3′.

Novi!!: Latinski jezik i Stopa · Vidi više »

Stopa (arhitektura)

Atenskoj akropoli. Stopa ili baza (njemački: basis iz latinskog: basis od grčkog: βάσις.

Novi!!: Latinski jezik i Stopa (arhitektura) · Vidi više »

Storaćevke

Storaćevke (dievičine, lat. Styracaceae), biljna porodica koja obuhvaća 12 rodova listopadnih i vazdazelenih grmova i drveća.

Novi!!: Latinski jezik i Storaćevke · Vidi više »

Stražnja mozgovna arterija

Arterija na bazi mozga Willisov arterijski prsten. Stražnja mozgovna arterija (lat. arteria cerebri posterior) je parna krvna žila koja okisgeniranom krvlju opskrbljuje stražnji dio velikog mozga.

Novi!!: Latinski jezik i Stražnja mozgovna arterija · Vidi više »

Stražnjica

Ženska stražnjica Muška stražnjica Stražnjica (latinski: Nates, Clunium, Regio glutea, Regio glutealis; vulgarno hrvatski: guzica) su meka tkiva u obliku dvije polulopte koja pokrivaju posteriorne i lateralne površine zdjelice.

Novi!!: Latinski jezik i Stražnjica · Vidi više »

Stradun

Placa (Stradun) Placa zimi Placa ili Stradun je glavna ulica u staroj gradskoj jezgri, ali i u Dubrovniku općenito.

Novi!!: Latinski jezik i Stradun · Vidi više »

Strani jezik

Animacija s prikazom zastava država u kojima se engleski govori kao materinski jezik. Strani jezik je svaki jezik koji nije materinji tj.

Novi!!: Latinski jezik i Strani jezik · Vidi više »

Strasbourg

Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.

Novi!!: Latinski jezik i Strasbourg · Vidi više »

Strast

Strast (starogrčki παθος, latinski passio, - strast, stradanje, trpnja) je vrlo jak osjećaj prema nekome ili nečemu.

Novi!!: Latinski jezik i Strast · Vidi više »

Stratokumulus

Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Stratokumulus (od lat. stratus: prostrt + cumulus: gomila, hrpa; međunarodna kratica Sc) je niski, slojeviti, najčešće kišonosni oblak u obliku pločica, grudica ili valjaka.

Novi!!: Latinski jezik i Stratokumulus · Vidi više »

Stratus

Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno stratusima. oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Stratus (od lat. stratus: prostrt; međunarodna kratica St) je jednolični, sivi, slojeviti oblak niske i dosta jednolike podnice, koji se obično nalazi na visini od 0,2 do 0,5 kilometra.

Novi!!: Latinski jezik i Stratus · Vidi više »

Stršljeni

Stršljeni (lat. Vespa) su najveće eusocijalne ose, dosežući duljinu od 45 milimetara.

Novi!!: Latinski jezik i Stršljeni · Vidi više »

Streličasta žutilovka

Streličasta žutilovka (streličasta žutica, pretrganka, lipica, žutica strieličasta, lat. Genista sagittalis, sin. Chamaespartium sagittale), listopadni grm iz porodice mahunarki rasprostranjen po cijeloj Europi, osim krajnjeg sjevera; raste i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Streličasta žutilovka · Vidi više »

Strelicijevke

Strelicijevke (lat. Strelitziaceae), malena biljna porodica iz reda đumbirolike (Zingiberales) koja obuhvaća svega tri roda sa zasada sedam priznatih vrsta koje su rasprostranjene na tropskom području Madagaskara, južne Afrike i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Strelicijevke · Vidi više »

Stremenovke

Stremenovke (trolističevke, lat. Menyanthaceae nom. cons.), biljna porodica u redu zvjezdanolike (Asterales).

Novi!!: Latinski jezik i Stremenovke · Vidi više »

Streptokokni faringitis

Kultura pozitivna na streptokokni faringitis s tipičnim gnojnim naslagama na krajnicima 16-godišnjaka. Streptokokni faringitis odnosno streptokokna upala grla bolest je koju uzrokuje najčešće bakterije beta-hemolitički streptokoki skupine A (lat. streptococcus pyogenes), -->iako je moguća i infekcija skupinama C i G. Zarazu izazivaju beta-hemolitički streptokoki, bakterije loptasta oblika koje dijelimo u skupine A, B, C, D, G. Streptokokna upala grla obuhvaća grlo i krajnike.

Novi!!: Latinski jezik i Streptokokni faringitis · Vidi više »

Streptopus

Streptopus (čepnjak; lat. Streptopus), rod trajnica iz porodice ljiljanovki (Liliaceae) smješten u potporodicu Streptopoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Streptopus · Vidi više »

Streptosolen

Streptosolen (hrv. streptosolen; lat. Streptosolen), je monotipski rod cvjetnica koje pripadaju porodicii Solanaceae i tribusu Browallieae, dio potporodice Cestroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Streptosolen · Vidi više »

Stričak

Stričak (čičak veliki, ščetica, bodalj, modrulj, badeljka, badavac; lat. Carduus) je rod biljaka iz porodice glavočika (Asteraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Stričak · Vidi više »

Stridon

Josipa Bedekovića (1752.) Štrigovi, naselju za koje se smatra da je antički Stridon Stridon, antičko naselje u kojem je, prema njegovu vlastitom zapisu, rođen sv.

Novi!!: Latinski jezik i Stridon · Vidi više »

Strihin drvo

Strihin drvo (strihnos, lat. Strychnos), rod ljekovitih i otrovnih grmastih penjačica i drveća iz porodice loganijevki (Loganiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Strihin drvo · Vidi više »

Strijelac (znak)

Strijelac Strijelac (lat. Saggitarius Unicode ♐) je jedan od 12 zodijačkih znakova.

Novi!!: Latinski jezik i Strijelac (znak) · Vidi više »

Strijelac (zviježđe)

Strijelac (lat: Sagittarius) jedno je od zviježđa zodijaka, pozicionirano između Zmijonosca na zapadu i Jarca na istoku.

Novi!!: Latinski jezik i Strijelac (zviježđe) · Vidi više »

Strizibube

Strizibube (Cvilidrete; lat. Cerambycidae; po dugim ticalima nose i naziv dugoticalci) porodica su kukaca iz reda kornjaša.

Novi!!: Latinski jezik i Strizibube · Vidi više »

Strizivojna

Strizivojna je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Strizivojna · Vidi više »

Strnadice

Strnadice (lat. Emberizidae) je porodica ptica podreda Passerida, reda Passeriformes (vrapčarki).

Novi!!: Latinski jezik i Strnadice · Vidi više »

Strobilantes

Strobilantes (lat. Strobilanthes), drugi po veličini biljni rod u porodici primogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Strobilantes · Vidi više »

Strojarstvo u Hrvatskoj

obrade metala. Vrančićev nacrt padobrana. Tvornica papira Rijeka oko 1880. Europi.. Fakultet strojarstva i brodogradnje (sjeverna zgrada) u Zagrebu. Strojarstvo u Hrvatskoj, kao i drugdje u svijetu, započeli su kovački, ljevački, kolarski i drugi obrti, a majstori obrtnici svoja su umijeća zasnivali na iskustvu, te se sami brinuli za izobrazbu pomoćne radne snage.

Novi!!: Latinski jezik i Strojarstvo u Hrvatskoj · Vidi više »

Struškovke

Struškovke (lat. Hydrophyllaceae; ili Hydrophylloideae), porodica jednogodišnjeg bilja i trajnica, dio reda Boraginales.

Novi!!: Latinski jezik i Struškovke · Vidi više »

Struktura

Struktura (lat.: structura.

Novi!!: Latinski jezik i Struktura · Vidi više »

Struna (terminološka baza)

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Struna je terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja u kojoj se sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka radi okupljanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Struna (terminološka baza) · Vidi više »

Strupnik

Strupnik (čeprlin, gljivnjača, gljiznjača, praščija trava, lat. lat. Scrophularia), rod poluzelenih i zimzelenih trajnica i polugrmova iz porodice strupnikovki (Scrophulariaceae) čijih je 286 vrsta rasprostranjeno po gotovo čitavoj Euroaziji (osim krajnjeg Dalekog istoka), sjevernoj Africi i Sjevernoj Americi U Hrvatskoj raste osam vrsta bosanski strupnik (S. bosniaca), pasji strupnik ili uskolisni strupnik (S. canina), S. heterophylla, čvorasti strupnik (S. nodosa), sredozemni strupnik (S. peregrina), Skopolijev strupnik (S. scopolii), okriljeni strupnik (S. umbrosa) i proljetni strupnik (Scrophularia vernalis) Ime roda dolazi od riječi scrophulae, što znači škrofula, natečena žlijezda, zato što su se nekima od tih biljaka liječile te bolesti.

Novi!!: Latinski jezik i Strupnik · Vidi više »

Strupnikolike

Strupnikolike (lat. Scrophulariales), nekadašnji biljni red u koji je bila ukljućena porodica strupnikovki (Scrophulariaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Strupnikolike · Vidi više »

Strupnikovke

Strupnikovke (strupnikovice, zijevalice, lat. Scrophulariaceae), biljna porodica iz reda medićolike koja je svoje ime dobila po rodu strupnika (Scrophularia), a pripada joj još niz dobro poznatih rodova, kao što su: voduška (Limosella), divizma (Verbascum), budleja (Buddleja).

Novi!!: Latinski jezik i Strupnikovke · Vidi više »

Strvinari starog svijeta

Strvinari starog svijeta (lat. Aegypiinae) su potporodica porodice jastrebova.

Novi!!: Latinski jezik i Strvinari starog svijeta · Vidi više »

Studeni

Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Studeni · Vidi više »

Stup Marka Aurelija

Stup Marka Aurelija. Stup Marka Aurelija (lat. Columna Centenaria Divorum Marci et Faustinae, tal. Colonna di Marco Aurelio) je starorimski trijumfalni stup pobjede ukrašen spiralnim reljefom i sagrađen u čast rimskog cara Marka Aurelija po uzoru na Trajanov stup.

Novi!!: Latinski jezik i Stup Marka Aurelija · Vidi više »

Stupanj (kut)

Stupanj (znak: &deg) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.

Novi!!: Latinski jezik i Stupanj (kut) · Vidi više »

Stupasti kaktus

Stupasti kaktus (cereus; lat. Cereus), rod u porodici kaktusa, postrojbina su mu dijelovi Južne Amerike i Zapadna Indija.

Novi!!: Latinski jezik i Stupasti kaktus · Vidi više »

Stuttgart

Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.

Novi!!: Latinski jezik i Stuttgart · Vidi više »

Stylobasium spathulatum

Stylobasium spathulatum, vrsta kserofitnog grma iz porodice Surianaceae, tipična je u rodu Stylobasium.

Novi!!: Latinski jezik i Stylobasium spathulatum · Vidi više »

Sušac (biljni rod)

Sušac (hrskavica lat. Paronychia), rod višegodišnjeg ili, rjeđe, jednogodišnjeg bilja, iz porodice klinčićevki, često drvenaste u osnovi i obično jako razgranate.

Novi!!: Latinski jezik i Sušac (biljni rod) · Vidi više »

Suđenje Isusu

Giotto: Isus pred Kajfom Suđenje Isusu je niz događaja iz Isusova života opisanih u Novom zavjetu.

Novi!!: Latinski jezik i Suđenje Isusu · Vidi više »

Sub tuum

Pod obranu se tvoju lat. (Sub tuum) je stara kršćanska molitva.

Novi!!: Latinski jezik i Sub tuum · Vidi više »

Sublimacija

sublimirati. Sublimacija (kasnolat. i srednjovj. lat. sublimatio, od lat. sublimare: uzvisiti, uzdignuti), u fizici, je izravan prijelaz čvrste tvari u plin, bez prethodnoga prijelaza u tekućinu.

Novi!!: Latinski jezik i Sublimacija · Vidi više »

Subvencije

Subvencije (iz lat. sub-venire) označavaju sustavnu materijalnu potporu ili pomoć iz javnog proračuna ili fondova u područjima od javnog interesa.

Novi!!: Latinski jezik i Subvencije · Vidi više »

Subverzija

Subverzija (iz latinskog jezika subversor, "revolucionar“, ili onaj „koji donosi preobrat“) je pojam koji može imati različita značenja.

Novi!!: Latinski jezik i Subverzija · Vidi više »

Succiseae

Succiseae (lat. Succisa), nekadašnji tribus trajnica i jednogodišnjeg raslinja iz potporodice češljugovki, dio porodice kozokrvnica.

Novi!!: Latinski jezik i Succiseae · Vidi više »

Sudamja

Zastava sa stiliziranim logom sv. Dujma Sudamja (Su.

Novi!!: Latinski jezik i Sudamja · Vidi više »

Sufiks

Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.

Novi!!: Latinski jezik i Sufiks · Vidi više »

Suhoperka

Suhoperka (suhorepka, lat. Eriophorum), biljni rod iz porodice šiljovki (Cyperaceae) kojemu poripada dvadesetak vrsta trajnica raširenih po sjevernoj polutki, od umjerenog područja do Arktika.

Novi!!: Latinski jezik i Suhoperka · Vidi više »

Sukošan

Sukošan je mjesto i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Sukošan · Vidi više »

Sukub

Prikaz sukuba na slici ''Moj san, moj loš san'', Fritza Schwimbecka iz 1915. godine Sukub (lat. succubus) ili Sukuba je, prema pučkom vjerovanju, mitološki ženski demon koji spolno opći s muškarcima u snu, pojavljujući se u obliku lijepe žene.

Novi!!: Latinski jezik i Sukub · Vidi više »

Sulanak

Sulanak (nježni sulanak, sulanak bielocvjetni, slanutak, lat. Radiola), monotipski biljni rod iz porodice lanovki.

Novi!!: Latinski jezik i Sulanak · Vidi više »

Sulfid

Cinabarit ili rumenica, HgS. Antimonit. Galenit ili olovni sjajnik. La Rioja, Španjolska (veličina: 95 x 78 mm, 512 grama; glavni kristal: 31 mm na rubu). Sulfid (prema lat. sulphur: sumpor) je sol ili ester sumporovodika (H2S), dvočlani (binarni) kemijski spoj sumpora s metalima, metaloidima ili organskim skupinama (R).

Novi!!: Latinski jezik i Sulfid · Vidi više »

Suličasti žabočun

Suličasti žabočun (Suličastolisni žabočun, suličastolistni porečnik, lat. Alisma lanceolatum), vodena trajnica iz porodice žabočunovki raširena po velikim dijelovima Euroazije i sjeverne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Suličasti žabočun · Vidi više »

Sulmona

Sulmona (abruški: Sulmóne; latinski: Sulmo; starogrčki: Σουλμῶν, romanizirano: Soulmôn) grad je i općina u pokrajini L'Aquila u Abruzzu u Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Sulmona · Vidi više »

Sumatranski bor

Sumatranski bor (latinski: Pinus merkusii), Merkusov bor je bor porijeklom iz Malesijske regije jugoistočne Azije, uglavnom u Indoneziji, u planinama sjeverne Sumatre, s dvije izolirane populacije u središnjoj Sumatri na planinama Kerinci i Talang, te na Filipinima, na otoku Mindoro i u planinama Zambales na zapadnom Luzonu.

Novi!!: Latinski jezik i Sumatranski bor · Vidi više »

Sumatranski nosorog

Sumatranski nosorog (lat. Dicerorhinus sumatrensis) jedna je od najugroženijih vrsta nosoroga te jedna od tri vrste nosoroga koje žive u Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Sumatranski nosorog · Vidi više »

Summorum Pontificum

Benedikta XVI. Summorum Pontificum („Vrhovnih svećenika“) je apostolsko pismo pape Benedikta XVI., izdano u obliku motuproprija (tj. na papinu vlastitu inicijativu).

Novi!!: Latinski jezik i Summorum Pontificum · Vidi više »

Sumporača

Sumporača (lat. Hypholoma fasciculare) je otrovna gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae), iz reda listićarki (Agaricales).

Novi!!: Latinski jezik i Sumporača · Vidi više »

Sumporna jetra

Sumporna jetra Kemijsko bojenje srebra u crnu boju pomoću otopine sumporne jetre Sumporna jetra (lat. Hepar sulfuris) je teško odrediva mješavina kalijevog sulfida, polisulfida, tiosulfata te bisulfida.

Novi!!: Latinski jezik i Sumporna jetra · Vidi više »

Sunašca

Sunašca (lat. Heliozoa), slatkovodni organizmi kuglastog tijela sa zrakastim nastavcima nalik sičušnim sunašcima, pa joj otuda i ime.

Novi!!: Latinski jezik i Sunašca · Vidi više »

Sunčac

Sunčac (lat. Fumana), biljni rod iz porodice bušinovki čijih je 20 vrsta rasprostranjeno po Mediteranu, jugoistočnoj Europi, jugozapadnoj Aziji, Krimu i Kavkazu (3).

Novi!!: Latinski jezik i Sunčac · Vidi više »

Sunčana zaručnica

Sunčana zaručnica (helenijum, lat. Helenium), rod trajnica iz porodice glavočika (Compositae).

Novi!!: Latinski jezik i Sunčana zaručnica · Vidi više »

Sunčanica (riba)

Sunčanica (lat. Lepomis gibbosus) je slatkovodna riba iz porodice (Centrarchidae) reda Perciformes.

Novi!!: Latinski jezik i Sunčanica (riba) · Vidi više »

Sunčano oko

Sunčano oko (lat. Heliopsis), biljni rod od desetak vrsta trajnica trajnica iz porodice Compositae.

Novi!!: Latinski jezik i Sunčano oko · Vidi više »

Sunčev stup

San Francisca. Fairbanksu, Aljaska). Sunčev stup ili svjetlosni stup je optička pojava u obliku cijele ili isprekidane svijetle okomite pruge iznad ili ispod Sunca, obično kada se Sunce nalazi nisko nad obzorom, najčešće pri zalasku ili izlasku.

Novi!!: Latinski jezik i Sunčev stup · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Latinski jezik i Sunčev sustav · Vidi više »

Suncokret

Suncokret (sunčanica, lat. Helianthus), biljni rod iz porodice glavočika (Compositae) s preko 60 vrsta koje mogu biti jednogodišnje ili višegodišnje.

Novi!!: Latinski jezik i Suncokret · Vidi više »

Sunovrat

Sunovrat Sunovrat Jonquilla Sunovrat (narcis, narcisa, drimavac, nežić, lat. Narcissus) je biljni rod porodice Amaryllidaceae kojemu pripada 116 priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Sunovrat · Vidi više »

Suosjećanje

Jedno dijete pokazuje suosjećanje za drugo dijete. Suosjećanje je sposobnost ljudskog bića osjetiti bol i patnju drugoga živog bića kao da je to njegova vlastita bol.

Novi!!: Latinski jezik i Suosjećanje · Vidi više »

Suovetaurilia

Suovetaurilia ili suovitaurilia od latinske sintagme sū (od sus.

Novi!!: Latinski jezik i Suovetaurilia · Vidi više »

Supermarket

Supermarket u Portlandu, Oregon, SAD. Supermarket (iz latinskog super na, mercatus trgovina) je velika trgovina koja posluje po principu samoposluge i nudi širok izbor proizvoda prehrane i niz kućanskih proizvoda koje se redovito konzumira, kao što je alkoholna pića, sredstva za čišćenje ili odjeća.

Novi!!: Latinski jezik i Supermarket · Vidi više »

Supernova

Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.

Novi!!: Latinski jezik i Supernova · Vidi više »

Superstrat (jezikoslovlje)

Superstrat (lat. stratum, sloj) u povijesnom jezikoslovlju označava jezik koji se upotrebljava na određenome govornom području nakon što je istisnuo drugi jezik Dubravko Škiljan, Pogled u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

Novi!!: Latinski jezik i Superstrat (jezikoslovlje) · Vidi više »

Supin

U gramatici, supin ili namjenik je vrsta glagolske imenice.

Novi!!: Latinski jezik i Supin · Vidi više »

Supovi

Supovi (lat. Gyps) su rod u potporodici strvinara starog svijeta (Aegypiinae).

Novi!!: Latinski jezik i Supovi · Vidi više »

Supralateralni luk

halo grupe (od vrha prema dolje): supralateralni luk, Parryjev luk, gornji tangencijalni lukovi, 22° halo, a može se vidjeti i lažno Sunce s donje desne strane. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni luk. Supralateralni luk je rijetka optička pojava koja se pojavljuje na na gornjoj strani 22° halo (svjetlosna pojava u obitelji halo), oko dvostruke duljine kruga, a stvara blijedu traku duginih boja u širokom pojasu iznad Sunca.

Novi!!: Latinski jezik i Supralateralni luk · Vidi više »

Supstrat (jezikoslovlje)

Supstrat (lat. stratum, sloj) u povijesnom jezikoslovlju označava jezik koji se na određenome području govorio, ali ga je istisnuo drugi jezik Dubravko Škiljan, Pogled u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

Novi!!: Latinski jezik i Supstrat (jezikoslovlje) · Vidi više »

Surlaši

Red surlaša (lat. Proboscidea) je dobio ime po svom najupadljivijijem svojstvu, surli (lat. proboscis).

Novi!!: Latinski jezik i Surlaši · Vidi više »

Suručica

Suručica (lat. Spiraea), rod od preko 120 vrsta listopadnih ili poluzimzelenih grmova iz porodice Rosaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Suručica · Vidi više »

Suručka

Suručka (lat. Aruncus), rod trajnica iz poroodice ružovki smješten u tribus Spiraeeae, dio potporodice Amygdaloideae.

Novi!!: Latinski jezik i Suručka · Vidi više »

Susceptibilnost

Izraz susceptibilnost (prema kasnolat. susceptibilis) je višeznačan.

Novi!!: Latinski jezik i Susceptibilnost · Vidi više »

Suspenzija

Suspenzija (lat. suspensio: vješanje; podizanje) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Suspenzija · Vidi više »

Suspiria

Suspiria je talijanski horror film iz 1977. kojeg je režirao Dario Argento, a koji je prvi dio njegove neslužbene triologije o zlim silama koje žele doći na zemlju (drugi je film “Inferno”, a treći, “Mother of Tears” je najavljen za 2007. godinu). Radnja se vrti oko mlade djevojke koja pohađa školu za balet u kojoj se počinju događati sablasni događaji.

Novi!!: Latinski jezik i Suspiria · Vidi više »

Suvereni red vitezova Jeruzalemskog hrama

Suvereni red vitezova Jeruzalemskog hrama (latinski: Ordo Supremus Militaris Templi Hierosolymitani; engleski: Sovereign Military Order of the Temple of Jerusalem), skrećeno O.S.M.T.H., je samozvani red vitezova templara i međunarodna organizacija.

Novi!!: Latinski jezik i Suvereni red vitezova Jeruzalemskog hrama · Vidi više »

Suvereni viteški malteški red

Hrvatska je jedna od 108 zemlje koje imaju stalne diplomatske veze s Malteškim redom Suvereni viteški jeruzalemski, rodoski i malteški hospitalni red svetog Ivana, poznatiji kao Suvereni viteški malteški red (tal. Sovrano Militare Ordine Ospedaliero di San Giovanni di Gerusalemme di Rodi e di Malta), katolički je viteški red sa sjedištem u Rimu, Italija.

Novi!!: Latinski jezik i Suvereni viteški malteški red · Vidi više »

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Novi!!: Latinski jezik i Suverenitet · Vidi više »

Suza (Iran)

Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן‎: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.

Novi!!: Latinski jezik i Suza (Iran) · Vidi više »

Suzice

Suzice (koiks, jobove suze, lat. Coix), podtribus trava u tribusu Andropogoneae.

Novi!!: Latinski jezik i Suzice · Vidi više »

Suzna žlijezda

Suzni aparat Suzni aparat Suzna žlijezda (lat. glandula lacrimalis) je parni organ, žlijezda, smještena u gornjem vanjskom dijelu očnice u udubini koja se naziva lat.

Novi!!: Latinski jezik i Suzna žlijezda · Vidi više »

Suzna cunjavka

Suzna cunjavka, poznata i kao suzna slabunjavka (lat. Lacrymaria lacrymabunda) je nejestiva gljiva iz porodice (Psathyrellaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Suzna cunjavka · Vidi više »

Sv. Ivan Vladimir

Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.

Novi!!: Latinski jezik i Sv. Ivan Vladimir · Vidi više »

Svač

''Svač, ostatci katedrale sv. Ivana'' Svač (na crnogor. ćiril. Свач, alb. Shas, lat. Suacium) je bio srednjovjekovni grad i utvrda u Crnoj Gori.

Novi!!: Latinski jezik i Svač · Vidi više »

Svećeničko bratstvo sv. Petra

Svećeničko bratstvo svetog Petra (lat. Fraternitas Sacerdotalis Sancti Petri; kratica: F.S.S.P. ili FSSP) je družba apostolskog života papinskog prava.

Novi!!: Latinski jezik i Svećeničko bratstvo sv. Petra · Vidi više »

Svekrvin jezik

Svekrvin jezik (lat. Dracaena trifasciata, sin. Sansevieria trifasciata), trajnica iz porodice šparogovki porijeklom iz tropske Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Svekrvin jezik · Vidi više »

Svend Aagesen

Svend Aagesen (Aggesen, č. Ogezen, rođen između 1140. i 1150., godina smrti nepoznata) danski povjesničar iz 12. stoljeća, osobit poznavatelj starih rimskih pisaca i latinskog jezika, kojim je i pisao.

Novi!!: Latinski jezik i Svend Aagesen · Vidi više »

Sveta Brigita

Vadsteni Sveta Brigita (Uppsala, Švedska, 1303. – Rim, 23. srpnja 1373.) je svetica rimokatoličke Crkve, mističarka, utemeljiteljica Otkupiteljeva reda (brigitinskog) časnih sestara, najpoznatija svetica sjevernih naroda Europe i književnica.

Novi!!: Latinski jezik i Sveta Brigita · Vidi više »

Sveta Cecilija

Sveta Cecilija (lat. Sancta Caecilia; Rim, 3. stoljeće), također i Cecilija Rimska (lat. Caecilia Romana), Rimljanka, katolička svetica, misionarka i mučenica.

Novi!!: Latinski jezik i Sveta Cecilija · Vidi više »

Sveta Filomena

Sveta Filomena (lat. Filumena, Filomena; Krf, 10. siječnja 291. – Rim, 10. kolovoza 304.), katolička svetica i mučenica.

Novi!!: Latinski jezik i Sveta Filomena · Vidi više »

Sveta Gertruda

Sveta Gertruda Velika (Eisleben, Njemačka, 6. siječnja 1256. – Helfta, Njemačka, oko 1302.) - njemačka svetica, benediktinska redovnica, mističarka.

Novi!!: Latinski jezik i Sveta Gertruda · Vidi više »

Sveta Gora

Sveta Gora (za pravoslavne vjernike: Sveta Gora Atonska, Svetyje Gori Atona) je autonomna monaška (monačka) država u sastavu Helenske Republike.

Novi!!: Latinski jezik i Sveta Gora · Vidi više »

Sveta obitelj

Sveta Obitelj (lat. Sancta Familia) je pojam koji označava obitelj koju su činili Isus, Djevica Marija i Sveti Josip.

Novi!!: Latinski jezik i Sveta obitelj · Vidi više »

Sveta Stolica

Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.

Novi!!: Latinski jezik i Sveta Stolica · Vidi više »

Sveta ura

Euharistijsko klanjanje Sveta ura ili sveti čas ili sveti sat (latinski: Hora sancta) rimokatolička je pobožna tradicija provođenja jednoga sata u euharistijskom klanjanju u prisutnosti Presvetog Sakramenta.

Novi!!: Latinski jezik i Sveta ura · Vidi više »

Sveta voda

Sveta voda u umjetničkoj posudi, koju drži anđeo. Sveta voda je voda koju je blagoslovio svećenik ili koja potječe iz bunara ili izvora koji se smatra svetim.

Novi!!: Latinski jezik i Sveta voda · Vidi više »

Sveta Zemlja

lat. ''Hierosolyma'', ''Hierusalem'', ''Aelia Capitolina'') Sveta Zemlja naziv je za Palestinu u religioznim objavama judaizma, kršćanstva i islama.

Novi!!: Latinski jezik i Sveta Zemlja · Vidi više »

Svete Vjera, Nada i Ljubav

Sveta Vjera, Nada i Ljubav (lat. Sanctae Fides, Spes et Caritas), znane i kao Svete sestre ili Svete kćeri, rimske kršćanske mučenice i sestre, kćeri Svete Sofije Milanske.

Novi!!: Latinski jezik i Svete Vjera, Nada i Ljubav · Vidi više »

Sveti Agapit

Sveti Agapit (lat. Agapitus; Latium, 3. stoljeće – Palestrina, oko 267. ili 274.), kršćanski svetac i mučenik.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Agapit · Vidi više »

Sveti Ambrozije

Sveti Ambrozije (lat. Aurelius Ambrosius; Trier, oko 340. – Milano, 4. travnja 397.), biskup, crkveni naučitelj, vodeći pisac crkvenih himni i svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Ambrozije · Vidi više »

Sveti Augustin

Sveti Augustin (Aurelije Augustin) (lat.: Aurelius Augustinus Hipponensis; Tagaste, 13. studenog 354. – Hippo, 28. kolovoza 430.) bio je najutjecajniji antički kršćanski mislilac čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Augustin · Vidi više »

Sveti Bartol

Sveti Bartol, Bartolomej ili Bartul (grč. Βαρθολομαῖος Bartholomaíos, lat. Bartholomaus) jedan je od dvanaestorice Isusovih apostola.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Bartol · Vidi više »

Sveti Bistrik

Sveti Bistrik (lat. Beztertus Nitriensis; ? - 27. rujna 1046.), mučenik, biskup Nitre i svetac, vjerojatno slavenskog ili mađarskog podrijetla.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Bistrik · Vidi više »

Sveti Brcko

Sveti Brcko (lat. Brictius; Tours, oko 397. – 444.), biskup Toursa i svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Brcko · Vidi više »

Sveti Cirijak

Sveti Cirijak (lat. Cyriacus, ? - 303.) je kršćanski mučenik koji je pogubljen u doba Dioklecijanovih progona.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Cirijak · Vidi više »

Sveti Dominik

Sveti Dominik Guzman (špa. Domingo de Guzman Garcés) (Caleruega, oko 1170. – Bologna, 6. kolovoza 1221.) bio je katolički svetac, osnivač dominikanskog reda (ordo praedicatorum).

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Dominik · Vidi više »

Sveti Dujam

Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Dujam · Vidi više »

Sveti Egidije

Sveti Egídije (grč. Αἰγίδιος, lat. Aegidius, fra. Gilles; Atena, oko 650. - Septimanija, oko 710.) je kršćanski svetac, pustinjak iz 6.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Egidije · Vidi više »

Sveti Emigdije

Sveti Emigdije (latinski: Emidius, Æmedius, Emigdius, Hemigidius; talijanski: Sant'Emidio; Trier, oko 279. – Ascoli Piceno, oko 309. godine) bio je kršćanski biskup koji se štuje kao mučenik.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Emigdije · Vidi više »

Sveti Eustahije

Sveti Eustahije († 118.) - kršćanski svetac, rimski vojskovođa u vrijeme careva Tita i Trajana.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Eustahije · Vidi više »

Sveti gral

Isus na Posljednjoj večeri. Na stolu je kalež, koji se smatra svetim gralom. Sveti gral (lat. Lapsit exillis) je sveti predmet koji se spominje u literaturi i kršćanskoj tradiciji.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti gral · Vidi više »

Sveti Jeronim

Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Jeronim · Vidi više »

Sveti Juraj

Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Juraj · Vidi više »

Sveti Kajetan iz Tijene

Sveti Kajetan iz Tijene (talijanski: Gaetano di Thiene; latinski Cajetanus Thienaeus), (Vicenza, 1. listopada 1480. – Napulj, 7. kolovoza 1547.), talijanski svećenik, utemeljitelj reda teatinaca.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Kajetan iz Tijene · Vidi više »

Sveti Kolumban

Sveti Kolumban (lat. Columbanus, Leinster, oko 540. – Bobbio, 23. studenoga 615.) bio je irski opat i misionar.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Kolumban · Vidi više »

Sveti kotrljan

Sveti kotrljan (balegar, skarabej, lat. Scarabaeus sacer), vrsta kotrljanâ, kukac kornjaš iz porodice truležara (Scarabeidae).

Novi!!: Latinski jezik i Sveti kotrljan · Vidi više »

Sveti Krševan

Sveti Krševan ili Krizogon (lat. Chrysogonus, † 4. stoljeće), svetac i mučenik Rimokatoličke Crkve i pravoslavnih crkava.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Krševan · Vidi više »

Sveti Križ Začretje

Sveti Križ Začretje je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Križ Začretje · Vidi više »

Sveti Lovro

Sveti Lovro (latinski: Laurentius) (31. prosinca 225. – Rim, 10. kolovoza 258.) kršćanski je svetac i rimski đakon pogubljen tijekom vladavine cara Valerijana.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Lovro · Vidi više »

Sveti Mihael

Sveti Mihael (Mihovil, Mihajlo), prema biblijskoj tradiciji, arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet puta.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Mihael · Vidi više »

Sveti Patrik

Sveti Patrik (lat. Patricius, irski: Naomh Pádraig; Britanija (rimska provincija), 385. – Down, Irska, 461.), katolički svetac, biskup i zaštitnik Irske.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Patrik · Vidi više »

Sveti Petar

Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Petar · Vidi više »

Sveti Radim Gaudencije

Sveti Radim Gaudencije (češki: Svatý Radim, poljski: Radzim Gaudenty; Libice nad Cidlinou, oko 970. - Gniezno, 1020.) bio je češki i poljski nadbiskup, metropolit, redovnik i benediktinac.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Radim Gaudencije · Vidi više »

Sveti razgovor

Tema svetoga razgovora (tal. sacra conversazione; lat. sacra conversatio) tip je kompozicije u kojoj je prikazana Bogorodica s Djetetom na prijestolju okružena svecima i donatorima u povezanoj grupnoj cjelini, njihovi međusobni odnosi takvi su kao da razgovaraju.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti razgovor · Vidi više »

Sveti Rok

Grob svetog Roka, Venecija. Sveti Rok Sveti Rok (fr. Saint Roch, lat. Rochus, okcit. Saint Roch; Montpellier, oko 1348. – Voghera, 15./16. kolovoza 1376./1379.) ili Roko (tal. San Rocco), također i Rok(o) iz Montpelliera (fr. Roch de Montpellier, tal. Rocco di Montpellier), svetac je Katoličke Crkve, hodočasnik, dobrotvor, zaštitnik od zaraznih bolesti (kuge, kolere i inih), zaštitnik hodočasnika, kirurga, dermatologa i ljekarnika.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Rok · Vidi više »

Sveti starac Šimun

Sveti starac Šimun ili Šimun Pravednik, Šimun Bogoprimac (grčki: Συμεών) je "pravedan i pobožan" čovjek iz Jeruzalema koji je, prema Evanđelju po Luki (Lk, 2,25-35), susreo Mariju, Josipa i Isusa dok su ulazili u Hram, kako bi ispunili prikazali Isusa u Hramu.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti starac Šimun · Vidi više »

Sveti Valentin

Sveti Valentin (lat.: Valentinius; Terni, oko 175. – Rim, oko 269.), svećenik i mučenik iz 3. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Valentin · Vidi više »

Sveti Venancije

Sveti Venancije (lat. Venantius Martyr; ? – 259.), salonitanski biskup, kršćanski mučenik i svetac Rimokatoličke Crkve.

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Venancije · Vidi više »

Sveti Vlaho i Dubrovnik

Bandijera Sv. Vlaha - glavna zastava Dubrovačke Republike Sveti Vlaho zaštitnik je grada Dubrovnika i čašćen kao njegov parac (u dubrovačkomu govoru znači zagovornik).

Novi!!: Latinski jezik i Sveti Vlaho i Dubrovnik · Vidi više »

Sveto drvo

Sveto drvo (palo santo, lat. Bursera graveolens), najpoznatija vrsta drveta u rodu Bursera.

Novi!!: Latinski jezik i Sveto drvo · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Latinski jezik i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Svetolin

Svetolin (svetolina, santolina; lat. Santolina), rod zimzelenih grmova iz porodice glavočika, dio podtribusa Santolininae.

Novi!!: Latinski jezik i Svetolin · Vidi više »

Svetoslav Suronja

Svetoslav Suronja (lat. Suetosclav Surigna), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića i začetnik poddinastije Svetoslavića.

