Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Moravska

Indeks Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 191 odnosi: Adalbert Praški, Adamov, Adolf Loos, Albert Bazala, Alberto Moravia, Alfred von Waldstätten, Alois Schönburg-Hartenstein, Alojz Dravec, Alojz I., knez Lihtenštajna, Alojz Malec, Alphonse Mucha, Anton Florijan, knez Lihtenštajna, Antun Šimčik, Antun Žmak, Arthur Seyss Inquart, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Španjolska sinagoga u Pragu, Štajerska (vojvodstvo), Šumperk, Židovi u Hrvatskoj, Židovi Zavidovića, Češka, Češka (povijesna pokrajina), Češka Šleska, Češko državno pravo, Češko-moravski protektorat, Čeh, Leh i Meh, Čehoslovačka, Čehoslovačka Prva liga, Česi u Hrvatskoj, Ćiribirci, Ćiril i Metod, Badenska kultura, Bečka kotlina, Benešovi dekreti, Bibliotheca Zriniana, Bitka kod Austerlitza, Blansko, Bohumil Hrabal, Boleslav I. Hrabri, Boris I., Brno, Christoph von Lattermann, Dominik Duka, Dragalić, Drnovice (Okrug Vyškov), Dubina (pčele), Dvostruki križ, Edward Rydz-Śmigły, ... Proširite indeks (141 više) »

Adalbert Praški

Srebrni relikvijar u katedrali, Gniezno, Poljska. Adalbert Praški ili Vojtjeh Slavniković (češ. Vojtěch; Libice nad Cidlinou, oko 956. – Elbląg, 23. travnja 997.) katolički je mučenik, biskup i svetac.

Pogledaj Moravska i Adalbert Praški

Adamov

Adamov je tvornički grad u češkoj pokrajini Južnoj Moravskoj.

Pogledaj Moravska i Adamov

Adolf Loos

Adolf Franz Karl Viktor Maria Loos (Brno, Češka, 10. prosinca 1870. – Beč, 23. kolovoza 1933.) je austrijski arhitekt češkog porijekla.

Pogledaj Moravska i Adolf Loos

Albert Bazala

Albert Bazala (Brno, Moravska, 13. srpnja 1877. – Zagreb, 12. kolovoza 1947.), hrvatski filozof.

Pogledaj Moravska i Albert Bazala

Alberto Moravia

Alberto Moravia i Gina Lollobrigida 1954. Alberto Moravia (Rim, 28. studenog 1907. – Rim, 26. rujna 1990.), pravim imenom Alberto Pincherle, talijanski je književnik (pripovjedač, dramaturg, esejist), podrijetlom Židov iz Moravske, a po majci iz Dalmacije.

Pogledaj Moravska i Alberto Moravia

Alfred von Waldstätten

Alfred Georg Heinrich Maria Freiherr von Waldstätten (Beč, 9. studenog 1872. – Mauerbach, 12. siječnja 1952.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik.

Pogledaj Moravska i Alfred von Waldstätten

Alois Schönburg-Hartenstein

Eduard Alois Maria Alexander Konrad Fürst von Schönburg-Hartenstein (Karlsruhe, 21. studenog 1858. – Hartenstein, 20. rujna 1944.) je bio austrougarski i austrijski vojni zapovjednik i političar.

Pogledaj Moravska i Alois Schönburg-Hartenstein

Alojz Dravec

Alojz Dravec (mađ.: Drávecz Alajos) (Slovenska ves, 29. studenog, 1866. – Lipník nad Bečovu, 28. kolovoza, 1915.) je slovenski pisac i etnolog u Mađarskoj.

Pogledaj Moravska i Alojz Dravec

Alojz I., knez Lihtenštajna

Alojz I., knez Lihtenštajna (Beč, 14. svibnja 1759. – Beč, 24. ožujka 1805.), deveti knez Lihtenštajna.

Pogledaj Moravska i Alojz I., knez Lihtenštajna

Alojz Malec

Alojz Malec. Alojz Malec (Alois Malec) (Hrbov, 10. srpnja, 1855. – Dobro Polje, 31. listopada, 1922.) hrvatski pisac, rimokatolički svećenik, moravskog podrijetla.

Pogledaj Moravska i Alojz Malec

Alphonse Mucha

Alphonse Maria Mucha (* Ivančice kod Brna, Moravska, 24. srpnja 1860.; † Prag, 14. srpnja 1939.), bio je češki slikar i dizajner.

Pogledaj Moravska i Alphonse Mucha

Anton Florijan, knez Lihtenštajna

Anton Florijan, knez Lihtenštajna (Wilfersdorf, 28. svibnja 1656. – Beč, 11. listopada 1721.), peti knez Lihtenštajna.

Pogledaj Moravska i Anton Florijan, knez Lihtenštajna

Antun Šimčik

Anutun Šimčik (Zářičí u Chyropyně kod Kroměříža, 27. siječnja 1893. – Zagreb, 27. rujna 1970.) bio je hrvatski filolog, arhivist, knjižničar, leksikograf, jezikoslovac, slavističar, kroatist, latinist, romanist, prevoditelj, etnograf, novinar i književnik češkog podrijetla.

Pogledaj Moravska i Antun Šimčik

Antun Žmak

Antun Žmak (Lanišće, 9. siječnja 1873. – Medulin, 16. kolovoza 1968.), hrvatski učitelj i narodni preporoditelj Istra: kalendar godišnjica 2013.(pristupljeno 9. lipnja 2015.).

Pogledaj Moravska i Antun Žmak

Arthur Seyss Inquart

Arthur Seyss-Inquart (Stannern kraj Jihlave, 22. srpnja 1892. – Nürnberg, 16. listopada 1946.) bio je istaknuti nacist, moćnik u Poljskoj, Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Pogledaj Moravska i Arthur Seyss Inquart

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Pogledaj Moravska i Austrijsko Carstvo

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Pogledaj Moravska i Austro-Ugarska

Španjolska sinagoga u Pragu

Španjolska sinagoga u Pragu Španjolska sinagoga u Pragu (češki: Španělská synagoga; hebrejski: בית הכנסת הספרדי) jedna je od šest sinagoga u praškoj četvrti Josefov.

