Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Morževi

Indeks Morževi

Morž (lat. Odobenus rosmarus) je jedina danas živuća vrsta iz porodice morževa (Odobenidae), morskih sisavaca iz reda zvijeri.

40 odnosi: A'akuluujjusi, Aglemiut, Aivilik, Akudnirmiut, Anglo-saska umjetnost, Beringov otok, Bjelokost, Disko (zaljev), Eskimi, Fauna Škotske, Harpun, Holmogori, Iglulirmiut, Ita, Kamčatka, Kljova, Knarr, Kolonija (biologija), Kuskwogmiut, Mangazeja, Medvjeđi otok, Morski sisavci, Nacionalni park Sjeveroistočni Grenland, Narval, Norveško more, Orka, Perajari, Polarni medvjed, Popis rusizama u hrvatskom jeziku, Pravi tuljani, Psolike zvijeri, Rt Dežnjev, Semjon Ivanovič Dežnjev, Sisavci, Sjeverno more, Spitsbergen, Uelen, Veliki Diomed, Zapadni Falkland, Zvijeri.

A'akuluujjusi

A'akuluujjusi, inuitska božica koja je stvorila kopnene životinje bacajući svoju odjeću na tlo.

Novi!!: Morževi i A'akuluujjusi · Vidi više »

Aglemiut

Aglemiut, Eskimsko pleme naseljeno na sjeverozapadnoj obali Aljaske od ušća rijeke Nushagak jugozapadno do doline Ugashik, pružajući se istočno u visok ogorje (Dall in Cont. N. A. Ethnol., I, 19, 1877).

Novi!!: Morževi i Aglemiut · Vidi više »

Aivilik

Repulse Bay, 2004 Aivilik /aivilik.

Novi!!: Morževi i Aivilik · Vidi više »

Akudnirmiut

Akudnirmiut je eskimsko pleme s istoka Baffinovog otoka, na obali zaljeva Home i sjevernije.

Novi!!: Morževi i Akudnirmiut · Vidi više »

Anglo-saska umjetnost

Relikvijarni križ od morževe bjelokosti iz 11. stoljeća (Muzej Victoria & Albert) Anglo-saska umjetnost, umjetnost nastala u anglo-saskom razdoblju engleske povijesti, počevši od stila iz seobenog razdoblja koji su Anglo-Sasi donijeli sa sobom s kontinenta u 5.

Novi!!: Morževi i Anglo-saska umjetnost · Vidi više »

Beringov otok

Beringov otok (ruski: О́стров Бе́ринга) najveći je otok u skupini Komandorskih otoka koji se nalaze u Beringovu moru, istočno od Kamčatke.

Novi!!: Morževi i Beringov otok · Vidi više »

Bjelokost

Slonove kljove pripremljene za prijevoz. Bjelokost (slonovača) je koštana tvar što izgrađuje kljove slona, mamuta, vodenkonja, morža, ulješure, divlje svinje i dr.; također predmeti od slonove kosti.

Novi!!: Morževi i Bjelokost · Vidi više »

Disko (zaljev)

Disko (grenlandski: Qeqertarsuup tunua; danski: Diskobugten) je uvala na zapadnoj obali Grenlanda.

Novi!!: Morževi i Disko (zaljev) · Vidi više »

Eskimi

Nunivak Inuit u kajaku Iglu Eskimi (sebe nazivaju Inuit; u singularu Inuk) su polarni narod altajskog (mongoloidnog) tipa naseljen na istoku od Grenlanda, Zaljeva sv. Lovrijenca pa obalom i priobaljem sjeverne Amerike sve do susjedne sjeveroistočne obale Sibira, (Yuit Eskimi s Čukotskog poluotoka. Eskimi, stanovnici nepreglednih snježnih prostranstava, po svojoj se domovini kreću na psećim zapregama, a na manje udaljenosti, tijekom zime, služe se krpljama. Čamcima kao što su kajak i umiak kreću se morem. Odjeća i obuća im je topla i krznena. Tipični simboli kulture Eskima nadalje su snježne naočale, s veoma uskim prorezima za oči, a namjena im je da zaštite oči od snježnog sljepila, do kojega dolazi zbog odbljeska sunčevih (UV) zraka o zaleđenu snježnu koru snijega. Posljedica je prženja mrežne rožnice i snježno sljepilo. Eskimi su miroljubiv narod, u svome jeziku nisu imali izraza za riječ 'rat', kao ni njihovi južniji susjedi Indijanci za riječ 'laž'. Ove značajne karakteristike zapadnjačke kulture donijeli su im tek bijele pridošlice. Danas Eskimi broje 17.000 u Kanadi, 1.500 u Sibiru, 45.000 na Grenlandu i 28,000 na Aleutima i Aljaski. Ukupno ih je više 90.000 južno od arktičkog kruga.