Novi!!: Latinski jezik i Svetoslav Suronja · Vidi više »

Sveučilišni kampus

Sveučilišni kampus (lat. campus) je zdanje koje okuplja sveučilišne, kulturne, gospodarske, športske i stambene ustanove na jednomu mjestu radi objedinjavanja sveučilišnih sadržaja.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilišni kampus · Vidi više »

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište · Vidi više »

Sveučilište Fordham

200px Sveučilište Fordham je privatno istraživačko sveučilište u New Yorku.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište Fordham · Vidi više »

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (lat. Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila), zajednica visokoškolskih ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 29. rujna 2006. u Puli, imenovana po biskupu i narodnom preporoditelju Jurju Dobrili.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli · Vidi više »

Sveučilište Loránd Eötvös u Budimpešti

Sveučilište Eötvös Loránd (ELTE) je mađarsko javno istraživačko sveučilište sa sjedištem u Budimpešti.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište Loránd Eötvös u Budimpešti · Vidi više »

Sveučilište Notre Dame

Sveučilište Notre Dame je privatno je katoličko istraživačko sveučilište u američkom gradu South Bend, Indiana.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište Notre Dame · Vidi više »

Sveučilište Princeton

Logo Sveučilišna knjižnica. Sveučilište Princeton (engl. Princeton University, lat. Universitas Princetoniensis) privatno je znanstveno-istraživačko sveučilište iz istoimenog grada u New Jerseyju.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište Princeton · Vidi više »

Sveučilište u Cambridgeu

Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »

Sveučilište u Leidenu

Sveučilište u Leidenu (latinski: Academia Lugduno-Batava; nizozemski: Universiteit Leiden; ranije: Rijksuniversiteit Leiden, skraćenica: LEI) osnovano je 1575.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište u Leidenu · Vidi više »

Sveučilište u Ljubljani

Sjedište (rektorat) Sveučilišta Sveučilište u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani, lat. Universitas Labacensis) nalazi se u Ljubljani i najstarije je i najveće slovensko sveučilište.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište u Ljubljani · Vidi više »

Sveučilište u Oxfordu

Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »

Sveučilište u Pennsylvaniji

Sveučilište u Pennsylvaniji (engleski: University of Pennsylvania, skraćeno se koristi i Penn il UPenn) je privatno sveučilište u Philadelphiji, u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište u Pennsylvaniji · Vidi više »

Sveučilište u Rijeci

Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište u Rijeci · Vidi više »

Sveučilište u Slavonskom Brodu

Sveučilište u Slavonskom Brodu (lat. Universitas Studiorum Marsoniensis) je visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Slavonskom Brodu.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište u Slavonskom Brodu · Vidi više »

Sveučilište u Splitu

Sveučilište u Splitu (lat. Universitas studiorum Spalatensis), hrvatska visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Splitu, utemeljena 15. lipnja 1974. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište u Splitu · Vidi više »

Sveučilište u Trnavi

Sveučilište u Trnavi (slk. Trnavská univerzita v Trnave, lat. Universitas Tyrnaviensis) je slovačka visokoobrazovna institucija sa sjedištem u Trnavi.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište u Trnavi · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Svi sveti

čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Novi!!: Latinski jezik i Svi sveti · Vidi više »

Svib

''Cornus sanguinea'' Svib (svibovina, crni svib, drijen svib, svib drijen; lat. Cornus sanguinea) veći je listopadni razgranati grm koji naraste i do 6 m. Raste na većem dijelu Europe i zapadnoj Aziji, obično na rubovima šuma, jer voli topla, sunčana ili polusjenovita mjesta.

Novi!!: Latinski jezik i Svib · Vidi više »

Svibanj

Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Svibanj · Vidi više »

Svibanjska jabuka

Svibanjska jabuka (podofilum, nožni list. lat. Podophyllum), rod od desetak vrsta ljekovitih trajnica iz porodice žutikovki (Berberidaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Svibanjska jabuka · Vidi više »

Svijet nije dovoljan

Svijet nije dovoljan (eng. The World Is Not Enough) britanski je akcijski triler iz 1999. To je 19.

Novi!!: Latinski jezik i Svijet nije dovoljan · Vidi više »

Svijetleći bičaši

Svjetleći bičaši (Dinoflagelati; lat. Dinoflagellata) - su fitoplanktonski organizmi koji imaju karakterističnu jezgru i dva međusobno okomito položena biča.

Novi!!: Latinski jezik i Svijetleći bičaši · Vidi više »

Svijetložuta muhara

Svijetložute muhare. Svijetložuta muhara (lat. Amanita gemmata) je nejestiva gljiva iz roda gljiva Amanita.

Novi!!: Latinski jezik i Svijetložuta muhara · Vidi više »

Svileni mravojed

Svileni mravojed ili dvoprsti mravojed (lat. Cyclopes didactylus) je sisavac iz reda krezubica.

Novi!!: Latinski jezik i Svileni mravojed · Vidi više »

Svilina

Svilina (voga, lat. Zostera), rod korisnih vodenih trajnica iz porodice vogovki, red žabočunolike (Alismatales).

Novi!!: Latinski jezik i Svilina · Vidi više »

Svitak

Svitak, je oblik antičke (lat. volumen) i srednjovjekovne (lat. rotulus) knjige.

Novi!!: Latinski jezik i Svitak · Vidi više »

Svjatoslav Ševčuk

Vrhovni nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve Svjatoslav Ševčuk Grb nadbiskupa Svjatoslava Ševčuka Svjatoslav Ševčuk (ukr. Святослав Шевчук); (5. svibnja 1970., Strij, Lavovska oblast); je vrhovni nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve; »generalni nadbiskup Kijeva-Galiča i cijele Rusi« (Ukrajine).

Novi!!: Latinski jezik i Svjatoslav Ševčuk · Vidi više »

Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni

''Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni'' Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni, latinični tekst napisan na pergamentu u 9. stoljeću.

Novi!!: Latinski jezik i Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni · Vidi više »

Svjetlica (biljni rod)

Svjetlica (lat. Phalaris), rod od desetak vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice travovki.

Novi!!: Latinski jezik i Svjetlica (biljni rod) · Vidi više »

Svjetlica (riba)

Svjetlica (latinski: Telestes polylepis) endemska je vrsta šaranke.

Novi!!: Latinski jezik i Svjetlica (riba) · Vidi više »

Svjetlodropke

Svjetlodropke (lat.: Acropomatidae) su porodica zrakoperki, jedna od nekih 20 u redu Acropomatiformes.

Novi!!: Latinski jezik i Svjetlodropke · Vidi više »

Svjetlosna jakost

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosna jakost ili luminacijski intenzitet (oznaka Is) je jedna od sedam osnovnih fizikalna veličina koja opisuje snagu elektromagnetskog zračenja točkastog izvora u području frekvencija vidljive svjetlosti.

Novi!!: Latinski jezik i Svjetlosna jakost · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Latinski jezik i Svjetlost · Vidi više »

Svjetlučavci

Svjetlučavci (lat. Etmopteridae) porodica manjih morskih pasa iz velikih morskih dubina.

Novi!!: Latinski jezik i Svjetlučavci · Vidi više »

Svjetska šahovska federacija

Svjetska šahovska federacija (FIDE) (franc.: Fédération Internationale des Échecs, engl.: World Chess Federation) međunarodna je organizacija koja povezuje razne nacionalne šahovske saveze diljem svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Svjetska šahovska federacija · Vidi više »

Svjetska književnost

Svjetska književnost obuhvaća književnost svih naroda i nacija, premda se općenito često odnosi na književnost zapadnoeuropskog kulturnog kruga (nakon romantizma i Sjeverne Amerike).

Novi!!: Latinski jezik i Svjetska književnost · Vidi više »

Svračci

Svračci (lat. Laniidae) su porodica ptica reda Passeriformes.

Novi!!: Latinski jezik i Svračci · Vidi više »

Svračica (biljni rod)

Svračica (digitarija; lat. Digitaria) veliki biljni rod iz porodice trava raširen po svimj kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Svračica (biljni rod) · Vidi više »

Svraka

Svraka, svraka maruša (lat. Pica pica), često i dugorepa svraka, je vrsta ptica iz porodice vrana, reda vrapčarki.

Novi!!: Latinski jezik i Svraka · Vidi više »

Svrbež

Grebenje leđa Svrbež (lat. pruritus) osjet je koji dovodi do potrebe za grebenjem ili trljanem kože.

Novi!!: Latinski jezik i Svrbež · Vidi više »

Svrdarkovke

Svrdarkovke (lat. Marantaceae), biljna porodica iz reda đumbirolike, koja je dobila ime po rodu svrdarki ili maranti (Maranta), poznatoj i pod imenom molitvena biljka, jer pred veče svoje listove kao dlanove podiže prema nebu.

Novi!!: Latinski jezik i Svrdarkovke · Vidi više »

Szczecin

Szczecin (njemački Stettin, kašupski Sztetëno, latinski Stetinum, izgovor Ščećin) je poljski grad na obali Baltičkog mora i glavni grad Zapadnopomeranskog vojvodstva.

Novi!!: Latinski jezik i Szczecin · Vidi više »

Tabernakul

TabernakulVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): i (lat. tabernaculum - šator, ili hrv. svetohranište) u rimokatoličkoj Crkvi označava prostor gdje se čuvaju posvećene hostije za svetu pričest.

Novi!!: Latinski jezik i Tabernakul · Vidi više »

Tabinje

Tabinje (lat. Phycidae), porodica morskih riba iz reda bakalarki.

Novi!!: Latinski jezik i Tabinje · Vidi više »

Tabinjke

Tabinjke (lat. Moridae), porodica riba iz reda bakalarki.

Novi!!: Latinski jezik i Tabinjke · Vidi više »

Tabula Rasa (Izgubljeni)

Tabula Rasa (latinski izraz za praznu ploču) je treća epizoda prve sezone televizijske serije Izgubljeni.

Novi!!: Latinski jezik i Tabula Rasa (Izgubljeni) · Vidi više »

Tabula Rogeriana

Kitab Rudjdjar (dosl. "Ruđerova knjiga" na arapskom) ili Tabula Rogeriana (dosl. "Ruđerova ploča" na latinskom), karta svijeta koju je arapski geograf Muhamed Al-Idrisi izradio 1154. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Tabula Rogeriana · Vidi više »

Tabulata

Tabulata (lat.: tabulatus: napravljen od ploča) je red izumrlih koralja što su živjeli od ordovicija do kraja perma.

Novi!!: Latinski jezik i Tabulata · Vidi više »

Tadeusz Gocłowski

Tadeusz Gocłowski (Piski, 16. rujna 1931. – Gdanjsk, 3. svibnja 2016.) bio je poljski nadbiskup i prelat Katoličke crkve u Poljskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Tadeusz Gocłowski · Vidi više »

Tajnica

Tajnica (divlja riža; lat. Leersia), kozmopolitski rod puzećih trajnica iz porodice trava, dio podtribusa Oryzinae.

Novi!!: Latinski jezik i Tajnica · Vidi više »

Tajo

Rijeka Tajo (hrvatski izgovor Taho, portugalski: Tejo, latinski: Tagus) duga je 1008 km i najduža je rijeka Pirenejskog poluotoka.

Novi!!: Latinski jezik i Tajo · Vidi više »

Tajvanija

Tajvanija (lat. Taiwania), monotipski rod korisnog zimzelenoig drveća iz porodice čempresovki (Cupressaceae), nekada klasificiran porodici taksodijevki, a danas potporodica Taiwanioideae.

Novi!!: Latinski jezik i Tajvanija · Vidi više »

Tajvanska smreka

Tajvanska smreka (lat. Picea morrisonicola), vrsta zimzelenog drveta iz porodice borovki.

Novi!!: Latinski jezik i Tajvanska smreka · Vidi više »

Tajvanski crveni bor

Tajvanski crveni bor (latinski: Pinus taiwanensis) je vrsta bora.

Novi!!: Latinski jezik i Tajvanski crveni bor · Vidi više »

Takson

Takson (taxon, u množini taxa), riječju takson u biologiji označava se sistematikom prepoznata grupa živih bića.

Novi!!: Latinski jezik i Takson · Vidi više »

Talac (biljni rod)

Bukvica (talac, marulja, gorska metvica, lat. Clinopodium, sinonimi: Calamintha, Acinos), rod od oko 150 vrsta biljaka iz porodice medićevki raspršen po svim svim kontinentima osim Australije.

Novi!!: Latinski jezik i Talac (biljni rod) · Vidi više »

Talija (biljni rod)

Talija (srcolist, preloj; lat. Parnassia), rod vodenih trajnica iz porodice Celastraceae, nekada uključivan u vlastitu porodicu Parnassiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Talija (biljni rod) · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Latinski jezik i Talijani · Vidi više »

Talijanska književnost

Talijanska književnost je sva književnost pisana na talijanskom jeziku, pogotovo u Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Talijanska književnost · Vidi više »

Talijanska umjetnost

Talijanska umjetnost je umjetnička produkcija na području današnje Italije i Talijana od prapovijesti do danas.

Novi!!: Latinski jezik i Talijanska umjetnost · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Latinski jezik i Talijanski jezik · Vidi više »

Talijin uročnjak

Talijin uročnjak (Thalijev uročnjak; lat. Arabidopsis thaliana), jedna od desetak vrsta biljaka iz porodice krstašica.

Novi!!: Latinski jezik i Talijin uročnjak · Vidi više »

Talinum

Talinum (lat. Talinum), biljni rod iz porodice Talinaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Talinum · Vidi više »

Talir Marije Terezije

desno Talir Marije Terezije (njemački: Maria-Theresien-Taler) je srebreni novčić koji se koristio u svjetskoj trgovini od 1741. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Talir Marije Terezije · Vidi više »

Talovci

Talovci (lat. de Thallowcz, mađ. Tallóczi), hrvatska velikaška obitelj, vjerojatno podrijetlom s otoka Korčule.

Novi!!: Latinski jezik i Talovci · Vidi više »

Tamarind

Plodovi tamarinda Tamarind (lat. Tamarindus indica) je stablo iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Tamarind · Vidi više »

Tamarisk

Tamarisk (tamarika, metlika,lat. Tamarix) je biljni rod iz porodice Metlikovki koja broji 70-ak vrsta a potječe iz suhih područja Bliskog istoka i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Tamarisk · Vidi više »

Tamaru

Tamaru (lat. Bubalus mindorensis) je mali, patuljasti bivol, koji pripada porodici Bovidae.

Novi!!: Latinski jezik i Tamaru · Vidi više »

Tamjanikovke

Tamjanikovke (Ananasovke; lat. Bromeliaceae), biljna porodica iz reda travolike, kojoj pripada 52 roda, uglavnom epifita, s preko 3300 vrsta iz tropske Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Tamjanikovke · Vidi više »

Tamjanovo drvo

Tamjanovo drvo (tamjan, tamjanovac, lat. Boswellia), biljni rod iz porodice Burseraceae kojemu pripada 18 vrsta vazdazelenog grmlja i manjeg drveća Azije i tropske Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Tamjanovo drvo · Vidi više »

Tamna livadarka

Tamna livadarka (lat. Cyclocybe erebia) je jestiva gljiva iz porodice (Strophariaceae), iz reda listićarki (Agaricales).

Novi!!: Latinski jezik i Tamna livadarka · Vidi više »

Tamnoprsi galeb

Tamnoprsi galeb (latinski: Ichthyaetus hemprichii) vrsta je galeba iz obitelji Laridae, poznata i kao Adenski galeb ili Hemprichov galeb.

Novi!!: Latinski jezik i Tamnoprsi galeb · Vidi više »

Tankolisna kamilica

Tankolisna kamilica (lat. Tripleurospermum tenuifolium, sin. Matricaria trichophylla, Hrvatski nazivi: tankolisna titrica, Tankolisna kamilica, Toni Nikolić 2019. navodi i novi hrvatski naziv vlaknatolisna titrica), vrsta glavočike nekada uključivana u rod kamilica.

Novi!!: Latinski jezik i Tankolisna kamilica · Vidi više »

Tankolistovke

Tankolistovke (himenofilumovke, lat. Hymenophyllaceae), porodica pravih paprati koj se sastoji od 9 rodova i 584 vrsta, i čini samostalni red Hymenophyllales.

Novi!!: Latinski jezik i Tankolistovke · Vidi više »

Tankorepić

Tankorepić (lat. Parapholis), rod jednogodišnjeg bilja iz porodice trava (podtribus Parapholiinae).

Novi!!: Latinski jezik i Tankorepić · Vidi više »

Taor

Portret cara Justiniana na mozaiku iz Ravenske crkve St. Apollinare Nuovo Taor (latinski: Tauresium, makedonski: Таор) je današnje selo udaljeno 20 km od Skoplja, u općini Zelenikovo na ulazu u Taorsku klisuru, Sjeverna Makedonija.

Novi!!: Latinski jezik i Taor · Vidi više »

Taormina

Taormina (sicilijanski: Taurmina; grčki: Ταυρομένιον - Tauromenion; latinski: Tauromenium) je manji grad na Siciliji u Italiji, koji je u antičko vrijeme je bio grčka kolonija koja je postojala još od 400. pr. Kr., a kasnije je grad postao i dio Rimskog imperija 212. pr. Kr. tijekom Drugog punskog rata.

Novi!!: Latinski jezik i Taormina · Vidi više »

Tapete

Primjer korištenja obrubljenih tapeta. Tapete (njem. Tapette od tal. tappeto od srednjovj. lat. tapetum od grč. τάπης, genitiv τάπητος: prostirač, pokrivač) su presvlake za obljepljivanje različitih površina, najčešće unutarnjih zidova i namještaja.

Novi!!: Latinski jezik i Tapete · Vidi više »

Tapiserija iz Bayeuxa

Tapiserija kraljice Matilde ili Tapiserija iz Bayeuxa (Francuska) je najpoznatija romanička tapiserija iz oko 1073. – 1083., dugačka je 70 m, a uska 50 cm; priča o Normanskom osvajanju Engleske 1066. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Tapiserija iz Bayeuxa · Vidi više »

Tar-Vabriga

Tar-Vabriga (tal. Torre-Abrega) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Tar-Vabriga · Vidi više »

Tarakonska Hispanija

Iberijski poluotok oko godine 300. pri čemu je carska provincija Hispania Tarraconensis (današnja sjeverna/centralna/istočna Španjolska) prikazana zeleno Dijeceza Hispanija Hispanija nakon Dioklecijanovih reformi Tarakonska Hispanija (lat. Hispania Tarraconensis) je bila jedna od triju rimskih provincija u Hispaniji.

Novi!!: Latinski jezik i Tarakonska Hispanija · Vidi više »

Taranto

Taranto (lat.: Tarentum) je grad na jugu Italije u regiji Apulija, administrativno središe istoimene pokrajina Taranto, smješten na obali Jonskog mora u Tarantskom zaljevu, na zapadnoj strani poluotoka Salentina ("peta talijanske čizme").

Novi!!: Latinski jezik i Taranto · Vidi više »

Tarčuka

Tarčuka (lat. Aubrieta), biljni rod iz porodice krstašica (Brassicaceae) raširen po južnoj (Italija) i jugoistočnoj Europi do Irana u Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Tarčuka · Vidi više »

Tarcisio Bertone

Tarcisio Bertone, S.D.B. (Pijemont, 2. prosinca 1934.), je talijanski rimokatolički kardinal i bivši državni tajnik Svete Stolice.

Novi!!: Latinski jezik i Tarcisio Bertone · Vidi više »

Tarhonantus

Tarhonantus (lat. Tarchonanthus), rod mirisnih, vazdazelenih grmova i drveća iz porodice Compositae.

Novi!!: Latinski jezik i Tarhonantus · Vidi više »

Tarn (rijeka)

Tarn (lat. Tarnis) je rijeka u južnoj Francuskoj, desna pritoka rijeke Garonne.

Novi!!: Latinski jezik i Tarn (rijeka) · Vidi više »

Tarragona

Tarragona je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Tarragona, na južnoj obali španjolske autonomne zajednice Katalonije.

Novi!!: Latinski jezik i Tarragona · Vidi više »

Tarsatica

Rimski luk (Vrata, Porta) na ulazu u rim. casrum, tj. principiju Tarsatica.(Tarsactica) - Starorimsko naselje na čijim ruševinama se u srednjem vijeku razvilo naselje, današnja Rijeka (Hrvatska).

Novi!!: Latinski jezik i Tarsatica · Vidi više »

Tartarija

Kinesku Tartariju'' (označenu ljubičastom bojom). Tartarija (latinski: Tartaria) ili Velika Tartarija (latinski: Tartaria Magna) povijesna je regija u Aziji koje se prostirala od Kaspijskoga jezera i Urala do Tihoga oceana.

Novi!!: Latinski jezik i Tartarija · Vidi više »

Tartešani

Тarteško pismo Таrtešani (grč. Τάρτησσος, lat. Tartessus) najstarija je zapadna kultura koja je nastala u prvom tisućljeću prije Krista.

Novi!!: Latinski jezik i Tartešani · Vidi više »

Tasmanijski cedar

Tasmanijski cedar (lat. Athrotaxis), rod vazdazelenog drveća iz porodice čempresovki, dio reda borolike.

Novi!!: Latinski jezik i Tasmanijski cedar · Vidi više »

Tau križ

Tau križ (lat. Crux Commissa), križ svetog Antuna Pustinjaka te križ svetog Franje Asiškog.

Novi!!: Latinski jezik i Tau križ · Vidi više »

Târgu Mureș

Târgu Mureș (njemački: Neumarkt am Mieresch, latinski: Novum Forum Seculorum, mađarski: Marosvásárhely) je grad u središnjoj Rumunjskoj, glavni grad županije Mureș.

Novi!!: Latinski jezik i Târgu Mureș · Vidi više »

Târgu Secuiesc

Kuće na glavnom trgu Târgu Secuiesc (mađarski: Kézdivásárhely, njemački: Szekler Neumarkt, latinski: Neoforum Siculorum) je grad u županiji Covasna u Rumunjskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Târgu Secuiesc · Vidi više »

Te Deum

Te Deum (lat. za Tebe Boga), poznat i kao Tebe Boga hvalimo (lat. Te Deum laudamus), je svečana kršćanska molitva čije se autorstvo tradicijski pripisivalo Svetom Ambroziju, milanskomu biskupu iz IV.

Novi!!: Latinski jezik i Te Deum · Vidi više »

Teatinci

Teatinci (lat. Ordo clericorum regularium vulgo Theatinorum: Red regularnih klerika, pučki zvanih teatinci), je mali katolički red osnovan 1524. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Teatinci · Vidi više »

Težina

Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.

Novi!!: Latinski jezik i Težina · Vidi više »

Teddiursa

Teddiursino ime kombinacija je engleske riječi "teddy".

Novi!!: Latinski jezik i Teddiursa · Vidi više »

Tef

Tef (latinski: Eragrostis tef, tigrinja jezik: ጣፍ taff) je jednogodišnja trava porijeklom iz istočne Afrike, iz roda kosmatka (Eragrostis).

Novi!!: Latinski jezik i Tef · Vidi više »

Tehničko veleučilište u Zagrebu

Tehničko veleučilište u Zagrebu (latinski: Polytechnicum Zagrabiense, engleski: Zagreb University of Applied Sciences) je najveće veleučilište u Hrvatskoj osnovano 27. svibnja 1998. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Tehničko veleučilište u Zagrebu · Vidi više »

Tehnologija

Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.

Novi!!: Latinski jezik i Tehnologija · Vidi više »

Tehnologija srednjeg vijeka

Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Kovač tokom rada. čavala. Tvrđava Nehaj (16. stoljeće) iznad Senja. viteza. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Tvrđava Srebrenik. Leonarda da Vincija (oko 1500.) Zrnca bezdimnog baruta. Muškete. Glavni dijelovi pluga su: 5. crtalo ili nož, 6. lemeš ili ralo i 7. ogrnjača ili daska. ''Mladi čovjek oštri kosu'' (Pekka Halonen, 1891.) Potkivanje konja. Konjska orma ili ovratnik je povećao učinkovitost konja pri vuči za četiri do pet puta. Sustav otvorenih polja. tiskarskog stroja. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3600 stranica na dan. Francuskoj, gdje je prvi puta napravljena bušotina 1126. da bi se došlo do vode na umjetan način. work.

Novi!!: Latinski jezik i Tehnologija srednjeg vijeka · Vidi više »

Tehnologija starog Rima

vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Pompejski mlin koji je koristio snagu životinja (obično magarac, povremeno i konj). žetelice. rezanja kamena (antički Rim) u Hierapolisu, Anatolija. vodenička kola u rudniku Rio Tinto (Španjolska) su dizala vodu s dna na površinu svladavajući visinsku razliku od 30 metara. stakla iz 4. stoljeća. kormila. Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Italije. Latinskog jedra iz 3. stoljeća. drvenog kotača. Tehnologija starog Rima je dala najveće tehničare i inženjere antičkoga svijeta i neki čak kažu da je sama rimska civilizacija jedno veliko tehničko postignuće.

Novi!!: Latinski jezik i Tehnologija starog Rima · Vidi više »

Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu

Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. otocima Turks i Caicos. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. kemije. Model perzijskog astrolaba iz 18. stoljeća. Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu je imala svoje zlatno doba koje je trajalo od 8.

Novi!!: Latinski jezik i Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu · Vidi više »

Tekofile

Tekofile (lat. Tecophilaea), biljni rod iz porodice Tecophilaeaceae, dio reda Asparagales.

Novi!!: Latinski jezik i Tekofile · Vidi više »

Tekoma

Tekoma (lat. Tecoma), biljni rod iz suptropske i tropske Amerike iz porodice katalpovki Sastoji se od 8 vrsta listopadnih penjajućih grmova i drveća.

Novi!!: Latinski jezik i Tekoma · Vidi više »

Teksaški zvončić

Teksaški zvončić (prerijska gorčica; lat. Eustoma russellianum; sin. Eustoma grandiflorum), sjevernoamerička jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice sirištarki Uspravne je stabljike, naraste 20 do 60 cm.

Novi!!: Latinski jezik i Teksaški zvončić · Vidi više »

Tekst

Tekst (lat. textum: tkivo) je ograničena, povezana izjava pisanim jezikom, u širem smislu, i nepisanim jezikom, kao što je pjesma, film ili kazalište.

Novi!!: Latinski jezik i Tekst · Vidi više »

Tektarija

Tektarija (lat. Tectaria), rod papratnjča smješten u porodicu Tectariaceae, dio je reda osladolike.

Novi!!: Latinski jezik i Tektarija · Vidi više »

Tekunica

Tekunica (lat. Spermophilus citellus) je maleni glodavac iz porodice vjeverica.

Novi!!: Latinski jezik i Tekunica · Vidi više »

Teleskop (zviježđe)

Teleskop (lat. Telescopium) je manje zviježđe južne polutke koje je prvi identificirao francuski astronom Nicolas Louis de Lacaille.

Novi!!: Latinski jezik i Teleskop (zviježđe) · Vidi više »

Telesphore Placidus Toppo

Telesphore Placidus Toppo (Chainpur, 15. listopada 1939. – ?, 4. listopada 2023.) bio je indijski rimokatolički kardinal i nadbiskup Ranchija.

Novi!!: Latinski jezik i Telesphore Placidus Toppo · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Latinski jezik i Televizija · Vidi više »

Telipteris

Telipteris (zelenka; lat. Thelypteris), rod trajnica papratnjača iz porodice Thelypteridaceae, dio reda osladolike.

Novi!!: Latinski jezik i Telipteris · Vidi više »

Tema Dalmacija

Tema Dalmacija (grčki: θέμα Δαλματίας/Δελματίας, thema Dalmatias/Delmatias) bila je bizantska tema (vojno-civilna provincija) na istočnoj obali Jadranskog mora u jugoistočnoj Europi, sa sjedištem u Diadori/Jaderi (Zadru).

Novi!!: Latinski jezik i Tema Dalmacija · Vidi više »

Temperament

Temperament (gr. ταμπεραμέντο, lat. temperamentum, ćud) je tipičan način emocionalnog doživljavanja i reagiranja i nije skup stečenih osobina, već je pretežno uvjetovan nasljednim čimbenicima.

Novi!!: Latinski jezik i Temperament · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Latinski jezik i Temperatura · Vidi više »

Tempus fugit

Izraz "tempus fugit" na sunčanom satu Tempus fugit je latinski izraz koji doslovno znači "vrijeme bježi", ali se često prevodi i kao "vrijeme leti".

Novi!!: Latinski jezik i Tempus fugit · Vidi više »

Tenasserimski bor

Tenasserimski bor (latinski: Pinus latteri) je bor porijeklom iz Indokine.

Novi!!: Latinski jezik i Tenasserimski bor · Vidi više »

Tenoreova kuskuta

Tenoreova kuskuta (Tenoreova vilinkosa; lat. Cuscuta planiflora), biljna vrsta iz roda viline kose (Cuscuta), porodica slakovke (Convolvulaceae), rasprostranjena po Mediteranu i na istok do južne i jugozapadne Azije, te u nekim dijelovima Afrike, a uvezena je u i Sjevernu Ameriku i Australiju.

Novi!!: Latinski jezik i Tenoreova kuskuta · Vidi više »

Tenziometar (površinska napetost)

torzijske vage kojoj je na jednoj strani obješen metalni prsten. Izgled metalnog prstena. Tenziometar (lat. tensio: napetost + grč. μέτρον: mjera) je mjerni instrument ili uređaj za mjerenje površinske napetosti tekućina.

Novi!!: Latinski jezik i Tenziometar (površinska napetost) · Vidi više »

Teodolit

Sovjetski optički teodolit. Presjek kroz teodolit prikazuje složenost puta zrake svjetlosti. geodetska mjerenja. Teodolit (engl. theodolite  teodolit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Prvi teodolit napravljen je u Njemačkoj u 16. stoljeću.

Novi!!: Latinski jezik i Teodolit · Vidi više »

Teodozije

Teodozije (9. stoljeće), hrvatski svećenik, ninski biskup (lat. episcopus Croatorum) (879. – 886.) i splitski nadbiskup (886. – 890.). Kratkotrajno je ujedinio ninsku biskupiju i splitsku nadbiskupiju.

Novi!!: Latinski jezik i Teodozije · Vidi više »

Teodozije I. Veliki

Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Teodozije I. Veliki · Vidi više »

Teodozije II.

Teodozije II. (lat. Flavius Theodosius Iunior Augustus) (Carigrad, 30. kolovoza 401. – Carigrad, 28. srpnja 450.), istočnorimski car u razdoblju od 408. do 450. godine, član Teodozijeve dinastije.

Novi!!: Latinski jezik i Teodozije II. · Vidi više »

Teofrastov mračnjak

Teofrastov mračnjak (konoplja duga, žutosljez, mračnjak pusteni, lat. Abutilon theophrasti), biljna vrsta iz porodice sljezovki.

Novi!!: Latinski jezik i Teofrastov mračnjak · Vidi više »

Teorija kurikula

Teorija kurikuluma(Curriculum Theory) je akademska disciplina posvećena ispitivanju i oblikovanju obrazovnih programa.

Novi!!: Latinski jezik i Teorija kurikula · Vidi više »

Terakota

grčkog hrama; Apolonija, 6. st. pr. Kr., 15 cm, danas u Louvreu, u Parizu. Terakota (talijanski za "pečenu zemlju" od latinskog terra cocta) je skupni naziv za različite predmete (vaza, sarkofag) i kiparske radove (npr. Terakotna vojska) izvedene od lončarske gline pečene na visokoj temperaturi i bez glazure.

Novi!!: Latinski jezik i Terakota · Vidi više »

Terapsidi

Terapsidi (lat. Therapsida) su grupa sinapsida, u koje spadaju sisavci i njihovi preci.

Novi!!: Latinski jezik i Terapsidi · Vidi više »

Terencije

Publije Terencije Afer Naslovna strana iz Colmanovog Terencija, 1765. Publije Terencije Afer (lat. Publius Terentius Afer; Afer znači "Afrikanac") bio je rimski komediograf.

Novi!!: Latinski jezik i Terencije · Vidi više »

Terijer

Terijer (od latinske riječi terra, što znači "tlo" ili "zemlja") vrsta je psa izvorno razvijena za lov na štetočine.

Novi!!: Latinski jezik i Terijer · Vidi više »

Terme

Povijesna rekonstrukcija termi u Weißenburgu, Njemačka. Terme (latinski, preko grčkog “thermos”: topao) su javna kupališta u starom Rimu.

Novi!!: Latinski jezik i Terme · Vidi više »

Termistor

električnog otpora. Termistor (grč. ϑέρμη: toplina + engl. resistor: otpornik, prema  termistor, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Latinski jezik i Termistor · Vidi više »

Ternstremija

Ternstremija (lat. Ternstroemia), biljni rod iz porodice Pentaphylacaceae kojemu pripada preko 150 vrsta zimzelenog drveća iz tropske Amerike i Afrike, tropske i suptropske Azije i Havaja Rod je opisan 1781.

Novi!!: Latinski jezik i Ternstremija · Vidi više »

Teror

Budimpešti Teror (iz latinskog terror, terroris, strava ili užas) je sustavno i često naizgled planirano širenje straha i užasa kroz provođenje ili prijetnju nasiljem kako bi se ljude učinilo poslušnima ili pokornima.

Novi!!: Latinski jezik i Teror · Vidi više »

Terra Australis

Terra Australis ili Terra Australis Incognita (latinski: nepoznata južna zemlja) je bio teoretski kontinent koji se pojavljivao na europskim mapama od 15. do 18. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Terra Australis · Vidi više »

Tertulijan

Tertulijan (Kvint Septimije Florencije) (rođen u Kartagi, oko godine 160. – umro u Kartagi, oko godine 240.) bio je ranokršćanski pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Tertulijan · Vidi više »

Tetanure

Tetanure (lat. Tetanurae, "kruti repovi") su kladus u koji spada većina dinosaura teropoda, zajedno s pticama.

Novi!!: Latinski jezik i Tetanure · Vidi više »

Tetivikovke

Tetivikovke (lat. Smilacaceae), biljna porodica iz reda jednosupnica, koja je dobila ime po rodu tetivika (Smilax, 244 vrste listopadnih ili vazdazelenih drvenastih penjačica. Drugi rod Heterosmilax s 12 vrsta iz Kine i jugoistočne Azije, uključen je također u rod Smilax. U Hrvatskoj je prisutna vrsta crvena ili obična tetivika, čiji su plodovi otrovni, ali su posve mladi listovi jestivi, i jedu se kao šparoge.

Novi!!: Latinski jezik i Tetivikovke · Vidi više »

Tetragram

Tetragram (grč. τετραγράμματον „riječ s četiri slova“) je naziv za hebrejsko ime Boga, koje se sastoji od četiri hebrejska slova: י‎ (jod), ה‎ (he), ו‎ (vav), ה‎ (he).

Novi!!: Latinski jezik i Tetragram · Vidi više »

Tetrljan

Tetrljan (marulja, lat. Marrubium), rod zeljastih biljaka usnača s pedesetak vrsta trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Tetrljan · Vidi više »

Teutin zvončić

Teutin zvončić (lat. Campanula teutana), hrvatska endemska biljna vrsta iz porodice zvončikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Teutin zvončić · Vidi više »

Teutonski viteški red

Grb Teutonskih vitezova Teutonski vitezovi ili Teutonski viteški red (latinski: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", njemački: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem, odnosno češće Deutscher Orden ili Deutschritterorden) njemački je rimokatolički vjerski red osnovan krajem 12. stoljeća u Akri, Palestina.

Novi!!: Latinski jezik i Teutonski viteški red · Vidi više »

The Cistercian Monks of Stift Heiligenkreuz

The Cistercian Monks of Stift Heiligenkreuz (hrv. Cisterciti opatije Heiligenkreuz) umjetničko je ime pjevačkog zbora redovnika-cistercita donjoaustrijske opatije Heiligenkreuz koji su do sada snimili šest CD-ova gregorijanskog pjevanja kojima su privukli pozornost europske i svjetske glazbene javnosti.

Novi!!: Latinski jezik i The Cistercian Monks of Stift Heiligenkreuz · Vidi više »

The Serpent & the Sphere

The Serpent & the Sphere peti je i konačni studijski album američkog metal sastava Agalloch.

Novi!!: Latinski jezik i The Serpent & the Sphere · Vidi više »

The Three Caballeros (1944.)

The Three Caballeros američki je dramski film iz 1944. redatelja Normana Fergusona, Clydea Geronima, Jacka Kinneyja, Billa Robertsa i Harolda Younga.

Novi!!: Latinski jezik i The Three Caballeros (1944.) · Vidi više »

Theodor Billroth

Christian Albert Theodor Billroth (Bergen na Rügenu, 26. travnja 1829. – Opatija, 6. veljače 1894.), austrijski kirurg, kojeg se smatra ocem moderne abdominalne kirurgije, te glazbenik.

Novi!!: Latinski jezik i Theodor Billroth · Vidi više »

Thomas Addison

Thomas Addison Thomas Addison (2. travnja 1793. – 29. lipnja 1860.), poznati engleski liječnik i znanstvenik iz 19.

Novi!!: Latinski jezik i Thomas Addison · Vidi više »

Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. – 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu.

Novi!!: Latinski jezik i Thomas Jefferson · Vidi više »

Thomas Stearns Eliot

Thomas Stearns Eliot (St. Louis, 26. rujna 1888. – London, 4. siječnja 1965.), engleski pisac američkog porijekla.

Novi!!: Latinski jezik i Thomas Stearns Eliot · Vidi više »

Thomas Young

Thomas Young (Milverton, 13. lipnja 1773. – London, 10. svibnja 1829.), engleski fizičar, liječnik i egiptolog.

Novi!!: Latinski jezik i Thomas Young · Vidi više »

Thunbergova žutika

Thunbergova žutika (lat. Berberis thunbergii) je listopadni grm, podrijetlom iz Kine i Japana.

Novi!!: Latinski jezik i Thunbergova žutika · Vidi više »

Thurgau

Kanton Thurgau (njemački: Thurgau, francuski: Thurgovie, talijanski: Turgovia ili latinski: Thurgovia) je kanton na sjeveroistoku Švicarske, glavni grad ovog kantona je grad Frauenfeld.

Novi!!: Latinski jezik i Thurgau · Vidi više »

Thyridolepis

Thyridolepis, rod trava, dio podtribusa Neurachninae u tribusu Paniceae, potporodica Panicoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Thyridolepis · Vidi više »

Tiberije Grakho

Tiberije Grakho (lat.: Tiberius Sempronius Gracchus, TI·SEMPRONIVS·TI·F·P·N·GRACCVS) (163. pr. Kr. - 132. pr. Kr.) poznati rimski reformator.

Novi!!: Latinski jezik i Tiberije Grakho · Vidi više »

Tiberije II. Konstantin

Tiberije II. Konstantin Tiberije II.