Pogledaj Moravska i Španjolska sinagoga u Pragu

Štajerska (vojvodstvo)

Grb Štajerskoga vojvodstva Štajerska (lat. Styria; njem. Herzogtum Steiermark; slov. Vojvodina Štajerska) naziv je za vojvodstvo u Svetom Rimskom Carstvu, a potom i nasljednu zemlju Habsburške Monarhije, smješteno u današnjoj jugoistočnoj Austriji i sjeveroistočnoj Sloveniji.

Pogledaj Moravska i Štajerska (vojvodstvo)

Šumperk

Šumperk (njem. Mährisch Schönberg) je grad u Olomoučkom kraju u Češkoj Republici.

Pogledaj Moravska i Šumperk

Židovi u Hrvatskoj

Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.

Pogledaj Moravska i Židovi u Hrvatskoj

Židovi Zavidovića

Izgled Zavidovićke sinagoge Židovi su nekadašnja etnička i vjerska skupina koja je djelovala u Zavidovićima, u Bosni i Hercegovini.

Pogledaj Moravska i Židovi Zavidovića

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.

Pogledaj Moravska i Češka

Češka (povijesna pokrajina)

Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.

Pogledaj Moravska i Češka (povijesna pokrajina)

Češka Šleska

Češka Šleska, nekoć Moravska Šleska i Austrijska Šleska (češki: České Slezsko, Moravské Slezsko, Rakouské Slezsko), a od 1918. do 1945. i Sudetska Šleska, povijesna je pokrajina koja zajedno s Češkom i Moravskom čini današnju Češku Republiku.

Pogledaj Moravska i Češka Šleska

Češko državno pravo

Češko državno pravo pojam je koji označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja češkoga naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva zemalja Češke krune, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim državno-pravnim okolnostima.

Pogledaj Moravska i Češko državno pravo

Češko-moravski protektorat

Protektorat Češka i Moravska (češ. Protektorát Čechy a Morava, njem. Protektorat Böhmen und Mähren), prema nekim izvorima Češko-moravski protektorat, naziv za državni protektorat u sastavu Trećeg Reicha, koji je postojao od 1939. do 1945. godine na području današnje Češke Republike.

Pogledaj Moravska i Češko-moravski protektorat

Čeh, Leh i Meh

Leh, Čeh i Meh legenda je o trojici braće – Lehu, Čehu i Mehu – koji su utemeljitelji triju slavenskih zemalja: Lehijske, (Poljske); Češke (Bohemije, Moravske, Šleske; sve u današnjoj Češkoj), i Rutenije (koja je dijelom u današnjoj Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini).

Pogledaj Moravska i Čeh, Leh i Meh

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Pogledaj Moravska i Čehoslovačka

Čehoslovačka Prva liga

Čehoslovačka 1.

Pogledaj Moravska i Čehoslovačka Prva liga

Česi u Hrvatskoj

Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj Zgrada Češke besede u Zagrebu Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Moravska i Česi u Hrvatskoj

Ćiribirci

Ćiribirac iz kasnog 19. stoljeća Žejanski zvončari na smotri na riječkom Trsatu, obučeni u svoju tradicionalnu zvončarsku nošnju. Foto Z. K. Rončević Ćiribirci (Ćići) ili Istrorumunji su nevelika etnička grupa nastanjena u sjeveroistočnoj Istri, danas uglavnom u selima Žejane i područjima oko Čepićkog polja, Šušnjevica, Nova Vas, Letaj i drugima.

Pogledaj Moravska i Ćiribirci

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Pogledaj Moravska i Ćiril i Metod

Badenska kultura

Procijenjena rasprostranjenost kultura u drugoj polovici 4. tisućljeća pr. Kr. Badenska kultura je eneolitička kultura koja je od 3600.

Pogledaj Moravska i Badenska kultura

Bečka kotlina

Bečka kotlina (njemački: Wiener Becken, slovački: Viedenská kotlina) leži u Donjoj Austriji i Gradišću, u užem smislu obuhvaća trokutasti bazen južno od rijeke Dunav.

Pogledaj Moravska i Bečka kotlina

Benešovi dekreti

Dekreti predsjednika Republike (češ.: Dekrety presidenta republiky; slov.: Dekréty prezidenta republiky) i Ustavni dekreti predsjednika Republike (češ.: Ústavní dekrety presidenta republiky; slov.: Ústavné dekréty prezidenta republiky), poznatiji pod skupnim nazivom Benešovi dekreti, skupina su zakona koje je Čehoslovačka vlada u izgnanstvu izradila tijekom Drugoga svjetskog rata, kada čehoslovački parlament nije zasjedao.

Pogledaj Moravska i Benešovi dekreti

Bibliotheca Zriniana

Nikola Zrinski, vlasnik knjižnice, rad njemačkog slikara Johanna Franza Hoffmanna Bibliotheca Zriniana (u prijevodu: Zrinska knjižnica), zbirka knjiga hrvatskog bana Nikole Zrinskog iz 17. stoljeća.

Pogledaj Moravska i Bibliotheca Zriniana

Bitka kod Austerlitza

Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2.

Pogledaj Moravska i Bitka kod Austerlitza

Blansko

Blansko je tvornički grad u češkoj pokrajini Južnoj Moravskoj, najveći grad distrikta Blansko.

Pogledaj Moravska i Blansko

Bohumil Hrabal

Bohumil Hrabal (Brno, 28. ožujka 1914. – Prag, 3. veljače 1997.), češki pisac.

Pogledaj Moravska i Bohumil Hrabal

Boleslav I. Hrabri

Boleslav I. Hrabri Boleslav I. Hrabri (pol. Bolesław I Chrobry) (967. – 17. lipnja 1025.), sin Mješka I. i njegove prve supruge Dubravke, je poljski knez i prvi poljski kralj.

Pogledaj Moravska i Boleslav I. Hrabri

Boris I.

Boris I., poznat i kao Mihael Boris I. (?, oko 830. – Preslav, 2. svibnja 907.), bugarski knez (852. – 889.) iz klana Dulo.

Pogledaj Moravska i Boris I.

Brno

Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.