Novi!!: Morževi i Eskimi · Vidi više »

Fauna Škotske

Ženka sivog tuljana hrani mladunče 953-196-088-7 u Škotskoj Fauna Škotske su uglavnom uobičajene za sjeverozapadni europski dio paleoarktičke zone, iako je nekoliko vrsta najvećih sisavaca tog područja izumrlo zbog izlova, a ljudske aktivnosti su također dovele do uvođenja raznih životinja.

Novi!!: Morževi i Fauna Škotske · Vidi više »

Harpun

gornjeg paleolitika Harpun vrsta ribarskog oruđa za lov na morske sisavce i veću ribu.

Novi!!: Morževi i Harpun · Vidi više »

Holmogori

Holmogori (ruski: Холмого́ры) je povijesno selo i središte Holmogorskog okruga u Arhangelskoj oblasti u Rusiji.

Novi!!: Morževi i Holmogori · Vidi više »

Iglulirmiut

Iglulirmiut (Iglulingmiut) /.

Novi!!: Morževi i Iglulirmiut · Vidi više »

Ita

Ita (Smith Sound Eskimi, Polarni Eskimi, Avanersuarmiut, Inughuit, Arktički gorštaci, en. Arctic Highlanders), Eskimsko pleme sa zapadnog Grenlanda.

Novi!!: Morževi i Ita · Vidi više »

Kamčatka

Topografija poluotoka Poluotok Kamčatka (ruski: полуостров Камчатка, poluostrov Kamčatka) je 1250 kilometara dug poluotok na ruskom dalekom istoku.

Novi!!: Morževi i Kamčatka · Vidi više »

Kljova

slona Kljovama nazivamo vrlo izražene zube koji nemaju korijen i neprekidno rastu iz gornje vilice nekih sisavaca, i strše izvan čeljusti.

Novi!!: Morževi i Kljova · Vidi više »

Knarr

Knarr (poznat kao knaar, knorr i knörr) - vrsta nordijskog trgovačkog broda kojim su Vikinzi plovili po sjevernom Atlantiku.

Novi!!: Morževi i Knarr · Vidi više »

Kolonija (biologija)

meki koralj s tek malim brojem polipa Kolonija bluna na zajedničkom gnijezdištu Kolonijom se u zoologiji i mikrobiologiji naziva skupina živih bića koja žive u neposrednoj međusobnoj blizini a područje koje naseljavaju je prostorno odvojeno od drugog područja naseljenog istom vrstom.

Novi!!: Morževi i Kolonija (biologija) · Vidi više »

Kuskwogmiut

Kuskwogmiut je najveće eskimsko pleme s Aljaske naseljeno uz obale zaljeva Kuskokwim i donjeg toka rijeke Kuskokwim i njenih pritoka kao što je Kolmakof.

Novi!!: Morževi i Kuskwogmiut · Vidi više »

Mangazeja

Mangazeja je prekouralska trgovačka kolonija u sjeverozapadnom Sibiru, koja je kasnije postala gradom u 16.

Novi!!: Morževi i Mangazeja · Vidi više »

Medvjeđi otok

Topografska karta Medvjeđeg otoka. Položaj Medvjeđeg otoka između Norveške i Svalbarda. Medvjeđi otok ili Bjørnøya je najjužniji otok norveškog otočja Svalbard.

Novi!!: Morževi i Medvjeđi otok · Vidi više »

Morski sisavci

Lamantin - vrsta morskih krava Naziv morski sisavci se koristi za sve sisavce koji su se ponovo prilagodili životu u vodi odnosno moru.

Novi!!: Morževi i Morski sisavci · Vidi više »

Nacionalni park Sjeveroistočni Grenland

Pejzaž iz nacionalnog parka Položaj na Grenlandu Nacionalni park Sjeveroistočni Grenland je, s površinom od 972.000 km2, najveći nacionalni park u svijetu i 9.

