Brže od pregledniku!
24 odnosi: Austrijsko Vojvodstvo, Švapski okrug, Beatrica Frankopan, Brandenburg, Danska, Finnmark, Furlanija, Grofovija, Grofovija Nantes, Istarska marka, Kranjska, Lužička marka, Marka, Marke, Markgrofovija Austrija, Neustrija (marka), Povijest Baskije, Povijest Istre, Saarska, Teorija utjecaja društvenih pokreta, Valenciennes, Vojvodstvo Spoleto, Zeitz, Zemlje Krune sv. Vaclava.
Austrijsko Vojvodstvo
Širenje Austrijskoga Vojvodstva Austrijsko vojvodstvo (njemački: Herzogtum Österreich), bilo je jedna od vazalnih domena Svetoga Rimskom Carstva od 1156. do 1453.
Novi!!: Marka (teritorij) i Austrijsko Vojvodstvo · Vidi više »
Švapski okrug
grb Švapski okrug početkom 16. stoljeća Švapski okrug (njemački: Schwäbischer Reichskreis) bio je carski okrug Svetog Rimskog Carstva.
Novi!!: Marka (teritorij) i Švapski okrug · Vidi više »
Beatrica Frankopan
* Beatrica Frankopan (*1480. – †27. ožujka 1510.), hrvatska velikašica iz obitelji knezova Frankopana, supruga hrvatskog bana Ivaniša Korvina.
Novi!!: Marka (teritorij) i Beatrica Frankopan · Vidi više »
Brandenburg
Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam.
Novi!!: Marka (teritorij) i Brandenburg · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Marka (teritorij) i Danska · Vidi više »
Finnmark
Položaj Finnmark(sjevernolaponski: Finnmárkku) je okrug na krajnjem sjeveroistoku Norveške, koji se graniči s okrugom Troms na zapadu, Finskom (Lapland) na jugu i Rusijom (Murmanska oblast) na istoku.
Novi!!: Marka (teritorij) i Finnmark · Vidi više »
Furlanija
Zastava Furlanije '''†''' Područje na kojem se prije govorio furlanski (tijekom 1890-ih) Furlanija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 22.
Novi!!: Marka (teritorij) i Furlanija · Vidi više »
Grofovija
Grofovija izvorno, u franačkoj državi od doba Merovinga označava upravno područje na čijem čelu u ulozi suca stoji grof.
Novi!!: Marka (teritorij) i Grofovija · Vidi više »
Grofovija Nantes
Grofovija Nantes je za vladare izvorno imala franačke vladare Nantesa pod Karolinzima.
Novi!!: Marka (teritorij) i Grofovija Nantes · Vidi više »
Istarska marka
Položaj Istarske marke 972. Istarska marka (markgrofovija) nastala je kao franačka marka u doba Karolinga koja je pokrivala istarski poluotok i pripadajući teritorij, što je obuhvaćalo područje od Julijskih Alpa i kraškog platoa do kvarnerskog otočja, osvojen od Pipina Talijanskog (sina Karla Velikoga) 789. godine.
Novi!!: Marka (teritorij) i Istarska marka · Vidi više »
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Novi!!: Marka (teritorij) i Kranjska · Vidi više »
Lužička marka
Lužička marka, Lužička markgrofovija ili samo Marka (njem. Mark(grafschaft) Lausitz), marka Svetog Rimskog Carstva na granici s Poljskom od 10.
Novi!!: Marka (teritorij) i Lužička marka · Vidi više »
Marka
*Brand.
Novi!!: Marka (teritorij) i Marka · Vidi više »
Marke
Marke (tal. Marche, od le marche di Ancona.
Novi!!: Marka (teritorij) i Marke · Vidi više »
Markgrofovija Austrija
Markgrofovija Austrija ili Istočna marka (lat.: Marchia Orientalis, starovisokonjem.: Ostarrîchi), bila je marka Svetoga Rimskoga Carstva na području današnje Austrije.
Novi!!: Marka (teritorij) i Markgrofovija Austrija · Vidi više »
Neustrija (marka)
Marke Neustrije su bile tvorevinama karolinškog kralja Zapadne Franačke, koje je pokrivalo merovinško kraljevstvo Neustriju.
Novi!!: Marka (teritorij) i Neustrija (marka) · Vidi više »
Povijest Baskije
Zastava Baskije Baski (baskijski: Euskaldunak) su autohtona etnička skupina uglavnom nastanjuju Baskiju- područja Španjolske i Francuske uz Atlantski ocean (Biskajski zaljev).
Novi!!: Marka (teritorij) i Povijest Baskije · Vidi više »
Povijest Istre
Istru naseljava u 11.
Novi!!: Marka (teritorij) i Povijest Istre · Vidi više »
Saarska
Saarska (njem. Saarland) je savezna zemlja Njemačke.
Novi!!: Marka (teritorij) i Saarska · Vidi više »
Teorija utjecaja društvenih pokreta
Teorija utjecaja društvenih pokreta (inače poznata kao teorija ishoda) potkategorija je teorije društvenih pokreta i usredotočuje se na procjenu utjecaja društvenih pokreta na društvo, kao i na faktore koji su mogli dovesti do tih učinaka.
Novi!!: Marka (teritorij) i Teorija utjecaja društvenih pokreta · Vidi više »
Valenciennes
Valenciennes (niz. Valencijn) je grad na sjeveru Francuske u regiji Nord-Pas-de-Calais, upravno središte istoimenog okruga te ujedno podprefektura departmana Nord.
Novi!!: Marka (teritorij) i Valenciennes · Vidi više »
Vojvodstvo Spoleto
Vojvodstvo Spoleto je bila srednjovjekovna država na Apeninskom poluotoku na prostoru Umbrije.
Novi!!: Marka (teritorij) i Vojvodstvo Spoleto · Vidi više »
Zeitz
Zeitz je grad u okrugu Burgenlandkreis, Saska-Anhalt, Njemačka.
Novi!!: Marka (teritorij) i Zeitz · Vidi više »
Zemlje Krune sv. Vaclava
Zemlje Krune sv.
Novi!!: Marka (teritorij) i Zemlje Krune sv. Vaclava · Vidi više »