Pogledaj Moravska i Brno

Christoph von Lattermann

Josefa Kriehubera, 1834.) Christoph von Lattermann (Olomouc, 14. srpnja 1753. – Beč, 5. listopada 1835.), austrijski feldmaršal i general, visoki vojni i civilni dužnosnik Habsburške Monarhije.

Pogledaj Moravska i Christoph von Lattermann

Dominik Duka

Dominik Jaroslav Duka (Hradec Králové, 26. travnja 1943.), je umirovljeni 36. nadbiskup Praške nadbiskupije i kardinal Rimokatoličke Crkve, imenovan od strane pape Benedikta XVI. Prije je obnašao dužnost biskupa u rodnom Kraljičinom Gradcu.

Pogledaj Moravska i Dominik Duka

Dragalić

Dragalić je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Moravska i Dragalić

Drnovice (Okrug Vyškov)

Drnovice su selo i središte istoimene općine u okrugu Vyškov, Južna Moravska.

Pogledaj Moravska i Drnovice (Okrug Vyškov)

Dubina (pčele)

drveta gdje su već pčele uselile. Tradicionalne ručno izrađene dubine s reljefima u obliku ljudskih lica - Moravska, Češka (snimljeno u: Muzej na otvorenom, Rožnov pod Radhoštěm, rujan 2006.). Dubina (ul, ulišće, dub, panj) je najjednostavnija i ujedno najstarija vrsta košnica, a nastala je odsijecanjem i prenošenjem u selo panja ili dijela stabla u kojem su se već nalazile pčele.

Pogledaj Moravska i Dubina (pčele)

Dvostruki križ

Dvostruki križ Dvostruki križ (lorenski, patrijaršijski, dupli) sastoji se od jedne okomite linije, koja pri vrhu pod pravim kutom siječe dvije kraće vodoravne linije, koje su jedna ispod druge, od kojih je niža obično duža.

Pogledaj Moravska i Dvostruki križ

Edward Rydz-Śmigły

Edward Rydz-Śmigły (Łapszyn, 11. ožujka 1886. – Varšava, 2. prosinca 1941.) bio je poljski maršal, vojni zapovjednik u Drugom svjetskom ratu i vrhovni zapovjednik Poljske vojske, slikar i pjesnik.

Pogledaj Moravska i Edward Rydz-Śmigły

Emil Zátopek

Emil Zátopek (Kopřivnice, Moravska, 19. rujna 1922. – Prag, 22. studenog 2000.), zvan "češka lokomotiva", slavni je atletičar - dugoprugaš, četverostruki olimpijski pobjednik na Igrama 1948. i 1952., bez sumnje najveći češki (i čehoslovački) sportaš, i uopće jedan od najvećih sportaša u povijesti.

Pogledaj Moravska i Emil Zátopek

Figure Venere

Venera iz Willendorfa Venera iz Hohlea Felsa, najranija figura Venere Figurica Venere je bilo koja figurica iz gornjeg paleolitika koja prikazuje ženu, obično isklesanu.

Pogledaj Moravska i Figure Venere

FK Drnovice

Igralište kluba. FK Drnovice ili 1.

Pogledaj Moravska i FK Drnovice

Fran Mažuranić

Vladimir Fran Mažuranić (Novi Vinodolski, 26. ožujka 1859. – Berlin, 20. kolovoza 1928.) bio je hrvatski književnik.

Pogledaj Moravska i Fran Mažuranić

Franjo I. Frankapan Slunjski

Franjo I. Frankopan Slunjski (lat. Franciscus de Frangepanibus) (Slunj, 1536. — Varaždin, 2. prosinca 1572.), hrvatski knez, hrvatski ban i protuturski vojskovođa iz velikaške obitelji Frankapan.

Pogledaj Moravska i Franjo I. Frankapan Slunjski

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Pogledaj Moravska i Franjo Josip I.

Franjo Trenk

Franjo Trenk (njemački: Franz von der Trenck) (Reggio Calabria, Italija, 1. siječnja 1711. – tamnica Spielberg u Brnu, 4. listopada 1749.) bio je hrvatski barun, austrijski pukovnik.

Pogledaj Moravska i Franjo Trenk

František Brož

František Brož (Prag, 10. travnja 1896. – Prag, 21. srpnja 1962.) bio je istaknuti češki violist, skladatelj, dirigent i glazbeni teoretičar.

Pogledaj Moravska i František Brož

František Palacký

František Palacký je rođen u Hodslavicama u Moravskoj regiji u protestantskoj obitelji 14.

Pogledaj Moravska i František Palacký

František Sláma

František Sláma (Herálec, Moravska, 19. studenog 1923. – Říčany, 5. svibnja 2004.) bio je poznati češki violist i violončelist na području klasične i komorne glazbe.

Pogledaj Moravska i František Sláma

Franz Conrad von Hötzendorf

Franz Conrad von Hötzendorf (Penzing, 11. studenog 1852. – 25. kolovoza 1925.), austro-ugarski general i načelnik glavnog stožera austro-ugarske vojske na početku Prvog svjetskog rata.

Pogledaj Moravska i Franz Conrad von Hötzendorf

Franz Schubert

Franz Peter Schubert (Lichtenthal kraj Beča, 31. siječnja 1797. – Beč, 19. studenog 1828.), austrijski skladatelj.

Pogledaj Moravska i Franz Schubert

Frýdek-Místek

Frýdek-Místek (češ. Frýdek-Místek, polj. Frydek-Mistek, njem. Friedeck-Mistek) je grad u Češkoj Republici.

Pogledaj Moravska i Frýdek-Místek

Freiberg

Freiberg je njemački toponim.

Pogledaj Moravska i Freiberg

Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata

Habsburška Monarhija, s povijesnom ulogom sprečavanja turske invazije u srce Europe u XVI. i XVII. stoljeću, s dvjestogodišnjom “misijom” održavanja državne zajednice srednjoeuropskih i podunavskih zemalja kao potencijalne jezgre za šire europsko okupljanje, ušla je bezglavo u I.

Pogledaj Moravska i Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Pogledaj Moravska i Germani

Gospodarstvo Češke

Češka i Moravska, regije s jakom industrijom još u doba Habsburškog Carstva, bile su najrazvijenija područja još u komunističkom bloku, što se osobito odnosi na sekundarni privredni sektor.