Novi!!: Latinski jezik i Tiberije II. Konstantin · Vidi više »

Tibetanska antilopa

Tibetanska antilopa (lat. Pantholops hodgsonii), vrsta šupljorošca iz potporodice kozolikih antilopa.

Novi!!: Latinski jezik i Tibetanska antilopa · Vidi više »

Tibetanski bor

Tibetanski bor (lat. Pinus densata), koji se naziva i tibetanski bor, je vrsta četinjača iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Tibetanski bor · Vidi više »

Tibučina

Tibučina (lat. Tibouchina), rod vazdazelenih trajnica, polugrmova, grmova i visećih penjačica iz porodice Melastomataceae.

Novi!!: Latinski jezik i Tibučina · Vidi više »

Ticalci (rebraši)

Ticalci (lat. Tentaculata), razred rebraša, morskih životinja koji se odlikuju time da imaju lovke i uska cjevasta ždrijela, po čemu se razlikuju od jajaša (Atentaculata, Nuda), koji su bez lovki i sa širokim ždrijelom.

Novi!!: Latinski jezik i Ticalci (rebraši) · Vidi više »

Tifonodorum

Tifonodorum (lat. Typhonodorum), monotipski rod kozlačevki smješten u vlastiti tribus Typhonodoreae, dio je potporodice Aroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Tifonodorum · Vidi više »

Tigar

Tigar (lat. Panthera tigris) je najveća vrsta mačaka na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Tigar · Vidi više »

Tigon

Tigon (lat. Panthera tigreo) je križanac samotnjaka tigra i lavice.

Novi!!: Latinski jezik i Tigon · Vidi više »

Tigranakert

Tigranakert ili Dikranagerd naziv je armenskih gradova koje je osnovao Tigran Veliki u 1. stoljeću pr. Kr.

Novi!!: Latinski jezik i Tigranakert · Vidi više »

Tigranakert (Silvan)

Tigranakert (armenski: Տիգրանակերտ, grčki: Τιγρανόκερτα, Tigranόkerta, latinski: Tigranocerta) bio je glavni grad starovjekovnoga Armenskoga Kraljevstva.

Novi!!: Latinski jezik i Tigranakert (Silvan) · Vidi više »

Tigrasta preslica

Tigrasta preslica (lat. Amanita ceciliae) je vrsta jestive gljive iz roda Amanita.

Novi!!: Latinski jezik i Tigrasta preslica · Vidi više »

Tigrica

Tigrica (latinski Melopsittacus undulatus) je papiga iz potporodice Loriinae.

Novi!!: Latinski jezik i Tigrica · Vidi više »

Tigrov cvijet

Tigrov cvijet (lat. Tigridia), rod lukovičastih trajnica iz porodice perunikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Tigrov cvijet · Vidi više »

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Tihi ocean · Vidi više »

Tijana

Tijana (hetitski: Tuwanuwa, grčki: Τύανα, latinski: Tyana ili Tyanna) je bio drevni grad u Anatoliji na čijim je ostacima sagrađen današnji Kemerhisar, grad u turskoj provinciji Nigde.

Novi!!: Latinski jezik i Tijana · Vidi više »

Tijara

Tijara pape Pija XI. Papinska tijara (Trostruka tijara, Papinski šešir, lat. Triregnum) označava "pokrivalo za glavu" u perzijskih kraljeva i kod papa.

Novi!!: Latinski jezik i Tijara · Vidi više »

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Novi!!: Latinski jezik i Tijelo (fizika) · Vidi više »

Tijelovo

Diploma iz Liegea 1252. o slavljenju Svetkovine Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove (lat. Dies Sanctissimi Corporis et Sanguinis Domini Iesu Christi, skraćeno Corpus Christi, Tijelo Kristovo), katolička je euharistijska svetkovina, koja se slavi u četvrtak nakon svetkovine Presvetoga Trojstva.

Novi!!: Latinski jezik i Tijelovo · Vidi više »

Tijesak

Vretenasta portalna ručna preša. Način rada vretenasta tarne ili frikcijske preše. Način rada mehaničke ekscentar preše. Mehanička preša sa zaštitnom pregradom. razvodnika da bi preša radnika, ako jednu ruku odmakne od razvodnika, stroj se odmah zaustavlja. hidrauličke preše. savijačica s 3 valjka. Tradicionalni tijesak s vijkom. Preša ili tijesak (njem. Presse  Mijo Matošević: "Tehnologija obrade i montaže", udžbenik za I razred strojarske struke, Um d.o.o., 2005. Namijenjena je ponajprije tlačnom opterećivanju obratka ili njegovoj deformaciji pravocrtnim gibanjem malja ili drugog alata prema radnomu stolu. Jednostavna drvena preša s navojnim vretenom od davnine je služila za cijeđenje grožđa, uljarica i slično, a prvi tiskarski strojevi također su bili jednostavne preše kojima se drvena ploča sa slovima pritiskala na papir. Za potrebe obrta i industrije razvijen je niz preša različitih po konstrukciji, namjeni i pritisku. Prema izvedbi razlikuju se vretenasta, mehanička i hidraulička preša. Preša je alatni stroj konstruiran za primjenu vrlo velike snage za oblikovanje ili rezanje materijala. Preše se izrađuju u rasponu od malih ručnih do velikih industrijskih postrojenja. Odlikuje ih mirniji rad od batova, te sa zato mogu koristiti većim silama.

Novi!!: Latinski jezik i Tijesak · Vidi više »

Tik-tak grm

Tik-tak grm (bijela kunzeja, lat. Kunzea ambigua), grm iz roda kunzeja, porodica mirtovki.

Novi!!: Latinski jezik i Tik-tak grm · Vidi više »

Tikvica

Tikvica (lat. Lagenaria), biljni rod iz porodice Cucurbitaceae, nije isto što i buča (Cucurbita), ali su predstavnici iste porodice.

Novi!!: Latinski jezik i Tikvica · Vidi više »

Tikvolike

Tikvolike (lat. Cucurbitales), biljni red iz razreda dvosupnica koji se sastoji od osam porodica: Anisophylleaceae (4 roda s 39 vrsta), Apodanthaceae (3 roda, 26 vrsta), Begoniaceae (begonijevke; 2 roda, 1.601 vrsta), Coriariaceae (1 rod, 16 vrsta), Corynocarpaceae (1 rod, 5 vrsta), Cucurbitaceae (tikvovke sa 134 roda i 965 vrsta), Datiscaceae (1 rod s dvije vrste) i Tetramelaceae (2 roda, s dvije vrste. Najpoznatiji predstavnici su tikve i krastavci čija je pradomovina Novi svijet. Armen Takhtajan je 1997. red Cucurbitales klasificirao nadredu Violanae i podrazredu Dilleniidae.

Novi!!: Latinski jezik i Tikvolike · Vidi više »

Tikvovke

Tikvovke (tikvenjače, lat. Cucurbitaceae), biljna porodica iz reda Cucurbitales koja obuhvaća 134 roda čiji je najpoznatiji predstavnici rodovi Cucurbita (tikve, buće i bundeve) i Cucumis (krastavci i dinje).

Novi!!: Latinski jezik i Tikvovke · Vidi više »

Tila

Tila (lat. Argyrolobium), rod grmova i zeljastog bilja iz porodice mahunarki smješten u tribus Genisteae.

Novi!!: Latinski jezik i Tila · Vidi više »

Tiligovinovke

Tiligovinovke (lobelijevke, lat. Lobelioideae), nekada samostalna biljna porodica Lobeliaceae, danas potporodica koja čini dio porodice Campanulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Tiligovinovke · Vidi više »

Timus

Timus ili prsna žlijezda (lat. thymus) je organ smješten u prednjem, gornjem dijelu prsnog koša odnosno medijastinuma.

Novi!!: Latinski jezik i Timus · Vidi više »

Tineja

Tineja (lat. Neotinea), biljni rod iz porodice kaćunovki kojemu pripada 5 vrsta gomoljastih geofita u Europi i sjevernoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Tineja · Vidi više »

Tinelov test

Tinelov test je test pomoću kojega otkrivamo nadražene živce.

Novi!!: Latinski jezik i Tinelov test · Vidi više »

Tingitanska Mauretanija

Provincija Tingitanska Mauretanija Casablance. Rimska država po provincijama; Tingitanska Mauretanija je označena zatamnjenom bojom. Tingitanska Mauretanija (lat. Mauretania Tingitana), rimska provincija koja se nalazila se u sjeverozapadnoj Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Tingitanska Mauretanija · Vidi više »

Tinta

Tinta i pisaće pero. Tinte u boji. šiški. Obje se otopine miješaju neposredno prije upotrebe za proizvodnju tinte (u sredini). lat. ''Diplolepis quercus-folii''). Tinta (tal. tinta ili njem. Tinte od srednjovj. lat. tincta, od lat. tingere: močiti, bojiti) je obojena tekućina koja je u prošlosti služila za pisanje perom, poslije nalivperom, a danas kemijskom olovkom i takozvanim flomasterom, te za ispis na pisačima vezanima uz elektronička računala.

Novi!!: Latinski jezik i Tinta · Vidi više »

Tintinnabuli

Tintinnabuli (sing. tintinnabulum, latinski za "zvono") je postmodernistička i minimalistička skladateljska tehnika koju je utemeljio estonski skladatelj Arvo Pärt, a koju je prvi puta koristio u djelu Für Alina iz 1976. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Tintinnabuli · Vidi više »

Tipična vrsta

Tipična vrsta (lat. species typica) u zoološkoj nomenklaturi je vrsta čije se ime smatra taksonomski trajno povezanim s rodom ili podrodom, odnosno vrsta koja sadrži tipični biološki primjerak/(e) pripadajuće vrste.

Novi!!: Latinski jezik i Tipična vrsta · Vidi više »

Tippecanoe (rijeka)

Tippecanoe je 293 km duga rijeka u SAD-u, koja protječe kroz sjeverni dio američke savezne države Indiana, pritoka rijeke Wabasha.

Novi!!: Latinski jezik i Tippecanoe (rijeka) · Vidi više »

Tir

Tir (grčki: Τύρος, Týros) je grčki naziv za fenički grad Ṣur (fenički:; hebrejski: צוֹר‎‎, Tzor; latinski: Tyrus), danas Sur (arapski: صور, Ṣūr), grad i morska luka u Libanonu (pokrajina Donji Libanon), oko 80 km južno od Bejruta.

Novi!!: Latinski jezik i Tir · Vidi više »

Tiranin

Tiranin označava vladara koji vlada samovoljno ili nasilnički.

Novi!!: Latinski jezik i Tiranin · Vidi više »

Tiranosaur

Tiranosaur (lat. Tyrannosaurus, u prijevodu „gušter tiranin”) rod dinosaura mesoždera.

Novi!!: Latinski jezik i Tiranosaur · Vidi više »

Tisa (biljni rod)

Tisa (lat. Taxus), rod od desetak vrsta vazdazelenog grmlja i drveća iz porodice tisovki (Taxaceae), od kojih u Hrvatskoj raste obična, Europska tisa ili šumska tisa (T. baccata).

Novi!!: Latinski jezik i Tisa (biljni rod) · Vidi više »

Tisuljevke

Tisuljevke (lat. Podocarpaceae), biljna porodica iz reda borolike, ili čini vlastiti red Podocarpales s preko 170 vrsta vazdazelenog crnogoričnog drveća koja je ime dobila po rodu tisulja ili podokarpus (Podocarpus).

Novi!!: Latinski jezik i Tisuljevke · Vidi više »

Tito (razdvojba)

Tito je osobno ime koje dolazi od latinskoga Tit ili Titus.

Novi!!: Latinski jezik i Tito (razdvojba) · Vidi više »

Titranje

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).

Novi!!: Latinski jezik i Titranje · Vidi više »

Titraust

Titraust (lat. Tithraustes) je bio perzijski satrap grada Sarda početkom 4. stoljeća pr. Kr. S obzirom na nedostatak antičkih izvora, o njegovom životu zna se relativno malo.

Novi!!: Latinski jezik i Titraust · Vidi više »

Tituš Brezovački

Tituš, Tito (Baltazar) Brezovački poznat i pod imenom Brezovachky Titus, Brezovatsky Tituš, Baltazar (Zagreb, 4. siječnja 1757. – Zagreb, 29. listopada 1805.) bio je hrvatski književnik, točnije komediograf i pjesnik stare hrvatske književnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Tituš Brezovački · Vidi više »

Tivoli

Panorama Tivolija Tivoli (latinski: Tibur) je drevni grad u talijanskoj administrativnoj regiji Laciju; središte dijeceze i istoimene općine u pokrajini Rimu, oko 30 km od samog Rima.

Novi!!: Latinski jezik i Tivoli · Vidi više »

Tko je ovdje lud?

Tko je ovdje lud? (eng. O Brother, Where Art Thou?) je komedija braće Coen iz 2000. smještena u Mississippi u vrijeme Velike depresije (točnije u 1937.). Film je djelomično temeljen na Homerovoj Odiseji te noveli Howarda Waldropa A Dozen Tough Jobs iz 1989. Samim svojim izvornim naslovom, film prikazuje skrivenu referencu na drugi tip stvaranja mitova: snimanje filmova, posebno na satiru Prestona Sturgesa iz 1941., Sullivanova putovanja, u kojem se naslovni junak odlučuje snimiti strašni, društveno angažirani film nazvan O Brother, Where Art Thou?.

Novi!!: Latinski jezik i Tko je ovdje lud? · Vidi više »

Točka (pravopis)

Točka (.) razgodak je koji označava kraj rečenice tj.

Novi!!: Latinski jezik i Točka (pravopis) · Vidi više »

Todiji

Todiji (lat. Todidae) su porodica karipskih ptica iz reda modrivrana, gdje također spadaju vodomari i pčelarice.

Novi!!: Latinski jezik i Todiji · Vidi više »

Toha drvo

Toha drvo (amerstija, lat. Amherstia nobilis), jedina vrsta drveta u rodu amerstija (Amherstia).

Novi!!: Latinski jezik i Toha drvo · Vidi više »

Toharski jezici

Toharski je izumrla grana indoeuropske jezične porodice kojom su se služili Toharci na području oaza sjevernih predjela Tarimske zavale (današnji Xinjiang - Autonomna regija Ujgurskog naroda).

Novi!!: Latinski jezik i Toharski jezici · Vidi više »

Toledo

Toledo je grad u Španjolskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Toledo · Vidi više »

Tolerancija

Tolerancija ili snošljivost (lat. tolerare, što znači podnositi) označava uvažavanje tuđih ideja, stavova i načina života.

Novi!!: Latinski jezik i Tolerancija · Vidi više »

Tolpis

Tolpis (lat. Tolpis) biljni rod iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Tolpis · Vidi više »

Tolstolobik

Glavaš (tolstolobik; lat. Hypophthalmichthys), rod slatkovodnih riba iz porodice šarana (Cyprinidae) kojem pripadaju tri vrste, bijeli (H. molitrix) i sivi (H. nobilis) tolstolobik ili glavaš, i H. harmandi.

Novi!!: Latinski jezik i Tolstolobik · Vidi više »

Toma Akvinski

Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Toma Akvinski · Vidi više »

Toma Arhiđakon

Toma Arhiđakon (latinski: Thomas Archidiaconus Spalatensis, Split, oko 1200. – Split, 8. svibnja 1268.), splitski klerik, povjesničar i kroničar.

Novi!!: Latinski jezik i Toma Arhiđakon · Vidi više »

Toma Babić

Spomenik fra Tomi Babiću u Stankovcima Fra Toma Babić (Velim, oko 1680. – Šibenik, 31. srpnja 1750.), hrvatski franjevac i književnik.

Novi!!: Latinski jezik i Toma Babić · Vidi više »

Toma Budislavić

Toma Budislavić (tal. Tommaso Nadal; Dubrovnik, 1545. – Napulj, 1608.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup trebinjsko-mrkanski od 1606. do 1608. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Toma Budislavić · Vidi više »

Toma Kempenac

Toma Kempenac (Toma Kempis) (lat. Thomas a Kempis, pravim imenom Thomas Hemerken (Hämerken); Kempen, 1380. – Zwolle, Nizozemska, 25. srpnja 1471.) bio je srednjovjekovni katolički svećenik, redovnik augustinac i mistik.

Novi!!: Latinski jezik i Toma Kempenac · Vidi više »

Toma Niger

Toma Niger, djelo Lorenza Lotta iz 1527. godine Toma Niger (lat. Thomas Niger), (Split, o. 1450. – Split, o. 1532.), hrvatski biskup, diplomat i humanist.

Novi!!: Latinski jezik i Toma Niger · Vidi više »

Tomaš Goričanec

Tomaš Goričanec (Mala Subotica, 14. prosinca 1815. – Mala Subotica, 31. prosinca 1837.), bio je hrvatski pjesnik, zagrebački klerik.

Novi!!: Latinski jezik i Tomaš Goričanec · Vidi više »

Tomás de Torquemada

Tomás de Torquemada (lat. Thomas de Turrecremata) (Valladolid, 14. listopada 1420. – Ávila, 16. rujna 1498.), španjolski dominikanac, teolog i prvi veliki inkvizitor Španjolske čije je ime ostalo povezano sa strahotama inkvizicije.

Novi!!: Latinski jezik i Tomás de Torquemada · Vidi više »

Tomás Luis de Victoria

Tomás Luis de Victoria Tomás Luis de Victoria (Ávila, oko 1548. – Madrid, 1611.), španjolski skladatelj, orguljaš, pjevač i kapelnik.

Novi!!: Latinski jezik i Tomás Luis de Victoria · Vidi više »

Tomislav Dretar

mini Tomislav Dretar (Nova Gradiška, 2. ožujka 1945.), hrvatski pjesnik, pisac, profesor, prevoditelj, književni kritičar, novinar, animator kulture, izdavač, političar i ratnik.

Novi!!: Latinski jezik i Tomislav Dretar · Vidi više »

Tomislav Maretić

Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.

Novi!!: Latinski jezik i Tomislav Maretić · Vidi više »

Tomislav Rogić

Msgr. Tomislav Rogić (Senj, 8. studenog 1965.), šibenski biskup.

Novi!!: Latinski jezik i Tomislav Rogić · Vidi više »

Tommaso Campanella

lat. ''Metaphysica'', 1638.) Tommaso Campanella, O. P. (Stilo, 5. rujna 1568. – Pariz, 21. svibnja 1639.), je bio talijanski dominikanac, filozof, teolog, astrolog i pjesnik.

Novi!!: Latinski jezik i Tommaso Campanella · Vidi više »

Tonzile

Nepčane tonzile Tonzile, mandule ili krajnici su nakupine limfnog tkiva koje se nalaze ispod epitela u ustima i ždrijelu.

Novi!!: Latinski jezik i Tonzile · Vidi više »

Toplice

Varaždinskim Toplicama Daruvarske toplice Toplice je imenica u množini koja označava termalna lječilišta i kupališta - kamo ljudi odlaze iz medicinskih razloga (na rehabilitaciju poslije nezgoda), ali se s vremenom razvio također i vid rekreativnog turizma na takvim mjestima.

Novi!!: Latinski jezik i Toplice · Vidi više »

Topola

Topola (lat. Populus) je biljni rod iz porodice vrbovki ili Salicaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Topola · Vidi više »

Topovski cvijet

Topovski cvijet (pileja, lat. Pilea), veliki biljni rod vazdazelenih trajnica i grmova iz porodice Urticaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Topovski cvijet · Vidi više »

Toranj

Najpoznatiji toranj: Eiffelov toranj Toranj je, u širem smislu, svaka ljudska tvorevina (građevina) koja je viša no što je šira, izgrađen često na veoma maloj osnovi; u užem smislu, to je visok arhitektonski objekt različita tipa i raznovrsne namjene.

Novi!!: Latinski jezik i Toranj · Vidi više »

Toranj Galata

Toranj Galata (tur. Galata Kulesi) – zvan Christea Turris (lat. Kristov toranj) po Genovežanima, je srednjovjekovni kameni toranj u četvrti Galata / Karaköy, Istanbul, Turska, na sjeveru Zlatnog roga.

Novi!!: Latinski jezik i Toranj Galata · Vidi više »

Torcida

vječnog derbija. Budućnost, Kup UEFA, 2. kolovoza 2007. Ivo Bego i navijači Hajduka Grafiti po cijelom Splitu i širom Dalmacije svjedoče o ljubavi prema klubu, i uzrečici ''Hajduk iznad svega, Torcida ispred svih''. Torcida (puni naziv: Klub navijača Hajduka Torcida, skraćeno: KNH Torcida) je navijačka skupina Hrvatskog nogometnog kluba Hajduka, osnovana 28. listopada 1950. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Torcida · Vidi više »

Torenija

Torenija (lat. Torenia), rod jednogodišnjeg zeljastog raslinja i trajnica iz porodice ljuborovki (Linderniaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Torenija · Vidi više »

Torino

Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.

Novi!!: Latinski jezik i Torino · Vidi više »

Torinsko platno

Umjetnička rekonstrukcija Kristova lika s Torinskog platna Fotografija Torinskog platna Torinsko platno (talijanski Sindone di Torino) ili Sveto platno (Sacra Sindone) naziv je za jednu od najpoznatijih kršćanskih relikvija, a koja predstavlja uzan komad lanenog platna na kojem se može prepoznati obris muškoga tijela.

Novi!!: Latinski jezik i Torinsko platno · Vidi više »

Torpedo

Torpedo je podvodno navođeno ili nenavođeno sredstvo namijenjeno uništavanju brodova i drugih plovila.

Novi!!: Latinski jezik i Torpedo · Vidi više »

Toruń

Toruń (njemački: Thorn, latinski: Thorunium) je grad u Poljskoj na rijeci Wisli.

Novi!!: Latinski jezik i Toruń · Vidi više »

Torus (razdvojba)

Torus. Torus (lat.: uže; mišić; zadebljanje) može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Torus (razdvojba) · Vidi više »

Trački jezik

Trački jezik (ISO 639-3: txh) je iščezli indoeuropski jezik koji se govorio u južnom dijelu Balkana, na prostorima koje su naseljavala tračka plemena, prije svega na dijelovima današnje Bugarske, Grčke, Makedonije i Turske.

Novi!!: Latinski jezik i Trački jezik · Vidi više »

Tracija

Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.

Novi!!: Latinski jezik i Tracija · Vidi više »

Tracija (regija)

Turske Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki; danas bug. Тракия i tur. Trakya), suvremena zemljopisna regija smještena na krajnjem jugoistočnom dijelu Balkanskog poluotoka.

Novi!!: Latinski jezik i Tracija (regija) · Vidi više »

Tracija (rimska provincija)

Rimska provincija Tracija Tracija (lat. Thracia, iz grč. Θράκη - Thráki; Trakija), starorimska provincija koja se većim dijelom nalazila na području današnje Bugarske.

Novi!!: Latinski jezik i Tracija (rimska provincija) · Vidi više »

Tradeskancija

Tradeskancija (lat. Tradescantia), veliki i rasprostranjeni biljni rod iz porodice komelinovki (Commelinaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Tradeskancija · Vidi više »

Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja

Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja, trosveščani je zbornik koji sabire baštinu tradicijskog crkvenog pučkog pjevanja na području Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, koja obuhvaća veći dio Dalmacije i Dalmatinske zagore.

Novi!!: Latinski jezik i Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja · Vidi više »

Tradicionalna misa

Tradicionalna latinska misa (TLM), tridentska misa ili latinska misa oblik je rimskoga obreda svete mise sadržan u tipskome izdanju Rimskog misala kakav je izdavan od 1570.

Novi!!: Latinski jezik i Tradicionalna misa · Vidi više »

Traditori

Traditori (lat. traditores - doslovno "izdajnici") je izraz kojim se u doba ranog kršćanstva označavalo pripadnike Crkve koji su, u nastojanju kako bi izbjegli smrt, zatvaranje i druge neugodnosti u vrijeme progona od rimskih vlasti, tim istim vlastima predavali svete knjige i druge relikvije i/li potkazivali druge kršćane.

Novi!!: Latinski jezik i Traditori · Vidi više »

Trajni stolisnik

Trajni stolisnik (slavljika, trava julia, zelje rusno, piknjasti jezičac; lat. Achillea ageratum), trajnica iz porodice glavočika raširena u Europi (uključujući Hrvatsku) i Maroku.

Novi!!: Latinski jezik i Trajni stolisnik · Vidi više »

Trajnice

Zumbul je mirisna trajnica s brojnim kultivarima. Trajnice (višegodiđšnje biljke, perene biljke, prema lat. perennis: trajan), višegodišnja je svaka biljka koja postoji nekoliko godina, obično s novim zeljastim rastom iz dijela koji preživi od vegetacijske sezone do vegetacijske sezone.

Novi!!: Latinski jezik i Trajnice · Vidi više »

Trakasta paprat

Trakasta paprat (lat. Vittaria), rod papratnjača iz porodice bujadovki.

Novi!!: Latinski jezik i Trakasta paprat · Vidi više »

Traktat

Traktat (latinski tractatus - obrađivanje) je opširna i detaljna rasprava ili studij o nekom određenom pitanju ili predmetu.

Novi!!: Latinski jezik i Traktat · Vidi više »

Tramontana

Oblaci nastali od tramontane u mjestu Port-Leucate (Aude, južna Francuska). Tramontana u Piranu. Tramontana (lat. trānsmontānus: preko planina) ili tramuntana i tremontana jest hladan, suh vjetar koji se spušta s planina sjevernoga Sredozemlja i jadranskoga priobalja.

Novi!!: Latinski jezik i Tramontana · Vidi više »

Trani

Trani (latinski: Turenum) je jedan od tri glavna grada talijanske provincije Barletta-Andria-Trani u regiji Apulija s 55.786 stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Trani · Vidi više »

Trans

Trans (iz lat. transire prelaziti) ili zanos je stanje promijenjene svijesti u kojem je osoba u velikoj mjeri ili čak potpuno odvojen od vlastite svijesti, gubi svijest o vremenu i prostoru.

Novi!!: Latinski jezik i Trans · Vidi više »

Transcendentnost

„Što oko još nije vidjelo niti uho čulo“ ''(Oculus non vidit, nec auris audivit)'' Transcendentnost, transcendencija (lat. transcendentia, od glagola transcendens – koji se uspinje), nadosjetilnost ili onostranost, u religiji i filozofiji označava sve što postoji iznad neposredna osjetilna iskustva, prekoračenja granice svijesti, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Transcendentnost · Vidi više »

Transept

Plan katedrale s potamnjenim dijelom koji predstavlja transept. Katedrale sv. Jakova u Šibeniku diže se veličanstvena kupola Transept (novolatinski) je, u crkvenom graditeljstvu, poprečni brod položen okomito na uzdužne brodove crkve tako da razdvaja svetište (uključujući oltar, apsidu, kor, prezbiterij ili katedru) od ostalog dijela crkve (brod) i daje tlocrtu obliku latinskog križa.

Novi!!: Latinski jezik i Transept · Vidi više »

Transformator

Transformator. Trofazni distributivni transformator. Prvi transformator iz 1885. (Zipernowsky, Déry i Bláthy). Teslinom transformatoru. snage. Glavni dijelovi transformatora. Transformatorski gubitci. Transformator (prema lat. transformare: preobraziti, pretvoriti) ili električni transformator je električni uređaj bez pokretnih dijelova koji međuinduktivno povezuje dva električna kruga izmjenične struje i izmjeničnu električnu struju zadanoga električnoga napona pretvara u izmjeničnu struju višega ili nižega električnoga napona.

Novi!!: Latinski jezik i Transformator · Vidi više »

Transfuzija krvi

Crvenog polumjeseca, dobrovoljnim se davateljem smatra svaka osoba koja krv daje iz humanitarnih razloga na načelima dragovoljnosti, besplatnosti, anonimnosti i solidarnosti. Mobilna stanica za transfuziju krvi Transfuzija krvi (lat. transfundere.

Novi!!: Latinski jezik i Transfuzija krvi · Vidi više »

Transhumanca

Transhumanca ili transhumantno stočarstvo, proleksis.lzmk.hr, preuzeto 11.

Novi!!: Latinski jezik i Transhumanca · Vidi više »

Translacija

paralelna. trenja. Tokarenje obratka gdje se gibanje tokarskog noža često promatra kao jednoliko pravocrtno gibanje. Translacija (lat. translatio: prijenos) ili translacija krutoga tijela, u mehanici, je gibanje krutoga tijela bez rotacije pri kojemu se sve točke tijela gibaju po jednakim putanjama.

Novi!!: Latinski jezik i Translacija · Vidi više »

Translacija (razdvojba)

* translacija (lat. translatio: prijenos), u fizici (kinematika), je gibanje krutoga tijela (translacija krutoga tijela) bez vrtnje ili rotacije pri kojemu se sve točke tijela gibaju po jednakim putanjama.

Novi!!: Latinski jezik i Translacija (razdvojba) · Vidi više »

Transmutacija

fuzijski reaktor i transmutira (pretvara) lagane kemijske elemente (vodik) u teže elemente (helij). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). spalacije. Transmutacija (lat. transmutatio: promjena, preinaka, preobrazba, pretvorba), u kemiji i fizici, je pretvorba jednoga kemijskog elementa (odnosno njegova izotopa) u drugi u nuklearnim reakcijama.

Novi!!: Latinski jezik i Transmutacija · Vidi više »

Transoksijana

Horasanom na jugu Transoksijana ili Transoksanija (također poznata i pod nazivima perz. فرارود‎ - Farârud; arap. ما وراء النهر‎ - Mā Varā'un-Nāher; kin.: 河中 - Hé Zhōng), drevni naziv za regiju u Središnjoj Aziji čija područja otprilike odgovaraju današnjem Uzbekistanu, Tadžikistanu, južnom Kirgistanu i jugozapadnom Kazahstanu.

Novi!!: Latinski jezik i Transoksijana · Vidi više »

Transparentnost

Transparentnost (od lat. transparens „proziran“, trans „kroz“ i parere „se pokazati“) može značiti primjerice.

Novi!!: Latinski jezik i Transparentnost · Vidi više »

Transvalska strelicija

Transvalska strelicija (lat. Strelitzia caudata), vrsta je strelicije raširene po jugu Afrike: Zimbabve, Esvatini, Mozambik, Transvaal (Južnoafrička Republika).

Novi!!: Latinski jezik i Transvalska strelicija · Vidi više »

Transvestitizam

Transvestitizam, transvestizam ili cross-dressing (lat. trans: preko, s onu stranu + vestire: obući, odjenuti), praksa preodijevanja i ponašanja u stilu ili na način tradicionalno povezan sa suprotnim spolom ili rodom.

Novi!!: Latinski jezik i Transvestitizam · Vidi više »

Tranzit (astronomija)

Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit  tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Latinski jezik i Tranzit (astronomija) · Vidi više »

Trastevere

Grb riona Trastevere na karti Rima Trastevere je XIII.

Novi!!: Latinski jezik i Trastevere · Vidi više »

Tratinčica

Tratinčica ili krasuljak (lat. Bellis), rod bilja porodice Asteraceae, red Asterales, razred Magnoliopsida, koljeno Magnoliophyta.

Novi!!: Latinski jezik i Tratinčica · Vidi više »

Trava iva

Trava iva (planinski dubačac lat. Teucrium montanum) je puzeći polugrm iz porodice usnača.

Novi!!: Latinski jezik i Trava iva · Vidi više »

Travanj

Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Travanj · Vidi više »

Trave

Trave (travovke, prave trave, lat. Poaceae) je naziv za porodicu biljaka jednosupnica koje obilježava neprimjetni cvijet te dugo i usko lišće.

Novi!!: Latinski jezik i Trave · Vidi više »

Travnati bambus

Travnati bambus (lat. Olyreae), tribus trava, dio potporodice bambusovaca.

Novi!!: Latinski jezik i Travnati bambus · Vidi više »

Travolike

Travolike (lat. Poales), biljni red u razredu jednosupnica kojemu pripada 15 porodica sa 826 rodova, od kojih je najznačajnija porodica trava (Poaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Travolike · Vidi više »

Travoliki žabočun

Travoliki žabočun (lat. Alisma gramineum), vodena trajnica iz porodice žabočunovki raširena po velikim dijelovima Euroazije i Sjeverne Amerike, te na sjeveru Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Travoliki žabočun · Vidi više »

Travulja

Travulja (lat. Myriolimon, sin. Myriolepis), maleni biljni rod polugrmova iz porodice vranjemilovki (Plumbaginaceae), raširen po Sredozemlju Postoje dvije vrste, od kojih jedna vrsta raste i u Hrvatskoj, to je Myriolimon ferulaceum, ili ljuskava travulja,.

Novi!!: Latinski jezik i Travulja · Vidi više »

Travunija

Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.

Novi!!: Latinski jezik i Travunija · Vidi više »

Trčkoliki šturak

Trčkoliki šturak (latinski: Trigonidium cicindeloides) vrsta je malih šturaka iz porodice Trigonidiidae rasprostranjena po Africi, južnoj Europi i južnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Trčkoliki šturak · Vidi više »

Tršlja

P. vera, plod Tršlja (Pistacija, trišlja, trišalj, lat. Pistacia), biljni rod iz; porodice rujevki kojemu pripada 10 vrsta listopadnih ili vazdazelenih grmova i drveća.

Novi!!: Latinski jezik i Tršlja · Vidi više »

Trbušna aorta

Trbušna aorta s ograncima Trbušna aorta ili trbušni dio aorte (lat. aorta abdominalis, pars abdominalis aortae) je najveća krvna žila trbušne šupljine.

Novi!!: Latinski jezik i Trbušna aorta · Vidi više »

Trbulja

Trbulja (lat. Oenanthe), biljni rod iz porodice štitarki rasprostranjen po velikim dijelovima Euroazije i dijelovima Afrike i zapadu Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Trbulja · Vidi više »

Trešnica

Trešnica (lat. Blysmus), manji biljni rod iz porodice šiljovki, dio reda travolike.

Novi!!: Latinski jezik i Trešnica · Vidi više »

Treviso

Treviso (venecijanski: Trevixo, francuski: Trévise, latinski: Tarvisium) grad je u regiji Veneto u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Treviso · Vidi više »

Trg Navona

Caspar van Wittel, ''Trg Navona'' 1699. god. Trg Navona (tal.: Piazza Navona) je barokni gradski trg u Rimu (Italija) kojeg je dizajnirao Bernini tako da je zadržao oblik starorimskog hipodroma koji se nalazio na tom mjestu.

Novi!!: Latinski jezik i Trg Navona · Vidi više »

Trgovac

Međimurju Trgovac (lat. mercator) označava osobu koja se bavi trgovinom.

Novi!!: Latinski jezik i Trgovac · Vidi više »

Triangulacija

Triangulacija (latinski triangulum trokut) je određivanje položaja glavnih točaka pri geodetskom mjerenju pomoću trokuta kojima je poznata duljina jedne stranice i sva tri kuta.

Novi!!: Latinski jezik i Triangulacija · Vidi više »

Tribali

Tribali (grčki: Τρίβαλλοι, latinski: Triballi, bugarski: Трибал) su bili drevno tračko pleme koje je živjelo na obalama Dunava, kraj ušća rijeke Velike Morave, te na južnim područjima, na granici s Dardancima.

Novi!!: Latinski jezik i Tribali · Vidi više »

Tribun

Tribun (lat. Tribunus) bio je naziv za nekoliko različitih magistrata te vojnih dužnosnika u Rimskoj Republici i Rimskom Carstvu.

Novi!!: Latinski jezik i Tribun · Vidi više »

Tribus

Tribus (lat.

Novi!!: Latinski jezik i Tribus · Vidi više »

Tributarna država

Tributarna država je izraz kojim se opisuje država kojoj je druga, u pravilu snažnija država, obavezala ne miješati se u unutarnje stvari, ali isključivo pod uvjetom da joj se redovno isplaćuje danak (latinski tributum) koji je mogao biti u novcu, robama, ali ponekad i čisto simbolične prirode.

Novi!!: Latinski jezik i Tributarna država · Vidi više »

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Novi!!: Latinski jezik i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Triglavska ruža

Triglavska ruža (lat. Potentilla nitida), biljna vrsta iz roda petoprsta (Potentilla), porodica ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Triglavska ruža · Vidi više »

Trihocentrum

Trihocentrum (lat. Trichocentrum), rod orhideja, pseudolukovičastih epifitnih trajnica, dio podtribusa Oncidiinae.

Novi!!: Latinski jezik i Trihocentrum · Vidi više »

Trijem

Palače Sponza, DubrovnikTrijem u arhitekturi označava nadkriven otvoreni prostor, s jedne strane naslonjen na zgradu ili na zid; njegova krovna konstrukcija najčešće počiva na stupovima ili stupcima.

Novi!!: Latinski jezik i Trijem · Vidi više »

Tripsakum

Tripsakum (lat. Tripsacum), rod trajnica iz Sjeverne i Južne Amerike, dio podtribusa Tripsacinae.

Novi!!: Latinski jezik i Tripsakum · Vidi više »

Tripterigijum

Tripterigijum (lat. Tripterygium), maleni biljni rod iz porodice kurikovke (Celastraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Tripterigijum · Vidi više »

Tritelija

Tritelija (lat. Triteleia), biljni trod u porodici šparogovki (Asparagaceae) i redu šparogolike (Asparagales), dio je potporodice Brodiaeoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Tritelija · Vidi više »

Tritonova truba

Tritonova truba (lat. Charonia) je rod velikih morskih puževa.

Novi!!: Latinski jezik i Tritonova truba · Vidi više »

Trkuše

Trkuše (lat. Turnicidae) porodica ptica nekada uključivana u vlastiti red prepeličarke (Turniciformes), a danas u Charadriiformes.

Novi!!: Latinski jezik i Trkuše · Vidi više »

Trnava (Slovačka)

Trnava (njem. Tyrnau, mađ. Nagyszombat, lat. Tyrnavia) grad je na zapadu Slovačke.

Novi!!: Latinski jezik i Trnava (Slovačka) · Vidi više »

Trnina

Trnina (crni trn, trnula, lat. Prunus spinosa) ponekad nazivana i trnjina, trnula, trnavka, trn, crni trn, divlja šljiva mačja šljiva) je vrsta roda Prunus (Maloideae, Rosaceae). Raste uglavnom po pašnjacima ili rubovima šuma ili ponekad kao gusto razgranat grm s trnovitim ograncima. Raste u gotovo cijeloj Europi i dijelovima sjeverne Afrike. Stablo ima vijek do oko 40 godina. Visine je između jednog do pet metara, a u rijetkim slučajevima, i do 6 m visine. Razmjerno maleni listovi veličine su od 2 do 4 centimetra. Sitni bijeli cvjetovi cvatu u travnju i svibnju. Trnina posjeduje tamnu koru, koja se cijepa u poodmakloj dobi u uskim trakama. Kore grana su crvenkasto smeđe boje. Plodovi trnine počinju dozrijevati u kolovozu te su okrugli i plavkastocrne boje, promjera između 1 do 1,5 centimetara. Divlje šljive su vrlo kisele i gorke - sve dok ih ne "opari" prvi mraz. Nakon mraza postaju ukusnije. U prosincu su najukusnije. Trn se smatra pretkom šljiva. Pripisuju joj se brojna ljekovita svojstva.

Novi!!: Latinski jezik i Trnina · Vidi više »

Trnoružica (1959.)

Trnoružica (eng. Sleeping Beauty), američki animirani film iz 1959. godine, producenta Walta Disneya.

Novi!!: Latinski jezik i Trnoružica (1959.) · Vidi više »

Trnova kruna

El Greco: Isus nosi križ. Na glavi mu je trnova kruna. Trnova kruna je kruna od bodljikavog trnja, koju su rimski vojnici stavili Isusu oko glave tijekom muke.

Novi!!: Latinski jezik i Trnova kruna · Vidi više »

Trnovača (gljiva)

Trnovača, bodljikava suncobranka, račvasta trnovača ili velika trnovača (lat. Echinoderma asperum ili prije Lepiota aspera, odnosno Lepiota acutesquamosa var. mosa (Weinm) Kummer) je nejestiva gljiva iz obitelji Agaricaceae (pečurke).

Novi!!: Latinski jezik i Trnovača (gljiva) · Vidi više »

Trnovita dikica

Trnovita dikica (dračasta dikica, svinjarica, crna boca, ošljebad, lat. Xanthium spinosum), jednogodišnja raslinja iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Trnovita dikica · Vidi više »

Trošiljak

Trošiljak (u domaćim i stranim izvorima još i čičak, trn, zubac, jež, zvjezdasti šiljak, nožna udica, konjska stupica i dr.; lat.: tribulus (množ. tribuli) ili murex ferreus), jednostavna metalna defenzivna bojna naprava za usporavanje ili zaustavljanje napredovanja neprijateljskih vojnih postrojbi, posebice pješaštva, konjaništva, ratnih slonova, deva i dr.

Novi!!: Latinski jezik i Trošiljak · Vidi više »

Trožilni ljubor

Trožilni ljubor (oboreni ljubor, lat. Lindernia procumbens), biljna vrsta iz porodice ljuborovki rasprostranjena po dijelovima Euroazije, uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Trožilni ljubor · Vidi više »

Trobojna tratinčica

Trobojna tratinčica (lat. Ismelia carinata) monotipski biljni rod čija je jedina vrsta jednogodišnja biljka I. carinata, nekada klasificirana rodovima Chrysanthemum i Glebionis.

Novi!!: Latinski jezik i Trobojna tratinčica · Vidi više »

Trobridi sijedac

Trobridi sijedac (jadranski sijedac, trokutasti sijedac, trobridi sijedac, jadranska pevalekija; lat. Resetnikia triquetra; sin. Fibigia triquetra), vrsta biljke iz porodice krstašica, hrvatski endem iz Dalmacije (Biokovo, Omiš, Brač, i oko Imotskog).

Novi!!: Latinski jezik i Trobridi sijedac · Vidi više »

Trodijelni dvozub

Trodijelni dvozub (dvozubica, lat. Bidens tripartita) je uobičajena i raširena biljka iz porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Trodijelni dvozub · Vidi više »

Trofoblast

Trofoblast (lat. trophoblastus, od grč. τροφή: hrana, hranjenje i grč. βλαστός: klica, mladica), stanice vanjskog sloja blastociste čija je glavna uloga opskrba zametka hranjivim tvarima, razvijaju se u vanjski dio posteljice.

Novi!!: Latinski jezik i Trofoblast · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Latinski jezik i Trogir · Vidi više »

Trogirska biskupija

Trogirska biskupija (lat. Dioecesis Traguriensis), nekadašnja katolička biskupija u Dalmaciji sa sjedištem u Trogiru, osnovana u 10. stoljeću kao sufraganska biskupija splitske metropolije.

Novi!!: Latinski jezik i Trogirska biskupija · Vidi više »

Troglofilna špiljska velekamenjarka

Troglofilna špiljska velekamenjarka (lat.: Eupolybothrus cavernicolus) je vrsta strige pronađena u dvije špilje u blizini sela Kistanje kraj Šibenika.

Novi!!: Latinski jezik i Troglofilna špiljska velekamenjarka · Vidi više »

Trogoni (porodica)

Trogoni (lat. Trogonidae) su jedina porodica reda trogoni (lat. Trogoniformes) unutar razreda ptica.

Novi!!: Latinski jezik i Trogoni (porodica) · Vidi više »

Troja

Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću prije Krista.

Novi!!: Latinski jezik i Troja · Vidi više »

Trojezična hereza

Trojezična hereza je naziv kojim je sv. Konstantin Ćiril početkom 9.

Novi!!: Latinski jezik i Trojezična hereza · Vidi više »

Trokut (zviježđe)

Trokut (lat. Triangulum) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Trokut (zviježđe) · Vidi više »

Trolist

Trolist (šumski ljiljan; lat. Trillium), biljni rod iz porodice čemerikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Trolist · Vidi više »

Trolistica

Trolistica (Močvarna trolistica, gorski trolist, gorka djetelina, trolistak miomirisni; lat. Menyanthes), monotipski biljni rod iz porodice stremenovki ili trolističevki.

Novi!!: Latinski jezik i Trolistica · Vidi više »

Tromost

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.

Novi!!: Latinski jezik i Tromost · Vidi više »

Troprsti galeb

Troprsti galeb (lat. Rissa tridactyla) vrsta je morskih ptica iz obitelji Laridae.

Novi!!: Latinski jezik i Troprsti galeb · Vidi više »

Troprsti galeb (rod ptica)

Kolonija ''Rissa tridactyla'' na otoku Big Koniujiju, Otočje Shumagin. Troprsti galeb (lat. Rissa) je rod morskih ptica iz porodice galebova kojeg čine dvije usko povezane vrste, crnonogi troprsti galeb i crvenonogi berinški galeb, Rissa brevirostris.

Novi!!: Latinski jezik i Troprsti galeb (rod ptica) · Vidi više »

Tropska mačka

Tropska mačka (lat. Felis chaus) je sisavac iz reda zvijeri i porodice Felidae.

Novi!!: Latinski jezik i Tropska mačka · Vidi više »

Tropski drvenasti bambus

Tropski drvenasti bambus (lat. Bambuseae), je tribus (pleme) biljaka iz porodica trava (Poaceae) kojemu pripada i najvažniji rod bambusa sa 137 (zasada) priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Tropski drvenasti bambus · Vidi više »

Troskot

Troskot (zubača, lat. Cynodon), biljni rod iz porodice trava kojemu pripada 10 vrsta trajnica puzačica raširenih po Starom svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Troskot · Vidi više »

Troveslarka

Troveslarka je hrvatski naziv za sljedeće tipove lađi odnosno brodova.

Novi!!: Latinski jezik i Troveslarka · Vidi više »

Trpimir I.

Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.

Novi!!: Latinski jezik i Trpimir I. · Vidi više »

Trpimirovići

Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.

Novi!!: Latinski jezik i Trpimirovići · Vidi više »

Trpučevke

Trpučevke (lat. Plantaginaceae), biljna porodica iz reda medićolikih koja ime dobiva po najvažnijem rodu plantagu (trpucima) ili bokvicama.

Novi!!: Latinski jezik i Trpučevke · Vidi više »

Trputac

Trputac (trputec, bokvica, lat. Plantago), biljni rod, trajna zeljasta, vrlo česta livadska biljka.

Novi!!: Latinski jezik i Trputac · Vidi više »

Trska

Trska (lat. Phragmites), rod vodenih trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Trska · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Latinski jezik i Trst · Vidi više »

Trstasta vlasulja

Trstasta vlasulja (vlasulja trstikasta (lat. Lolium arundinaceum), vrsta ljulja, trave raširene po velikim dijelovima Euroazije i sjeverne Afrike.. Donedavna je bilja uključivana u rod Festuca. Postoje dvije podvrste.

Novi!!: Latinski jezik i Trstasta vlasulja · Vidi više »

Trušljikovina

Trušljikovina (krkavina, krkavinka, krušina; lat. Frangula), biljni rod iz porodice pasjakovki raširen većinom u Novom svijetu sa središtem u Meksiku i Srednjoj Americi, južno do tepuia u Venezueli, vrlo malo u Starom svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Trušljikovina · Vidi više »

Trubanjovke

Trubanjovke (Lat. Passifloraceae) je porodica kritosjemenjača koja sadrži 932 vrsta svrstanih u 36 rodova.

Novi!!: Latinski jezik i Trubanjovke · Vidi više »

Trubeljika

Trubeljika (boliglav, glavoboljno zelje, gugutva; lat. Cicuta), rod ljekovitih trajnica iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Trubeljika · Vidi više »

Trubljačac

Trubljačac (kampsis, tekoma; lat. Campsis), rod grmastih penjačica iz porodice katalpovki, čiji su izvorni areali njezinih dviju vrsta, jednoj u Sjevernoj Americi, a drugoj u Aziji (od Kine do Japana) Američka vrsta Campsis radicans uvezena je u Europu (uključujući Hrvatsku, gdje je nazivana korjenita tekoma), Aziju i Južnu Ameriku.

Novi!!: Latinski jezik i Trubljačac · Vidi više »

Trupan oblokrilac

Trupan oblokrilac (lat. Carcharhinus longimanus) je vrsta morskog psa iz porodice kučaka (Carcharhinidae). Nekada je pripisivan rodovima Carcharias, Pterolamiops i Squalus.

Novi!!: Latinski jezik i Trupan oblokrilac · Vidi više »

Tu quoque

škotskim šeširom kako govori ''"Zaboga, kakve nevjerojatne šešire vi žene nosite!"'' Tu quoque (lat. za "i ti isto" ili "ti također"), ponekad i argumentum ad hominem tu quoque ili poziv na licemjerje, neformalna je logička pogreška koja nastoji diskreditirati stav druge osobe tvrdeći da se osoba ne ponaša u skladu sa stavom koji zastupa.

Novi!!: Latinski jezik i Tu quoque · Vidi više »

Tučak

Tučnik u cvijetu Tučak (ginecej, lat. pistillum) je dio cvijeta skrivenosjemenjača, izgrađen od jednog ili više sraslih oplodnih listića (nazivaju se karpele), u čijoj unutrašnjosti se nalazi šupljina sa sjemenim zamecima.

Novi!!: Latinski jezik i Tučak · Vidi više »

Tučnjak

Tučnjak (lat. Glinus), biljni rod pretežno jednogodišnjeg raslinja iz porodice Molluginaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Tučnjak · Vidi više »

Tubarna tonzila

uha, iako tubarna tonzila nije označena, regija gdje se nalazi se vidi u donjem desnom dijelu slike. Tubarna tonzila (lat. tonsilla tubaria) je naziv za nakupinu limfnog tkiva u nosnom dijelu ždrijela, nasofarinksu.

Novi!!: Latinski jezik i Tubarna tonzila · Vidi više »

Tuja

Tuja (lat. Thuja), rod zimzelenih grmova i drveća iz porodice Čempresovki (Cupressaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Tuja · Vidi više »

Tukan (zviježđe)

Tukan (lat. Tucana) jedno je od 88 modernih zviježđa, konstelacija južne polutke koju je uveo Johann Bayer u svom djelu Uranometrija.

Novi!!: Latinski jezik i Tukan (zviježđe) · Vidi više »

Tukani

Tukani (lat. Ramphastidae) su porodica ptica iz reda Piciformes.

Novi!!: Latinski jezik i Tukani · Vidi više »

Tul Hostilije

Tul Hostilije, kralj ratnik Tul Hostilije (latinski: Tullus Hostilius) (673. pr. Kr. - 642. pr. Kr.) je treći legendarni rimski kralj, koji je naslijedio na prijestolju Numu Pompilija, dok je njega nasljedio Anko Marcije.

Novi!!: Latinski jezik i Tul Hostilije · Vidi više »

Tulbagija

Tulbagija (lat. Tulbaghia), rod lukovičastih geofita iz porodice zvanikovki, smješten u vlastiti tribus Tulbaghieae, dio potporodice lukovki.

Novi!!: Latinski jezik i Tulbagija · Vidi više »

Tulipan

Kultivirani tulipan Tulipan (giljika, kološ, lipuškin, lat. Tulipa), je rod od 89 vrsta biljaka (plus jedan hibrid) u porodici ljiljanovki (lat. Liliaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Tulipan · Vidi više »

Tulipanovac

Tulipanovac (lat. Liriodendron), maleni bljni rod iz porodice magnolijevki.

Novi!!: Latinski jezik i Tulipanovac · Vidi više »

Tulsi

Tulsi (sveti bosiljak, lat. Ocimum tenuiflorum), jedna od šezdesetak vrsta bosiljka.

Novi!!: Latinski jezik i Tulsi · Vidi više »

TUM PECCET

TUM PECCET (latinski, "neka sad pogriješi!") je drevna mnemotehnička fraza za pamćenje imena devet klasičnih muza.

Novi!!: Latinski jezik i TUM PECCET · Vidi više »

Tumul

Velja Mogila kod Bara, Gornji Šušanj, Crna Gora Kraljevski grobovi ''Gamla Uppsala'' (5. do 6. st.), Švedska. Tumul (latinski naziv za humak ili manje brdo), još i gromila i mogila (engleski: barrow; njemački: Hügelgrab; ruski: kurgan; irski: cairn; velški: carnedd; škotski: càrn; portugalski: mamoas) je veći ili manji zemljani ili kameni humak pod kojim se nalazi jedan ili više grobova.

Novi!!: Latinski jezik i Tumul · Vidi više »

Tuna

Tuna ili tunj (latinski: Thunnus) rod je riba koji pripada porodici skušovki (Scombridae).

Novi!!: Latinski jezik i Tuna · Vidi više »

Tunbergija

Tunbergija (lat. Thunbergia nom. cons.), biljni rod iz porodice primogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Tunbergija · Vidi više »

Tunj

Tunj (lat. Thunnus thynnus, atlantska plavoperajna tuna) je morska riba iz porodice skušovki (Scombridae).

Novi!!: Latinski jezik i Tunj · Vidi više »

Tupelo

Tupela (lat. Nyssa), biljni rod iz porodice tupelovki kojemu pripada sedam priznatih vrsta grmlja i drveća iz jugoistoćne Azije i Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Tupelo · Vidi više »

Tupelovke

Tupelovke (lat. Nyssaceae), porodica listopadnog grmlja i drveća kojemu pripada tridesetak vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Tupelovke · Vidi više »

Tur

Tur (taksonomski i latinski: Bos primigenius) izumrla je vrsta iz roda divljeg goveda, koje je živjelo u Europi, Aziji i Sjevernoj Africi, predak današnjeg domaćeg goveda.

Novi!!: Latinski jezik i Tur · Vidi više »

Turba Philosophorum

Turba Philosophorum Turba Philosophorum, jedan od najstarijih europskih alkemijskih tekstova, nastao vjerojatno u 12. stoljeću, preveden s arapskog na latinski.

Novi!!: Latinski jezik i Turba Philosophorum · Vidi više »

Turbina

Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. SAD. Turbina (franc. turbine  turbina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj, s lopaticama. Protok tekućine djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Plinske, parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Za izum parne turbine zaslužan je britanski inženjer Charles Algernon Parsons (1854. – 1931.), za pronalazak reakcije u turbini, i švedski inženjer Gustav de Laval (1845. – 1913.), za izum pogonske turbine. Moderne parne turbine često upotrebljavaju reakciju i impuls u istoj jedinici, obično različiti stupanj reakcije i impulsa iz korijena lopatica svoje periferije. Uređaj sličan turbini, ali u obrnutom procesu, je kompresor ili pumpa. Aksijalni turbokompresor u mnogim plinskim turbinama dobar je primjer. Ovdje ponovno, i reakcija i impuls su iskorišteni i opet, u modernim osovinskim kompresorima, stupanj reakcije i impulsa obično će se razlikovati od korijena lopatica periferije. Claude Burdin 1828. je upotrijebio termin turbo iz latinskog što označava vrtlog, tijekom inženjerskog natjecanja. Benoit Fourneyron, student Claude Burdina, izgradio je prvu praktičnu vodnu turbinu.

Novi!!: Latinski jezik i Turbina · Vidi više »

Turbogenerator

Siemens. Izmjenični sinkroni električni generator (turbogenerator) s četiri para polova na rotoru. Turbogenerator (lat. turbo: vihor, vrtlog + generator: roditelj, stvoritelj, tvorac) je trofazni električni generator velike brzine vrtnje, osnovni izvor električne energije, u elektroenergetskom sustavu.

Novi!!: Latinski jezik i Turbogenerator · Vidi više »

Turbostroj

Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. turbo-mlazni motor, presječen da se bolje vidi unutra. Protok zraka je od lijevo na desno. Na lijevo je kompresor, u sredini komora za izgaranje i desno, dvostepena turbina. Mala Francisova turbina (plava), spojena na električni generator. Otvorena parna turbina tvrtke MAN SE. Turbostroj (lat. turbo: vihor, vrtlog) je energetski stroj sa stalnim (kontinuiranim) protokom radnoga fluida (tekućina ili plin) kroz sustav statorskih i rotorskih lopatica.

Novi!!: Latinski jezik i Turbostroj · Vidi više »

Turica (biljni rod)

Turica (skorušica, lat. Agrimonia), biljni rod iz porodice ružovki s oko 20 vrsta listopadnih trajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Turica (biljni rod) · Vidi više »

Turističko odredište

Sejšeli: izlazak sunca na otoku Mahé Turističko odredište (turistička destinacija, lat. destination: odredište, cilj, odredište i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekom prostoru) može se odrediti kao.

Novi!!: Latinski jezik i Turističko odredište · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Latinski jezik i Turizam · Vidi više »

Turkinja

Turkinja (lat. Leucoagaricus leucothites), poznata i kao bjelkasta pečurkovica, je jestiva gljiva širom svijeta raširena vrsta gljiva iz porodice pečurki (lat. Agaricaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Turkinja · Vidi više »

Turnefortov koprivić

Turnefortov koprivić (žuta košćela, žuti koprivić, lat. Celtis tournefortii), biljna vrsta iz roda koprivića, porodica konopljovke.

Novi!!: Latinski jezik i Turnefortov koprivić · Vidi više »

Turnera

Turnera (lat. Turnera) je rod grmlja iz porodice Passifloraceae raširen po Srednjoj i Južnoj Americi i nekim dijelovima Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Turnera · Vidi više »

Turska Hrvatska

Turska Hrvatska (označena zelenom graničnom crtom i riječima "Türkisch Kroatien") na karti iz 1791.g. prema austrijskom kartografu Franzu J.J. von Reillyju Zemljovid francuskog kartografa Jeana Janviera iz 1770-1771.g. sa slobodnom Hrvatskom (označenom žutom graničnom crtom na lijevoj strani) i dijelom Hrvatske pod Turcima (omeđenom isprekidanom crnom crtom kao "Croatie au Turc") Ilirskih pokrajina" iz 1813. Turska Hrvatska se nalazi između Bihaća i Jajca (u samom središtu zemljovida obrubljena zelenom bojom) Turska Hrvatska (žuta boja) na karti osmanskih osvajanja u Europi prema američkom kartografu A. Finleyu iz 1827. godine Turska Hrvatska (njem. Türkisch Kroatien, lat. Croatia Turcica, tal. Croazia turca, fr. Croatie av Turc) je ime za okupirane krajeve srednjovjekovne hrvatske države koji danas obuhvaćaju prostor cjelokupne zapadne Bosne pod nazivom Bosanska Krajina i Cazinska krajina.

Novi!!: Latinski jezik i Turska Hrvatska · Vidi više »

Turski klen

Turski klen (latinski: Telestes turskyi) endemska je vrsta šaranke.

Novi!!: Latinski jezik i Turski klen · Vidi više »

Turski ren

Turski ren (streličasta grbica, renika, ostavac, osturec; lat. Lepidium draba, sin. Cardaria draba), moze biti trajnica ili dvogodišnja biljka iz porodice kupusovki (krstašica, raširena po Euroaziji (uključujući Hrvatsku) i sjevernoj Africi, a uvezena je i po drugim kontinentima. Po Americi i Australiji je smatraju invazivnom vrstom. Naraste do 120 cm, ima uspravnu dlakavu stabljiku, u gornjem dijelu razgranatu. Korijen je do 120 cm. dubok, u gornjem dijelu razgranat. Mladi listovi su joj jestivi. Nekada je bio uključivan u rod Cardaria, na hrvatskom jeziku ren, odakle mu i ime, pristupljeno 7. lipnja 2023.. Danas rod Cardaria više nije priznat, i sinonim je za Lepidium.

Novi!!: Latinski jezik i Turski ren · Vidi više »

Tustica

Tustica (masnica, lat. Pinguicula), rod od oko sto vrsta (117) karnivornih trajnica iz porodice Lentibulariaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Tustica · Vidi više »

Tusticovke

Tusticovke (mješinčice, lat. Lentibulariaceae nom. cons.), porodica karnivornih biljaka koja se sastoji od tri roda.

Novi!!: Latinski jezik i Tusticovke · Vidi više »

Tustika

Crassula columnaris ''Crassula nealeana'' ''Crassula lactea'' Crassula nudicaulis Tustika (krasula; lat. Crassula), rod biljaka iz porodice Crassulaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Tustika · Vidi više »

Tustikovke

''Dudleya viscida'' Tustikovke (Žednjakovke; lat. Crassulaceae) predstavljaju porodicu biljaka iz klase Magnoliopsida.

Novi!!: Latinski jezik i Tustikovke · Vidi više »

Tvor

Tvor (lat. Mustela putorius) je životinjska vrsta iz porodice kuna, porijeklom iz zapadne Euroazije i Sjeverne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Tvor · Vidi više »

Tvrđa

Trg Sv. Trojstva Osječka Tvrđa barokni je grad-tvrđava 18.

Novi!!: Latinski jezik i Tvrđa · Vidi više »

Tvrđava Komotin

Komotin (lat. Komothyn) je tvrđava u Bosni i Hercegovini, čiji se ostaci nalaze desetak kilometara sjeveroistočno od Jajca na području Cvitovića ispod Gornjeg Bešpelja.

Novi!!: Latinski jezik i Tvrđava Komotin · Vidi više »

Tvrdača

Tvrdača (lat. Nardus), monotipski biljni rod iz porodice trava čiji je jedini predstavnik tvrdača ili N. stricta, raširena po velikim dijelovima Europe sjeveroistoksa Sjeverne Amerike, po Grenlandu, i nekim dijelovima Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Tvrdača · Vidi više »

Tvrdalj Petra Hektorovića

Pogled na Tvrdalj sa sjevera Ribnjak s ciplima u Tvrdalju Natpis ''Omnium conditori'' na altani Tvrdalj (Tvardoj), dvorac pjesnika Petra Hektorovića, najpoznatiji je spomenik Staroga Grada na Hvaru.

Novi!!: Latinski jezik i Tvrdalj Petra Hektorovića · Vidi više »

Tvrdi ljulj

Tvrdi ljulj (kruti ljulj; lat. Lolium rigidum, sin. Lolium strictum C.Presl), vrsta ljulja, jednogodišnjeg raslinja iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Tvrdi ljulj · Vidi više »

Tycho Brahe

''Stojerneborg'' (''Zvjezdani dvorac''). ''Mauerquadrant'' (Tycho Brahe 1598.). supernove'' ili SN 1572 (snimljeno Wide-field Infrared Survey Explorer. Tycho Brahe (Knutstorp borg, Skåne, 14. prosinca 1546. – Prag, 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.

Novi!!: Latinski jezik i Tycho Brahe · Vidi više »

Typhonium

Tifonijum (lat. Typhonium), rod trajnica iz porodice kozlačevki, dio je tribusa Areae.

Novi!!: Latinski jezik i Typhonium · Vidi više »

Ušac

Ušac (lat. Pallenis), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice glavočikia (Compositae).

Novi!!: Latinski jezik i Ušac · Vidi više »

Ušara

Ušara, sova ušara ili sovuljaga buljina (lat. Bubo bubo) najveća je noćna vrsta iz porodice sova.

Novi!!: Latinski jezik i Ušara · Vidi više »

Ušati gnjurac

Ušati gnjurac ili slavonski gnjurac (lat. Podiceps auritus) je vrsta ptica iz porodice gnjuraca i ptica vodarica.

Novi!!: Latinski jezik i Ušati gnjurac · Vidi više »

Ušljivac

Pedicularis sceptrum-carolinum Ušljivac (lat. Pedicularis), veliki biljni rod iz porodice volovotkovki (Orobanchaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Ušljivac · Vidi više »

Ubojstvo

Učestalost ubojstava u svijetu od 1995. do 2016. godine. Ubojstvo ili umorstvo je ljudski čin koji za izravnu posljedicu ima smrt drugoga čovjeka.

Novi!!: Latinski jezik i Ubojstvo · Vidi više »

Ubrzanje

trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.

Novi!!: Latinski jezik i Ubrzanje · Vidi više »

Udžbenik

Udžbenik je osnovna školska knjiga koja na sustavan i didaktički primjeren način izlaže nastavni sadržaj pojedinoga nastavnog predmeta.

Novi!!: Latinski jezik i Udžbenik · Vidi više »

Udovičica

Udovičica (lat. Sixalix), biljni rod iz porodice kozokrvnica smješten u tribus Scabioseae.

Novi!!: Latinski jezik i Udovičica · Vidi više »

Ugarska voda

'''Ugarska voda''' pripisuje se kraljici Elizabeti Ugarskoj. Ugarska voda (franc. l’eau de Hongrie), larendogra (franc. (l'eau de) la reine d'Hongrie: (voda) ugarske kraljice) ili voda ugarske kraljice (lat. aqua reginae Hungaricae) bio je prvi (europski) parfem baziran na alkoholu, a potječe iz kasnog 14.

Novi!!: Latinski jezik i Ugarska voda · Vidi više »

Ugarsko-poljska kronika

Ugarsko-poljska kronika (lat. Chronicon Hungarico-Polonicum), srednjovjekovna kronika koja postoji u dvije redakcije.

Novi!!: Latinski jezik i Ugarsko-poljska kronika · Vidi više »

Ugaunija

Ugaunija (estonski: Ugandi, latinski: Ungannia, donjonjemački: Uggn) bila je povijesna grofovija i regija na jugoistoku Estonije.

Novi!!: Latinski jezik i Ugaunija · Vidi više »

Ugled

Ugled ili latinizam reputacija (od lat. reputatio "uzeti u obzir", "izračun") označava opće mišljenje o osobi, skupini, stvari ili organizaciji.

Novi!!: Latinski jezik i Ugled · Vidi više »

Ugljikovodici

Metan - predstavnik alkana Eten - predstavnik alkena Etin - predstavnik alkina Benzen - predstavnik arena Ugljikovodici su najjednostavniji organski kemijski spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome ugljika i atome vodika.

Novi!!: Latinski jezik i Ugljikovodici · Vidi više »

Ugotice

Ugotice (tovarke, lat. Gadidae), porodica riba iz reda bakalarke (Gadiformes).

Novi!!: Latinski jezik i Ugotice · Vidi više »

Ugrinići

Ugrinići ili Ugrinovići (lat. Vgrinich de Rog de genere Subich, Wgrinovich, Vgrinich de genere Subichiorum de Rog, Wgrinowich de Rogh, Ugrinowitsch i Wgrinowyth),http://hrcak.srce.hr/index.php?show.

Novi!!: Latinski jezik i Ugrinići · Vidi više »

Uhani

Uhani (lat. Mobula), monotipični rod riba hrskavičnjača, jedina u porodici Mobulidae, dio je reda Myliobatiformes.

Novi!!: Latinski jezik i Uhani · Vidi više »

Ujedinjena velika loža Engleske

Ujedinjena velika loža Engleske (engl. United Grand Lodge of England), skraćeno UGLE, je središnja masonska velika loža za većinu slobodnih zidara u Engleskoj, Walesu i Commonwealthu.

Novi!!: Latinski jezik i Ujedinjena velika loža Engleske · Vidi više »

Uklija

Uklija (Alburnus alburnus) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda uklije (lat. Alburnus) reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Latinski jezik i Uklija · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Latinski jezik i Ukrajinci · Vidi više »

Ukrajinska književnost

Ukrajinska književnost je književnost pisana na staroukrajinskom odnosno suvremenom ukrajinskome jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Ukrajinska književnost · Vidi više »

Ukrajinska prezimena

Naziv pojedinih osoba u Ukrajini često se zapisuje kroz po rođenju dato ime, formirano ime prema imenu oca i nasljeđeno obiteljsko prezime.

Novi!!: Latinski jezik i Ukrajinska prezimena · Vidi više »

Ukrasna cinija

Ukrasna cinija (ljupki napramak; lat. Zinnia elegans), vrsta cinije ili napramka, jednogodišnje biljke iz tropskog bioma Meksika, Srednje Amerike i Perua, odakle se kao ukrasna vrsta uvezena po mnogim državama na svim kontinentima.

Novi!!: Latinski jezik i Ukrasna cinija · Vidi više »

Ukrasni duhan

Ukrasni duhan (lat. Nicotiana alata), zeljasta trajnica iz porodice pomoćnica.

Novi!!: Latinski jezik i Ukrasni duhan · Vidi više »

Uldin

Uldin (lat: Uldin, umro 412. god.) je bio jedan od najmoćnijih hunskih poglavara koji su živjeli sjeverno od Dunava u razdoblju koje je prethodilo Atilinom usponu u doba vladavine istočnorimskih (bizantskih) careva Arkadija (395. – 408.) i Teodozija II. (408. – 450.). Uldin je prvo postao poznat među Rimljanima u prosincu 400. godine kada je porazio odmetnutog carskog vojskovođu Gota Gainasa, odrubio mu glavu i poslao je u Carigrad Arkadiju kao poklon.

Novi!!: Latinski jezik i Uldin · Vidi više »

Uljana palma

Uljana palma (lat. Elaeis), maleni rod korisnih palmi smješten u podtribus Elaeidinae, dio tribusa Cocoseae, potporodica Arecoideae.

Novi!!: Latinski jezik i Uljana palma · Vidi više »

Ulješura

Ulješura ili, kako se prije nazivao spermokit (lat. Physeter catodon), je sisavac iz reda kitova.

Novi!!: Latinski jezik i Ulješura · Vidi više »

Ulrich Zwingli

Ulrich Zwingli Ulrich Zwingli, također i Huldrych Zwingli, lat. Ulricus Zuinglius, (Wildhaus, St. Gallen, 1. siječnja 1484. – Kappel, 11. listopada 1531.), švicarski teolog i reformator.

Novi!!: Latinski jezik i Ulrich Zwingli · Vidi više »

Ultima ratio

''Ultima Ratio Regum'' (.

Novi!!: Latinski jezik i Ultima ratio · Vidi više »

Ultimatum

Ultimatum (lat. posljednji) je zahtjev čije ispunjenje se traži u određenom vremenskom rokom i iza koga stoji prijetnja koja će provesti ako se zahtjev ne ispuni.

Novi!!: Latinski jezik i Ultimatum · Vidi više »

Ultramarin

Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. organski pigment ultramarin. Ultramarin (lat. ultra: daleko, iza, preko, s one strane + marinus: morski) je plavi pigment, natrijev alumosilikat složene strukture, koji sadrži i sumpor.

Novi!!: Latinski jezik i Ultramarin · Vidi više »

Ultrasonografija

aterosklerotskog plaka (zelena). masnoći. gibanju njihova izvora ili promatrača. Ultrasonografija ili ehosonografija (lat. sonus: glas, zvuk) je upotreba ultrazvuka u dijagnostičke svrhe.

Novi!!: Latinski jezik i Ultrasonografija · Vidi više »

Ultrazvuk

ljudskog fetusa s 14 tjedana pomoću ultrazvuka. trudnoće četverodimenzionalnim ultrazvukom. Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova, šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka. magnetostrikcije. elektromagnetska zavojnica i magnetsko kućište koje zatvara cjelokupno magnetsko polje (izvana). Načelo rada sonara. žlijebljenog spoja. zavarenog spoja. Ultrazvuk su zvučni valovi kojima je frekvencija veća od gornje granice osjetljivosti čovječjeg uha, to jest veća od približno 20 000 Hz.

Novi!!: Latinski jezik i Ultrazvuk · Vidi više »

Ulug-beg

Ulug-beg (Sultanija, Iran, 22. ožujka 1394. – Samarkand, Uzbekistan, 27. listopada 1449.), mongolski astronom i matematičar.

Novi!!: Latinski jezik i Ulug-beg · Vidi više »

Umanjenica

Umanjenica ili deminutiv (lat. deminutivum) je imenica s umanjenim značenjem.

Novi!!: Latinski jezik i Umanjenica · Vidi više »

Umberto Mozzoni

Umberto Mozzoni (Buenos Aires, 29. lipnja 1904. – Rim, 7. studenog 1983.), je bio argentinski rimokatolički kardinal, nadbiskup i apostolski nuncij.

Novi!!: Latinski jezik i Umberto Mozzoni · Vidi više »

Umbreon

Umbreonovo ime dolazi od latinske riječi "umbra", što znači sjena.

Novi!!: Latinski jezik i Umbreon · Vidi više »

Umbri

Umbri su italski narod po kome je ime dobila pokrajina Umbrija, oblast u koja se u drevno doba prostirala od rijeka Tiber i Nar do jadranske obale.

Novi!!: Latinski jezik i Umbri · Vidi više »

Umjereni drvenasti bambus

Umjereni drvenasti bambus (lat. Arundinarieae), tribus trava, dio potporodice bambusovaca koji se sastoji od pet podtribusa.

Novi!!: Latinski jezik i Umjereni drvenasti bambus · Vidi više »

Umjetni izvori svjetla

Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. svijeće. Svjetleće diode. Električna žarulja. Svjetlo je osjećaj koji nastaje podražajem očnog živca u oku.

Novi!!: Latinski jezik i Umjetni izvori svjetla · Vidi više »

Umjetni satelit

Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.

Novi!!: Latinski jezik i Umjetni satelit · Vidi više »

Umjetnički studio

Slave Raškaj, bivša mrtvačnica, slika iz 1897. Umjetnički studio ili atelijer (fra. atelier − gomila iverica, od kasnolat. astella: iver) je obrtnička radionica umjetnika (slikari, fotografi, modni dizajneri, itd.), u užem smislu atelijer je radionica likovnih umjetnika ili skupina umjetnika koji rade ili uče u istoj radionici i uz nju su vezani stilski ili idejno.

Novi!!: Latinski jezik i Umjetnički studio · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Latinski jezik i Umjetnost · Vidi više »

Una Voce

Foederatio Internationalis Una Voce (FIUV; lat. „jednim glasom”; iz Predslovlja Rimskoga kanona), međunarodni je savez katoličkih laičkih organizacija privrženih Tradicijskoj latinskoj misi (TLM-u).

Novi!!: Latinski jezik i Una Voce · Vidi više »

Unakrsnolisna mlječika

Unakrsnolisna mlječika (konopljica, mliječ, mliječnjak, lat. Euphorbia lathyris), jedna od mnogobrojnih vrsta u rodu mlječika, porodica mlječikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Unakrsnolisna mlječika · Vidi više »

Uncijal

Uncijal je krasopis velikim slovima.

Novi!!: Latinski jezik i Uncijal · Vidi više »

Undina

Undina (latinski unda: val) je legendarna vodena vila koja stječe ljudsku dušu tek preko braka s čovjekom, zavodnica je ribara i mornara uz pomoć svoje pjesme.

Novi!!: Latinski jezik i Undina · Vidi više »

Unenlagini

Unenlagini (lat. Unenlagiinae) je potporodica dromeosaurida, i to jedna od najprimitivnijih.

Novi!!: Latinski jezik i Unenlagini · Vidi više »

Ungnadija

Ungnadia speciosa Ungnadija (lat. Ungnadia) monotipski biljni rod u porodici sapindovki.

Novi!!: Latinski jezik i Ungnadija · Vidi više »

Unija tri naroda

Unija tri naroda (pol. Rzeczpospolita Trojga Narodów, eng. Commonwealth of Three Nations) je federativna državna zajednica između Poljske, Litve i Zaporoške Republike formirana potpisivanjem Hadjačkog sporazuma 16.

Novi!!: Latinski jezik i Unija tri naroda · Vidi više »

Unitarizam

Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.

Novi!!: Latinski jezik i Unitarizam · Vidi više »

Unutrašnja Austrija

Unutrašnja Austrija (nje: Innerösterreich, lat: Austria Interior) je zajednički naziv za zemlje južno od prijevoja Semmering.