Novi!!: Morževi i Nacionalni park Sjeveroistočni Grenland · Vidi više »

Narval

Narval (lat. Monodon monoceros), zbog svog najupadljivijeg obilježja, velike kljove, često nazvan i jednorog ili jednorogi kit, vrsta je kita iz podreda kitova zubana.

Novi!!: Morževi i Narval · Vidi više »

Norveško more

Norveško more (nor. Norskehavet, isl. Noregshaf, far. Norskahavið) rubno je more Atlantskoga oceana.

Novi!!: Morževi i Norveško more · Vidi više »

Orka

Kit ubojica ili orka najveći je član porodice dupina.

Novi!!: Morževi i Orka · Vidi više »

Perajari

Perajari, ili kako ih zajedničkim imenom često nazivaju tuljani (Pinnipedia), su skupina zvijeri (Carnivora) koja je prešla na život u vodi.

Novi!!: Morževi i Perajari · Vidi više »

Polarni medvjed

Medvjedica s mladuncima Sjeverni medvjedi u zoološkom vrtu ''Hellabrunn'' u Münchenu Sjeverni, bijeli ili polarni medvjed (lat. Ursus maritimus) najveća je vrsta medvjeda uz smeđeg medvjeda (često zvanog grizli) i američkog crnog medvjeda.

Novi!!: Morževi i Polarni medvjed · Vidi više »

Popis rusizama u hrvatskom jeziku

Popis posuđenica i usvojenica koje potječu iz ruskog jezika.

Novi!!: Morževi i Popis rusizama u hrvatskom jeziku · Vidi više »

Pravi tuljani

Pravi tuljani (Phocidae) su najveća od tri porodice tuljana odnosno perajara (Pinnipedia).

Novi!!: Morževi i Pravi tuljani · Vidi više »

Psolike zvijeri

Psolike zvijeri (Caniformia; znanstveni sinonimi: Mustelida, Ursida) - su podred unutar reda zvijeri (Carnivora).

Novi!!: Morževi i Psolike zvijeri · Vidi više »

Rt Dežnjev

Beringovog prolaza Rt Dežnjev ili Rt Dežnjov (ruski: Мыс Дежнёва, u eskimsko-aleutskim jezicima Тугнехалха) rt je na krajnjem istoku azijskog kontinenta i ujedno najistočnija točka u kontinentalnom dijelu Euroazije.

Novi!!: Morževi i Rt Dežnjev · Vidi više »

Semjon Ivanovič Dežnjev

Semjon Ivanovič Dežnjev (ruski: Семён Ива́нович Дежнёв) (Veliki Ustjug, 1605. – Moskva, 1672./1673.), Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 16.

Novi!!: Morževi i Semjon Ivanovič Dežnjev · Vidi više »

Sisavci

Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.

Novi!!: Morževi i Sisavci · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Novi!!: Morževi i Sjeverno more · Vidi više »

Spitsbergen

Spitsbergen je najveći i jedini trajno naseljeni otok Svalbardskog otočja u sjevernoj Norveškoj.

Novi!!: Morževi i Spitsbergen · Vidi više »

Uelen

Položaj Uelena na karti Čukotskog mora Uelen, najistočnije naselje Rusije i cijele Euroazije.

Novi!!: Morževi i Uelen · Vidi više »

Veliki Diomed

Mali Diomed (lijevo) i Veliki Diomed (desno) Veliki Diomed gledan s Maloga Diomeda. Veliki Diomed ili Ratmanovljev otok (rus. остров Ратманова ili Imaqliq) je ruski otok.

Novi!!: Morževi i Veliki Diomed · Vidi više »

Zapadni Falkland

Zapadni Falkland Zapadni Falkland (španjolski: Gran Malvina) je drugi otok po veličini na Falklandskom otočju, s površinom od oko 4 532 km² (5 413 km² ako se tome pribroje bliži manji otoci).

Novi!!: Morževi i Zapadni Falkland · Vidi više »

Zvijeri

Zvijeri (Carnivora) su red unutar razreda sisavaca (Mammalia).

Novi!!: Morževi i Zvijeri · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Morž, Odobenidae.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »