Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Mladenovac

Indeks Mladenovac

Mladenovac (srpski: Младеновац) je gradsko naselje i središte beogradske istoimene općine u Republici Srbiji.

18 odnosi: Šumadija, Beograd, Beogradske općine, Bojan Tomović, Branko Lovak, Goran Jevtić, Gradska i prigradska željeznica u Beogradu, Kosmajski partizanski odred, Kotarevi u FNRJ, Mladenovac (općina), Mladenovac (razdvojba), Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935., Seka Aleksić, Smederevska Palanka (općina), Stefan Lazarević, Stjepan Abrlić, Travanjski rat, 2023..

Šumadija

Šumadija Šumadija je zemljopisno područje u Srbiji.

Novi!!: Mladenovac i Šumadija · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Mladenovac i Beograd · Vidi više »

Beogradske općine

Beogradske općine (srpski: Београдске општине) su gradske općine Grada Beograda.

Novi!!: Mladenovac i Beogradske općine · Vidi više »

Bojan Tomović

Bojan Tomović (Sombor, 25. studenog 1982.), crnogorski turbofolk izvođač.

Novi!!: Mladenovac i Bojan Tomović · Vidi više »

Branko Lovak

Branko Lovak (Hlebine, 25. srpnja 1944. – Zagreb, 17. prosinca 1983.) bio je hrvatski naivni slikar, hlebinska škola.

Novi!!: Mladenovac i Branko Lovak · Vidi više »

Goran Jevtić

Goran Jevtić (Mladenovac, 18. siječnja 1978.) je srbijanski kazališni, filmski i televizijski glumac.

Novi!!: Mladenovac i Goran Jevtić · Vidi više »

Gradska i prigradska željeznica u Beogradu

Kompozicija Beovoza. Podzemna željeznička postaja Vukov spomenik. Gradska i prigradska željeznica u Beogradu naziv je za dva željeznička sustava prijevoza putnika u glavnom gradu Republike Srbije.

Novi!!: Mladenovac i Gradska i prigradska željeznica u Beogradu · Vidi više »

Kosmajski partizanski odred

Kosmajski narodnooslobodilački partizanski odred „Rade Jovanović Radovan“ nastao je 31. srpnja 1941. godine izdvajanjem iz Kosmajsko-posavskog NOP odreda, formiranog 1-2.

Novi!!: Mladenovac i Kosmajski partizanski odred · Vidi više »

Kotarevi u FNRJ

91 kotar krajem 1958. Kotarevi u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji bili su upravna područja nad nekoliko općina pod republičkom, odnosno autonomijskom upravom.

Novi!!: Mladenovac i Kotarevi u FNRJ · Vidi više »

Mladenovac (općina)

Općina Mladenovac (srpski: Општина Младеновац) je općina u sastavu grada Beograda u Srbiji.

Novi!!: Mladenovac i Mladenovac (općina) · Vidi više »

Mladenovac (razdvojba)

Naselje u Srbiji.

Novi!!: Mladenovac i Mladenovac (razdvojba) · Vidi više »

Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935.

Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935. su bili drugi izbori za Narodnu skupštinu u Kraljevini Jugoslaviji.

Novi!!: Mladenovac i Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935. · Vidi više »

Seka Aleksić

Svetlana "Seka" Aleksić (Zvornik, BiH, 23. travnja 1981.), popularna bosanskohercegovačka i srpska pop-folk pjevačica.

Novi!!: Mladenovac i Seka Aleksić · Vidi više »

Smederevska Palanka (općina)

Grad Smederevska Palanka je gospodarski, kulturni i administrativni centar istoimene općine.

Novi!!: Mladenovac i Smederevska Palanka (općina) · Vidi više »

Stefan Lazarević

Stefan Lazarević (Kruševac, 1377. – Crkvine kod Mladenovca, 1427.), bio je srpski prosvijećeni vladar (udeoni knez, potom priznati despot) (1402. – 1427.), vitez, mecena i književnik, prvi među jednakima kršćanskoga Zmajevog reda.

Novi!!: Mladenovac i Stefan Lazarević · Vidi više »

Stjepan Abrlić

Stjepan Abrlić Steva (Drežnik, 10. travnja 1913. — Lisović, travanj 1943.), sudionik Narodnooslobodilačke borbe (NOB) i narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Mladenovac i Stjepan Abrlić · Vidi više »

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.

Novi!!: Mladenovac i Travanjski rat · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Mladenovac i 2023. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »