Brže od pregledniku!
8 odnosi: Adaptivna optika, Međunarodna standardna atmosfera, Meteorološki uređaji, Meteorologija, Mezosfera, Noćni svijetleći oblak, Venerina atmosfera, Zemljina atmosfera.
Adaptivna optika
Deformabilno zrcalo može se koristiti za ispravljanje pogrešaka valne fronte u astronomskom teleskopu. Ilustracija (pojednostavljenog) adaptivnog optičkog sustava. Svjetlost prvo udari u zrcalo s nagibom vrha (TT), a zatim u zrcalo koje se može deformirati (DM) koje ispravlja valnu frontu. Dio svjetla odvodi se razdjelnikom snopa (BS) na senzor valnog fronta i upravljački hardver koji šalje ažurirane signale DM i TT zrcalima. Valna fronta aberirane slike (lijevo) može se izmjeriti pomoću senzora valne fronte (u sredini), a zatim ispraviti za korištenje deformabilnog zrcala (desno) Adaptivna optika (AO) je tehnologija koja se koristi za poboljšanje performansi optičkih sustava smanjenjem učinka dolaznih izobličenja valnog fronta deformiranjem zrcala kako bi se nadoknadilo izobličenje.
Novi!!: Mezosfera (dio atmosfere) i Adaptivna optika · Vidi više »
Međunarodna standardna atmosfera
Zemljinoj atmosferi. Zemljine atmosfere. Riječkoj luci. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. oblake. Međunarodna standardna atmosfera ili ISA (akronim od engl. International Standard Atmosphere) je međunarodno prihvaćen model stanja Zemljine atmosfere (od 1920.) i okomite raspodjele temperature i tlaka zraka, do 90 kilometara visine, koja se uzima kao svjetski prosjek vrijednosti tih veličina.
Novi!!: Mezosfera (dio atmosfere) i Međunarodna standardna atmosfera · Vidi više »
Meteorološki uređaji
Automatska meteorološka postaja. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Tradicionalni barograf (bez kućišta). živom. Živini barometri iz 1890. kardanskim zglobom tako da je cijev uvijek okomita. elastičnih tijela zbog djelovanja tlaka. Celzijevim stupnjevima. Maksimalni i minimalni termometri. termometra smještena na istom stalku. vlagu i da se pri tom produžava. Vjetrulja. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. anemometrom. Anemometar s vrućom žicom. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. lizimetrima u Kittendorfu, Njemačka. Presjek kroz lizimetarsku postaju. Pirheliometar, istraživački tip. Piranometar. Fotodiodni piranometar (model ''Quantum''). Crookesov radiometar u radu. Campbell–Stokesov heliograf. Nefoskop. izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. zračnim lukama). Meteorološki uređaji ili meteorološki instrumenti služe za opažanje, mjerenje i bilježenje atmosferskih pojava.
Novi!!: Mezosfera (dio atmosfere) i Meteorološki uređaji · Vidi više »
Meteorologija
satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.
Novi!!: Mezosfera (dio atmosfere) i Meteorologija · Vidi više »
Mezosfera
* Mezosfera (dio atmosfere), dio Zemljine atmosfere između stratopauze i mezopauze.
Novi!!: Mezosfera (dio atmosfere) i Mezosfera · Vidi više »
Noćni svijetleći oblak
Komet C/2020 F3 (NEOWISE) fotografiran 8. srpnja 2020. iznad Kliške tvrđave, i noćni svijetleći oblaci. Noćni svijetleći oblaci iznad mjesta Varbla (Estonija). Noćni svijetleći oblak, svjetleći noćni oblak ili noktilucentni oblak (međunarodna kratica NLC) je najviši oblak na Zemlji.
Novi!!: Mezosfera (dio atmosfere) i Noćni svijetleći oblak · Vidi više »
Venerina atmosfera
Oblaci u Venerinoj atmosferi Venerina atmosfera je sloj plinova koji okružuje Veneru i koji zadržava Venerina gravitacija.
Novi!!: Mezosfera (dio atmosfere) i Venerina atmosfera · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Mezosfera (dio atmosfere) i Zemljina atmosfera · Vidi više »
