Otvori u Google MapamaSadržaj
25 odnosi: Brač, Branimir, Delta Neretve, Domagoj, Domagojevići, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-mletački ratovi, Humska zemlja, Kačići, Lastovo (općina), Leut, Mislav, Neretva, Neretvanska kneževina, O upravljanju Carstvom, Povijest Srba prije Nemanjića, Primorska Hrvatska (kneževina), Rovinj, Slavac, Srednjovjekovna hrvatska država, Travunija, Trpimir I., Venetska kronika, Zaostrog, 18. rujna.
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Pogledaj Neretvani i Brač
Branimir
Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.
Pogledaj Neretvani i Branimir
Delta Neretve
Vincenza Coronellija iz 1694. Plantaže mandarina u Neretvanskoj dolini Ušće Neretve u Jadransko more Kuće u delti Neretve Delta Neretve je dolina na jugu hrvatske obale Jadranskog mora koju na svome ušću formira rijeka Neretva.
Pogledaj Neretvani i Delta Neretve
Domagoj
website.
Pogledaj Neretvani i Domagoj
Domagojevići
Domagojevići, hrvatska vladarska dinastija narodne krvi, koja je vladala Primorskom Hrvatskom u 9. stoljeću, u razdoblju između 864. i 892. godine, s kraćim prekidom.
Pogledaj Neretvani i Domagojevići
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925.
Pogledaj Neretvani i Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko-mletački ratovi
Hrvatsko-mletački ratovi, višestoljetni niz periodičnih oružanih sukoba, koji su se na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora s duljim ili kraćim prekidima i s različitim intenzitetom vodili između Primorske Hrvatske (do 10. stoljeća), Hrvatskog Kraljevstva (do 12. stoljeća samostalnog, a nakon toga u personalnoj uniji s Ugarskom) i Mletačke Republike.
Pogledaj Neretvani i Hrvatsko-mletački ratovi
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Pogledaj Neretvani i Humska zemlja
Kačići
Kačići (lat. Chacichorum, genere Chacittorum, generatione Cacich, genus Chacittorum, nobiles de Cacich), hrvatski plemićki rod, jedno od hrvatskih plemena nastanjenih u 12. stoljeću u gradu Omišu (Almissa).
Pogledaj Neretvani i Kačići
Lastovo (općina)
Lastovo je naselje i općina na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Pogledaj Neretvani i Lastovo (općina)
Leut
Leut je jedna od najstarijih veslarica na jedra hrvatske obale, česta kod Neretvana i Omišana, a tijekom vremena raširila se po čitavom Jadranu.
Pogledaj Neretvani i Leut
Mislav
Mislav, također i Mojslav, bio je knez Primorske Hrvatske otprilike od 835. do 845. godine.
Pogledaj Neretvani i Mislav
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Pogledaj Neretvani i Neretva
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Pogledaj Neretvani i Neretvanska kneževina
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Pogledaj Neretvani i O upravljanju Carstvom
Povijest Srba prije Nemanjića
Povijest srpskog naroda prije Nemanjića obuhvaća vrijeme najranije povijesti Srba na Balkanu od njihovog doseljenja do svrgavanja Dese sa županskog trona i postavljanja Tihomira (najstarijeg brata Stefana Nemanje) za župana Raške čime je počelo vrijeme vladavine Nemanjića.
Pogledaj Neretvani i Povijest Srba prije Nemanjića
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Pogledaj Neretvani i Primorska Hrvatska (kneževina)
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Pogledaj Neretvani i Rovinj
Slavac
Slavac ili Slavić (11. stoljeće) je prema nekim izvorima (Ivan Lučić), bio hrvatski kralj koji je uzurpirao prijestolje nakon smrti hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. 1074. godine i vladao južnim dijelom hrvatskog kraljevstva od 1074.
Pogledaj Neretvani i Slavac
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Pogledaj Neretvani i Srednjovjekovna hrvatska država
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Pogledaj Neretvani i Travunija
Trpimir I.
Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.
Pogledaj Neretvani i Trpimir I.
Venetska kronika
Venetska kronika (lat. Chronicum Venetum, Cronaca Veneziana, poznata i kao Chronicon Sagonini), najstarija mletačka kronika, koju je napisao ljetopisac Ivan Đakon († iza 1018.), služeći se starijim izvorima.
Pogledaj Neretvani i Venetska kronika
Zaostrog
Zaostrog, mjesto u južnom dijelu Makarskog primorja.
Pogledaj Neretvani i Zaostrog
18. rujna
18.
Pogledaj Neretvani i 18. rujna