Brže od pregledniku!
57 odnosi: Aktinij, Andrea M. Ghez, Antoine Henri Becquerel, Atomska fizika, Donna Strickland, Druga industrijska revolucija, Fabiola Gianotti, Fizika, Francij, Francis William Aston, Francuska, Francuzi, Frédéric Joliot-Curie, Gama-čestica, Gérard Mourou, Irène Joliot-Curie, Kemija, Kiri, Kirij, Klasična fizika, Maria Goeppert-Mayer, Matteuccijeva medalja, Nobelov muzej, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za kemiju, Nuklearna fisija, Nuklearna fizika, Otkriće kemijskih elemenata, Panteon u Parizu, Pierre Curie, Poljska, Polonij, Popis kemijskih elemenata, Popis osnovnih tema u kemiji, Povijest fizike, Prirodna radioaktivnost, Radij, Radioaktivnost, Rendgenske zrake, Solvayeva konferencija, Ultrakratki optički pulsevi velike snage, Uranij, Varšava, 13. travnja, 1867., 1898., 19. stoljeće, 1903., 1911., 1934., ..., 2. tisućljeće, 20. prosinca, 20. stoljeće, 21. studenoga, 31. prosinca, 4. srpnja, 7. studenoga. Proširite indeks (7 više) »
Aktinij
Francuski kemičar André-Louis Debierne najavio je otkriće novog elementa 1899.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Aktinij · Vidi više »
Andrea M. Ghez
Andrea Mia Ghez (16. lipnja 1965.) američka je astrofizičarka i profesorica na Odsjeku za fiziku i astronomiju Sveučilišta California u Los Angelesu.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Andrea M. Ghez · Vidi više »
Antoine Henri Becquerel
Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Antoine Henri Becquerel · Vidi više »
Atomska fizika
Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). nm. Atomska fizika grana je fizike koja se bavi proučavanjem atoma.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Atomska fizika · Vidi više »
Donna Strickland
iznimno kratki optički pulsevi velike snage. Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). valne duljine (plava boja) izlaze prve. Donna Strickland ili Donna Theo Strickland (Guelph, Ontario, 27. svibnja 1959.), kanadska fizičarka.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Donna Strickland · Vidi više »
Druga industrijska revolucija
Ljudska radoznalost i želja za znanjem dovest će u drugoj polovici 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća do novih spoznaja o znanosti i brojnih tehničkih otkrića.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Druga industrijska revolucija · Vidi više »
Fabiola Gianotti
Fabiola Gianotti (Rim, 29. listopada 1960.) talijanska je fizičarka elementarnih čestica, glavna direktorica Europskoga vijeća za nuklearna istraživanja (CERN) u Švicarskoj i prva žena na tom položaju.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Fabiola Gianotti · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Fizika · Vidi više »
Francij
Ima najnižu elektronegativnost od svih poznatih elemenata, a drugi je najrjeđi od prirodnih elemenata (nakon astata).
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Francij · Vidi više »
Francis William Aston
masenog spektrometra. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Francis William Aston · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Francuska · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Francuzi · Vidi više »
Frédéric Joliot-Curie
Frédéric Joliot-Curie, ili punim imenom Jean Frédéric Joliot-Curie (Pariz, 19. ožujka 1900. – Pariz, 14. kolovoza 1958.), francuski fizičar.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Frédéric Joliot-Curie · Vidi više »
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Gama-čestica · Vidi više »
Gérard Mourou
iznimno kratki optički pulsevi velike snage. Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). valne duljine (plava boja) izlaze prve. Gérard Mourou ili Gérard Albert Mourou (Albertville, 22. lipnja 1944.), francuski fizičar.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Gérard Mourou · Vidi više »
Irène Joliot-Curie
Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. – Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska kemičarka i fizičarka.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Irène Joliot-Curie · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Kemija · Vidi više »
Kiri
Marie Curie, slika za Nobela, 1911. Kiri (simbol: Ci) je mjerna jedinica za radioaktivnost, a nije SI mjerna jedinica.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Kiri · Vidi više »
Kirij
Ovaj element dijeli ime s bračnim parom Curie, Marie i Pierreom.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Kirij · Vidi više »
Klasična fizika
fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Klasična fizika · Vidi više »
Maria Goeppert-Mayer
Graf stabilnosti izotopa. Maria Goeppert-Mayer (Katowice, Poljska, 28. lipnja 1906. – San Diego, Kalifornija, SAD, 20. veljače 1972.), američka fizičarka njemačkoga podrijetla.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Maria Goeppert-Mayer · Vidi više »
Matteuccijeva medalja
Matteuccijeva medalja je talijanska nagrada za fiziku, nazvana po fizičaru Carlu Matteucciju.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Matteuccijeva medalja · Vidi više »
Nobelov muzej
Ulaz u Nobelov muzej Nobelov muzej (švedski: Nobelmuseet) je muzej u Stockholmu posvećen Nobelovoj nagradi i nobelovcima od 1901. do danas te je posvećen i utemeljitelju nagrade Alfredu Nobelu (1833. – 1896.). Muzej se nalazi u istoj zgradi sa Švedskom akademijom i Nobelovom knjižnicom, u bivšoj zgradi burze (švedski: Börshuset) te zauzima sjevernu stranu trga Stortorget u Gamla stanu, starom dijelu grada u središnjem Stockholmu.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Nobelov muzej · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Nuklearna fisija
Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Nuklearna fisija · Vidi više »
Nuklearna fizika
Eksplozija atomske bombe Nuklearna fizika grana je fizike koja proučava strukturu atomske jezgre, procese u atomskoj jezgri (npr. radioaktivnost) i međudjelovanje atomskih jezgri (npr. nuklearnu fuziju i fisiju).
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Nuklearna fizika · Vidi više »
Otkriće kemijskih elemenata
Kemijski su elementi tijekom povijesti bili postupno otkrivani, a neki su čovjeku bili poznati još od davnina.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Otkriće kemijskih elemenata · Vidi više »
Panteon u Parizu
'''Panteon u Parizu''' Nacrt pročelja Panteon u Parizu, prvobitno Crkva Sv.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Panteon u Parizu · Vidi više »
Pierre Curie
olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Pierre Curie · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Poljska · Vidi više »
Polonij
Polonij je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili 1898. godine Marie i Pierre Curie kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u Češkoj.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Polonij · Vidi više »
Popis kemijskih elemenata
Sljedeća tablica sadrži popis od 118 poznatih kemijskih elemenata.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Popis kemijskih elemenata · Vidi više »
Popis osnovnih tema u kemiji
Periodni sustav elemenata Kemija je znanost o atomskoj materiji (materiji koja se sastoji od kemijskih elemenata), posebno o njenim kemijskim reakcijama, ali također uključuje i njezina svojstva, strukturu, sastav, ponašanje i promjene koje se odnose na kemijske reakcije.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Popis osnovnih tema u kemiji · Vidi više »
Povijest fizike
Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Povijest fizike · Vidi više »
Prirodna radioaktivnost
Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geiger-Müllerovo brojilo. beta-čestice). Prirodna radioaktivnost je otkrivena 1896.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Prirodna radioaktivnost · Vidi više »
Radij
Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Radij · Vidi više »
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Radioaktivnost · Vidi više »
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Rendgenske zrake · Vidi više »
Solvayeva konferencija
Sudionici prve Solvayeve konferencije u briselskom hotelu Metropole 1911 Međunarodni Solvay institut za fiziku i kemiju, sa sjedištem u Bruxellesu, osnovan je 1912. od strane belgijskog industrijalca Ernesta Solvaya, nakon povijesnog sastanka tzv.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Solvayeva konferencija · Vidi više »
Ultrakratki optički pulsevi velike snage
Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). Skica nastanka iznimno kratki optički pulsevi velike snage. valne duljine (plava boja) izlaze prve. pojačati najprije se rastegne u vremenu kako bi mu se smanjila vršna snaga. optičkih prizmi. Ultrakratki optički pulsevi velike snage ili iznimno kratki optički pulsevi velike snage (eng. Chirped Pulse Amplification ili CPA tehnika) nastali su u težnji stvaranja laserske svjetlosti što veće snage i jakosti, a to se nastoji još od izuma lasera 60-tih godina 20.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Ultrakratki optički pulsevi velike snage · Vidi više »
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Uranij · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i Varšava · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 13. travnja · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 1867. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 1898. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 19. stoljeće · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 1903. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 1911. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 1934. · Vidi više »
2. tisućljeće
Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 2. tisućljeće · Vidi više »
20. prosinca
20.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 20. prosinca · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 20. stoljeće · Vidi više »
21. studenoga
21.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 21. studenoga · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 31. prosinca · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 4. srpnja · Vidi više »
7. studenoga
7.
Novi!!: Maria Skłodowska-Curie i 7. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Maria Sklodowska-Curie, Marie Curie, Marie Sklodowska-Curie.