Novi!!: Latinski jezik i Unutrašnja Austrija · Vidi više »

Upala

Upala tonzila ili tonzilitis. Upala (lat. inflammatio) lokalna je reakcija na ozljedu u tkivu u kojem se nalazi oteklina, crvenilo i bol.

Novi!!: Latinski jezik i Upala · Vidi više »

Upala crvuljka

Akutna upala crvuljka Upala crvuljka (lat. appendicitis) jedna je od najčešćih bolesti kod koje je potrebno kirurško liječenje.

Novi!!: Latinski jezik i Upala crvuljka · Vidi više »

Upitnik

Upitnik (?) razgodak kojim se označava upitnost, odnosno pitanje.

Novi!!: Latinski jezik i Upitnik · Vidi više »

Uppsalsko sveučilište

Rektorat Sveučilišta. Uppsalsko sveučilište (lat. Universitas Regia Upsaliensis, šved. Uppsala universitet), javno je istraživačko sveučilište i najstarija sveučilišna ustanova u Švedskoj, koja neprekidno djeluje od 1477., kada je osnovano papinskom bulom Siksta IV. Ubraja se među stotinu najboljih svjetskih sveučilišta te je poznato po svojim katedrama prirodnih znanosti.

Novi!!: Latinski jezik i Uppsalsko sveučilište · Vidi više »

Uran (mitologija)

Giorgio Vasari: Kastriranje Urana, palača Vecchio, freska, 1560. Uran (grč., Ouranós) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog neba, Gejin muž i sin.

Novi!!: Latinski jezik i Uran (mitologija) · Vidi više »

Urban Barišić

Fra Urban Barišić (Rakitno, 17. kolovoza 1886. – Zagreb, 3. listopada 1936.) bio je hrvatski kulturni i javni djelatnik, teolog, prevoditelj, filozof, izdavač i pisac iz Hercegovine.

Novi!!: Latinski jezik i Urban Barišić · Vidi više »

Urban VII.

Urban VII., lat. Urbanus PP.

Novi!!: Latinski jezik i Urban VII. · Vidi više »

Urban VIII.

Urban VIII., lat. Urbanus PP.

Novi!!: Latinski jezik i Urban VIII. · Vidi više »

Urbanizacija

Toronta Urbanizacija (lat. urbs: grad), proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska, odnosno širenje gradskog načina života na druga gradska ili seoska područja.

Novi!!: Latinski jezik i Urbanizacija · Vidi više »

Urena

Urena (hrvatski urena; lat. Urena), biljni rod iz porodice Sljezovki raširen po suptropskim i tropskim predjelima.

Novi!!: Latinski jezik i Urena · Vidi više »

Uresnica

Uresnica (lat. Cosmos), biljni rod od tridesetak vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Compositae.

Novi!!: Latinski jezik i Uresnica · Vidi više »

Urezica

Urezica (lat. Homogyne), biljni rod iz porodice glavočika raširena na području Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Urezica · Vidi više »

Uročnjak

Uročnjak (lat. Arabidopsis nom. cons.), biljni rod iz porodice krstašica.

Novi!!: Latinski jezik i Uročnjak · Vidi više »

Urodica

Urodica (livadar, lat. Melampyrum), biljni rod iz porodice volovotkovki raširen po umjertenom području sjeverne polutke.

Novi!!: Latinski jezik i Urodica · Vidi više »

Ursaring

Ursaring je Pokémon medvjed uveden u drugoj generaciji Pokémon videoigara.

Novi!!: Latinski jezik i Ursaring · Vidi više »

Ursinija

Ursinija (lat. Ursinia), rod glavočika smješten u vlastiti podtribus Ursiniinae.

Novi!!: Latinski jezik i Ursinija · Vidi više »

Usamljena muhara

Usamljena muhara (lat. Amanita strobiliformis) je jestiva gljiva iz roda Amanita.

Novi!!: Latinski jezik i Usamljena muhara · Vidi više »

Usjevna rotkva

Usjevna rotkva (rotkvica, lat. Raphanus sativus) je biljka u obitelji krstašica (Brassicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Usjevna rotkva · Vidi više »

Usjevno proso

Usjevno proso (sjetveno proso, prvo proso; latinski Panicum miliaceum) je jednogodišnja biljka podrijetlom iz jugoistočne Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Usjevno proso · Vidi više »

Uskličnik

Uskličnik (!) razgodak je kojim se označava usklik, uzvik i afektirani stav.

Novi!!: Latinski jezik i Uskličnik · Vidi više »

Uskolisna perunika

Uskolisna perunika (mačinac; lat. Iris graminea) vrsta je perunike koja je rasprostranjena od Španjolske do zapadne Rusije, a raste i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Uskolisna perunika · Vidi više »

Uskolisna zlolesina

Uskolisna zlolesina (srebrna vrba, uskolisna dafina, obična dafina, ruska maslina, divlja maslina; lat. Elaeagnus angustifolia) grmolika je medonosna biljka iz roda Elaeagnus i porodice zlolesinovki (Elaeagnaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Uskolisna zlolesina · Vidi više »

Uskolisni šupljozub

Uskolisni šupljozub (uskolisna kacigarka, lat. Galeopsis angustifolia), jedna od desetak vrsta medićevki iz roda šupljozuba ili kacigargi.

Novi!!: Latinski jezik i Uskolisni šupljozub · Vidi više »

Uskolisni dvoredac

Uskolisni dvoredac (divlja riga, razgranjeni dvoredac, lat. Diplotaxis tenuifolia) je biljka iz porodice krstašica (Brassicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Uskolisni dvoredac · Vidi više »

Uskolisni ježinac

Uskolisni ježinac (lat. Sparganium angustifolium), zeljasta višegodišnja močvarna biljka iz porodice rogozovki.

Novi!!: Latinski jezik i Uskolisni ježinac · Vidi više »

Uskolisni jedić

Uskolisni jedić (lat. Aconitum angustifolium), vrsta jedića, otrovna trajnica iz porodice Ranunculaceae, rasprostranjena po jugoistočnoj Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj, osobito po Julijskim Alpama.

Novi!!: Latinski jezik i Uskolisni jedić · Vidi više »

Uskolisni rogoz

Uskolisni rogoz (lat. Typha angustifolia), vodena trajnica iz porodice rogozovki.

Novi!!: Latinski jezik i Uskolisni rogoz · Vidi više »

Uskolisni trputac

Uskolisni trputac (muška bokvica, muški trputac, kopljasti trputac, suličasti trputac, lat. Plantago lanceolata) biljka je iz roda Plantago, porodica trpučevke (Plantaginaceae), red Lamiales (medićolike).

Novi!!: Latinski jezik i Uskolisni trputac · Vidi više »

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Novi!!: Latinski jezik i Uskrs · Vidi više »

Usne

Ženske usne Usne (lat. "labia oris") dio su usne šupljine koje čine njen prednji dio i prekrivaju dio gornjeg i donjeg zubnog luka.

Novi!!: Latinski jezik i Usne · Vidi više »

Usporedni životopisi

Usporedni životopisi (lat. Vitae parallelae) povijesno je djelo starogrčkog povjesničara Plutarha.

Novi!!: Latinski jezik i Usporedni životopisi · Vidi više »

USS Carl Vinson (CVN-70)

USS Carl Vinson (CVN-70) je treći američki nosač aviona iz klase Nimitz.

Novi!!: Latinski jezik i USS Carl Vinson (CVN-70) · Vidi više »

Utegnutozadčani

Utegnutozadčani (lat. Apocrita), jedan od dva podreda opnokrilaca (Hymenoptera) koji svoje ime nose po utegnutom zatku, po kojemu se razlikuju od drugog podreda opnokrilaca, širokozadčanima (širokozadčani) ili osama biljaricama (Symphyta).

Novi!!: Latinski jezik i Utegnutozadčani · Vidi više »

Uti possidetis

Uti possidetis (lat. kako posjedujete), načelo međunarodnog prava na temelju kojeg se unutrašnja razgraničenja između administrativnih jedinica priznaju kao državne granice u času stjecanja neovisnosti.

Novi!!: Latinski jezik i Uti possidetis · Vidi više »

Utjeha filozofije

Utjeha filozofije (O utjesi filozofije; lat: De consolatione philosophiae), filozofsko je djelo koje je napisao rimski kasnoantički političar i filozof Boecije.

Novi!!: Latinski jezik i Utjeha filozofije · Vidi više »

Utjelovljenje

Utjelovljenje (lat. incarnatio, grč. ϭάρκοϭις) kao izraz prvi put upotrebljava sv.

Novi!!: Latinski jezik i Utjelovljenje · Vidi više »

Utrke dvokolica

Suvremena rekonstrukcija utrka dvokolica u Puy du Fou Utrke dvokolica (grč.: ἁρματοδρομία/harmatodromia, lat.: ludi circenses) je bio jedan od najpopularnijih antičkih sportova koji se prakticirao u grčkom, rimskom i, kasnije, bizanstkom svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Utrke dvokolica · Vidi više »

Utvrdno graditeljstvo

Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.

Novi!!: Latinski jezik i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »

Uvijek vjerni

Uvijek vjerni je naziv službenog Kluba navijača hrvatske nogometne reprezentacije osnovan u ožujku 2008. godine u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom.

Novi!!: Latinski jezik i Uvijek vjerni · Vidi više »

Uvijuša

Uvijuša (lat. Vallisneria), rod vazdazelenih vodenih trajnica iz porodice žabogrizovki (Hydrocharitaceae; vodarnice) kojemu pripada desetak vrsta, od kojih je jedna zastupljena i u Hrvatskoj, to je zavinuta uvijuša (Vallisneria spiralis), koja raste po Mediteranskim zemljama Afrike i Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Uvijuša · Vidi više »

Uvularija

Uvularija (lat. Uvularia), biljni rod trajnica iz porodice mrazovčevki, smješten u tribus Uvularieae.

Novi!!: Latinski jezik i Uvularija · Vidi više »

Uzlazna aorta

right Uzlazna aorta je dio aorte dug oko 5 cm i polazi od gornjeg dijela baze lijeve klijetke srca u razini donjeg ruba treće hrskavice iza lijeve polovice prsne kosti (lat. sternum).

Novi!!: Latinski jezik i Uzlazna aorta · Vidi više »

Uzurpacija

Uzurpacija (latinski usurpatio.

Novi!!: Latinski jezik i Uzurpacija · Vidi više »

V. gimnazija u Zagrebu

V.

Novi!!: Latinski jezik i V. gimnazija u Zagrebu · Vidi više »

Vašingtonija

Vašingtonija (lat. Washingtonia), maleni biljni rod iz porodice palmovki kojemu pripadaju svega dvije vrste, ali danas raširena po mnogima krajevima u svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Vašingtonija · Vidi više »

Vaga (zviježđe)

Vaga (lat. Libra) jedno je od zviježđa zodijaka, pozicionirano između Djevice, Škorpiona, Vodene zmije, Zmije i Zmijonosca.

Novi!!: Latinski jezik i Vaga (zviježđe) · Vidi više »

Vajgelija

Vajgelija (vajgela, lat. Weigela) je rod grmova ružičastih cvjetova koji spada u porodicu Caprifoliaceae, (kozokrvnice).

Novi!!: Latinski jezik i Vajgelija · Vidi više »

Vajsov misal

Vajsov misal, punim imenom Rimski misal slověnskim jezikom prěsv.

Novi!!: Latinski jezik i Vajsov misal · Vidi više »

Valdštajnija

Valdštajnija (lat. Waldsteinia), biljni rod trajnica iz porodice ružovki raširen po po dijelovima Europe, Azije i Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Valdštajnija · Vidi više »

Valencia

Valencia (španjolski Valencia, valencijski València) je grad u Španjolskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Valencia · Vidi više »

Valencija (kemija)

Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.

Novi!!: Latinski jezik i Valencija (kemija) · Vidi više »

Valerijan II.

Valerijan II. (lat. Publius Licinius Cornelius Valerianus), sin rimskog cara Galijena i njegove žene Kornelije Salonine, unuk cara Valerijana.

Novi!!: Latinski jezik i Valerijan II. · Vidi više »

Valerije Valens

Aurelije Valerije Valens (lat: Aurelius Valerius Valens) (umro 317. godine) bio je rimski car, kao Licinijev suvladar, u kratkom vremenskom razdoblju krajem 316. i početkom 317.

Novi!!: Latinski jezik i Valerije Valens · Vidi više »

Valjak

Crtež valjka Valjak ili cilindar (njem. Zylinder \mathit.

Novi!!: Latinski jezik i Valjak · Vidi više »

Valjkasta ostika

Valjkasta ostika (lat. Aegilops cylindrica), jednogodišnja biljna vrsta iz porodice trava, jedna od dvadesetak u rodu oštrica ili ostike.

Novi!!: Latinski jezik i Valjkasta ostika · Vidi više »

Valjkasta svjetlica

Valjkasta svjetlica (lat. Phalaris paradoxa), vrsta jednogodišnjeg raslinja iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Valjkasta svjetlica · Vidi više »

Valna teorija

valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. dualizam). ravnini (primjer Merkurova perihela), a to se naziva rozeta. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Valna teorija je grana klasične teorijske mehanike i elektromagnetske teorije (rođene u 19. stoljeću), podloga moderne fizikalne optike i nanofizike te nanotehnologije, kao i klasična sastavnica za fenomenologiju kvantne fizike i pitanja dualnosti kvantne mehanike.

Novi!!: Latinski jezik i Valna teorija · Vidi više »

Valonska Flandrija

Valonska Flandrija (francuski: Flandre wallonne, latinski: Comitia Flandriae Wallonensis) je teritorij koji je bio dio bivše Grofovije Flandrije.

Novi!!: Latinski jezik i Valonska Flandrija · Vidi više »

Valunska ploča

Valunska ploča Tekstualna rekonstrukcija Valunske ploče Valunska ploča je dvojezični (starohrvatski i latinski) i dvografijski natpis (glagoljica i latinica) s nadgrobne ploče pronađen na groblju u Valunu na otoku Cresu.

Novi!!: Latinski jezik i Valunska ploča · Vidi više »

Vamba

Spomenik Vambi u jednom madridskom parku Vamba (šp. Wamba) je bio vizigotski kralj u Hispaniji između 672. i 680. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Vamba · Vidi više »

Van Helsing (2004.)

Van Helsing je američka akcijska fantazija iz 2004. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Van Helsing (2004.) · Vidi više »

Vanherdeja

Vanherdeja (lat. Vanheerdea), rod trajnica iz porodice čupavica (Aizoaceae) raširen poi krajnjem jugu Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Vanherdeja · Vidi više »

Vanilija

Vanilla imperialis Vanilla somae Vanilla barbellata Vanilija (lat. Vanilla) je biljni rod iz porodice orhideja.

Novi!!: Latinski jezik i Vanilija · Vidi više »

Vanitas

''Vanitas'', Alegorija o prolaznosti, Antonio de Pereda, 1634. Vanitas (lat. 'taština' ili 'praznina') je motiv u umjetnosti i književnosti, osmišljen kako bi podsjećao na prolaznost života, s kršćanskim tonovima.

Novi!!: Latinski jezik i Vanitas · Vidi više »

Vankuverija

Vankuverija (lat. Vancouveria), rod listopadnih i vazdazelenih trajnica iz porodic Berberidaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Vankuverija · Vidi više »

Vanzijlija

Vanzijlija (lat. Vanzijlia), rod sukulentnih grmova iz porodice čupavica.

Novi!!: Latinski jezik i Vanzijlija · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Varaždin · Vidi više »

Varaždinska županija (1850. – 1924.)

23px Ovo je članak o povijesnoj Varaždinskoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Latinski jezik i Varaždinska županija (1850. – 1924.) · Vidi više »

Vardar

Vardar (makedonski Вардар, grčki Αξιός – Axios, latinski Axius) je najveća rijeka Republike Sjeverne Makedonije i jedna od većih na Balkanu.

Novi!!: Latinski jezik i Vardar · Vidi više »

Vareš

Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Latinski jezik i Vareš · Vidi više »

Varia Dalmatica

Varia Dalmatica ili Codex Lucianus (hrv. Različiti dalmatinski tekstovi ili Lucićev kodeks) jest rukopisni zbornik iz XVI.―XVII.

Novi!!: Latinski jezik i Varia Dalmatica · Vidi više »

Varna

Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj s 349 031 stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Varna · Vidi više »

Varon

Varon (lat. Varro) je rimski cognomen (treće ime).

Novi!!: Latinski jezik i Varon · Vidi više »

Vaskularne biljke

Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.

Novi!!: Latinski jezik i Vaskularne biljke · Vidi više »

Vaterova ampula

Vaterova ampula (lat. ampulla Vateri, ampulla hepatopancreatica) je proširenje koje nastaje spajanjem glavnog gušteračnog voda (lat. ductus pancreaticus major) i glavnog žučovoda (lat. ductus choledochus).

Novi!!: Latinski jezik i Vaterova ampula · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: Latinski jezik i Vatikan · Vidi više »

Vatikanska knjižnica

Bartolomea Platina prefektom Vatikanske knjižnice, freska iz 1477. godine Vatikanska knjižnica (Latinski: Bibliotheca Apostolica Vaticana), knjižnica je Svete Stolice, smještena u Vatikanu.

Novi!!: Latinski jezik i Vatikanska knjižnica · Vidi više »

Vatikanski brijeg

Prikaz Vatikanskog brijega (lijevo) s jedne tapiserije, oko 1519. Vatikanski vrtovi smješteni na Vatikanskom brijegu Vatikanski brijeg (latinski: Mons Vaticanus) je brijeg na desnoj obali Tibera smješten nasuprot poznatih sedam rimskih brjegova.

Novi!!: Latinski jezik i Vatikanski brijeg · Vidi više »

Vatikanski tajni arhivi

200px Vatikanski tajni arhivi (lat.: Archivum Secretum Apostolicum Vaticanum; tal.: Archivio Segreto Vaticano) je crkveni arhiv koji je osnovao papa Pavao V. (1605. – 1621.) ujedinjavanjem arhiva koji su čuvani u pojedinim vatikanskim uredima te odvajanjem od Vatikanske knjižnice.

Novi!!: Latinski jezik i Vatikanski tajni arhivi · Vidi više »

Vatreni žabnjak

Vatreni žabnjak (močvarni žabnjak, lat. Ranunculus flammula), vrsta žabnjaka, vodena trajnica raširena po Europi, zapadnom Sibiru, sjeverozapadnoj Africi i sjeverozapadu Sjeverne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Vatreni žabnjak · Vidi više »

Vatreni trn

Vatreni trn (latinski: Pyracantha coccinea) europska je vrsta grma koji se uzgaja u vrtovima od kraja 16. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Vatreni trn · Vidi više »

Vatroglavi kraljić

Vatroglavi kraljić (Regulus ignicapilla) vrlo je mala ptica vrapčarka iz porodice (kraljići; Regulidae).

Novi!!: Latinski jezik i Vatroglavi kraljić · Vidi više »

Vatroslav Lisinski

Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.

Novi!!: Latinski jezik i Vatroslav Lisinski · Vidi više »

Vaza

Kineska ukrasna vaza Vaza (njemački: Vase, latinski: vas) ukrasna je posuda koja ima nepokrivenu gornju stranicu.

Novi!!: Latinski jezik i Vaza · Vidi više »

Vazal

'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.

Novi!!: Latinski jezik i Vazal · Vidi više »

Vazdazeleni šimšir

Vazdazeleni šimšir (šimšir pitomi, zelenika, lat. Buxus sempervirens), biljna vrsta u rodu šimšira.

Novi!!: Latinski jezik i Vazdazeleni šimšir · Vidi više »

Vazdazeleni ognjevinac

Vazdazeleni ognjevinac (ognjica pilasta, ognjica vršikasta, ognjica zimzelena, vazdazelena ognjica, vazdazeleni snjeguljak; lat. Iberis sempervirens), zimzelena višegodišnja biljka iz porodice Brassicaceae, smještena u tribus Iberideae.

Novi!!: Latinski jezik i Vazdazeleni ognjevinac · Vidi više »

Vazmeno bdjenje

Vazmeno bdjenje ili Uskrsno bdjenje kršćansko je bogoslužje u noći između Velike subote i Uskrsa.

Novi!!: Latinski jezik i Vazmeno bdjenje · Vidi više »

Večernica

Večernica (večernjica; lat. Hesperis), rod dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Brassicaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Večernica · Vidi više »

Večernja molitva časoslova

Benediktinci mole Večernju molitvu časoslova. Večernja molitva časoslova je molitva u vrijeme zalaska sunca u pravoslavnoj, katoličkoj, anglikanskoj i luteranskoj liturgiji kanonskih sati.

Novi!!: Latinski jezik i Večernja molitva časoslova · Vidi više »

Večernji mak

Večernji mak (lat. Platystigma), monotipski rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice makovki.

Novi!!: Latinski jezik i Večernji mak · Vidi više »

Veksilologija

Veksilologija, također i zastavoslovlje ili stjegoslovlje, je znanost koja se bavi proučavanjem svih aspekata zastava i njihove upotrebe i spada u grupu pomoćnih povijesnih znanosti.

Novi!!: Latinski jezik i Veksilologija · Vidi više »

Vela

* Jedro (zviježđe) (latinski Vela).

Novi!!: Latinski jezik i Vela · Vidi više »

Veldenija

Veldenija (lat. Weldenia), monotipaski rod trajnica iz porodice komelinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Veldenija · Vidi više »

Velebilje

Velebilje (lat. Atropa), rod otrovnog bilja iz porodice krumpirovki ili pomoćnica.

Novi!!: Latinski jezik i Velebilje · Vidi više »

Velebitska degenija

Velebitska degenija (degenija, lat. Degenia velebitica), endemska biljka iz porodice Brassicaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Velebitska degenija · Vidi više »

Velebitska gušterica

Velebitska gušterica (latinski: Iberolacerta horvathi) vrsta je guštera iz porodice Lacertidae.

Novi!!: Latinski jezik i Velebitska gušterica · Vidi više »

Velebitska vrkuta

Velebitska vrkuta (lat. Alchemilla plicatula, sin. Alchemilla velebitica), ljekovita biljna vrsta iz porodica ružovki.

Novi!!: Latinski jezik i Velebitska vrkuta · Vidi više »

Velecvjetna magnolija

Velecvjetna magnolija (lat. Magnolia grandiflora), vrsta američke magnolije raširene uz američko priobalje od Sjeverne Karoline do Floride i na zapad do Teksasa i Oklahome.

Novi!!: Latinski jezik i Velecvjetna magnolija · Vidi više »

Veli Vrh

Veli Vrh (tal. Monte Grande) je prigradsko naselje i jedan od mjesnih odbora Grada Pule.

Novi!!: Latinski jezik i Veli Vrh · Vidi više »

Velia

Velia je talijanski (i latinski) naziv antičkog grada Elea koji se nalazi na teritoriju općine Ascea, u regiji Salerno, talijanske južne pokrajine Kampanija, u geografskom području nacionalnog parka Cilento.

Novi!!: Latinski jezik i Velia · Vidi više »

Veličanstvena kruna

Veličanstvena kruna (glorijoza, lat. Gloriosa), biljni rod ljekovitih trajnica iz porodice mrazovčevki, smješten u tribus Colchiceae.

Novi!!: Latinski jezik i Veličanstvena kruna · Vidi više »

Velika afrička petorica

Velika afrička petorica naziv je za pet velikih afričkih životinja.

Novi!!: Latinski jezik i Velika afrička petorica · Vidi više »

Velika Arkana

Karte Velike Arkane složene u tkz. ''Keltski križ'' Velika Arkana je dio proricateljskih i okultnih tarot karata koji se sastoji se od dvadeset i dvije karte poredane 0-21 i zapisane rimskim brojevima.

Novi!!: Latinski jezik i Velika Arkana · Vidi više »

Velika česmina

Velika česmina (velelisna česmina, lat. Quercus aucheri) je vrsta vazdazelenog grma ili stabla porodice Fagaceae, rod Quercus.

Novi!!: Latinski jezik i Velika česmina · Vidi više »

Velika geografska otkrića

Velika geografska otkrića označavaju razdoblje u povijesti koje je trajalo od polovice 15. do polovice 16. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i Velika geografska otkrića · Vidi više »

Velika Kneževina Litva

Velika Kneževina Litva ili Velika Kneževina Litve, Rusi i Samogitije (starobjelorus. Великое князство Литовъское, polj. Wielkie Księstwo Litewskie, lat. Magnus Ducatus Lituaniae), službeni je naziv srednjovjekovne višenarodne države koja je u doba svoje najveće teritorijalne rasprostranjenosti obuhvaćala ozemlje današnjih država Litve i Bjelorusije te dijelove Ukrajine, Ruske Federacije (odnosno nekadašnje Kijevske Rusi) i Poljske.

Novi!!: Latinski jezik i Velika Kneževina Litva · Vidi više »

Velika Kolumbija

Zastava Velike Kolumbije (1819. – 1820.) Velika Kolumbija (španjolski: Gran Colombia), službeno Republika Kolumbija (španjolski: República de Colombia), bila je država u Južnoj Americi, koja je obuhvaćala veći dio sjevera tog kontinenta, ali i južne dijelove Srednje Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Velika Kolumbija · Vidi više »

Velika kukuta

Velika kukuta (svinjac, živolina, lat. Conium), rod otrovnog ali i korisnog ljekovitog dvogodišnjeg raslinja iz porodice štitarki kojemu pripadaju 6 priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Velika kukuta · Vidi više »

Velika loža Škotske

Elizabete II.) pridružen je 2. lipnja 1936. godine Loži "Glamis" br. 99 pod zaštitom Velike lože Škotske Velika loža drevnih slobodnih i prihvaćenih zidara Škotske (engl. Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of Scotland), skraćeno GLS, je regularna velika loža u Škotskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Velika loža Škotske · Vidi više »

Velika marakuja

Velika marakuja (gorostasna granadila, lat. Passiflora quadrangularis) je biljna vrsta iz porodice Passifloraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Velika marakuja · Vidi više »

Velika masonska alijansa "Tracija"

Velika masonska alijansa "Tracija" (fran. Grand Alliance Maconnique – Tracia), skraćeno GAM Tracia, je međunarodna masonska organizacija koja okuplja adogmatske i liberalne slobodnozidarske velike lože iz cijelog svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Velika masonska alijansa "Tracija" · Vidi više »

Velika nacionalna loža Hrvatske

Velika nacionalna loža Hrvatske, skraćeno VNLH, jedna je od nekoliko slobodnozidarskih velikih loža u Hrvatskoj koje pripadaju liberalnom i adogmatskom slobodnom zidarstvu te je mješovitog tipa što znači da u svoj sastav prima žene i muškarce.

Novi!!: Latinski jezik i Velika nacionalna loža Hrvatske · Vidi više »

Velika njorka

Velika njorka (lat. Pinguinus impennis) je ptica izumrla sredinom 19.

Novi!!: Latinski jezik i Velika njorka · Vidi više »

Velika pokrajinska loža Hrvatske

Velika pokrajinska loža Hrvatske, izvorno na latinskom Latomia Libertatis sub Corona Hungariae in Provinciam redacta, bila je slobodnozidarska velika loža koja je djelovala od 1775. do 1795. godine u nekoliko Krunskih zemalja tadašnje Habsburške Monarhije.

Novi!!: Latinski jezik i Velika pokrajinska loža Hrvatske · Vidi više »

Velika sunčanica

Velika sunčanica (lat. Macrolepiota procera), sunčanica, srndakuša, šugavica, kišobranara, suncobran ili parazolka poznata je jestiva gljiva iz obitelji Agaricaceae, cijenjena i izvrsne kakvoće.

Novi!!: Latinski jezik i Velika sunčanica · Vidi više »

Velikaš

Velikaš ili Magnat (od latinskog magnus - veliko) u srednjem vijeku u Srednjoj Europi označava pripadnika najvišeg plemstva, obilježeni golemim zemljoposjedima u Hrvatskoj i Ugarskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Velikaš · Vidi više »

Velike mačke

Velike mačke (lat. Pantherinae) su potporodica porodice pravih mačaka (Felidae).

Novi!!: Latinski jezik i Velike mačke · Vidi više »

Veliki Antili

Veliki Antili su otočna skupina u Karipskom moru.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki Antili · Vidi više »

Veliki čičak

Veliki čičak (obični čičak, lat. Arctium lappa), dvogodišnja je biljka iz roda Arctium, porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki čičak · Vidi više »

Veliki žednjak

Veliki žednjak (lat. Hylotelephium maximum, sin. Sedum maximum) višegodišnja je biljka iz roda Hylotelephium, porodice Crassulaceae, nekada uključivana u rod žednjaka, pa joj otuda i ime.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki žednjak · Vidi više »

Veliki crnoglavi galeb

Veliki crnoglavi galeb (latinski: Ichthyaetus ichthyaetus), je vrsta ptica iz porodice Laridae.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki crnoglavi galeb · Vidi više »

Veliki galeb

Veliki galeb, najveća je vrsta među galebovima.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki galeb · Vidi više »

Veliki gnjurac

Veliki gnjurac (lat. Podiceps major; snonim Podicephorus major) je najveća vrsta gnjuraca na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki gnjurac · Vidi više »

Veliki Kavkaz

Veliki i Mali Kavkaz i Zakavkazje. Snimak:NASA Veliki Kavkaz (rus.: Большой Кавказ, azerski: Böyük Qafqaz Dağları, lat.: Caucasus Maior) je najveći gorski lanac u Kavkazu.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki Kavkaz · Vidi više »

Veliki knez

Veliki knez (latinski magnus princeps, bjeloruski вялíкі князь, vjaliki knjaz, njemački Großfürst, finski suuriruhtinas, danski storfyrste, ruski великий князь, velikij knjaz; švedski storfurste, slovenski veliki knez, srpski veliki župan/велики жупан, litavski didysis kunigaikštis, mađarski nagyfejedelem, češki velkokníže, poljski wielki książę, turski büyük prens, granprens, ukrajinski великий князь, velikij knjaz), naslov je koji je po časti ispod imperatora i cara, a iznad suverena princa (ili Fürsta).

Novi!!: Latinski jezik i Veliki knez · Vidi više »

Veliki kokotić

Veliki kokotić (kokotac, kokotić, lat. Delphinium), veliki rod s 500 vrsta trajnica iz porodice žabnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki kokotić · Vidi više »

Veliki majstor (red)

Veliki majstor ili veliki meštar (lati. Magister Magnus; engl. Grand Master; njem. Großmeister; fran. Grand Maître; tali. Gran maestro) je naslov vrhovnog poglavara raznih redova, uključujući viteške redove kao što su vojni redovi i dinastički viteški redovi.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki majstor (red) · Vidi više »

Veliki majstor (slobodno zidarstvo)

Veliki majstor ili veliki meštar (engl. Grand Master) je počasna titula, kao i dužnost u slobodnom zidarstvu, koja se daje slobodnom zidaru izabranom za nadzor masonske jurisdikcije, a proizlazi iz dužnosti velikih majstora u viteškim redovima.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki majstor (slobodno zidarstvo) · Vidi više »

Veliki medvjed

Crikvenice Veliki medvjed (lat: Ursa major) je cirkumpolarno zviježđe vidljivo sa sjeverne zemaljske polutke.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki medvjed · Vidi više »

Veliki nandu

Veliki nandu (lat. Rhea americana) je južnoamerička vrsta ptice neletačice.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki nandu · Vidi više »

Veliki pas

Veliki pas (lat. Canis maior) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki pas · Vidi više »

Veliki vojvoda

Veliki vojvoda je naslov koji se rabi u Zapadnoj Europi, a posebno u germanskim zemljama za pokrajinske suverene.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki vojvoda · Vidi više »

Veliki Zab

Veliki Zab ili Gornji Zab (grčko ime: Lykos, lat. Lycus) rijeka je koja izvire u planinama jugoistočne Turske, teče južno 426 km u Irak, gdje se ulijeva u rijeku Tigris južno od grada Mosula.

Novi!!: Latinski jezik i Veliki Zab · Vidi više »

Veliko Vojvodstvo Toskana

Veliko Vojvodstvo Toskana s pripojenom Sienom te Država Utvrda Veliko Vojvodstvo Toskana (tal. Granducato di Toscana, tal. Magnus Ducatus Etruriae), monarhija u središnjoj Italiji koja je s prekidima postojala od 1569.

Novi!!: Latinski jezik i Veliko Vojvodstvo Toskana · Vidi više »

Veljača

Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Latinski jezik i Veljača · Vidi više »

Velvičija

Velvičija (lat. Welwitschia), jedini rod gnetophyta u redu Welwitschiales sa samo jednom vrstom Welwitschia mirabilis koja raste u suhim krajevima na malenom obalnom i priobalnom području Angole i Namibije, u pustinji Namib.

Novi!!: Latinski jezik i Velvičija · Vidi više »

Vena

Presjek vene sa zaliscima Vena (lat. vena) je svaka krvna žila koja krv prenosi prema srcu.

Novi!!: Latinski jezik i Vena · Vidi više »

Vendi

Vendi na staroj njemačkoj karti. Vendi (njem. Wenden; dan. Vendere; šved. Vender; polj. Wendowie), često i Vindi (njem. Winden), Venedi (lat. Venedi), povijesni je naziv za Zapadne Slavene, koji su živjeli u blizini germanskih naselja.

Novi!!: Latinski jezik i Vendi · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Latinski jezik i Venecija · Vidi više »

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

Novi!!: Latinski jezik i Venera · Vidi više »

Venereum

Salustijevoj kući. Venereum (po božici Veneri) bio je element osobnih apartmana u drevnomu Rimu.

Novi!!: Latinski jezik i Venereum · Vidi više »

Venerin prijelaz

Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Venerin prijelaz ili Venerin tranzit prijelaz je Venere ispred Sunca i zakrivanje dijela njegova kruga.

Novi!!: Latinski jezik i Venerin prijelaz · Vidi više »

Venerina muholovka

Venerina muholovka (lat. Dionaea muscipula, eng. Venus flytrap) najpoznatija je biljka mesožderka na svijetu.

Novi!!: Latinski jezik i Venerina muholovka · Vidi više »

Veneti

Skupine na Apeninskom poluotoku u Željeznom doba. Veneti (poznati i kao heneti na latinskom i ενετοί enetoi na grčkom) su bili drevni narod koji je nastanjivao sjeveroistok današnje Italije, odnosno područje koje odgovara današnjoj regiji Veneto.

Novi!!: Latinski jezik i Veneti · Vidi više »

Venetska kronika

Venetska kronika (lat. Chronicum Venetum, Cronaca Veneziana, poznata i kao Chronicon Sagonini), najstarija mletačka kronika, koju je napisao ljetopisac Ivan Đakon († iza 1018.), služeći se starijim izvorima.

Novi!!: Latinski jezik i Venetska kronika · Vidi više »

Venetski jezik

Jezici u Italiji oko 6. st. pr. Kr. Natpis na venetskom. Venetski jezik je izumrli indoeuropski jezik kojim su govorili Veneti, stanovnici željeznog doba sjeveroistočne Italije (od 8. stoljeća do 1. stoljeća prije Krista), na području današnje provincije Veneto, dijela današnje Slovenije, između delte rijeke Po i južnog ruba Alpa.

Novi!!: Latinski jezik i Venetski jezik · Vidi više »

Ventil

nehrđajućeg čelika. slavinu. Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka (tlačni ventil). kotla. oprugom u otvorenom položaju. hidrauličkog razvodnika. Ventil (njem. Ventil od srednjovj. lat. ventile: ustava; vjetrenjača, prema lat. ventus: vjetar) je zaporni (protočni) uređaj koji otvara i zatvara protok kapljevine, plina ili pare cjevovodima.

Novi!!: Latinski jezik i Ventil · Vidi više »

Ventimiglia

Ventimiglia (lokalni intemelijski dijalekt: Ventemija, genovski dijalekt: Vintimìggia, francuski: Vintimille, latinski: Album Intimilium, Albintimilium) je grad u Liguriji koji se nalazi blizu granice s Francuskom.

Novi!!: Latinski jezik i Ventimiglia · Vidi više »

Venturijeva cijev

Prikaz rada Venturijeve cijevi. Tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi (1) je viši nego u drugoj (2), a brzina fluida "1" je niža u mjernoj točki "2", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". Prikaz rada Venturijeve cijevi. Prikaz tipičnog modernog injektora. temperaturu ''t'' i tlak ''p''. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Venturijeva cijev (po talijanskom fizičaru Giovanniju Battisti Venturiju; 1746. – 1822.) je uređaj ili mjerni instrument za mjerenje brzine strujanja fluida (tekućina ili plin).

Novi!!: Latinski jezik i Venturijeva cijev · Vidi više »

Veprinac

Veprinac (lat. Veprinacium, tal. Apriano ili Vapriano, nje. Wiprinatz ili Vapriniz) je srednjovjekovni gradić u sastavu Opatije u Primorsko goranskoj županiji koji obuhvaća sljedeća naselja: Andretići, Balači, Boni, Falalelići, Gašparići, Guštići, Katinići, Kolavići, Lučetići, Pehji, Perinići, Slavići, Stari Grad, Šimetići, Škofi, Špadići, Travičići, Tumpići, Vas, Vedež, Vlašići, Zagrad, Zatka i Zubinići.

Novi!!: Latinski jezik i Veprinac · Vidi više »

Vercingetoriks

Vercingetoriks (lat. Vercingetorix, 82. pr. Kr. - 46. pr. Kr.) je bio poglavica galskog plemena Arverna i vođa ujedinjenih galskih plemena u pobuni protiv rimske vlasti na čelu s Cezarom.

Novi!!: Latinski jezik i Vercingetoriks · Vidi više »

Verdigris

zelenu boju kipa. bakra (Kilianstollen, Marsberg, Njemačka). bakra. Verdigris (starofr. vert de Grece: grčko zelenilo) je stariji pigment dobiven umjetnim putem.

Novi!!: Latinski jezik i Verdigris · Vidi više »

Vermilion

Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. toplinskom obradom minerala cinabarita. "Uznesenje Djevice"). Kineska kutija obojena vermilionom iz dinastije Qing (1736. – 1795.) (Nacionalni muzej Kine, Peking). Pompeja. Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden iz u prah usitnjenog minerala cinabarita; također je i naziv za boju koja nastaje upotrebom istog pigmenta.

Novi!!: Latinski jezik i Vermilion · Vidi više »

Veronikin rubac

Hans Memling: Veronika drži rubac. Veronikin rubac (lat. Sudarium) je katolička relikvija.

Novi!!: Latinski jezik i Veronikin rubac · Vidi više »

Versailles

Versailles vɛʀˈsɑːj je francuski grad (općina) u departmanu Yvelines.

Novi!!: Latinski jezik i Versailles · Vidi više »

Versifikacija

Versifikacija ili hrv.

Novi!!: Latinski jezik i Versifikacija · Vidi više »

Vesania

Vesania (latinski: "ludilo") je poljski simfonijski black/blackened death metal sastav.

Novi!!: Latinski jezik i Vesania · Vidi više »

Vesika

Vesika (lat. Anthericum), rod uspravnih trajnica iz porodice šparogovki, dio je potporodice saburovki.

Novi!!: Latinski jezik i Vesika · Vidi više »

Veslonošci

Veslonošci (Kopepodni račići; lat. Copepoda), podrazred sičušnih račića jedva vidljivih golom oku.

Novi!!: Latinski jezik i Veslonošci · Vidi više »

Vestalka

Hram vestalki u središtu Rima Vestalka (lat. Virgo Vestalis ili samo Vestalis) ili vestalinka svećenica je hrama Veste (gr. Hestije), rimske boginje ognjišta.

Novi!!: Latinski jezik i Vestalka · Vidi više »

Vestibul

Splitski vestibul Vestibul (latinski: vestibulum, predvorje, trijem, ulaz) je prostrano predvorje koje se najčešće javlja u javnim i reprezentativnim zgradama.

Novi!!: Latinski jezik i Vestibul · Vidi više »

Vestibularni neuronitis

Vestibularni neuronitis (lat. Neuronitis vestibularis) je naziv za sva periferna vestibularna oštećenja jedne strane.

Novi!!: Latinski jezik i Vestibularni neuronitis · Vidi više »

Veteran

Veteran je naziv za prekaljenog i iskusnog vojnika.

Novi!!: Latinski jezik i Veteran · Vidi više »

Veto

Veto (lat.), zabrana, pravo nekog subjekta, npr.

Novi!!: Latinski jezik i Veto · Vidi više »

Vez

Vez (vezika, treperavi brijest, lat. Ulmus laevis) do 30 m visoko stablo široko zaobljene krošnje, sivo-smeđe kore i žilava lika, koje je odlično za vezanje.

Novi!!: Latinski jezik i Vez · Vidi više »

Vezuv

Napulj i Vezuv Vezuv (tal.: Monte Vesuvio; lat.: Mons Vesuvius) je aktivni vulkan u Italiji.

Novi!!: Latinski jezik i Vezuv · Vidi više »

Via Appia

''Via Appia'' i ''Via Appia Traiana''. Apijski put (latinski i talijanski: Via Appia) je jedan od najstarijih i strateški najvažnijih puteva koje je sagradila Rimska Republika.

Novi!!: Latinski jezik i Via Appia · Vidi više »

Via Dolorosa

'' Isus nosi križ'', Rafael, 1516. Via Dolorosa, Put suza, (lat. "Staza boli"; hebr. ויה דולורוזה; arap. طريق الآلام) ulica je u jeruzalemskom Starom gradu, kojom je po vjerovanju prošao Isus prije razapinjanja.

Novi!!: Latinski jezik i Via Dolorosa · Vidi više »

Viša sila

Viša sila (lat. vis maior), događaj koji se nije mogao predvidjeti u trenutku sklapanja ugovora i na koji ugovorne strane objektivno ne mogu i nisu mogle utjecati (događaj mora biti za subjekt neočekivan, izvanredan, nepredvidiv), npr.

Novi!!: Latinski jezik i Viša sila · Vidi više »

Višecvjetni ljulj

Višecvjetni ljulj (ljulj mnogocvjetni, talijanski ljulj, lat. Lolium multiflorum), jednogodišnja ili dvogodišnja raslinja iz porodice trava raširena po zemljama Mediterana u Europi i Africi, te u središnjoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Višecvjetni ljulj · Vidi više »

Višecvjetni sunovrat

Višecvjetni sunovrat (lat. Narcissus tazetta), vrsta sunovrata, ukrasna trajnica iz porodice zvanikovki raširena od zemalja Mediterana, na istok do Afganistana, Turkmenistana i Tadžikistana, te na jugoistoku Kine i Japanu.

Novi!!: Latinski jezik i Višecvjetni sunovrat · Vidi više »

Višegodišnji ljulj

Višegodišnji ljulj (engleska trava, lat. Lolium perenne), trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Višegodišnji ljulj · Vidi više »

Višeljublje

Srce i beskonačnost − jedan od simbola za poliamoriju Višeljublje ili poliamorija (od starogrčke riječi πολύ, poli za "više" i latinske riječi amor za "ljubav") naziv je za održavanje intimnih odnosa − romantične i/ili seksualne prirode − s više od jedne osobe, a uz znanje i pristanak svih partnera.

Novi!!: Latinski jezik i Višeljublje · Vidi više »

Višeprašnička vrba

Višeprašnička vrba (lovor vrba, prašljika, lat. Salix pentandra), listopoadni vodeni grm ili stablo iz porodice vrbovki.

Novi!!: Latinski jezik i Višeprašnička vrba · Vidi više »

Višesjemena loboda

Višesjemena loboda (vrtna pepeljuga, lat. Lipandra polysperma; sin. Chenopodium polyspermum), jedina biljna vrsta u rodu Lipandra, porodica Štirovke (Amaranthaceae), nekada klasificirana u lobode (Chenopodium) U Hrvatskoj se smatra za korov.

Novi!!: Latinski jezik i Višesjemena loboda · Vidi više »

Višeslav

Krstionica kneza VišeslavaVišeslav je bio knez primorskih Hrvata, na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.

Novi!!: Latinski jezik i Višeslav · Vidi više »

Viši raci

Viši rakovi (viši raci; lat. Malacostraca), najveći od šest razreda rakova (Crustacea) iz koljena člankonožaca (Arthropoda).

Novi!!: Latinski jezik i Viši raci · Vidi više »

Višnja

Višnja (lat. Prunus cerasus) biljna vrsta iz roda Prunus.

Novi!!: Latinski jezik i Višnja · Vidi više »

Vibracije

konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Vibracije (kasnolat. vibratio: drhtanje, treperenje) je periodično ili ciklično gibanje mehaničkih sustava (strojevi, građevine i drugo) oko ravnotežnog položaja prouzročeno vanjskom periodičnom silom ili otklonom iz ravnotežnoga položaja.

Novi!!: Latinski jezik i Vibracije · Vidi više »

Vibrometar

mjerenja vibracija kod automobila. Način rada laserskog Doppler vibrometra. eng. ''fatigue''). konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Vibrometar je mjerni instrument za mjerenje vibracija strojeva, vozila, brodova, mostova, zgrada i drugog.

Novi!!: Latinski jezik i Vibrometar · Vidi više »

Vice Pucić Soltanović

Vice Pucić Soltanović (talijanski: Vincenzo Soltan) (Dubrovnik, ? – Dubrovnik, 3. svibnja 1666.) bio je hrvatski književnik.

Novi!!: Latinski jezik i Vice Pucić Soltanović · Vidi više »

Video

PAL, SECAM Video (lat. "vidim") ili videotehnika zajednički je naziv za niz tehničkih postupaka kojima se ostvaruje snimanje, zapis, obrada, prijenos i prikaz pokretnih slika koje se gledaju na televizijskom ili računalnom zaslonu.

Novi!!: Latinski jezik i Video · Vidi više »

Vidoje Maslać Novaković

Vidoje ili Vid Maslać (Dobranje (Zažablje), 8. lipnja 1795. – 16. siječnja 1862.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao provikar Trebinjsko-mrkanske biskupije od 1838. do 1839. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Vidoje Maslać Novaković · Vidi više »

Vigilare

Vigilare je hrvatska udruga građana, dio međunarodnoga udruženja povezanih pokreta Društva za promicanje tradicije, obitelji i privatnoga vlasništva (TFP-a).

Novi!!: Latinski jezik i Vigilare · Vidi više »

Vijadukt

Vijadukt Vijadukt (lat. via.

Novi!!: Latinski jezik i Vijadukt · Vidi više »

Vijeća za normiranje jezika

Vijeća za normiranje jezika, ustanova koja se odnosi na službene, obično državne institute koji se bave pitanjima jezika jedne ili više država (i/ili regija).

Novi!!: Latinski jezik i Vijeća za normiranje jezika · Vidi više »

Vijeće biskupskih konferencija Europske unije

Vijeće biskupskih konferencija Europske unije (lat. Commissio Episcopatuum Communitatis Europensis, skr. COMECE) okuplja europske katoličke biskupe, s ciljem promatranja politike EU-a i njezina zakonodavstva s katoličkog stajališta.

Novi!!: Latinski jezik i Vijeće biskupskih konferencija Europske unije · Vidi više »

Vijenac (arhitektura)

francuskog Larousseovog rječnika iz 1922. Vijenac ili korniš (od francuskog: corniche, koja je izvedena iz talijanskog: cornice.

Novi!!: Latinski jezik i Vijenac (arhitektura) · Vidi više »

Vijetnamski jezik

Vijetnamski jezik, (ISO 639-3: vie; tiếng Việt, ili manje često Việt ngữ, anamitski) je jezik formalno znan prije Francuske kolonizacije kao anamski (po francuskom protektoratu Annamu, vijetnamski An Nam), sa službenim i nacionalnim statusom u Vijetnamu. Materinski je jezik Vijetnamcima (người Việt ili người Kinh), koji čine oko 86% populacije u Vijetnamu, te oko tri milijuna Vijetnamaca, koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama. Govori se i kao drugi jezik kod nekih vijetnamskih etničkih grupa. Svrstava se u Austroazijsku grupu jezika, s mnogo govornika. Mnoštvo riječi iz jezika pripada kineskom jeziku, a neke su riječi čak uzete iz jezika kakvi se govore u Europi, najviše iz latinskog i grčkog, a izvorno se pišu pomoću kineskih znakova i pisma. Jezik se također rabi u Kambodži, Francuskoj, Australiji i Kanadi. 70-73 milijuna ljudi vijetnamski govori kao materinski, a kao strani ukupno 80 milijuna. Vijetnamski jezik danas koristi latinično pismo, s aditivnim dijakriticima i 5 tonova (bez nemarkiranog tona, vidi dolje), koji se dodatno koriste, i, osim toga, vijetnamski jezik trenutno nema službenog regulatora. Quốc Ngữ ("nacionalno pismo") je naziv za službeno pismo vijetnamskog jezika. Ukupno 68 634 000 Vijetnamskom govornom jeziku quoc-ngu latinicu su u 17. stoljeću prilagodili portugalski misionari, kako bi lakše mogli tiskati vijetnamska izdanja Biblije u svojim tiskarama u Makaou. Vijetnamski literati, pismeni ljudi, školovani na konfucijanskim klasicima, nisu se kanili odreći kineskih hijeroglifa ni starokineskog jezika, koji se poput latinskog u Europi dulje održao u uporabi u Vijetnamu nego u svojoj domovini. Službeno je quoc-ngu postao državnim jezikom, a latinica pismom Vijetnama tek u posljednjim danima japanske uprave, kad su Japanci ožujačkim udarom 1945. godine uklonili ostatke francuskoga činovništva i formalno proglasili neovisnost svojih tadašnjih vijetnamskih marioneta. Kao i ostali nacionalni jezici etničkih grupa, vijetnamski jezik govori se službeno u Vijetnamu, ali i kod etničkih manjina. Govori se i izvan Vijetnama, najviše u SAD-u, gdje se nalazi više od milijuna govornika, ponajviše u Teksasu, Arkansasu, Louisiani i Kaliforniji. U Australiji se nalazi nešto preko 600 000 govornika. Prema Ethnologueu, vijetnamski se također govori u Kini, Obali Bjelokosti, Finskoj, Njemačkoj, Laosu, Martiniku, u Nizozemskoj, Novoj Kaledoniji, Norveškoj, u Filipinima, Poljskoj, Rusiji, Danskoj, Švedskoj, Senegalu, Tajlandu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu, Koreji i Vanuatuu. Glasovi vijetnamskog jezika su: a ă â b c ch d, đ e ê g (gh) h i k kh l m n ng (ngh) nh o ô ơ p ph qu r, s, t th tr, u ư v, x y Osim ovih glasova vijetnamske abecede, postoje još i tonovi (plus nemarkirani ton), kojih ima 6 (s nemarkiranim tonom), a to su á, à, ã, ả i ạ.

Novi!!: Latinski jezik i Vijetnamski jezik · Vidi više »

Vikar

Oznaka generalnog vikara Vojnog ordinarijata u RH Vikar (od latinske riječi vicarius: zamjenik, namjesnik) najčešće se rabi u značenju pomoćni svećenik, zamjenik župnika, kapelan Također može biti zamjenik odnosno namjesnik biskupa, nadbiskupa, pape (generalni vikar je papin zamjenik).

Novi!!: Latinski jezik i Vikar · Vidi više »

Viktor

Viktor ili Victor je muško ime, koje se koristi stoljećima u raznim kulturama i dijelovima svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Viktor · Vidi više »

Viktor I.

Viktor I., papa od 189. do 199.

Novi!!: Latinski jezik i Viktor I. · Vidi više »

Viktorija

Victoria je latinska riječ za "pobjedu", a koristi se kao ženski oblik osobnog imena, koje odgovara muškom obliku Victor.

Novi!!: Latinski jezik i Viktorija · Vidi više »

Viktorija (biljni rod)

Viktorija (lat. Victoria), maleni biljni rod vodenih trajnica iz porodice lopočevki.

Novi!!: Latinski jezik i Viktorija (biljni rod) · Vidi više »

Viktorin Ptujski

Sveti Viktorin Ptujski (lat. Victorinus Petavionensis; oko 250. – Ptuj, 2. studenog 303./4.), biskup, prvi latinski egzeget, crkveni otac i mučenik.

Novi!!: Latinski jezik i Viktorin Ptujski · Vidi više »

Vila (građevina)

Vila Rotonda Rekonstrukcija antičke rimske vile u Carnutumu, Austrija. Vila (latinski villa rustica.

Novi!!: Latinski jezik i Vila (građevina) · Vidi više »

Vilemetia

Vilemetia (lat. Willemetia), maleni biljni rod iz porodfice glavočika smješten u podtribus Chondrillinae.

Novi!!: Latinski jezik i Vilemetia · Vidi više »

Vilim Akvitanski

Vilim Akvitanski (lat. Gulielmus, fra. Guillaume; oko 755. – 28. svibnja 812./14.), vojvoda Akvitanije i kršćanski svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Vilim Akvitanski · Vidi više »

Vilina kosa

Vilina kosa (lat. Cuscuta), velik i brojan biljni rod koji je nekada sačinjavao samostalnu porodicu Vilinovke (predenjače, predenčanice, lat. Cuscutaceae), a danas čini tribus porodice Convolvulaceae (slakovke).

Novi!!: Latinski jezik i Vilina kosa · Vidi više »

Viljevo

Viljevo je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Viljevo · Vidi više »

Villa Lysis

Villa Lysis Villa Lysis (u početku La Gloriette; danas Villa Fersen) je vila na Capriju koju je sagradio industrijalac i pjesnik Jacques d'Adelswärd-Fersen 1905.

Novi!!: Latinski jezik i Villa Lysis · Vidi više »

Vilnius

Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.

Novi!!: Latinski jezik i Vilnius · Vidi više »

Viminal

Viminal (latinski: Collis Viminalis) je najmanji od sedam rimskih brežuljaka na kojima je izgrađen Rim i nalazi se između Kvirinala i Eskvilina.

Novi!!: Latinski jezik i Viminal · Vidi više »

Vinica (Ukrajina)

Vinica, Vinnycja (ukrajinski: Вінниця, ruski: Винница, njemački Winnyzja, poljski: Winnica, hebrejski: ויניצה) je grad u središnjoj Ukrajini, središte Viničke oblasti.

Novi!!: Latinski jezik i Vinica (Ukrajina) · Vidi više »

Vinko Paulski

Vinko Paulski (lat. Vincentius a Paulo; St. Vincent de Paul, 24. travnja 1581. – Pariz, 27. rujna 1660.), francuski svećenik, osnivač katoličkih redova lazarista i Družbe milosrdnih sestara, katolički svetac.

Novi!!: Latinski jezik i Vinko Paulski · Vidi više »

Vinko Pribojević

Naslovnica djela ''O podrijetlu i povijesti Slavena'' u prvom prijevodu na talijanski, iz 1595. Vinko Pribojević (sredina 15. stoljeća - poslije 1532.), hrvatski povjesničar i ideolog, poznat kao začetnik rane Panslavenske ideologije.

Novi!!: Latinski jezik i Vinko Pribojević · Vidi više »

Vino

Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.

Novi!!: Latinski jezik i Vino · Vidi više »

Vinobojka

Vinobojka (fitolaka, hermes, kermes, lat. Phytolacca), rod trajnica, vazdazelenog grmlja i drveća iz porodice kermesovki (vinobojkovke) kojemu pripada oko 20 priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Vinobojka · Vidi više »

Vinska mušica

Vinska mušica (lat. Drosophila melanogaster) je kukac iz reda dvokrilaca.

Novi!!: Latinski jezik i Vinska mušica · Vidi više »

Virga

Virga pada iz nimbostratusa Pojava virgi iz altokumulusa U meteorologiji, virga je oborina koja pada iz oblaka te zatim isparava ili sublimira prije nego što dođe do tla.

Novi!!: Latinski jezik i Virga · Vidi više »

Virginijski duhan

Virginijski duhan (pravi duhan, duhan pušenac, tabak, tutun, lat. Nicotiana tabacum), jedna od sedamdesetak vrsta u rodu duhana.

Novi!!: Latinski jezik i Virginijski duhan · Vidi više »

Viridian

Osnova za viridian pigment je kromov(III) oksid. V. van Gogha (1888.). Viridijan pigment vidljiv je na slikama ovog umjetnika. Viridian laserski pištolj. Viridian ili kromhidroksidna zelena je plavo-zeleni pigment, hidratizirani kromov(III) oksid, srednje zasićenosti i relativno tamne nijanse.

Novi!!: Latinski jezik i Viridian · Vidi više »

Virilist

Virilist (lat. virilis od vir.

Novi!!: Latinski jezik i Virilist · Vidi više »

Virologija

Virologija ili virusologija (lat. virus: otrov i grč. logos: pouka) je područje unutar biologije koje proučava viruse.

Novi!!: Latinski jezik i Virologija · Vidi više »

Virovitička županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Virovitičkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Latinski jezik i Virovitička županija · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Latinski jezik i Virovitica · Vidi više »

Virtualnost

Virtualnost označava svojstvo nečega, da bi u stvarnosti trebalo biti tamo ali nije realno.

Novi!!: Latinski jezik i Virtualnost · Vidi više »

Virusi

Virusi (Viruses) su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Virusi · Vidi više »

Vis (grad)

Vis (tal. Lissa i starogrčki Issa) je grad u Hrvatskoj, na otoku Visu.

Novi!!: Latinski jezik i Vis (grad) · Vidi više »

Visak

'''Visak''' ili '''olovnica'''. Visak sa skalom koja djeluje kao klinometar. grome. Visak ili olovnica je stožasti uteg obješen na uzici, koji služi za određivanje i kontroliranje okomitog (vertikalnoga) položaja u građevinskim i različitim montažnim radovima.

Novi!!: Latinski jezik i Visak · Vidi više »

Viseča brada

Viseča brada (ofiopogon, lat. Ophiopogon), rod vazdazelenih uresnih trajnica iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Viseča brada · Vidi više »

Viseći šaš (Carex)

Viseći šaš (lat. Carex pseudocyperus), biljna vrsta iz porodice šiljovki rasprostranjena po cijeloj Europi (uključujući Hrvatsku), zapadnom Sibiru, jugoistoku Azije i sjeverozapadu Afrike i dijelovima Australije, Sjeverne Amerike i Novom Zelandu.

Novi!!: Latinski jezik i Viseći šaš (Carex) · Vidi više »

Viseći šaš (Scirpus)

Viseći šaš, ilustracija Viseći šaš (lat. Scirpus pendulus), američka višegodišnja Nodding Bulrush biljna vrsta iz razreda jednosupnica.

Novi!!: Latinski jezik i Viseći šaš (Scirpus) · Vidi više »

Visibaba

Visibaba (lat. Galanthus) je rod biljaka iz porodice Amaryllidaceae, s oko 20 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Visibaba · Vidi više »

Visibaba kraljice Olge

Visibaba kraljice Olge (lat. Galanthus reginae-olgae), jedna od dviju vrsta visibaba koje rastu u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Visibaba kraljice Olge · Vidi više »

Visijanijevo ptičje mlijeko

Visijanijevo ptičje mlijeko (lat. Ornithogalum visianicum), hrvatski je biljni endem iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Visijanijevo ptičje mlijeko · Vidi više »

Visika

Visika (lat. Cerinthe), rod od šest vrsta cvjetnica, jednogodišnjeg raslinja i trajnica u porodici boražinovke.

Novi!!: Latinski jezik i Visika · Vidi više »

Viskozna obojnjača

Viskozna obojnjača ili ljepljiva tobolčarka (lat. Volvopluteus gloiocephalus) je vrsta jestive gljive iz roda Volvopluteus.

Novi!!: Latinski jezik i Viskozna obojnjača · Vidi više »

Viskoznost

Demonstracija viskoznosti. Tekućina s lijeve strane ima manju viskoznost od tekućine s desne strane. strujanja fluida (na primjer vode) u cijevi su različite: uz stijenku voda miruje, a najveća brzina je u sredini cijevi. gibanja njegovih slojeva. sile. moru onda znamo da su najsnažniji na površini a s porastom dubine skoro pa nestaju. accessdate.

Novi!!: Latinski jezik i Viskoznost · Vidi više »

Visla

Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.

Novi!!: Latinski jezik i Visla · Vidi više »

Visoka žumara

Visoka žumara (lat. Trachycarpus fortunei) palma je roda Trachycarpus iz sjevernog Mjanmara i Kine, visoka oko 10 metara, a u engleskom jeziku nazvana i kineskom vjetrenjačom.

Novi!!: Latinski jezik i Visoka žumara · Vidi više »

Visoka smreka

Visoka smreka (obična smreka, lat. Picea abies) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Visoka smreka · Vidi više »

Visoki jaglac

Visoki jaglac (blijedožuti jaglac, lat. Primula elatior), zeljasta višegodišnja biljka iz roda jaglaca, porodica jaglačevki, rasprostranjena po Europi, uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Visoki jaglac · Vidi više »

Vitalijan (general)

Vitalijan (latinski: Flavius Vitalianus, grčki: Βιταλιανός; ? -520) bio je istočnorimski (bizantski) vojskovođa.

Novi!!: Latinski jezik i Vitalijan (general) · Vidi više »

Viteška zvijezda

Viteška zvijezda (lat. Hippeastrum), rod trajnica iz porodice zvanikovki (Amaryllidaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Viteška zvijezda · Vidi više »

Viteški redovi

Izgled jednog od pripadnika viteških redova Viteški redovi (lat. militaris ordo), duhovno-viteške zajednice nastale u srednjem vijeku u vrijeme križarskih ratova, koje su spajale ideale viteštva s ciljem zaštite hodočasnika ili liječenja ranjenika.

Novi!!: Latinski jezik i Viteški redovi · Vidi više »

Vitelarija

Vitelarija (lat. Vitellaria paradoxa, sinonim: Butyrospermum parkii) je monotipski biljni rod iz porodice biljka Sapotaceae, rasprostranjena je u Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Vitelarija · Vidi više »

Vitezovi templari u slobodnom zidarstvu

Vitezovi templari (engl. Knights Templar), punim imenom Ujedinjeni vjerski, vojni i masonski redovi Hrama i svetog Ivana od Jeruzalema, Palestine, Rodosa i Malte (engl. United Religious, Military and Masonic Orders of the Temple and of St John of Jerusalem, Palestine, Rhodes and Malta), bratski su red povezan sa slobodnim zidarstvom.

Novi!!: Latinski jezik i Vitezovi templari u slobodnom zidarstvu · Vidi više »

Viviparnost

Viviparnost ili često živorodnost (lat. viviparus - živorodan) je biološka pojava razmnožavanja kod koje mladunci, za razliku od oviparnosti, cijelo razdoblje embrionalnog razvoja provode u tijelu majke.

Novi!!: Latinski jezik i Viviparnost · Vidi više »

Vizija

Vizija (iz latinskog visio (gen.: visionis) "viđenje", "pogled", "izgled") može značiti.

Novi!!: Latinski jezik i Vizija · Vidi više »

Vještičina lijeska

Vještičina lijeska (hamamelis, palijeska, lat. Hamamelis), rod od nekoliko vrsta grmlja i drveća iz porodice seletnicovki ili paljeskovki (Hamamelidaceae)raširen po dijelovioma Azije (Kina, Japan, Koreja) i Sjeverne Amerike (Alabama, Illinois, sjeveroistočni Meksiko, Mississippi i Tennessee).

Novi!!: Latinski jezik i Vještičina lijeska · Vidi više »

Vjerska arhitektura

Crkva sv. Donata u Zadru Vjerska arhitektura ili sakralna arhitektura (iz latinskog sacer – „sveti“) arhitektonska je praksa, koja služi za religiozne svrhe.

Novi!!: Latinski jezik i Vjerska arhitektura · Vidi više »

Vjetrovi u Hrvatskoj

Bura kod Senju. bure, Nin. Jadranskom moru. klase optimist). moru. A: zmorac (po danu), B: burin (po noći). Pijavica. Prikaz kako nastaje fen. Djelovanje noćnika. Vjetrovi u Hrvatskoj se obično dijele na vjetrove na Jadranskom moru (primorju) i na vjetrove na kopnu (kontinentalnoj Hrvatskoj).

Novi!!: Latinski jezik i Vjetrovi u Hrvatskoj · Vidi više »

Vjevericoliki glodavci

Vjevericoliki glodavci (lat. Sciuromorpha), podred glodavaca koji ubuhvaća vjeverice (Sciuridae) i srodne vrste koje pripadaju porodicama Aplodontiidae (američki brdski dabrovi) i Gliridae (puhovi), dok se porodice Castoridae i Heteromyidae više ne pripisuju ovom podredu.

Novi!!: Latinski jezik i Vjevericoliki glodavci · Vidi više »

Vlad III. Drakula

Vlad III. (1431. – 1476.), za života poznat i po patronimu Drakula (Zmajev sin) te u novije vrijeme po nadimku Tepeš (rum. Țepeș - Nabijač), bio je vlaški knez iz dinastije Drăculești i borac protiv Turaka.

Novi!!: Latinski jezik i Vlad III. Drakula · Vidi više »

Vladislav

year.

Novi!!: Latinski jezik i Vladislav · Vidi više »

Vladislav Pandurović

Vladislav Pandurović (Šikloš, 1876. - ???), austrougarski časnik, doktor prava, pisac.

Novi!!: Latinski jezik i Vladislav Pandurović · Vidi više »

Vlaho Kabužić

Vlaho Kabužić /Blaž Kaboga; lat.: Blasius Caboga, tal.: Biagio Caboga/ (Dubrovnik, 27. prosinca 1698. - Dubrovnik, 1750.), hrvatski plemić, pripadnik dubrovačke vlastelinske obitelji Kabužić.

Novi!!: Latinski jezik i Vlaho Kabužić · Vidi više »

Vlaho Stulli

Vlaho Stulii (Stulić) (Dubrovnik, 8. listopada 1768. – Dubrovnik, 19. prosinca 1843.), bio je hrvatski pjesnik i komediograf, službenik Dubrovačke Republike, koji je pisao na hrvatskomu, talijanskom i latinskome jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Vlaho Stulli · Vidi više »

Vlasasta paprat

Vlasasta paprat (lat. Trichomanes), biljni rod vazdazelenih trajnica iz porodice tankolistovki, dio je razreda Polypodiopsida ili papratnica.

Novi!!: Latinski jezik i Vlasasta paprat · Vidi više »

Vlasi

Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Latinski jezik i Vlasi · Vidi više »

Vlaska

Vlaska (lat. Hyparrhenia), rod trajnica iz porodice trava raširena po Africi i dijelovima Europe, Azije, Australije i Srednje i Južne Amerike.

Novi!!: Latinski jezik i Vlaska · Vidi više »

Vlasnatodlakavi crveni mač

Vlasnatodlakavi crveni mač (štipavac šiljasti, mač crljeni, šćipavac, lat. Scorpiurus muricatus), jednogodišnja dvosupnica iz porodice mahunarki.

Novi!!: Latinski jezik i Vlasnatodlakavi crveni mač · Vidi više »

Vlasnjača

Vlasnjača (vlas djevičji, lat. Poa), biljni rod iz porodice trava, koji je porodici Poaceae dao svoje ime.

Novi!!: Latinski jezik i Vlasnjača · Vidi više »

Vlasulja (biljni rod)

Vlasulja (lat. Festuca) rod trava iz potporodice Pooideae, smješten u subtribus Loliinae, dio tribusa Poeae.

Novi!!: Latinski jezik i Vlasulja (biljni rod) · Vidi više »

Voščikovke

Voščikovke (lat. Ceratophyllales), maleni biljni red dvosupnica kojemu pripada samo jedna porodica (Ceratophyllaceae) s pet vrsta vodenih trajnica unutar jednog roda poznatog kao voščika ili ceratofilum (Ceratophyllum).

Novi!!: Latinski jezik i Voščikovke · Vidi više »

Voštana palma

Voštana palma (lat. Ceroxylon), rod palmi (Arecaceae) smješten u tribus Ceroxyleae, dio potporodice Ceroxyloideae.

Novi!!: Latinski jezik i Voštana palma · Vidi više »

Voštani cvijet

Voštani cvijet (hoja, lat. Hoya), veliki biljni rod iz porodice zimzelenovki (Apocynaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Voštani cvijet · Vidi više »

Voćarice

Voćarice (Lat. Treron), rod ptica iz porodice golubova koji je opisao Vieillot, 1816. Rodu pripada dvadesetak vrsta od kojih su poznatiji predstavnici afrička voćarica (Treron calva) i žutotrba voćarica (Treron waalia).

Novi!!: Latinski jezik i Voćarice · Vidi više »

Vobiscum Satanas

Vobiscum Satanas (latinski: "Neka Sotona bude s vama") drugi je studijski album švedskog black metal-sastava Dark Funeral.

Novi!!: Latinski jezik i Vobiscum Satanas · Vidi više »

Vod žučnog mjehura

desno Vod žučnog mjehura (lat. ductus cysticus) je kratki vod koji povezuje žučni mjehur sa zajedničkim jetrenim vodom (lat. ductus hepaticus communis).

Novi!!: Latinski jezik i Vod žučnog mjehura · Vidi više »

Vodarka

Vodarka (žabogriz, lat. Hydrocharis morsus-ranae), vodena trajnica iz roda žabogriza (Hydrocharis), porodica žabogrizovke, jedina vrsta u rodu za koju se navodi da raste i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Vodarka · Vidi više »

Vodena kuga

Vodena kuga (lat. Elodea), rod jednosupnica od šest vrsta biljaka u koji su uključene još tri vrste iz roda Egeria; porodica žabogrizovki.

Novi!!: Latinski jezik i Vodena kuga · Vidi više »

Vodena leća

Vodena leća (lat. Lemna), biljni rod iz porodice kozlačevki, nekada uključivana u porodicu lećevki (Lemnaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Vodena leća · Vidi više »

Vodena salata

Vodena salata (lat. Pistia), monotipski rod kozlačevki smješten u vlastiti tribus Pistieae, dio je potporodice Aroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Vodena salata · Vidi više »

Vodena slatka trava

Vodena slatka trava (lat. Catabrosa aquatica), trajnica iz roda slatka trava, porodica Gramineae.

Novi!!: Latinski jezik i Vodena slatka trava · Vidi više »

Vodena varjača

Vodena varjača (hidrila, lat. Hydrilla), monotipski biljni rod iz porodice žabogrizovki.

Novi!!: Latinski jezik i Vodena varjača · Vidi više »

Vodena zmija (zviježđe)

Vodena zmija (lat. Hydra) najveće zviježđe na nebu, između zviježđa Centaura, Djevice, Gavrana, Jednoroga, Kompasa, Krme, Lava, Maloga psa, Raka, Sekstanta, Sisaljke i Vrča.

Novi!!: Latinski jezik i Vodena zmija (zviježđe) · Vidi više »

Vodenasta panjevčica

Vodenasta panjevčica ili vodenasta slabunjavka (lat. Psathyrella piluliformis) je jestiva gljiva iz porodice (Psathyrellaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Vodenasta panjevčica · Vidi više »

Vodenbuhe

Vodenbuhe (lat.: Daphniidae) su porodica slatkovodnih planktonskih račića iz infrareda rašljoticalaca (lat.: Cladocera), iz razreda škrgonošaca (Branchiopoda).

Novi!!: Latinski jezik i Vodenbuhe · Vidi više »

Vodene leće

Vodene leće (lat. Lemnoideae), potporodica kozlačevki, dio reda Alismatales.

Novi!!: Latinski jezik i Vodene leće · Vidi više »

Vodeni dvornik

Vodeni dvornik (lat. Persicaria amphibia), vrsta dvosupnice iz roda Persicaria, nekada uključivana u rod dvornika (Polygonum).

Novi!!: Latinski jezik i Vodeni dvornik · Vidi više »

Vodeni list

Vodeni list (hidrofilum, lat. Hydrophyllum), biljni rod od devet vrsta trajnica nekada klasificiran samostalnoj porodici struškovki, koja se danas vodi kao potporodica porodice boražinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Vodeni list · Vidi više »

Vodeni orašac

Vodeni orašac (lat. Trapa natans), jednogodišnja vodena biljka iz porodice vrbičevki, raširena po velikim dijelovima Europe (uključujući i Hrvatsku) i dijelovima Azije i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Vodeni orašac · Vidi više »

Vodeni vodomari

Vodeni vodomari (lat. Cerylidae) su jedna od tri porodice vodomara u redu modrivrana.

Novi!!: Latinski jezik i Vodeni vodomari · Vidi više »

Vodeni zumbul

Vodeni zumbul (lat. Pontederia crassipes; sin. Eichhornia crassipes), vodena trajnica iz porodice pontederijevki (Pontederiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Vodeni zumbul · Vidi više »

Vodenjak (znak)

Vodenjak (lat. Aquarius) je jedan od 12 horoskopskih znakova.

Novi!!: Latinski jezik i Vodenjak (znak) · Vidi više »

Vodenjak (zviježđe)

Vodenjak (lat. Aquarius) je jedno od zviježđa zodijaka, pozicionirano između Jarca i Riba.

Novi!!: Latinski jezik i Vodenjak (zviježđe) · Vidi više »

Vodenkonji

Vodenkonji (lat. Hippopotamidae) su porodica parnoprstaša koja ima samo dva roda, a svaki od ta dva roda samo jednu vrstu, nilskog konja i patuljastog vodenkonja.

Novi!!: Latinski jezik i Vodenkonji · Vidi više »

Vodeno pero

Vodeno pero (rebratica, lat. Hottonia), maleni biljni rod iz porodice jaglačevki kojemu pripada dvije priznate vrste vodenih trajnica, jedna u Euroaziji (H. palustris) i dreuga u Sjevernoj Americi Hottonia inflata.

Novi!!: Latinski jezik i Vodeno pero · Vidi više »

Vodeno plavetilo

Vodeno plavetilo (hidroleja, lat. Hydrolea), manji biljni rod vodenih polugrmova koji čini samostalnu porodicu Hydroleaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Vodeno plavetilo · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Latinski jezik i Vodik · Vidi više »

Vodjerak

Vodjerak (lat. Cheilanthes), rod papratnjača iz potporodice Cheilanthoideae, dio porodice bujadovki (Pteridaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Vodjerak · Vidi više »

Vodna turbina

Kaplanova turbina i električni generator u isječenom prikazu. Rotor male vodne turbine. Vodeničko kolo promjera 13 metara SAD. MW). Peltonovog izvornog patenta (listopad 1880.) Vodna turbina je energetski stroj u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju, a zatim se kinetička energija pretvara u mehanički rad za pogon električnog generatora.

Novi!!: Latinski jezik i Vodna turbina · Vidi više »

Vodoklen

Vodoklen (platana, pokrovnjak, lepen, lat. Platanus), biljni rod listopadnog drveća koji čini samostalnu porodicu vodoklenovki (Platanaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Vodoklen · Vidi više »

Vodoljub

Vodoljub (lat. Butomus), maleni biljni rod koji čini samostalnu porodicu (Butomaceae) s dvije vrste močvarnih trajnica iz razreda žabočunolike.

Novi!!: Latinski jezik i Vodoljub · Vidi više »

Vodomar

Vodomar, drugim imenom i vodomar ribar (lat. Alcedo atthis), jedina je vrsta iz porodice riječnih vodomara i podreda vodomara koji živi i u Srednjoj Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Vodomar · Vidi više »

Vodomari

Vodomari (lat. Alcedines) su podred ptica iz reda modrivrana.

Novi!!: Latinski jezik i Vodomari · Vidi više »

Vodoper

Vodoper (vodeni prijatelj, higrofila, lat. Hygrophila), biljni rod vodenih jednogodišnjeg raslinja i trajnica u porodici primogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Vodoper · Vidi više »

Vodopija

Vodopija (lat. Cichorium), manji biljni rod iz porodice glavočika, kojemu pripada sedam priznatih vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica, poglavito raširenih na području Mediteranskih zemalja Europe, Azije i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Vodopija · Vidi više »

Vodoriga

Zagrebačkoj katedrali U arhitekturi vodorige (francuski gargouille, izvorno grlo, lat. gurgulio, gula, i ostale slične riječi dobivene iz gar, gutati, zvuk vode u ustima; talijanski doccione; njemački Ausguss, Wasserspeier) su izrezbarine u obliku zmajeva, ljudi i drugih oblika legendarnih zvijeri koje rigaju vodu iz usta.

Novi!!: Latinski jezik i Vodoriga · Vidi više »

Voduška

Voduška (lat. Limosella), biljni rod iz porodice strupnikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Voduška · Vidi više »

Vogovke

Vogovke (lat. Zosteraceae), malena biljna porodica iz reda žabočunolike (Alismatales), kojoj pripadalo svega tri roda, voga (Zostera) po kojoj porodica dobiva ime, Heterozostera danas uključena u rod Zostera i Phyllospadix.

Novi!!: Latinski jezik i Vogovke · Vidi više »

Vojislav

Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11. st. utemeljitelj je prve crnogorske povijesne dinastije Vojislavljevića.

Novi!!: Latinski jezik i Vojislav · Vidi više »

Vojmil Rabadan

Vojmil Rabadan (Split, 31. srpnja 1909. – Zagreb, 5. siječnja 1988.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj i redatelj.

Novi!!: Latinski jezik i Vojmil Rabadan · Vidi više »

Vojni bjegunac

Naziv vojni bjegunac ili dezerter označava vojnika odsutnog bez odobrenja nadređenih za napuštanje svoje jedinice i izbjegavanje vojnih obveza u ratu ili miru.

Novi!!: Latinski jezik i Vojni bjegunac · Vidi više »

Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini

Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini ustanova Katoličke Crkve, koja je u dogovoru između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine ustrojena za dušobrižništvo vjernika katolika, pripadnika oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Latinski jezik i Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj je ustanova Katoličke Crkve, koja je u dogovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske ustrojena za dušobrižništvo vjernikâ katolikâ, pripadnikâ oružanih snagâ i redarstvenih službâ Republike Hrvatske.

Novi!!: Latinski jezik i Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Latinski jezik i Vojvoda · Vidi više »

Vojvodina Parma i Piacenza

Vojvodina Parma i Piacenza (tal. Ducato di Parma e Piacenza, službeno latinski Ducatus Parmae et Placentiae), talijanska državica iz vremena prije ujedinjenja Italije.

Novi!!: Latinski jezik i Vojvodina Parma i Piacenza · Vidi više »

Vojvodina Tešin

Vojvodina Tešin (polj. Księstwo Cieszyńskie, njem. Herzogtum Teschen, češ. Těšínské knížectví, lat. Ducatus Tessinensis), autonomna šleska vojvodina s centrom u Tešinu (Cieszynu) u Gornjoj Šleskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Vojvodina Tešin · Vidi više »

Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.)

Vojvodstvo Estonija (dan.: Hertugdømmet Estland, lat.: Ducatus Estoniae) ili Danska Estonija bio je je naziv za srednjovjekovno vojvodstvo, domenu danskog kralja, koja je postojala od 1219. do 1346.

Novi!!: Latinski jezik i Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.) · Vidi više »

Vojvodstvo Livonija

Vojvodstvo Livonija (polj. Księstwo Zadźwińskie ili Księstwo Inflanckie, lit. Livonijos kunigaikštystė, est. Üleväina-Liivimaa hertsogkond, lat. Pārdaugavas hercogiste, lat. Ducatus Ultradunensis) poznata i kao Poljska Livonija bila je vazal Velike Kneževine Litve, a kasnije Poljsko-Litavske Unije koja je postojala od 1561. do 1621. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Vojvodstvo Livonija · Vidi više »

Vojvodstvo Modena i Reggio

Vojvodstvo Modena i Reggio (tal. Ducato di Modena e Reggio, lat. Ducatus Mutinae et Regii), malena talijanska država koja je postojala od 1452.

Novi!!: Latinski jezik i Vojvodstvo Modena i Reggio · Vidi više »

Vokalizacija

Vokalizacija ili promjena l u o (lat. vocus.

Novi!!: Latinski jezik i Vokalizacija · Vidi više »

Vokativ

Vokativ (lat. vocare.

Novi!!: Latinski jezik i Vokativ · Vidi više »

Volar

Volar (lat. Boötes, naziv koji potječe iz Egipta) je jedno od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Volar · Vidi više »

Volfram

Dobiva se iz rude volframita (volframat željeza i mangana), u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.

Novi!!: Latinski jezik i Volfram · Vidi više »

Volframit

Volframit ili volframat željeza i mangana, (Fe,Mn)WO4 je mineralna sirovina ili ruda iz kojeg se uglavnom dobiva metal volfram, uz ostale minerale kao što su šelit (kalcijev volframat (CaWO4), ferberit (FeWO4) i hibnerit (MnWO4). Volframit je u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta, može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal volfram. Volframit se obično nalazi u žilama kvarca ili mineralu pegmatitu, koji je povezan s podzemnim nalazištima granita. Minerali koji su obično povezani s volframitom su: kasiterit, šelit, bizmut, pirit, olovni sjajnik (galenit), sfalerit i arsenopirit. U povijesti se volframit vadio u Bohemiji (Češka), Saskoj (Njemačka) i Cornwallu (Ujedinjeno Kraljevstvo). Kina je proizvela 51 000 tona volframovog koncentrata u 2009., što je bilo 83% svjetske proizvodnje te godine (61 000 tona). Ostali veći proizvođači volframa su: Rusija (2 500 tona), Kanada (1 964 tone), Bolivija (1 023 tone), Austrija (900 tona), Portugal (900 tona), Tajland (600 tona), Brazil (500 tona), Peru (500 tona) i Ruanda (500 tona). U Demokratskoj Republici Kongo je primijećeno neetičko rudarenje volframa. Naziv volframit je nastao je od njemačkog prijevoda latinskog naziva volframove rude "lupi spuma" (Wolf + Rahm), što znači "vučja pjena".

Novi!!: Latinski jezik i Volframit · Vidi više »

Volinj

Prostor regije Volinj U Volinju se nalazi veliko svetište Počajivska lavra, 16. st. Volinj (ukrajinski: Волинь, Volyn’, poljski: Wołyń, njemački: Wolhynien, Wolynien, ruski: Волынь, Volyn’; hebrejski: װאָהלין, Vohlin) je povijesna ukrajinska pokrajina koja se danas svojim većim dijelom nalazi u Ukrajini, a manjim u Poljskoj i Bjelorusiji.

Novi!!: Latinski jezik i Volinj · Vidi više »

Vološčakova modričica

Vološčakova modričica (Woloszczakova lazarkinja; lat. Asperula woloszczakii), biljna vrsta iz porodice broćevki koja pripada rodu modričica ili lazarkinja.

Novi!!: Latinski jezik i Vološčakova modričica · Vidi više »

Volonja pepeljak

Volonja pepeljak (sedmoškrg, lat. Heptranchias perlo), vrsta morskoga psa iz porodice volon ja Hexanchidae.

Novi!!: Latinski jezik i Volonja pepeljak · Vidi više »

Volovod

Volovod (lat. Orobanche), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice volovotkovki (Orobanchaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Volovod · Vidi više »

Volovotkovke

Volovotkovke (volovotke, volovodke; lat. Orobanchaceae), biljna porodica iz reda medićolike (Lamiales), koja je svoje im e dobila po rodu volovod (Orobanche).

Novi!!: Latinski jezik i Volovotkovke · Vidi više »

Volubilis

Volubilis (arapski: وليلي‎, Valili) je arheološki lokalitet rimskog grada 29 km sjeverno od grada Meknesa, između Fesa i Rabata u sjevernom Maroku.

Novi!!: Latinski jezik i Volubilis · Vidi više »

Volujac (biljni rod)

Volujac (lat. Buphthalmum), rod trajnica iz porodice Compositae.

Novi!!: Latinski jezik i Volujac (biljni rod) · Vidi više »

Volujčica

Volujčica (lat. Anchusella), noviji biljni rod iz porodice boražinovki, opisan 1997.

Novi!!: Latinski jezik i Volujčica · Vidi više »

Volvo

Volvo grupa ili samo Volvo (latinski:"volvere" ili hrvatski:"Ja vozim") je švedski proizvođač komercijalnih vozila kao što su autobusi, kamioni i automobili koji je osnovan 14. travnja 1927. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Volvo · Vidi više »

Vombat

Vombati ili zdepaši (latinski: Vombatidae) kratkonogi su mišićavi četveronožni tobolčari koji nastanjuju Australiju.

Novi!!: Latinski jezik i Vombat · Vidi više »

Voskovke

Voskovke (lat. Myricaceae), malena porodica iz reda bukvolike (Fagales) koja je dobila ime po rodu mirika (Myrica).

Novi!!: Latinski jezik i Voskovke · Vidi više »

Vražemil

Vražemil (gonijolimon, trava svetog Ante, olovnica, lat. Goniolimon), biljni rod iz porodice vranjemilovki.

Novi!!: Latinski jezik i Vražemil · Vidi više »

Vražji štap

Vražji štap (lat. Aralia spinosa) trnoviti aromatrični listopadni grm ili manje drvo u rodu aralija, pripada porodici brestanjevki.

Novi!!: Latinski jezik i Vražji štap · Vidi više »

Vražji odvjetnik

U uobičajenom govoru, vražji odvjetnik ili advocatus diaboli jest osoba koja u raspravi zauzima stav s kojim se nužno ne slaže ili stav suprotan prihvaćenoj normi, s idejom da pravilnim argumentiranjem takvog stava može dovesti do preispitivanja ili promjene stava suprotne strane.

Novi!!: Latinski jezik i Vražji odvjetnik · Vidi više »

Vrabac

Vrabac, obični vrabac, vrabac pokućar, domaći vrabac (lat. Passer domesticus) je ptica pjevica koja pripada porodici vrabaca.

Novi!!: Latinski jezik i Vrabac · Vidi više »

Vrana

Vrane (lat. Corvus corone) su vrsta inteligentnih i bučnih ptica iz reda vrapčarki, porodice vrana.

Novi!!: Latinski jezik i Vrana · Vidi više »

Vrane

Vrane (lat. Corvidae) su porodica ptica koje žive širom svijeta i sastavljene su od 23 roda i preko 120 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Vrane · Vidi više »

Vranino oko

Vranino oko (četverolisni petrov križ, lat. Paris quadrifolia) otrovna je biljka iz porodice čemerikovki (Melanthiaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Vranino oko · Vidi više »

Vranjak (biljni rod)

Vranjak (lat. Gymnadenia), rod trajnica iz porodice orhideja (podtribus Orchidinae).

Novi!!: Latinski jezik i Vranjak (biljni rod) · Vidi više »

Vranjemilovke

Vranjemilovke (lat. Plumbaginaceae), biljna porodica u razredu Caryophyllales (Klinčićolike) kojoj pripada 24 priznata roda s preko 630 vrsta, od kojih je najvažniji rod vranjemil (Plumbago).

Novi!!: Latinski jezik i Vranjemilovke · Vidi više »

Vranski priorat

Vranski priorat ili priorat vranski (lat. prioratus Auranae, mađarski vránai perjelség) je bio naziv organizacije vitezova templara na području Hrvatske i Ugarske kada su se 1169. pojavili na tom području.

Novi!!: Latinski jezik i Vranski priorat · Vidi više »

Vrapčarke

Vrapčarke (lat. Passeriformes) su s oko 5400 vrsta najveći red u razredu ptica.

Novi!!: Latinski jezik i Vrapčarke · Vidi više »

Vrapčje sjeme

Vrapčje sjeme (biserka, lat. Lithospermum), rod dvosupnica sa sedamdesetak vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice boražinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Vrapčje sjeme · Vidi više »

Vrapci

Vrapci (lat. Passeridae) su porodica koja pripada redu vrapčarki (Passeriformes).

Novi!!: Latinski jezik i Vrapci · Vidi više »

Vrat

žirafe Vrat (lat. collum) dio je tijela između glave i trupa.

Novi!!: Latinski jezik i Vrat · Vidi više »

Vratić

Vratić (buhač, bratić, lat. Tanacetum), rod dvosupnica iz porodice zvjezdanovki.

Novi!!: Latinski jezik i Vratić · Vidi više »

Vratni splet

Vratni splet (lat. plexus cervicalis) je splet živčanih vlakana prednjih grana prva četiri vratna moždinska živca.

Novi!!: Latinski jezik i Vratni splet · Vidi više »

Vratnjak

Vratnjak (ovratnjak; lat. Carpesium), rod jednogodišnjeg bilja i trajnica iz porodice glavočika, rasprostranjen po jugu Euroazije, od Atlantika do Pacifika Od 21 vrste, u Hrvatskoj rastu dvije, šumski i poniknuti vratnjak.

Novi!!: Latinski jezik i Vratnjak · Vidi više »

Vrčasti grm

mini Vrčasti grm (lat. Nepenthes), veliki biljni rod koji čini samostalnu porodicu bezbolkovke (Nepenthaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Vrčasti grm · Vidi više »

Vrba iva

Vrba iva (lat. Salix caprea) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Vrba iva · Vidi više »

Vrbičevke

Vrbičevke (lat. Lythraceae), biljna porodica iz reda mirtolike kojoj pripada 28 rodova s preko 660 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Vrbičevke · Vidi više »

Vrbica (biljni rod)

Vrbica (lat. Lythrum), rod od tridesetak vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice vrbičevki (Lythraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Vrbica (biljni rod) · Vidi više »

Vrbolika

Vrbolika (lat. Epilobium), biljni rod trajnica, polugrmova, grmova i rijetkog drveća iz porodice Onagraceae, ili vrbolikovke.

Novi!!: Latinski jezik i Vrbolika · Vidi više »

Vrbovke

Vrbovke (vrbine, vrbe, lat. Salicaceae), biljna porodica iz reda Malpighiales koja je ime dobila po rodu vrba (Salix).

Novi!!: Latinski jezik i Vrbovke · Vidi više »

Vrebina

Vrebina (timeleja, lat. Thymelaea), rod grmova i raslinja iz porodice vrebinovki.

Novi!!: Latinski jezik i Vrebina · Vidi više »

Vrebinovke

Vrebinovke (Likovci; lat. Thymelaeaceae nom. cons.), porodica biljaka dvosupnica nekada klasificirana u vastiti red vrebinolike (Thymelaeales) a danas u red sljezolike (Malvales).

Novi!!: Latinski jezik i Vrebinovke · Vidi više »

Vremenska dilatacija

relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.

Novi!!: Latinski jezik i Vremenska dilatacija · Vidi više »

Vretenac Veliki

Veliki Vretenac (lat. Zingel zingel; sin. Aspro zingel) je riba iz porodice grgeči; tamnije je boje i naraste do 50 cm, ima širi rep te na leđnoj peraji ima 13 do 14 žbica.

Novi!!: Latinski jezik i Vretenac Veliki · Vidi više »

Vretenasta preša

Vretenasta portalna ručna preša. Način rada vretenasta tarne ili frikcijske preše. navojnog vretena 360 mm. Vretenasta preša ili vijčana preša pretvara kružno gibanje zamašnjaka u pravocrtno gibanje malja uz pomoć navojnoga vretena.

Novi!!: Latinski jezik i Vretenasta preša · Vidi više »

Vrhbosanska nadbiskupija

Vrhbosanska nadbiskupija ili Sarajevska nadbiskupija je teritorijalno najveća upravna jedinica Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Latinski jezik i Vrhbosanska nadbiskupija · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Latinski jezik i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Vrijemekaz

Vrijemekaz (bezstabljični kravljak, veliki kravljak, prizemni kravljak, livadni kravljak, vilino sito, lat. Carlina acaulis), zeljasta trajnica iiz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Vrijemekaz · Vidi više »

Vrijesak

Vrijesak (crnjuša, lat. Erica), veliki biljni rod iz porodice vrjesovki (Ericaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Vrijesak · Vidi više »

Vrisak (biljni rod)

Vrisak (Čubar, lat. Satureja), biljni rod jednogodišnjeg raslinja, poluzimzelenih trajnica i polugrmova.

Novi!!: Latinski jezik i Vrisak (biljni rod) · Vidi više »

Vrjesovke

Vrjesovke (vrijesovke, lat. Ericaceae), biljna porodica iz reda vrjesolikih (Ericales).

Novi!!: Latinski jezik i Vrjesovke · Vidi više »

Vrlina

Vrlina (lat. virtus; grč., aretē) je uobičajena, dobro utemeljena, određenost i pripravnost muških snaga usmjerenih veličanstvenim djelima.

Novi!!: Latinski jezik i Vrlina · Vidi više »

Vrtna pepeljuga

Vrtna pepeljuga (loboda pitoma, lat. Atriplex hortensis; sin. Chenopodium hortense), jednogodišnja biljka iz porodice Amaranthaceae raširena danas po svm kontinentima, a domovina su joj istočnoeuropska i južnoeropska Rusija, Kazahstan, Iran i Kavkaz.

Novi!!: Latinski jezik i Vrtna pepeljuga · Vidi više »

Vrtni čubar

Vrtni čubar (vrisak, žlundrica, lat. Satureja hortensis), je začin koji je mirisu i okusu vrlo sličan papru, pa se mnogo upotrebljava u kuhinji kao vrlo dobra zamjena za papar.

Novi!!: Latinski jezik i Vrtni čubar · Vidi više »

Vrtni grah

Vrtni grah (obični grah, grah mahunar, lat. Phaseolus vulgaris), vrsta u rodu graha (Phaseolus), uzgaja se kao povrtna kultura, u manjim količinama.

Novi!!: Latinski jezik i Vrtni grah · Vidi više »

Vrtni kokotić

Vrtni kokotić (vrtni kokotac, modrica, špiruneli, kokotac ostruga; lat. Delphinium ajacis ili Consolida ajacis) jednogodišnja zeljasta biljka rasprostranjena od južne Europe na istok do Srednje Azije i zapadne Himalaje; raste i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Vrtni kokotić · Vidi više »

Vrtnja

kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.

Novi!!: Latinski jezik i Vrtnja · Vidi više »

Vučika

Vučika (lupina; lat. Lupinus), rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica i poluzimzelenih grmova iz porodice mahunarki, dio podtribusa Aveninae.

Novi!!: Latinski jezik i Vučika · Vidi više »

Vučja noga

Vučja noga (vučjasapka, vukonog, lat. Lycopus; /od grčkih riječi lykos (vuk) i pous (noga)/, biljni rod močvarnih trajnica iz porodice usnača (Lamiaceae) s 19 priznatih vrsta i dva hibrida. U Europi je najpoznatija europsdka vučja noga, no ovaj naziv i nije najbolji pošto je ta vrsta daleko rasprostranjenija. Čitav rod rasprostranjen je uz Europu i po Sjevernoj Americi, sjevernoj Africi, Aziji, a udomaćena je i u Australiji i Novom Zelandu. U Hrvtskoj rastu dvije vrste, obična L. europaeus i visoka vučja noga (L. exaltatus) Vrste ovog roda su ljekovite, a američka vučja noga (Lycopus virginicus) i europska primjenjuju se kod liječenja povećane aktivnosti štitnjače.

Novi!!: Latinski jezik i Vučja noga · Vidi više »

Vučji pauci

Vučji pauci (lat. Lycosidae), velika porodica paukova kojoj pripada 123 rodova i preko 2 300 vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Vučji pauci · Vidi više »

Vudsija

Vudsija (lat. Woodsia, rod listopadnih trajnica, papratnjača iz porodice vudsijevki, dio reda Polypodiales).

Novi!!: Latinski jezik i Vudsija · Vidi više »

Vudsijevke

Vudsijevke (lat. Woodsiaceae, manja biljna porodica papratnjača iz reda osladovki (Polypodiales). Ponekad se navodi kao potporodica slezeničevki, Aspleniaceae. Na popisu su 3 roda (1 hibridni) sa 51 vrstom i 5 notovrsta. Ime je dobila po najvažnijem rodu vudsija (Woodsia), među kojima su poznate rutava i alpska vudsija. Osim ovoga roda u vudsijevke se ubrajaju i neki rodovi koji se ponekad smatraju za sinonime roda vudsija. Ukupno 10 rodova Rutava ili crvenkasta vudsija (Woodsia ilvensis) raste i u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Vudsijevke · Vidi više »

Vudvardija

Vudvardija (lat. Woodwardia), rod listopadnih i vazdazelenih trajnica paprati iz porodice Blechnaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Vudvardija · Vidi više »

Vuge

Vuge (lat. Oriolidae) su ptice pjevice iz reda vrapčarki, koje obitavaju u šumama Europe, Azije i Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Vuge · Vidi više »

Vuk (zviježđe)

Vuk (lat. Lupus) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa, pozicionirano između Kentaura i Škorpiona.

Novi!!: Latinski jezik i Vuk (zviježđe) · Vidi više »

Vulgarni latinski jezik

Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.

Novi!!: Latinski jezik i Vulgarni latinski jezik · Vidi više »

Vulgata

Biblija Vulgata, izdanje 1590. Vulgata (lat.), tradicijski je naziv za prijevod Biblije na latinski što ga je učinio sv. Jeronim po nalogu pape Damasa od 383. do 405. – 406.

Novi!!: Latinski jezik i Vulgata · Vidi više »

Vulkanski zec

Vulkanski zec (lat. Romerolagus), monotipski rod zečeva, jedan od najrjeđih predstavnika reda Lagomorpha.

Novi!!: Latinski jezik i Vulkanski zec · Vidi više »

Vulpix

šest.

Novi!!: Latinski jezik i Vulpix · Vidi više »

Vunasti bodalj

Vunasti bodalj (vunenasti bodalj, sikalina žuta, brmelj, lat. Carthamus lanatus), jednogodišnja korisna biljka iz roda bodalja.

Novi!!: Latinski jezik i Vunasti bodalj · Vidi više »

Vunasti list

Vunasti list (lat. Eriophyllum), biljni rod od desetak vrsta trajnica iz porodice Asteraceae.

Novi!!: Latinski jezik i Vunasti list · Vidi više »

Vunasti nosorog

Ilustracija vunastog nosoroga. Vunasti nosorog (latinski: Coelodonta antiquitatis) pleistocenska je izumrla vrsta nosoroga čije je tijelo bilo prekriveno krznom.

Novi!!: Latinski jezik i Vunasti nosorog · Vidi više »

Vunenasta obojnjača

Vunenasta obojnjača ili svilenasta tobolčarka (lat. Volvariella bombycina) je vrsta jestive gljive iz roda Volvariella.

Novi!!: Latinski jezik i Vunenasta obojnjača · Vidi više »

Vunenasti žabnjak

Vunenasti žabnjak (žabnjak pahuljasti, lat. Ranunculus lanuginosus) zeljasta trajnica žutih cvjetova iz porodice žabnjakovki.

Novi!!: Latinski jezik i Vunenasti žabnjak · Vidi više »

Vurmbe

Vurmbe (lat. Wurmbea), biljni rod lukovičastih trajnica iz porodice mrazovčevki, smješten u tribus Anguillarieae.

Novi!!: Latinski jezik i Vurmbe · Vidi više »

Waldeyerov limfni prsten

Waldeyerova limfni prsten (lat. annulus lymphaticus Waldeyer) je naziv za prsten kojeg čini limfno tkivo (tonzile tj. krajnici) u ždrijelu i usnoj šupljini.

Novi!!: Latinski jezik i Waldeyerov limfni prsten · Vidi više »

Walter Kasper

Walter Kasper (Heidenheim, 5. ožujka 1933.), njemački rimokatolički kardinal, teolog, počasni predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.

Novi!!: Latinski jezik i Walter Kasper · Vidi više »

Wapiti

Wapiti ili kanadski jelen (lat. Cervus canadensis, en. Elk) je jedna od većih jelenjih vrsta i jedan od najvećih kopnenih sisavaca u Sjevernoj Americi i istočnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Wapiti · Vidi više »

Wasabi

Wasabi (jap.: ワサビ, わさび, lat. Eutrema japonicum ili Wasabia japonica) ili japanski hren - biljka iz porodice Brassicaceae, koja također uključuje hren i gorušicu u drugim rodovima.

Novi!!: Latinski jezik i Wasabi · Vidi više »

Weimarski klasicizam

Weimarski klasicizam (njem. Weimarer Klassik) je njemački književni i kulturalni pokret, čiji su predstavnici afirmirali novi oblik humanizma iz sinteze ideja romantizma, klasicizma i prosvjetiteljstva.

Novi!!: Latinski jezik i Weimarski klasicizam · Vidi više »

Whartonova sluz

Whartonova sluz (lat. substantia gelatinea funiculi umbilicalis), želatinasta tvar unutar pupčane vrpce, također prisutna i u staklastom tijelu očne jabučice, uglavnom se sastoji od mukopolisaharida (hijaluronska kiselina i hondroitin sulfat).

Novi!!: Latinski jezik i Whartonova sluz · Vidi više »

Wikipedija na slovenskom jeziku

snimka glavne stranice 1. listopada 2012. Wikipedija na slovenskom jeziku jest inačica mrežne enciklopedije Wikipedije na slovenskom jeziku.

Novi!!: Latinski jezik i Wikipedija na slovenskom jeziku · Vidi više »

Willebrord Snellius

Willebrord Snellius, pravo prezime Snell van Royen (Leiden, oko 1580. – Leiden, 30. listopada 1626.), nizozemski astronom i matematičar.

Novi!!: Latinski jezik i Willebrord Snellius · Vidi više »

William Lilly

William Lilly (1602. – 1681.) William Lilly (Diseworth, 11. svibnja 1602. – Hersham, 9. lipnja 1681.), engleski medicina i astrolog.

Novi!!: Latinski jezik i William Lilly · Vidi više »

William Shakespeare

William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.

Novi!!: Latinski jezik i William Shakespeare · Vidi više »

Winklerov slijepac

Winklerov slijepac (latinski: Anophthalmus winklerianus), Narodne novine, pristupljeno 24.

Novi!!: Latinski jezik i Winklerov slijepac · Vidi više »

Winston-Salem, Sjeverna Karolina

Winston-Salem je grad u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina, u okrugu Forsyth.

Novi!!: Latinski jezik i Winston-Salem, Sjeverna Karolina · Vidi više »

Winterthur

Winterthur (latinski: Vitudurum, francuski: Winterthour na domaćem dijalektu Winti) je grad u Švicarskoj i drugi po veličini grad kantona Züricha.

Novi!!: Latinski jezik i Winterthur · Vidi više »

Within Deep Dark Chambers

Within Deep Dark Chambers debitantski je studijski album švedskog black metal-sastava Shining.

Novi!!: Latinski jezik i Within Deep Dark Chambers · Vidi više »

Wolfgang Lazius

''Giuseppe Arcimboldo: Knjižničar (1556.)'' Portret Wolfganga Laziusa Wolfgang Lazius (Beč, 31. listopada 1514. – Beč, 19. lipnja 1565.) bio je austrijski liječnik, povjesničar, geograf, kartograf.

Novi!!: Latinski jezik i Wolfgang Lazius · Vidi više »

Wrocław

Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.

Novi!!: Latinski jezik i Wrocław · Vidi više »

Xmas

Reklama u časopisu ''Ladies' Home Journal'' iz 1922. u kojoj se pojavljuje kratica "Xmas". Xmas, česta kratica riječi Christmas (Božić) na engleskom govornom području s kojeg se proširila u mnoge dijelove svijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Xmas · Vidi više »

Yunnanski bor

Yunnanski bor (lat. Pinus yunnanensis), jedna od 113 vrsta vazdazelenog drveća iz roda borova (Pinus).

Novi!!: Latinski jezik i Yunnanski bor · Vidi više »

Zaštićena područja Guanacastea

Zaštićena područja Guanacastea su zaštićena područja nacionalnih parkova Guanacaste, Santa Rosa, Rincón de la Vieja, rezervata prirode zaljeva Junquillal i eksperimentalne šume Horizontes u provinciji Guanacaste na sjeverozapadu Kostarike.

Novi!!: Latinski jezik i Zaštićena područja Guanacastea · Vidi više »

Zab

Zab može označavati: Rijeke Veliki i Mali Zab.

Novi!!: Latinski jezik i Zab · Vidi više »

Zadarska nadbiskupija

Zadarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Iadrensis) je rimokatolička nadbiskupija utemeljena još u antici kao biskupija.

Novi!!: Latinski jezik i Zadarska nadbiskupija · Vidi više »

Zafar (Jemen)

Zafar (arapski: ظفار, Đafar) zvan i Rajdan, bio je glavni grad antičke Kraljevine Himjar (oko 110. pr. Kr.-oko 500.) u Jemenu.

Novi!!: Latinski jezik i Zafar (Jemen) · Vidi više »

Zagorska Mrežnica

Oštarijama Zagorska Mrežnica je rijeka koja izvire kod sela Desmerice i Ogulinsko Zagorje, udaljen od grada Ogulina 7,59 kilometara zračne linije i skuplja se u umjetno jezero Sabljaci.

Novi!!: Latinski jezik i Zagorska Mrežnica · Vidi više »

Zagrade

Bez opisa.

Novi!!: Latinski jezik i Zagrade · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Zagreb · Vidi više »

Zagrebačka županija (1201. – 1924.)

23px Ovo je članak o povijesnoj Zagrebačkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Hrvatske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Latinski jezik i Zagrebačka županija (1201. – 1924.) · Vidi više »

Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Zagrebački katolički list

Zagrebački katolički list bio je hrvatski katolički tjednik.

Novi!!: Latinski jezik i Zagrebački katolički list · Vidi više »

Zagrebački liječnici pjevači

Koncertnoj dvorani Lisinski Zagrebački liječnici pjevači (lat. Medici Cantores Zagrabienses) hrvatski je muški pjevački zbor osnovan 1968. godine.

Novi!!: Latinski jezik i Zagrebački liječnici pjevači · Vidi više »

Zahvaljujući velikanima

Zahvaljujući velikanima (na latinskom nanos gigantium humeris insidentes) zapadnjačka je metafora koja se primjenjuje za onoga tko vlastita intelektualna ostvarenja gradi na istraživanjima i radu priznatih istraživača prošlosti.

Novi!!: Latinski jezik i Zahvaljujući velikanima · Vidi više »

Zajednička glava mišića ispružača

150px Zajednička glava mišića ispružača je tetiva koja služi kao polazište određenih mišića, uglavnom stražnje strane podlaktice.

Novi!!: Latinski jezik i Zajednička glava mišića ispružača · Vidi više »

Zajednička glava mišića pregibača

thumb Zajednička glava mišića pregibača je tetiva koja služi kao polazište mišića prednje strane podlaktice.

Novi!!: Latinski jezik i Zajednička glava mišića pregibača · Vidi više »

Zajednički jetreni vod

Zajednički jetreni vod Zajednički jetreni vod (lat. ductus hepaticus communis) vod je koji nastaje spajanjem lijevog jetrenog voda (lat. ductus hepaticus sinister) i desnog jetrenog voda (lat. ductus hepaticus dexter).

Novi!!: Latinski jezik i Zajednički jetreni vod · Vidi više »

Zajednica

Stonehengeu u Engleskoj za ljetni solsticij. Zajednica je društvena jedinica, jedna ili nekoliko skupina živih bića koja dijele teritorij, pravila, religiju, vrijednosti, običaje ili identitet.

Novi!!: Latinski jezik i Zajednica · Vidi više »

Zakonik dvanaest ploča

Zakonik dvanaest ploča (lat. Leges duodecim tabularum), ponekad i Zakon (ili Zakonik) dvanaest tablica, je prva i najvažnija kodifikacija rimskog građanskog prava.

Novi!!: Latinski jezik i Zakonik dvanaest ploča · Vidi više »

Zaljev Gökova

Zaljev Gökova ili Zaljev Kerme (turski Kerme Körfezi, grčki: Κεραμεικός κόλπος, latinski: Ceramicus Sinus), dugačak je (100 km), uski zaljev Egejskog mora između poluotoka Bodrum i Datça u jugozapadnoj Turskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Zaljev Gökova · Vidi više »

Zaljevska bobica

Zaljevska bobica (lat. Morella pensylvanica; sin. Myrica pensylvanica, četiri do pet metara visoki bjelogorični grm s istočne obale i priobalja Sjeverne Amerike, od otoka Newfoundland do Sjeverne Karoline. Vrsta je uvezena i u Englesku i Nizozemsku. Pripada porodici voskovki. Grm može opstat na realtivnom slabom tlu jer ova vrsta ima korjenske čvoriće koji sadrže mikroorganizme koji mu omogućuju da dođe do dušika. Plod je naborana bobica, važan izvor hrane za ptice Setophaga coronata. Lokalno je nazivana Northern bayberry.

Novi!!: Latinski jezik i Zaljevska bobica · Vidi više »

Zaljevska bobica (biljni rod)

Zaljevska bobica (lat. Morella), biljni rod u porodici voskovki.

Novi!!: Latinski jezik i Zaljevska bobica (biljni rod) · Vidi više »

Zamija

Zamija (lat. Zamia), rod cikada iz porodice Zamiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Zamija · Vidi više »

Zamjenice

Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.

Novi!!: Latinski jezik i Zamjenice · Vidi više »

Zamość

Zamość (latinski: Zamoscia, ukrajinski: Замостя, ruski: Замость (Замостье), jidiš: זאמאשטש) je grad u jugoistočnoj poljskoj pokrajini Lublinsko vojvodstvo, oko 20 km od nacionalnog parka Roztocze.

Novi!!: Latinski jezik i Zamość · Vidi više »

Zantedešija

Zantedešija (zmijarica; lat. Zantedeschia), Rod vazdazelenih lukovičastih trajnica iz porodice kozlačevki (Araceae).

Novi!!: Latinski jezik i Zantedešija · Vidi više »

Zapadna Franačka

Zapadna Franačka (lat. Francia Occidentalis) ili Kraljevstvo Zapadnih Franaka (lat. Regnum Francorum Occidentalium) odnosi se na zapadni dio Franačkog Carstva koje je uspostavio Karlo Veliki.

Novi!!: Latinski jezik i Zapadna Franačka · Vidi više »

Zapadna Moslavina

Zapadna Moslavina nazivana još i Otok Ivanić je povijesno-geografska lokacija u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Zapadna Moslavina · Vidi više »

Zapadni svijet

Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.

Novi!!: Latinski jezik i Zapadni svijet · Vidi više »

Zapadno Rimsko Carstvo

Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.

Novi!!: Latinski jezik i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »

Zapadnoafrička bamija

Zapadnoafrička bamija (lat. Abelmoschus × caillei), biljka iz porodice Malvaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Zapadnoafrička bamija · Vidi više »

Zapadnoafrička morska krava

Zapadnoafrička morska krava (lat. Trichechus senegalensis) je vrsta morske krave, član vodenih sisavaca reda Sirenia.

Novi!!: Latinski jezik i Zapadnoafrička morska krava · Vidi više »

Zapljena

Zapljena ili posuđenica konfiskacija (lat. confiscatio) označava izvlaštenje (eksproprijaciju) dobara ili imovine u korist države bez naknade.

Novi!!: Latinski jezik i Zapljena · Vidi više »

Zaporoška Republika

Zaporoška Republika ili Kozačka Republika (ukr. Військо Запорозьке), ponegdje zapisana u političkom smislu kao Hetmanska država (ukr. Гетьманщина) je ukrajinska kozačka republika koja je nastala 1649.

Novi!!: Latinski jezik i Zaporoška Republika · Vidi više »

Zapotovke

Zapotovke (lat. Sapotaceae), poveća biljna porodica u redu Ericales raširena pretežno po tropskim predjelima, južna Azija, tropska Afrika, jugoistok Sjeverne Amerike, Srednja i Južna Amerika.

Novi!!: Latinski jezik i Zapotovke · Vidi više »

Zaraza

Zaraza ili infekcija (iz latinskog infectio) pojam je koji označava aktivni ili pasivni upad patogenih mikroorganizama u tijelo makro-organizma.

Novi!!: Latinski jezik i Zaraza · Vidi više »

Zarez

Zarez (- grč. κoµµa, komma.

Novi!!: Latinski jezik i Zarez · Vidi više »

Zastava Melille

Zastava Melille je zastava španjolske enklave Melille, smještene na obali Sredozemnog mora na sjeveru Afrike i okružene Marokom.

Novi!!: Latinski jezik i Zastava Melille · Vidi više »

Zasukica

Zasukica (lat. Spiranthes), rod trajnica iz porodice kaćunovki kojemu pripada oko 40 vrsta rasprostranjenih po Euroaziji, Americi i Ausatraliji.

Novi!!: Latinski jezik i Zasukica · Vidi više »

Zaušnjaci

Parotidna (zaušna) žlijezda Zaušnjaci (lat. parotitis, mumps), virusna bolest.

Novi!!: Latinski jezik i Zaušnjaci · Vidi više »

Zavižan

Zavižan Zavižan ili Veliki Zavižan je planinski vrh na Sjevernom Velebitu visine 1676 m. Ima oblik stošca, krševit je i stjenovit vrh, jedan od viših na Velebitu.

Novi!!: Latinski jezik i Zavižan · Vidi više »

Zavinuta paprat

Zavinuta paprat (panđasta paprat, lat. Onychium), rod papratnica iz porodice bujadovki (Pteridaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Zavinuta paprat · Vidi više »

Zavinuta uvijuša

Zavinuta uvijuša (lat. Vallisneria spiralis), vodena trajnica iz porodice žabogrizovki raširena po suptropskim i tropskim krajevima, česta u Mediteranu i Africi.

Novi!!: Latinski jezik i Zavinuta uvijuša · Vidi više »

Zürich (kanton)

Kanton Zürich je kanton na sjeveroistoku Švicarske, glavni grad ciriškog kantona je Zürich.

Novi!!: Latinski jezik i Zürich (kanton) · Vidi više »

Zborovođa

Trnave). Zborovođa (lat. regens chori) ili zborovoditelj, odnosno zborovotkinja ili voditeljica zbora, glazbenik je koji vodi, tj.

Novi!!: Latinski jezik i Zborovođa · Vidi više »

Zdenac

Bunar u dvorcu Trakošćan. Njemačkoj. Đeram u mjestu Markowa (Poljska). valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se vreteno. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. Dominikanskom samostanu u Dubrovniku. Zdenac, hladenac, kladenac, studenac ili bunar je iskopana duboka i podgrađena jama u koju se hvata ili skuplja podzemna voda.

Novi!!: Latinski jezik i Zdenac · Vidi više »

Zdenko Križić

Zdenko Križić, O.C.D. (Johovac, Foča kod Doboja, BiH, 2. veljače 1953.) je nadbiskup i metropolit Splitsko-makarski i apostolski upravitelj Gospićko-senjski.

Novi!!: Latinski jezik i Zdenko Križić · Vidi više »

Zdeslav

Zdeslav (lat. Sedesclavus) je bio knez Primorske Hrvatske od 878. do 879., a pripadao je rodu Trpimirovića.

Novi!!: Latinski jezik i Zdeslav · Vidi više »

Zdjela

Kineska činija iz razdoblja od 1426. do 1435. pr. Kr. Zdjela je posuda u kojoj se hrana iznosi ili priređuje miješanjem i sličnim postupcima.

Novi!!: Latinski jezik i Zdjela · Vidi više »

Zdrav razum

Aristotel je prva osoba za koju se zna da je raspravljala o zdravom razumu. Zdrav razum dobra je praktična prosudba o svakodnevnim stvarima ili osnovna sposobnost opažanja, razumijevanja i prosuđivanja koju dijele gotovo svi ljudi.

Novi!!: Latinski jezik i Zdrav razum · Vidi više »

Zdravčica

Zdravčica (milogled; lat. Sanicula), kozmopolitski rod trajnica iz porodice štitarki smješten u tribus Saniculeae.

Novi!!: Latinski jezik i Zdravčica · Vidi više »

Zečevi

Zečevi (lat. Leporidae), porodica sisavaca iz reda dvojezubaca.

Novi!!: Latinski jezik i Zečevi · Vidi više »

Zečina

Zečina (različak, modrulja, tartorina, lat. Centaurea), veliki biljni rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica te polugrmova iz porodice Compositae.

Novi!!: Latinski jezik i Zečina · Vidi više »

Zečja soca

Zečja soca (soca zečja, šumski cecelj, obični cecelj, lat. Oxalis acetosella) je biljka iz roda Oxalis, udomaćena u Europi i dijelovima Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Zečja soca · Vidi više »

Zečji trn

Zečji trn (gladiš, gladušac, gladuška, mačac; lat. Ononis), biljni rod iz porodice mahunarki rasprostranjen po velikim dijelovima Europe, zapadnim predjelima Azije i sjeverne Afrike.

Novi!!: Latinski jezik i Zečji trn · Vidi više »

Zebre

Zebre (lat. Equus (Hippotigris)) podrod neparnoprstaša iz porodice konja.

Novi!!: Latinski jezik i Zebre · Vidi više »

Zebrica

Zebrica (lat.: Danio rerio) je vrsta tropske slatkovodne ribe iz roda Danio, porodice Cyprinidae (šarani).

Novi!!: Latinski jezik i Zebrica · Vidi više »

Zec

Zec (lat. Lepus), rod manjih sisavaca iz porodice zečeva (Leporidae), dio reda dvojezubaca, sličan, ali različit od kunića; uši i noge su duže nego kod kunića.

Novi!!: Latinski jezik i Zec · Vidi više »

Zec (zviježđe)

Zec (lat. Lepus) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Zec (zviježđe) · Vidi više »

Zefir

Zefir (grč. Zefyros, lat. Zephyrus) je u grčkoj mitologiji bog zapadnog vjetra, sin titana Astreja i boginje zore Eos.

Novi!!: Latinski jezik i Zefir · Vidi više »

Zelembać

Zelembać (latinski: Lacerta viridis) veliki je gušter koji nastanjuje područje od Slovenije i istočne Austrije na zapadu do crnomorske obale Ukrajine i Turske na istoku.

Novi!!: Latinski jezik i Zelembać · Vidi više »

Zelena pupavka

Zelena pupavka: mlade i zrele gljive. Zelena pupavka. Zelena pupavka: mlada i zrela gljiva. Zelena pupavka (lat. Amanita phalloides) jedna je smrtno otrovna gljiva, široko rasprostranjena po Europi i izaziva trovanja faloidinskog tipa, to jest onih sa smrtonosnim posljedicama (kod djece u 100 % slučajeva).

Novi!!: Latinski jezik i Zelena pupavka · Vidi više »

Zelena salata

Zelena salata (lat. Lactuca sativa) jednogodišnja je ili dvogodišnja biljka iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Zelena salata · Vidi više »

Zelena vitičarka

Zelena vitičarka (lat. Stropharia aeruginosa) je otrovna gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae), iz reda listićarki (Agaricales).

Novi!!: Latinski jezik i Zelena vitičarka · Vidi više »

Zelenac

Zelenac (lat. Liparis), kozmopolitski rod trajnica iz porodice kaćunovki, dio tribusa Malaxideae.

Novi!!: Latinski jezik i Zelenac · Vidi više »

Zelenčić

Zelenčić (zimoljub, cimafila, lat. Chimaphila), maleni biljni rod vazdazelenih trajnica od pet vrsta iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Latinski jezik i Zelenčić · Vidi više »

Zelene biljke

Zelene biljke (lat. Viridiplantae), biljno podcarstvo koje obuhvaća zelene alge (Chlorophyta) i streptofite (Streptophyta).

Novi!!: Latinski jezik i Zelene biljke · Vidi više »

Zeleni barbus

Zeleni barbus (lat.: Puntigrus tetrazona) je slatkovodna riba iz porodice šarana (Cyprinidae), a porijeklom je iz tropskih voda otoka Sumatre, Bornea i Malajskog poluotoka.

Novi!!: Latinski jezik i Zeleni barbus · Vidi više »

Zeleni bičaši

Zeleni bičaši (lat. Euglenophyta), jednostanični, pretežno slatkovodni organizmi u carstvu praživotinja s radijalnom ili bilateralnom simetrijom staničnog tijela, koje mogu biti cilindrične ili vretenaste duge 10 – 500 μm.

Novi!!: Latinski jezik i Zeleni bičaši · Vidi više »

Zeleni bljesak

visine od oko 20 metara. Razvoj zelenog bljeska kod zalaska Sunca (San Francisco, Kalifornija, SAD). Zrake svijetlosti, dok prolaze iz hladnog u topli i obrnuto, se savijaju, dok ih ljudsko oko vidi da dolaze pod ravnom linijom. Donji miraž je onaj kod kojeg se slika čini da se nalazi ispod objekta. Kod gornjeg miraža slika se čini kao da se nalaze iznad objetka. Prava fatamorgana se sastoji od gornjeg i donjeg miraža, kombinira refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. Zeleni bljesak je optička pojava u Zemljinoj atmosferi koja nastaje za vrijeme zalaska ili izlaska Sunca lomom svjetlosti na slojevima zraka različite gustoće, te traje nekoliko sekundi.

Novi!!: Latinski jezik i Zeleni bljesak · Vidi više »

Zeleni konjic

Zeleni konjic (lat. Tettigonia viridissima; sin. Locusta viridissima), vrsta ravnokrilca iz porodice konjica, najpoznatiji je u rodu Tettigonia, i nekada uključivan u rod Locusta.

Novi!!: Latinski jezik i Zeleni konjic · Vidi više »

Zelenika (biljni rod)

Zelenika (gelikuk, jednocvjetni gelikuk, jednocvjetna kruščica; lat. Moneses), monotipski biljni rod trajnica iz porodice vrjesovki, smješten u tribus Pyroloideae.

Novi!!: Latinski jezik i Zelenika (biljni rod) · Vidi više »

Zelenkasta vitezovka

Zelenkasta vitezovka (lat. Tricholoma flavovirens) ili zelenka je vrsta otrovne gljive nekada smatrane jestivom i izvrsne kvalitete.

Novi!!: Latinski jezik i Zelenkasta vitezovka · Vidi više »

Zelenkasti stolisnik

Zelenkasti stolisnik (lat. Achillea virescens), trajnica iz porodice glavočika.

Novi!!: Latinski jezik i Zelenkasti stolisnik · Vidi više »

Zelkova

Zelkova (lat. Zelkova), rod listopadnog grmlja i drveća iz porodice brjestovki (Ulmaceae), rasprostranjen po Mediteranu, između Crnog mora i Kaspijskog jezera i po jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Zelkova · Vidi više »

Zell am See

Zell am See (bav. Zöi am See), grad u austrijskoj saveznog državi Salzburg od 9.949 stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Zell am See · Vidi više »

Zeloti

Grčkim imenom "Zeloti" (od grčkog: ζηλωτής.

Novi!!: Latinski jezik i Zeloti · Vidi više »

Zemaljski babin zub

Zemaljski babin zub (žuti babin zub, obični dvolistak; lat. Tribulus terrestris) je jednogodišnja biljka, umjerneno toplih i suptropskih područja iz porodice dvoliskovica (Zygophyllaceae) i rasprostranjena je u suhim predjelima južne Europe (Uključujući Hrvatsku), Azije i Afrike; u Ameriku je uvezena.

Novi!!: Latinski jezik i Zemaljski babin zub · Vidi više »

Zemlje Krune sv. Stjepana

Zemlje Krune sv.

Novi!!: Latinski jezik i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »

Zemlje Krune sv. Vaclava

Zemlje Krune sv.

Novi!!: Latinski jezik i Zemlje Krune sv. Vaclava · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Latinski jezik i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zemljina precesija

Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.

Novi!!: Latinski jezik i Zemljina precesija · Vidi više »

Zemljino magnetsko polje

Zemljino magnetsko polje. accessdate.

Novi!!: Latinski jezik i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »

Zemljopis Irana

Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.

Novi!!: Latinski jezik i Zemljopis Irana · Vidi više »

Zemun

Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.

Novi!!: Latinski jezik i Zemun · Vidi više »

Zenobija (biljni rod)

Zenobija (lat. Zenobia), monotipski rod poluzimzelenog grmlja s jugoistoka Sjeverne Amerike (Virginia, Georgia i Sjeverna i Južna Karolina).

Novi!!: Latinski jezik i Zenobija (biljni rod) · Vidi više »

Zenon Grocholewski

Zenon Grocholewski (Bródki, 11. listopada 1939. – Rim 17. kolovoza 2020.), bio je poljski rimokatolički kardinal i pročelnik emeritus Kongregacije za katolički odgoj.

Novi!!: Latinski jezik i Zenon Grocholewski · Vidi više »

Zenon, bizantski car

Zenon (lat. Flavius Zeno Augustus, starogrč. Ζήνων) (Rusumblada, Izaurija, o. 425. – Carigrad, 9. travnja 491.), bizantski car u razdoblju 474.

Novi!!: Latinski jezik i Zenon, bizantski car · Vidi više »

Zeus

Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.

Novi!!: Latinski jezik i Zeus · Vidi više »

Zgnječeni cvijet

Zgnječeni cvijet (tladijanta, lat. Thladiantha), rod od dvadesetak vrsta ukrasnih trajnica iz porodice tikvovki.

Novi!!: Latinski jezik i Zgnječeni cvijet · Vidi više »

Zidna salatika

Zidna salatika (šumska salatika, zidna salata, zečji lopuh, lat. Lactuca muralis, sin. Mycelis muralis) biljna vrsta nekada klasificirana danas rodu salatika (Mycelis), a ponekad u rod salata Lactuca, porodic a glavočika Naraste do 100 centimetara visine, uspravne je i gole stabljike u gornjem dijelu razgranata.

Novi!!: Latinski jezik i Zidna salatika · Vidi više »

Zidni gladuš

Zidni gladuš (lat. Drabella muralis, sin. Draba muralis), jednogodišnja ili dvogodišnja biljka iz porodice krstašica.

Novi!!: Latinski jezik i Zidni gladuš · Vidi više »

Zidni macaklin

Zidni macaklin (latinski: Tarentola mauritanica), je vrsta malog macaklina.

Novi!!: Latinski jezik i Zidni macaklin · Vidi više »

Zielona Góra

Zielona Góra (njemački:Grünberg in Schlesien, latinski:Thalloris, Prasia Elysiorum, Viridis mons, češki:Zelená Hora) je grad u Lubuskom vojvodstvu u Poljskoj.

Novi!!: Latinski jezik i Zielona Góra · Vidi više »

Zijevalica

Zijevalica (artičoka, čelebij nos, teleća glava, teleći nos, karagoj; lat. Antirrhinum), rod zeljastog bilja iz porodice trpučevki smješten u podtribus Antirrhininae, dio tribusa Antirrhineae.

Novi!!: Latinski jezik i Zijevalica · Vidi više »

Zimovka

Zimovka (lat. Pyrrhula pyrrhula) ptica je koja pripada porodici Zeba (lat. Fringillidae), redu Vrapčarki (lat. Passeriformes).

Novi!!: Latinski jezik i Zimovka · Vidi više »

Zimska ciklama

Zimska ciklama (lat. Cyclamen coum) je vrsta biljke iz roda ciklama koja rasprostranjena na području od Južne Europe do istoka Male Azije.

Novi!!: Latinski jezik i Zimska ciklama · Vidi više »

Zimski luk

Zimski luk (zimski crvenac, proljetni luk, naduti luk, Velški luk, lat. Allium fistulosum), višegodišnja biljka porijeklom iz Sibira, pripada rodu lukova, porodica zvanikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Zimski luk · Vidi više »

Zimzelen

Zimzelen (pavenka, zimozelenka, lat. Vinca), rod vazdazelenih trajnica i polugrmova iz porodice Apocynaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Zimzelen · Vidi više »

Zimzeleni javor

Zimzeleni javor (lat. Acer sempervirens) zimzeleno drvo iz porodice sapindovki.

Novi!!: Latinski jezik i Zimzeleni javor · Vidi više »

Zimzelenovke

Zimzelenovke (naherice, zimzeleni, lat. Apocynaceae), biljna porodica u redu Gentianales (sirištarolike).

Novi!!: Latinski jezik i Zimzelenovke · Vidi više »

Zlatan

Zlatan (zlatni ljiljan; lat. Lilium martagon) je biljka iz porodice ljiljanovki ili Liliaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatan · Vidi više »

Zlatan smetištar

Zlatan smetištar ili zlatni smetištar (lat. Bolbitius titubans) je nejestiva gljiva iz porodice Bolbitiaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatan smetištar · Vidi više »

Zlatice (kukci)

Zlatice (lat. Chrysomelidae), porodica kukaca iz reda kornjaša (Coleoptera).

Novi!!: Latinski jezik i Zlatice (kukci) · Vidi više »

Zlatna akacija

Zlatna akacija (lat. Acacia pycnantha), vrsta drveta iz porodice mahunarki, autohtono u jugoistočnoj Australiji, ali danas ga se može naći i po Europi, Africi i Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatna akacija · Vidi više »

Zlatna štitarka

Zlatna štitarka (lat. Phaeolepiota aurea) je jestiva gljiva iz monotipičnog roda Phaeolepiota iz porodice Squamanitaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatna štitarka · Vidi više »

Zlatna jezičnica

Zlatna jezičnica (sibirska jezičnjača, sibirska grozdičnica; lat. Ligularia sibirica) je tipična vrsta iz roda Ligularia.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatna jezičnica · Vidi više »

Zlatna riba (zviježđe)

Zlatna riba (lat. Dorado) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatna riba (zviježđe) · Vidi više »

Zlatna vrata (Split)

Pogled na Zlatna vrata (2015.) Zlatna vrata (lat. Porta aurea), glavna vrata Dioklecijanove palače u Splitu koja se nalaze po sredini sjevernih zidina palače.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatna vrata (Split) · Vidi više »

Zlatne alge

Zlatne alge (Zlatnožute alge, lat. Chrysophyceae) su jednostanični protisti koje spadaju koljenu Ochrophyta (nekada Heterokontophyta) zajedno sa žutosmeđim algama, algama kremenjašicama i smeđim algama.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatne alge · Vidi više »

Zlatni ariš

Zlatni ariš (lat. Pseudolarix amabilis), monotipski rod listopadnog četinara iz porodice borovki podrijetlom iz Kine.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatni ariš · Vidi više »

Zlatni baldrian

Zlatni baldrian (lat. Patrinia), rod od desetak vrsta trajnica potporodice Valerianoideae (nekada Valerianaceae) dio porodice kozokrvnica.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatni baldrian · Vidi više »

Zlatni buzdovan

Zlatni buzdovan (lat. Orontium aquaticum), vrsta vodenih trajnica u monotipskom rodu zlatni buzdovan (Orontium).

Novi!!: Latinski jezik i Zlatni buzdovan · Vidi više »

Zlatni mak

Zlatni mak ili bosiljača (lat. Eschscholzia), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice Papaveraceae s 15 priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatni mak · Vidi više »

Zlatni puzavac

Zlatni puzavac (đavolji bršljan, zlatni scindapsus; lat. Epipremnum aureum), biljka penjačica i ukrasna puzavica iz porodice kozlačevki.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatni puzavac · Vidi više »

Zlatni stafilokok

Zlatni stafilokok (lat.Staphylococcus aureus), gram pozitivna bakterija iz roda Staphylococcus.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatni stafilokok · Vidi više »

Zlatno doba

Lucas Cranach stariji:''Zlatno doba'', oko 1530. Zlatno doba (starogrčki chrýseon génos, latinski aurea aetas ili Saturnia regna za "vladavinu Saturna") je pojam koji dolazi iz grčke mitologije.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatno doba · Vidi više »

Zlatnožuti ranjenik

Zlatnožuti ranjenik (kovilj žuti, lat. Anthyllis aurea), biljna vrsta iz jugoistočne Europe.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatnožuti ranjenik · Vidi više »

Zlatovrana

Zlatovrana (lat. Coracias garrulus), prema Rucneru zlatovrana modrulja, jedna je od poznatih vrsta modrivrana iz porodice zlatovrana koja živi u Europi i u Aziji u Keniji, Turskoj, Moroku i u Srednjoj Aziji te je rijetka i ugrožena vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatovrana · Vidi više »

Zlatovrane

Zlatovrane (lat. Coraciidae) su porodica ptica iz reda modrivrana.

Novi!!: Latinski jezik i Zlatovrane · Vidi više »

Zlolesina

Zlolesina (dafine, maslinice, lat. Elaeagnus), biljni rod od devedesetak vrsta listopadnih i vazdazelenih grmova i drveća iz porodice zlolesinovki (Elaeagnaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Zlolesina · Vidi više »

Zlolesinovke

Zlolesinovke (lat. Elaeagnaceae), malena biljna porodica u redu ružolike (Rosales) kojoj pripadaju 4 roda sa 108 priznatih vrsta.

Novi!!: Latinski jezik i Zlolesinovke · Vidi više »

Zlouporaba

Zlouporaba (lat. abusus; doslovni prijevod: "uporaba po zlu") je pogrešna, loša, neprikladna uporaba prema određenoj osobi/osobama ili prema jednoj stvari.

Novi!!: Latinski jezik i Zlouporaba · Vidi više »

Zmaj (razdvojba)

* zmaj, u mitologijama mnogih naroda, je čudovište (mješavina ptice i gmaza) natprirodne snage.

Novi!!: Latinski jezik i Zmaj (razdvojba) · Vidi više »

Zmaj (zviježđe)

Zmaj (lat. Draco) je zviježđe sjeverne polutke.

Novi!!: Latinski jezik i Zmaj (zviježđe) · Vidi više »

Zmajeva krv

Zmajeva krv (lat. Croton lechleri), najpoznatija biljna vrsta u rodu kroton (Croton), porodica mlječikovki (Euphorbiaceae), raširena u tropskopj Americi od Kolumbije do Perua i Bolivije.

Novi!!: Latinski jezik i Zmajeva krv · Vidi više »

Zmajeva usta (biljni rod)

Zmajeva usta (pčelinjak; lat. Horminum), monotipski biljni rod trajnica iz porodice medićevki, raširen po Europi.

Novi!!: Latinski jezik i Zmajeva usta (biljni rod) · Vidi više »

Zmajevac (biljni rod)

Zmajevac (lat. Dracaena), veliki biljni rod iz porodice šparogovki.

Novi!!: Latinski jezik i Zmajevac (biljni rod) · Vidi više »

Zmija (zviježđe)

Zmija (lat. Serpens) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Latinski jezik i Zmija (zviježđe) · Vidi više »

Zmijak

Zmijak (murava, turutva; lat. Scorzonera), veoma rasprostranjen biljni rod iz porodice glavočika kojemu pripada preko 108 vrstatrajnica.

Novi!!: Latinski jezik i Zmijak · Vidi više »

Zmijar

Zmijar (latinski: Circaetus gallicus) ptica je grabljivica, srednje veličine, iz obitelji jastrebova.

Novi!!: Latinski jezik i Zmijar · Vidi više »

Zmijavičica

Zmijavičica (lat. Dracunculus), rod kozlačevki smješten u tribus Areae, dio potporodice Aroideae.

Novi!!: Latinski jezik i Zmijavičica · Vidi više »

Zmije

Zmije (grč. Ophidia, lat. Serpens) su podred unutar razreda gmazova čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama.

Novi!!: Latinski jezik i Zmije · Vidi više »

Zmijinac

Zmijinac (zmijanac, močvarni zmijanac, močvarni zmijinac, lat. Calla), rod otrovnih trajnica iz porodice Araceae (kozlačevke) čiji je jedini predstavnik vodeni kozlac ili močvarni zmijanac (Calla palustris), biljka raširena po Europi, umjerenoj Aziji i Sjevernoj Americi od Newfoundlanda do Aljaske i na jug do Marylanda i Iowe.

Novi!!: Latinski jezik i Zmijinac · Vidi više »

Zmijino mlijeko

Zmijino mlijeko (hrvatski nazivi: žuti rosopas, zmijino mlijeko; narodni nazivi: rosopas obični, celidonija, trava od žutice; lat. Chelidonium majus) je biljka iz roda Chelidonium.

Novi!!: Latinski jezik i Zmijino mlijeko · Vidi više »

Znak ladice

Znak ladice medicinski je znak koji pokazuje puknuće prednje ukrižene sveze (lat. ligamentum cruciatum anterius) ili stražnje ukrižene sveze (lat. ligamentum cruciatum posterius) u zglobu koljena.

Novi!!: Latinski jezik i Znak ladice · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Latinski jezik i Znanost · Vidi više »

Zob

Zob (lat. Avena), biljni rod iz porodice pravih trava (Poaceae).

Novi!!: Latinski jezik i Zob · Vidi više »

Zobičica

Zobičica (lat. Parvotrisetum), monotipski biljni rod jednogodišnjeg raslinja iz porodice trava.

Novi!!: Latinski jezik i Zobičica · Vidi više »

Zobika mekodlaka

Zobika mekodlaka (avenula; lat. Avenula), avenula je monotipski rod trava iz tribusa Poeae čija je jedina vrsta trajnica poznata kao zobika mekodlaka, hemikriptofit rasprostranjen po velikim dijelovima Euroazije, od Zapadnosibirske nizine do Atlantika (uključujući i Island).

Novi!!: Latinski jezik i Zobika mekodlaka · Vidi više »

Zornica

Sv. misa zornica na otoku Susku Napjev ''Rosite nebesa odozgor'' (''Rorate coeli desuper'') u rukopisu u Malborku. Zornica (lat. rorata, mn. rorate) je ranojutarnja sveta misa u vrijeme Došašća.

Novi!!: Latinski jezik i Zornica · Vidi više »

Zornica (biljni rod)

Zornica (lat. Parentucellia), biljni rod trajnica iz porodice volovotkovki.

Novi!!: Latinski jezik i Zornica (biljni rod) · Vidi više »

Zračna pumpa (zviježđe)

Zviježđe Zračna pumpa (lat. Antlia) je relativno novo zviježđe, usvojeno tek u 18. stoljeću.

Novi!!: Latinski jezik i Zračna pumpa (zviježđe) · Vidi više »

Zrakastonozi

Zrakastonozi (lat. Actinopoda), koljeno u nadcarstu Eukaryota (Haeckel 1866 ga naziva Protista).

Novi!!: Latinski jezik i Zrakastonozi · Vidi više »

Zrcalica

Zrcalica (leguzija; lat. Legousia), rod jednogodišjeg raslinja iz porodice zvončikovki, dio tribusa Campanuleae.

Novi!!: Latinski jezik i Zrcalica · Vidi više »

Zrikavci

Gryllus bimaculatus Zrikavci ili šturci (latinski: Gryllidae) su kukci iz natporodice Grylloidea u redu Orthoptera (ravnokrilaca) kojima su livade glavno stanište.

Novi!!: Latinski jezik i Zrikavci · Vidi više »

Zrinka Blažević

Zrinka Blažević (Zagreb, 25. ožujka 1972.), hrvatska povjesničarka, redovita profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Latinski jezik i Zrinka Blažević · Vidi više »

Zrnuljačevke

Zrnuljačevke (žiernuljače, zrnuljače,. lat. Haloragaceae), biljna porodica u redu Kamenikolike (Saxifragales) kojoj pripada preko 160 vrsta u sedam rodova.

Novi!!: Latinski jezik i Zrnuljačevke · Vidi više »

Zubatac

Zubatac (lat. Dentex dentex), pripada obitelji ljuskavki (Sparidae). Uz komarču i lubina najtraženija riba Jadrana. Svoje ime duguje velikim očnjacima koji se ističu na njegovu zubalu. Naraste do 1 metra duljine i postigne težinu od 16 kg. Čvrste je građe, osobito glava s prednjim dijelom. Ističu se jake čeljusti i vrlo veliki i oštri očnjaci. Duguljastog je, ali istovremeno i prilično visokog tijela u boku stisnutog. Po izgledu se odmah da zaključiti da se radi o vrlo snažnom grabežljivcu i odličnom plivaču. Voli obrasla dna na kojima se zadržava riba. Izbjegava strmu obalu, pješčana i muljevita dna, mutne vode, mirne uvale i priobalje uz naselja. Hrani se uglavnom ribom, rakovima, glavonošcima, crvima itd. Kao tipični grabežljivac napada sve što je u pokretu i uvijek je spreman za napad. Vrlo je uporan lovac. Kreće se na velikom rasponu dubine od 1 do 200 metara, ali najčešći je do 30 metara dubine. Skuplja se u veća jata samo u sezoni mriješćenja. Mrijesti se početkom ljeta. Najbogatija područja zubataca su područja šibenskih i zadarskih otoka, gusta naselja su i u području Pule i Rovinja, i oko otoka Visa, Lastova, Mljeta i Palagruže. Osim u Jadranu rasprostranjen je i u Mediteranu i istočnom Atlantiku. Zubatac je zbog vrlo ukusnog mesa nazivan 'carom o rib. Vrsta je klasificirana kao osjetljiva nakon procjene pada globalne populacije od 30% unutar zadnje tri generacije. Spori rast, veličina jedinke i duljina životnog vijeka od 20 do čak 30 godina čine vrstu iznimno osjetljivom na prekomjeran izlov.

Novi!!: Latinski jezik i Zubatac · Vidi više »

Zuboboljno drvo

Zuboboljno drvo (lat. Zanthoxylum americanum; sin. Zanthoxylum fraxineum), aromatični grm ili manje drvo iz porodice rutovki.

Novi!!: Latinski jezik i Zuboboljno drvo · Vidi više »

Zug (kanton)

Kanton Zug (Njemački: Zug, Francuski: Zoug, Talijanski: Zugo, ili Latinski: Tugium) je kanton u središnjoj Švicarskoj, glavni grad ovog kantona je grad Zug.

Novi!!: Latinski jezik i Zug (kanton) · Vidi više »

Zumbul

Zumbul (hijacint; lat. Hyacinthus), manji rod jednosupnica s tri priznate vrste lukovičastih trajnica iz porodice šparogovki koje rastu po Euroaziji i Sjevernoj Americi, poglavito u Iranu i Turkmenistanu.

Novi!!: Latinski jezik i Zumbul · Vidi više »

Zumbulčić

Zumbulčić (lat. Hyacinthella), rod od desetak vrsta jednosupnica iz porodice šparogovki raširen po istočnoj i jugoistonoj Europi i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Latinski jezik i Zumbulčić · Vidi više »

Zupčasta selagina

Zupčasta selagina (lat. Selaginella denticulata), biljna vrsta iz roda selagina, porodica Selaginellaceae, red Selaginellales, dio razreda Lycopodiopsida.

Novi!!: Latinski jezik i Zupčasta selagina · Vidi više »

Zupčica

Zupčica (lat. Imperata), rod jednosupnica iz porodice travovki ili trava raširen pretežno po Americi.

Novi!!: Latinski jezik i Zupčica · Vidi više »

Zvanika

Zvanika (amarilis; lat. Amaryllis), biljni rod lukovičastih trajnica iz porodice zvanikovki kojemu se danas pripisuju svega dvije priznate vrste, to su A. belladonna i A. paradisicola od kojih u divljini obje rastu na kranjem jugu Afrike, provincija Cape.

Novi!!: Latinski jezik i Zvanika · Vidi više »

Zvanikovke

Zvanikovke (sunovratke; lat. Amaryllidaceae) biljna porodica iz reda šparogolike (Asparagales) koja obuhvaća 80 rodova i 2.258 priznatih vrsta, a ime je dobila po rodu Amaryllis ili zvanika, lukovičastoj biljci prekrasnog cvijeta.

Novi!!: Latinski jezik i Zvanikovke · Vidi više »

Zvečka

Zvečka (katananhe, Lat. Catananche), biljni rod od pet vrsta trajnica iz porodice glavočika (Asteraceae).

Novi!!: Latinski jezik i Zvečka · Vidi više »

Zvijeri

Zvijeri (Carnivora) su red unutar razreda sisavaca (Mammalia).

Novi!!: Latinski jezik i Zvijeri · Vidi više »

Zvijezdani balzam

Zvijezdani balzam (lat. Zaluzianskya) biljni rod iz porodice strupnikovki kojemu pripada pedesetak vrsta mirisnog jednogodišnjeg raslinja, polugrmova i grmova.

Novi!!: Latinski jezik i Zvijezdani balzam · Vidi više »

Zvinčac

Zvinčac (narodni naziv: svinjac; lat. Bupleurum), veliki biljni rod s preko 200 vrsta jednogodišnjih biljaka, trajnica i grmova iz porodice štitarki.

Novi!!: Latinski jezik i Zvinčac · Vidi više »

Zvjezdan

Zvjezdan (lat. Aster), biljni rod iz porodice Asteraceae kojemu pripadaju trajnice i listopadni i vazdazeleni polugrmovi.

Novi!!: Latinski jezik i Zvjezdan · Vidi više »

Zvjezdana Sikirić-Assouline

Zvjezdana Sikirić-Assouline (Zagreb, 1966.), hrvatska povjesničarka.

Novi!!: Latinski jezik i Zvjezdana Sikirić-Assouline · Vidi više »

Zvjezdani atlas

Nebovid iz the 17. stoljeća, koji je napravio nizozemski kartograf Frederik de Wit. zvjezdanog kataloga koji je objavio poljski astronom Johannes Hevelius 1690. Orion koje je prikazao Johann Bayer u knjizi ''Uranometria'' (uz zahvalnost knjižnici ''US Naval Observatory''). amater astronom. Zvjezdani atlas je skup preglednih karata ili nebovida pojedinih dijelova neba (nebeske sfere) koji se koristi za lakšu orijentaciju pri traženju objekta opažanja (nebesko tijelo).

Novi!!: Latinski jezik i Zvjezdani atlas · Vidi više »

Zvjezdani katalog

grčke mitologije) iz zvjezdanog kataloga koji je objavio poljski astronom Johannes Hevelius 1690. Orion koje je prikazao Johann Bayer u knjizi ''Uranometria'' (uz zahvalnost knjižnici ''US Naval Observatory''). amater astronom. Nebovid iz the 17. stoljeća, koji je napravio nizozemski kartograf Frederik de Wit. Zvjezdani katalog je popis zvijezda i drugih nebeskih tijela, poredanih prema zvjezdanim koordinatama i važnijim svojstvima.

Novi!!: Latinski jezik i Zvjezdani katalog · Vidi više »

Zvjezdanka

Zvjezdanka (Lisjak; lat. Astrantia), rod trajnica iz porodice štitarki smješten u tribus Saniculeae.

Novi!!: Latinski jezik i Zvjezdanka · Vidi više »

Zvjezdasti anis

Zvjezdasti anis (badijan, lat. Illicium), rod korisnih ljekovitih grmova i drveća iz porodice šisandrovki, nekada uključivan u vlastitu porodicu Illiciaceae.

Novi!!: Latinski jezik i Zvjezdasti anis · Vidi više »

Zvjezdasti korijen

Zvjezdasti korijen (lat. Orostachys) rod dvosupnica, dvogodišnjih biljaka i trajnica iz porodice tustikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Zvjezdasti korijen · Vidi više »

Zvjezdasti ljiljan

Zvjezdasti ljiljan (zlatoglavi ljiljan, lukovičasti ljiljan; lat. Lilium bulbiferum) je vrsta ljiljana, lukovičasta zeljasta trajnica raširena po Europi, uključujući Hrvatsku.

Novi!!: Latinski jezik i Zvjezdasti ljiljan · Vidi više »

Zvjezdasti oštrolist

Zvjezdasti oštrolist (zvjezdičasta srčanica, oštrika tankolistna, rumenjača, lat. Onosma stellulatum) je jedna od nekloliko vrsta roda Onosma u hrvatskoj flori.

Novi!!: Latinski jezik i Zvjezdasti oštrolist · Vidi više »

Zvjezdica (pravopis)

Zvjezdica ili asterisk (* - grč. asterikos, lat. asteriscus.

Novi!!: Latinski jezik i Zvjezdica (pravopis) · Vidi više »

Zvjezdoglavka

Zvjezdoglavka (udovičica, prženica, srabljivka, gomoljika, strilica; lat. Scabiosa), rod trajnica i jednogodišnjeg bilja iz porodice kozokrvnica smješten u tribus Scabioseae.

Novi!!: Latinski jezik i Zvjezdoglavka · Vidi više »

Zvjezdoliki zvjezdolan

Zvjezdoliki zvjezdolan (zviezdolika metiljka, lat. Lysimachia linum-stellatum, sin. Asterolinon linum-stellatum), Jednogodišnja je biljka i raste prvenstveno u suptropskom biomu na Kanarskim otocima i Mediteranu do Irana.

Novi!!: Latinski jezik i Zvjezdoliki zvjezdolan · Vidi više »

Zvončić

Zvončić (zvončika, lat. Campanula), veliki biljni rod jednogodišnjih, dvogodišnjih i zeljastih trajnica iz porodice zvončikovki.

Novi!!: Latinski jezik i Zvončić · Vidi više »

Zvončikovke

Zvončikovke ili zvončike (lat. Campanulaceae) porodica su biljaka iz reda Asterales (zvjezdanolike).

Novi!!: Latinski jezik i Zvončikovke · Vidi više »

Zvonce

Zvonce (lat. Edraianthus), biljni rod u porodici zvončikovki s oko dvadesetak vrsta zeljastih trajnica raširenih na području tzv.

Novi!!: Latinski jezik i Zvonce · Vidi više »

Zvonimir Doroghy

Zvonimir Doroghy (Srijemska Mitrovica, 13. rujna 1884. – Zagreb, 3. srpnja 1965.), hrvatski klasični filolog, prevoditelj, nacionalni preporoditelj i kulturni djelatnik.

Novi!!: Latinski jezik i Zvonimir Doroghy · Vidi više »

1060.

Bez opisa.

Novi!!: Latinski jezik i 1060. · Vidi više »

136 Austria

136 Austria je metalni asteroid glavnog pojasa, po sastavu mješavina nikla i željeza.

Novi!!: Latinski jezik i 136 Austria · Vidi više »

14. lipnja

14.

Novi!!: Latinski jezik i 14. lipnja · Vidi više »

20 000 milja pod morem

20 000 milja pod morem (francuski: Vingt mille lieues sous les mers: Tour du monde sous-marin) znanstvenofantastični je roman kojeg je napisao Jules Verne.

Novi!!: Latinski jezik i 20 000 milja pod morem · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Latinski jezik i 2005. · Vidi više »

22. srpnja

22.

Novi!!: Latinski jezik i 22. srpnja · Vidi više »

23. listopada

23.

Novi!!: Latinski jezik i 23. listopada · Vidi više »

949.

Bez opisa.

Novi!!: Latinski jezik i 949. · Vidi više »

9×19 mm Parabellum

9×19mm Parabellum (skraćeno 9mm, 9×19mm ili 9×19) je metak kojeg je dizajnirao Georg Luger, a njemački proizvođač Deutsche Waffen und Munitionsfabriken (DWM) ga je uveo za svoj poluautomatski pištolj Luger.

Novi!!: Latinski jezik i 9×19 mm Parabellum · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Latinski.