Pogledaj Moravska i Gospodarstvo Češke

Gospodarstvo Slovačke

Gospodarstvo Slovačke predstavlja nacionalno gospodarstvo Slovačke Republike.

Pogledaj Moravska i Gospodarstvo Slovačke

Grb Slovačke

Grb Slovačke Bratislave Grb Bele III. (oko 1190.) Grb Slovačke Republike čini srebrni (argent) dvostruki križ, uzdignut na srednjem vrhu tamnoplavog trovršja, u crvenom (gules) ranogotičkom štitu.

Pogledaj Moravska i Grb Slovačke

Grubišno Polje

Grubišno Polje (mađarski: Grobosinc, njemački: Poglack, češki: Hrubečné Pole) je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Pogledaj Moravska i Grubišno Polje

Gustav Mahler

Gustav Mahler (Kaliště, 7. srpnja 1860. – Beč, 18. svibnja 1911.), austrijski skladatelj i dirigent židovskog podrijetla.

Pogledaj Moravska i Gustav Mahler

Habsburške nasljedne zemlje

Austrijske nasljedne zemlje, uključujući i neke nehabsburške posjede iz 1512. godine. Habsburške nasljedne zemlje (njem. Habsburgische Erblande), također i Austrijske nasljedne zemlje (njem. Österreichische Erbländer), naziv je za niz zemalja unutar Habsburške Monarhije kojima su Habsburgovci vladali po nasljednom pravu.

Pogledaj Moravska i Habsburške nasljedne zemlje

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Pogledaj Moravska i Habsburg

Heinrich Kramer

Heinrich Kramer (lat. Henricus Institoris) (Sélestat, Alzas, 1430. – Kroměříž, 1505.), njemački dominikanac, inkvizitor i autor opskurnog djela o vješticama, Malleus maleficarum.

Pogledaj Moravska i Heinrich Kramer

Hinko Urbah

Hinko Urbah (hebr.: מרדכי צבי אורבך; Moravska, 1872. – Pariz, 1960.), židovski teolog, sarajevski i zagrebački nadrabin.

Pogledaj Moravska i Hinko Urbah

Hodočasnička crkva sv. Ivana Nepomuka

Hodočasnička crkva sv.

Pogledaj Moravska i Hodočasnička crkva sv. Ivana Nepomuka

Holokaust

Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה‎, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.

Pogledaj Moravska i Holokaust

Hrvati s Moravskog polja

Zemljovid iz 1873. godine. Desno: Bratštatin, Fukšpil, Horisej. Desno ispod: Hrvatski Ogrun, Frama, Guštatin, Limištrof. Sredina: Rozvrtnjak/Stjevo. Sredina dolje prema desno: Selce/Maštrof, Šari Grad, Šarica, Krcej. Hrvati s Moravskog polja (njem. Marchfeldkroaten), bili su skupina ljudi koji su živjeli u Moravskom polju (njem.

Pogledaj Moravska i Hrvati s Moravskog polja

Hrvatsko-češko društvo

Hrvatsko-češko društvo (HČD) utemeljeno je 1992. godine kao udruga građana s nakanom obnavljanja ranijih dobrih svekolikih veza između Hrvatske i Češke, te poticanja i razvijanja novih.

Pogledaj Moravska i Hrvatsko-češko društvo

Husiti

Spaljivanje Jana Husa prikaz na Jenskom kodeksu Husiti (češki: Husité ili Kališníci) su bili pripadnici predprotestantskog radikalnog reformističke pokreta vođeni učenjima češkog reformatora Jana Husa, najpoznatijeg predstavnika Češke reformacije.

Pogledaj Moravska i Husiti

Ivan Either

Ivan Either (u spisima također: Eyther, Ajther, itd.) (umro u Zagrebu, 1822.), zagrebački graditelj.

Pogledaj Moravska i Ivan Either

Ivanovo Selo

Ivanovo Selo (lokalni naziv: Pemija, češki: Janova ves, njemački: Johannisdorf) je naselje u Republici Hrvatskoj u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u sastavu općine Grubišno Polje.

Pogledaj Moravska i Ivanovo Selo

Jan Vitovec

Jan Vitovec Grebengradski (Ivan Bitovec, Jan Bitovac (? – ?, 1468.), češki plemić, vojnik plaćenik, grof zagorski ("grof od Zagorja"). Obnašao dužnost slavonskog bana., Hrvatska enciklopedija, LZMK. Pristupljeno 29. svibnja 2016. Kovao je vlastiti novac. Usporedno s Nikolom Iločkim ban cijele Slavonije od 1457.

Pogledaj Moravska i Jan Vitovec

Jaroslav Hašek

Jaroslav Hašek (Prag, 30. travnja 1883. – Lipnice nad Sázavou, 3. siječnja 1923.), češki novelist, humorist i novinar, pisac remek-djela satire Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu.

Pogledaj Moravska i Jaroslav Hašek

Jihlava

Jihlava je grad u Češkoj Republici na granici povijesnih pokrajina Češke i Moravske i glavni grad pokrajine Vysočina.

Pogledaj Moravska i Jihlava

Josef Koudelka

Josef Koudelka (Boskovice, 10. siječnja 1938.), češko-francuski fotograf.

Pogledaj Moravska i Josef Koudelka

Josip Šišković

Vojnik pješačke pukovnije Šišković, nazvane po generalu Šiškoviću Grob Josipa Šiškovića nalazi se u katedrali sv. Vida u Pragu Josip Šišković (u stranim izvorima József Siskovics, Josef Siskowitz, Joseph Siskovich i dr.), (Segedin, Kraljevina Ugarska u sastavu Habsburške Monarhije, 2.

Pogledaj Moravska i Josip Šišković

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Pogledaj Moravska i Josip Jelačić

Josip Kalasancije – Klekovski Schlosser

Josip Kalasancije – Klekovski Schlosser (Joseph Calasenz Schlosser von Klekovski, Jindřichov, Moravska, 25. siječnja 1808. – Zagreb, 27. travnja 1882.) bio je hrvatski liječnik i prirodoslovac češkoga podrijetla.

Pogledaj Moravska i Josip Kalasancije – Klekovski Schlosser

Josip Kalasancije Schlosser

Josip Kalasancije Schlosser - Klekovski (Jindřichov, Moravska, 25. siječnja 1808. – Zagreb, 27. travnja 1882.), hrvatski Prirodoslovac i liječnik češkoga podrijetla, smatra se osnivačem znanstvene botanike u Hrvatskoj.

Pogledaj Moravska i Josip Kalasancije Schlosser

Josip Predavec

Josip Predavec (Rugvica, 2. srpnja 1884. – Dugo Selo, 14. srpnja 1933.), bio je hrvatski povjesničar, agronom, prosvjetljitelj hrvatskog seljaštva, političar.

Pogledaj Moravska i Josip Predavec

Južna Češka

Južna Češka je pokrajina na jugu Češke.

Pogledaj Moravska i Južna Češka

Južna Moravska

Južna Moravska je pokrajina Češke Republike uz granicu sa Slovačkom i Austrijom.

Pogledaj Moravska i Južna Moravska

Judah Loew ben Bezalel

Kip Judah Loew ben Bezalela u Pragu Judah Loew ben Bezalel ili Rabin Loew (Poznanj, između 1512. i 1526. – Prag, 17. rujna 1609.) bio je važni talmudski učenjak, židovski mistik i filozof, koji je veći dio svog života služio je kao vodeći rabin u gradovima Mikulov u Moravskoj i u Pragu u Bohemiji.

Pogledaj Moravska i Judah Loew ben Bezalel

Juraj Either

Juraj Either (u spisima također: Eyther, Ajther, itd.) (rođen 1786., umro u Zagrebu, 20. studenog 1847.), zagrebački graditelj.

Pogledaj Moravska i Juraj Either

Karantanija

Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.

Pogledaj Moravska i Karantanija

Karl Renner

Karl Renner (Dolní Dunajovice, 14. prosinca 1870. – Beč, 31. prosinca 1950.) je bio austrijski političar, jedan od glavnih predstavnika austromarksizma.

Pogledaj Moravska i Karl Renner

Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva

Karlovog mosta u Pragu (1848.) Karlo IV.

Pogledaj Moravska i Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Pogledaj Moravska i Katoličanstvo

Kladruby nad Labem

Kladruby nad Labem je selo i općina (obec) u okrugu Pardubice u regiji Pardubički kraj u Češkoj, otprilike 6 km sjeverozapadno od Přelouča i 22 km zapadno od Pardubice.

Pogledaj Moravska i Kladruby nad Labem

Kliment Ohridski

Skoplju Sveti Kliment OhridskiStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.

Pogledaj Moravska i Kliment Ohridski

Kraljevina Bohemija

Kraljevina Bohemija (1618) Grb Kraljevine Bohemije Kraljevina Bohemija bila je kraljevina (od 1310. u sastavu Svetog Rimskog Carstva i kasnije Austro-Ugarske) na području današnje Češke i povijesne pokrajine Bohemije.

Pogledaj Moravska i Kraljevina Bohemija

Kroměříž

Kroměříž(Kremsier, Kromieryż) je grad na istoku Češke, smješten u češkoj povijesnoj pokrajini Moravskoj i administrativnoj regiji Zlínski kraj.

Pogledaj Moravska i Kroměříž

Krunske zemlje

Krunske zemlje (njem. Kronländer) naziv je za pojedine zemlje Austrijskog Carstva nakon 1849., te Austro-ugarske Monarhije nakon 1867. godine.

Pogledaj Moravska i Krunske zemlje

Kurt Gödel

Kurt Friedrich Gödel (Brno, 28. travnja 1906. – Princeton, 14. siječnja 1978.) je bio austrijsko-američki matematičar i logičar, koji je 1931. godine dokazao kompletnost prvog reda infinitezimalnog računa funkcija.

Pogledaj Moravska i Kurt Gödel

Kvadi

Rasprostiranje germanskih plemena u 1. stoljeću. Kvadi se nalaze u lijevom donjem kutu mape (narančasto). Kvadi (latinski: Quadi, njemački: Quaden) je manje germansko pleme o kojemu se malo zna, i to samo iz zabilješki njihovih neprijatelja – Rimljana.

Pogledaj Moravska i Kvadi

Ladislav IV. Gorjanski

Pečat Ladislava IV. Gorjanskog Ladislav IV.

Pogledaj Moravska i Ladislav IV. Gorjanski

Lednice-Valtice

Kulturni krajolik Lednice–Valtice (češki: Lednicko-valtický areál) je UNESCO-ova svjetska baština koja se proteže na 283,09 km² između naselja Lednice i Valtice na jugu Češke, pokrajina Južna Moravska (povijesna pokrajina Moravska), blizu gradova Břeclava i Mikulova.

Pogledaj Moravska i Lednice-Valtice

Lengyelska kultura

Prikazana na karti žutom bojom i natpisom ''Lengyel''. Lengyelska kultura je naziv za više kasnoneolitičkih i ranoeneolitičkih kultura raširenih na području zapadne Mađarske, jugozapadne Slovačke i Moravske te dijela Austrije, Slovenije i sjeverozapadne Hrvatske.

Pogledaj Moravska i Lengyelska kultura

Lidice

Križ u Lidicama Lidice (njemački: Liditz) selo u Češkoj, 16 km sjeverozapadno od Praga.

Pogledaj Moravska i Lidice

Lihtenštajn

Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.

Pogledaj Moravska i Lihtenštajn

Litomerice

Litomerice (njemački: Leitmeritz, češki: Litoměřice) je grad na sjeverozapadu Češke na ušću rijeke Ohře u Labu, udaljen oko 64 km sjeverozapadno od Praga.

Pogledaj Moravska i Litomerice

Litomyšl

Litomyšl (njemački: Leitomischl) je grad na rijeci Loučná u Češkoj, u pokrajini Pardubice.

Pogledaj Moravska i Litomyšl

Ludvík Svoboda

mini Ludvík Svoboda, čehoslovački časnik i državnik (Hroznatín, Moravska, 25. studenog 1895. – Prag, 20. rujna 1979.). Član čehoslovačke legije u Rusiji u I. svjetskom ratu, poslije časnik u čehoslovačkoj vojsci.

Pogledaj Moravska i Ludvík Svoboda

Mađari u Ukrajini

Mađari u Ukrajini (mađarski: Ukrajnai magyarok, ukrajinski: Угорці в Україні) su peta po veličini nacionalna manjina u Ukrajini.

Pogledaj Moravska i Mađari u Ukrajini

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Pogledaj Moravska i Makedonski jezik

Matija Korvin

Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485.

Pogledaj Moravska i Matija Korvin

Max Dvořák

Antona Kolma. Max Dvořák (Roudnice na Labi, 14. lipnja 1874. – Hrušovany kraj Znojma, 8. veljače 1921.), češki povjesničar umjetnosti i konzervator.

Pogledaj Moravska i Max Dvořák

Maximilian David

Maximilian (Max) David (Starý Jičín, Moravska, 7. prosinca 1859. - u.?), moravski inženjer.

Pogledaj Moravska i Maximilian David

Migracije Hrvata pred Turcima

Migracije Hrvata za vrijeme i poslije Turskih ratova Promjene u hr. dijalektima radi Turskih ratova, pojava novih dijalekata i utjecaj na stare Za vrijeme višestoljetnih hrvatsko-turskih ratova (15-17. stoljeće) mnogi krajevi su opustjeli, a mnogi ljudi promijenili mjesto boravišta.

Pogledaj Moravska i Migracije Hrvata pred Turcima

Morava (Češka)

Morava (njem. March) je rijeka u Češkoj i najvažnija rijeka regije Moravske koja je po njoj dobila ime.

Pogledaj Moravska i Morava (Češka)

Morava (Srbija)

Morava, poznata još i kao Velika Morava je rijeka u Srbiji.

Pogledaj Moravska i Morava (Srbija)

Moravci

Moravci (češki: Moravané; engl. Moravians).- ime za niz malenih etničkih grupa naseljenih u području Moravske, Češka.

Pogledaj Moravska i Moravci

Moravski Hrvati

Hrvatski dom u Frielištofu Moravski Hrvati (češ.: Moravští Chorvati ili Moravští Chorvaté, njem.: Mährische Kroaten) su etnička skupina koja se bježeći pred Turcima u 16.

Pogledaj Moravska i Moravski Hrvati

Moravski jezik

Moravski jezik (moravščina, češki moravština, moravský jazyk) je osporavan jezik, kojim govori stanovništvo u Moravskoj.

Pogledaj Moravska i Moravski jezik

Moravsko polje

Rijeka March u Austriji Moravsko polje (češki: Moravské pole, nje. Marchfeld) je ravnica u Srednjoj Europi.

Pogledaj Moravska i Moravsko polje

Moravsko-šleski kraj

Moravsko-šleski kraj češka je pokrajina na sjeveroistoku zemlje.

Pogledaj Moravska i Moravsko-šleski kraj

Nadvojvoda Karlo Stjepan Austrijski

Nadvojvoda Karlo Stjepan Austrijski (njem. Erzherzog Karl Stephan von Österreich; 5. rujna 1860. – 7. travnja 1933.), član kuće Habsburga i veliki admiral u Austrougarskoj ratnoj mornarici.

Pogledaj Moravska i Nadvojvoda Karlo Stjepan Austrijski

Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I.

Pogledaj Moravska i Napoleonski ratovi

Národní liga (Bohemija i Moravska)

Národní liga (u sezoni 1939./40. Mistrovství Čech a Moravy) je bilo prvenstvo u hokeju na ledu Protektorata Bohemije i Moravske, zamijenivši dotadašnju Čehoslovačku ligu.

Pogledaj Moravska i Národní liga (Bohemija i Moravska)

Njemačka Austrija

Republika Njemačka Austrija (njemački: Republik Deutschösterreich ili Deutsch-Österreich) stvorena je nakon Prvoga svjetskog rata na području gdje je većinski živjelo stanovništvo koje je govorilo njemački na području Austro-Ugarske bez Kraljevine Ugarske koja je postala Mađarska Demokratska Republika 1918.

Pogledaj Moravska i Njemačka Austrija

Odra

Odra (češ./polj. Odra, njem. Oder) je rijeka duga 854 km koja izvire u Češkoj Republici, protječe kroz zapadnu Poljsku i čini granicu između Njemačke i Poljske u dužini između 187 km.

Pogledaj Moravska i Odra

Ognjen Kraus

Ognjen Kraus (Zagreb, 4. listopada 1945.), hrvatski liječnik, urolog, pisac, predsjednik "Židovske općine Zagreb" (ŽOZ) i koordinator "Židovskih općina Hrvatske".

Pogledaj Moravska i Ognjen Kraus

Olomoučki kraj

Olomoučki kraj je češka pokrajina na sjeveru povijesne regije Moravske.

Pogledaj Moravska i Olomoučki kraj

Olomouc

Olomouc (njem.: Olmütz; moravski (i Haná dijalekt): Olomóc ili Holomóc) grad je u Češkoj Republici, u Moravskoj regiji.

Pogledaj Moravska i Olomouc

Ostrava

Ostrava (prije Moravská Ostrava, njem. Mährisch Ostrau) treći je po veličini grad u Češkoj Republici.

Pogledaj Moravska i Ostrava

Púchov

Púchov (njem. Puchau, mađ. Puhó) je industrijski grad u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Pogledaj Moravska i Púchov

Přemyslovići

Grb dinastije Přemyslovića Přemyslovići (češ. Přemyslovci, polj. Przemyślidzi), češka vladarska dinastija koja je vladala od 9. stoljeća do 1306. godine.

Pogledaj Moravska i Přemyslovići

Pio VII.

Pio VII. lat.

Pogledaj Moravska i Pio VII.

Pjastovići

Grb dinastije Pjastovića Pjastovići (polj. Piastowie), vladarska dinastija koja je vladala Poljskom od 960. do 1370. godine, s titulama knezova, a potom i kraljeva.

Pogledaj Moravska i Pjastovići

Podrijetlo Hrvata

Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.

Pogledaj Moravska i Podrijetlo Hrvata

Pokolj u Lidicama

Lidice Pokolj u Lidicama naziv je za nacistički zločin iz 2.

Pogledaj Moravska i Pokolj u Lidicama

Pokrštavanje Bugarske

Pokrštavanje Bugara Pokrštavanje Bugarske dogodilo se za vrijeme bugarskoga kneza Borisa I. Poslije pokrštavanja Moravske, bugarski knez Boris I. uputio je izaslanstvo u Franačku, zbog čeka je Bizant brzo intervenirao, jer nije želio dopustiti da se susjedna Bugarska duhovno priključi Franačkoj, pa prema tome i Rimu.

Pogledaj Moravska i Pokrštavanje Bugarske

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Pogledaj Moravska i Poljaci

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.

Pogledaj Moravska i Poljska

Povijest Češke

desno desno Povijest Češke je povijest prostora koji naseljavaju Česi od doseljenja Slavena do današnje Češke Republike.

Pogledaj Moravska i Povijest Češke

Povijest Bugarske

Povijest Bugarske je povijest prostora današnje Republike Bugarske i naroda Bugara od prapovijesti do danas.

Pogledaj Moravska i Povijest Bugarske

Povijest Poljske

Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.

Pogledaj Moravska i Povijest Poljske

Povijest tehnologije

Etiopiji. Francuskoj. Orinjasijenske oštrice. Solitrejenski šiljci. Izgled drevnog pluga. Sibirski haski i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela. žitarica. Vučedolska golubica je nastala između 2800.

Pogledaj Moravska i Povijest tehnologije

Praški astronomski sat

Lice astronomskog sata s pokretnim figurama u Pragu ''Pražský orloj'' Praški astronomski sat (Pražský orloj) je ura s posebnim mehanizmom i brojčanikom koji pokazuje relativne položaje Sunca, Mjeseca, zodijačko zviježđe i pojedine glavne planete.

Pogledaj Moravska i Praški astronomski sat

Prapovijesna tehnologija

Prapovijesna tehnologija, tehnologija koja potječe iz vremena prije pisane povijesti.

Pogledaj Moravska i Prapovijesna tehnologija

Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.)

Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre bila je deportacija stanovništa južnog dijela istarskog poluotoka.

Pogledaj Moravska i Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.)

Reformacija

Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.

Pogledaj Moravska i Reformacija

Reinhard Heydrich

Reinhard Tristan Eugen Heydrich (Halle, 7. ožujka 1904. – Prag, 4. lipnja 1942.) bio je visokopozicionirani nacistički časnik tijekom Trećeg Reicha.

Pogledaj Moravska i Reinhard Heydrich

Rusini

Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.

Pogledaj Moravska i Rusini

Rusinski jezik

Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.

Pogledaj Moravska i Rusinski jezik

Samo

Kralj Samo (? – 658.) bio je trgovac, porijeklom iz senonske zemlje (Senonago – vjerojatno današnji Sens u Francuskoj).

Pogledaj Moravska i Samo

Schindlerova lista

Schindlerova lista (eng. Schindler's List) je američka epska drama i povijesni film iz 1993. godine koju je producirao i režirao Steven Spielberg, a za koju je scenarij napisao Steven Zaillian.

Pogledaj Moravska i Schindlerova lista

Sedmogodišnji rat

Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.

Pogledaj Moravska i Sedmogodišnji rat

Sigmund Freud

Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize.

Pogledaj Moravska i Sigmund Freud

Sissy Spacek

Sissy Spacek (rođena kao Mary Elizabeth Spacek, Quitman, Teksas, SAD, 25. prosinca 1949.) je američka glumica i pjevačica.

Pogledaj Moravska i Sissy Spacek

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Pogledaj Moravska i Slaveni

Slavenski plesovi

Slavenski plesovi su dva ciklusa plesova češkog skladatelja Antonína Dvořáka, op.

Pogledaj Moravska i Slavenski plesovi

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.

Pogledaj Moravska i Slovačka

Slovački verbunk

Slovački verbunk (češki: slovácký verbuňk; slovački: verbunk) je improvizirani ples koji izvode mladići i muškarci u češkoj pokrajini Južnoj Moravskoj i okolici grada Zlína (Zlínski kraj), tj.

Pogledaj Moravska i Slovački verbunk

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Pogledaj Moravska i Slovaci

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).

Pogledaj Moravska i Srpski jezik

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.

Pogledaj Moravska i Staroslavenski jezik

Sudeti

Područje Sudeta nastanjeno Sudetskim Nijemcima Sudeti (njemački: Sudetenland, češki i slovački: Sudety, poljski: Kraj Sudetów) je naziv za pogranično područje u bivšoj Čehoslovačkoj današnjoj Češkoj Republici, na njenoj granici ka današnjoj Austriji, Njemačkoj i Poljskoj.

Pogledaj Moravska i Sudeti

Sveti Vjenceslav

Sveti Vjenceslav, češki Svatý Václav (Prag, 907. – Stara Boleslava, 28. rujna 935.), katolički svetac i češki knez.

Pogledaj Moravska i Sveti Vjenceslav

Třebíč

Třebíč (njemački Trebisch) je grad na rijeci Jihlava u Češkoj, u pokrajini Vysočina.

Pogledaj Moravska i Třebíč

Telč

Telč (njemački: Telsch) je maleni grad na rijeci Jihlava u južnoj Moravskoj, u Češkoj, u pokrajini Vysočina.

Pogledaj Moravska i Telč

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Pogledaj Moravska i Tridesetogodišnji rat

Tvrđa

Trg Sv. Trojstva Osječka Tvrđa barokni je grad-tvrđava 18.

Pogledaj Moravska i Tvrđa

UEFA Kup regija

UEFA Kup regija je amatersko europsko nogometno natjecanje regionalnih reprezentacija, vođeno od UEFA-e. Prvi put je održano 1999. godine i od tada se održava svake dvije godine.

Pogledaj Moravska i UEFA Kup regija

Veliki naslov cara Austrije

Velika titula cara Austrije bio je službeni popis kruna, titula i počasti koje su nosila četiri austrijska cara od osnutka Carevine 1804.

Pogledaj Moravska i Veliki naslov cara Austrije

Velikomoravska Kneževina

Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.

Pogledaj Moravska i Velikomoravska Kneževina

Velké Bílovice

Velké Bílovice (češki izgovor: ˈvɛlkɛː ˈbiːlovɪtsɛ) je grad u Južnomoravskoj pokrajini na jugoistoku Moravske u Češkoj.

Pogledaj Moravska i Velké Bílovice

Venera iz Dolní Věstonice

Venera iz Dolní Věstonice (češki: Věstonická venuše) je figura Venere, keramički kipić gole ženske figure koji datira od 29.000 – 25.000 pr. Kr. (gravettienska industrija).

Pogledaj Moravska i Venera iz Dolní Věstonice

Victor Adler

Victor (Viktor) Adler (Prag, 24. lipnja 1852. – Beč, 11. studenoga 1918.) je bio austrijski političar, čelnik radničkog pokreta i osnivač Socijaldemokratske radničke stranke Austrije (SDAP).

Pogledaj Moravska i Victor Adler

Viktor Koudelka

Viktor Koudelka (Vyškov, Moravska, 24. srpnja 1889. – Zagreb, 27. travnja 1946.), hrvatski šumarski kemijski tehnolog str.

Pogledaj Moravska i Viktor Koudelka

Vrahovice

Vrahovice (njem.: Wrahowitz) su selo na sutoci rječica Romže i Hloučele u Češkoj, u pokrajini Olomoučki kraj.

Pogledaj Moravska i Vrahovice

Vysočina

Vysočina je pokrajina u Češkoj Republici.

Pogledaj Moravska i Vysočina

Winston-Salem, Sjeverna Karolina

Winston-Salem je grad u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina, u okrugu Forsyth.

Pogledaj Moravska i Winston-Salem, Sjeverna Karolina

Zagrebačka sinagoga

Zagrebačka sinagoga bila je glavno mjesto bogoslužja zagrebačke židovske zajednice u modernoj Hrvatskoj.

Pogledaj Moravska i Zagrebačka sinagoga

Zakarpatje

Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Pogledaj Moravska i Zakarpatje

Zdenka Braunerová

Braunerová 1883. godine. Zdislava Rosalina Augusta Braunerová, poznatija pod nadimkom Zdenka, češka krajobrazna slikarica, ilustratorica i grafičarka, likovna kroničarka rodnog Praga i Pariza te pejzašistica češkog seoskog krajobrazba, napose onog uz tok rijeke Vltave.

Pogledaj Moravska i Zdenka Braunerová

Zemlje Krune sv. Vaclava

Zemlje Krune sv.

Pogledaj Moravska i Zemlje Krune sv. Vaclava

Zemljopis Češke

Europi Češka Republika je granična zemlja između germanskoga područja i središnje istočne Europe i nema izlaza na more.

Pogledaj Moravska i Zemljopis Češke

Zlín

Zlín je grad na istoku Češke Republike, u povijesnoj regiji Moravskoj.

Pogledaj Moravska i Zlín

Zlínski kraj

Zlínski kraj pokrajina je Češke Republike na istoku povijesne regije Moravske uz granicu sa Slovačkom.

Pogledaj Moravska i Zlínski kraj

, Emil Zátopek, Figure Venere, FK Drnovice, Fran Mažuranić, Franjo I. Frankapan Slunjski, Franjo Josip I., Franjo Trenk, František Brož, František Palacký, František Sláma, Franz Conrad von Hötzendorf, Franz Schubert, Frýdek-Místek, Freiberg, Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata, Germani, Gospodarstvo Češke, Gospodarstvo Slovačke, Grb Slovačke, Grubišno Polje, Gustav Mahler, Habsburške nasljedne zemlje, Habsburg, Heinrich Kramer, Hinko Urbah, Hodočasnička crkva sv. Ivana Nepomuka, Holokaust, Hrvati s Moravskog polja, Hrvatsko-češko društvo, Husiti, Ivan Either, Ivanovo Selo, Jan Vitovec, Jaroslav Hašek, Jihlava, Josef Koudelka, Josip Šišković, Josip Jelačić, Josip Kalasancije – Klekovski Schlosser, Josip Kalasancije Schlosser, Josip Predavec, Južna Češka, Južna Moravska, Judah Loew ben Bezalel, Juraj Either, Karantanija, Karl Renner, Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva, Katoličanstvo, Kladruby nad Labem, Kliment Ohridski, Kraljevina Bohemija, Kroměříž, Krunske zemlje, Kurt Gödel, Kvadi, Ladislav IV. Gorjanski, Lednice-Valtice, Lengyelska kultura, Lidice, Lihtenštajn, Litomerice, Litomyšl, Ludvík Svoboda, Mađari u Ukrajini, Makedonski jezik, Matija Korvin, Max Dvořák, Maximilian David, Migracije Hrvata pred Turcima, Morava (Češka), Morava (Srbija), Moravci, Moravski Hrvati, Moravski jezik, Moravsko polje, Moravsko-šleski kraj, Nadvojvoda Karlo Stjepan Austrijski, Napoleonski ratovi, Národní liga (Bohemija i Moravska), Njemačka Austrija, Odra, Ognjen Kraus, Olomoučki kraj, Olomouc, Ostrava, Púchov, Přemyslovići, Pio VII., Pjastovići, Podrijetlo Hrvata, Pokolj u Lidicama, Pokrštavanje Bugarske, Poljaci, Poljska, Povijest Češke, Povijest Bugarske, Povijest Poljske, Povijest tehnologije, Praški astronomski sat, Prapovijesna tehnologija, Prisilno iseljavanje stanovnika južne Istre (1915.), Reformacija, Reinhard Heydrich, Rusini, Rusinski jezik, Samo, Schindlerova lista, Sedmogodišnji rat, Sigmund Freud, Sissy Spacek, Slaveni, Slavenski plesovi, Slovačka, Slovački verbunk, Slovaci, Srpski jezik, Staroslavenski jezik, Sudeti, Sveti Vjenceslav, Třebíč, Telč, Tridesetogodišnji rat, Tvrđa, UEFA Kup regija, Veliki naslov cara Austrije, Velikomoravska Kneževina, Velké Bílovice, Venera iz Dolní Věstonice, Victor Adler, Viktor Koudelka, Vrahovice, Vysočina, Winston-Salem, Sjeverna Karolina, Zagrebačka sinagoga, Zakarpatje, Zdenka Braunerová, Zemlje Krune sv. Vaclava, Zemljopis Češke, Zlín, Zlínski kraj.