Sadržaj
62 odnosi: Županija Zapadnohercegovačka, Bitka kod Makarske, Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu, Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Brela, Crvena Hrvatska, Dalmacija (rimska provincija), Dalmacija pod mletačkom upravom, Delta Neretve, Domagojevići, Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga), Filippo Naldi, Grb Metkovića, Historia Salonitana, Hrvatska povijest, Hrvatske zemlje, Hrvatski vladari, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-mletački ratovi, Humska zemlja, Hvar, Imota, Kačići, Kneževići (plemstvo), Korčula, Kralj Tomislav, Kula Norinska (utvrda), Ljetopis popa Dukljanina, Luka (župa), Luka Vladimirović, Makarska, Metković, Mihajlo Višević, Mislav, Mljet, Mljet (općina), Muncimir, Neretvani, O upravljanju Carstvom, Osinj, Ostrog (tvrđava pod Viterom), Petar I. Kandijan, Petar Krešimir IV., Petar Tradonik, Pokrštenje Hrvata, Povijest Srbije, Primorska Hrvatska (kneževina), Razvoj hrvatskih narječja, Sklavinija, ... Proširite indeks (12 više) »
Županija Zapadnohercegovačka
Županija Zapadnohercegovačka (boš.: Zapadnohercegovački kanton) osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Županija Zapadnohercegovačka
Bitka kod Makarske
Bitka kod Makarske dogodila se 18. rujna 887. godine.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Bitka kod Makarske
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu
Stećci (Radimlja kod Stoca) Hrvojev misal Oton Iveković: Krunidba kralja Tomislava Povelja Kulina Bana Grb Kotromanića U VII. stoljeću Slaveni naseljavaju područje sadašnje Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku
Od 6.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
Brela
Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Brela
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Crvena Hrvatska
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Dalmacija (rimska provincija)
Dalmacija pod mletačkom upravom
Mletačka Dalmacija počinje s vladavinom dužda Petra II. Orseola koji je vladao Venecijom od 991. godine.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Dalmacija pod mletačkom upravom
Delta Neretve
Vincenza Coronellija iz 1694. Plantaže mandarina u Neretvanskoj dolini Ušće Neretve u Jadransko more Kuće u delti Neretve Delta Neretve je dolina na jugu hrvatske obale Jadranskog mora koju na svome ušću formira rijeka Neretva.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Delta Neretve
Domagojevići
Domagojevići, hrvatska vladarska dinastija narodne krvi, koja je vladala Primorskom Hrvatskom u 9. stoljeću, u razdoblju između 864. i 892. godine, s kraćim prekidom.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Domagojevići
Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao "dokazati" etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Filippo Naldi
Filippo Naldi (Firenca, ? – prije 1783.), mletački slikar druge polovice 18.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Filippo Naldi
Grb Metkovića
Grb Grada Metkovića je plavo-bijelo poluokrugli kvadratni raščetvoreni štit.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Grb Metkovića
Historia Salonitana
Historia Salonitana, punim naslovom Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium (Povijest salonitanskih i splitskih nadbiskupa) je povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Historia Salonitana
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Hrvatska povijest
Hrvatske zemlje
Hrvatske zemlje, pojam za teritorije koji jesu ili su bili politički, etnički i/ili povijesni vezani uz hrvatski narod, od ranoga srednjega vijeka do danas.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Hrvatske zemlje
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Hrvatski vladari
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko-mletački ratovi
Hrvatsko-mletački ratovi, višestoljetni niz periodičnih oružanih sukoba, koji su se na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora s duljim ili kraćim prekidima i s različitim intenzitetom vodili između Primorske Hrvatske (do 10. stoljeća), Hrvatskog Kraljevstva (do 12. stoljeća samostalnog, a nakon toga u personalnoj uniji s Ugarskom) i Mletačke Republike.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Hrvatsko-mletački ratovi
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Humska zemlja
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Hvar
Imota
Imota je naziv starohrvatske županije, kako se pojavljuje u spisu De administrando imperio.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Imota
Kačići
Kačići (lat. Chacichorum, genere Chacittorum, generatione Cacich, genus Chacittorum, nobiles de Cacich), hrvatski plemićki rod, jedno od hrvatskih plemena nastanjenih u 12. stoljeću u gradu Omišu (Almissa).
Pogledaj Neretvanska kneževina i Kačići
Kneževići (plemstvo)
Kneževići, hrvatska plemićka obitelj podrijetlom s područja srednjovjekovnog Broćna u Hercegovini, koja se u povijesnim dokumentima prvi put pojavljuje na tom području u 15. stoljeću, a kasnije u zapadnijim i sjevernijim krajevima Hrvatske.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Kneževići (plemstvo)
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Korčula
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Kralj Tomislav
Kula Norinska (utvrda)
Kula Norinska Kula Norinska je monumentalna utvrda iz 16. stoljeća, uz rijeku Neretvu, nasuprot ušća pritoke Norin po kojoj kula nosi ime, a tik uz magistralnu cestu na ulazu u grad Metković.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Kula Norinska (utvrda)
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Ljetopis popa Dukljanina
Luka (župa)
Luka je bila srednjovjekovna župa Humske zemlje.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Luka (župa)
Luka Vladimirović
Luka Vladimirović (Vladinac/Sladinac, danas Baćina-Ploče ili Perka,Pripremili D.V. i S.Š.. Fra Luka Vladmirović i Neretva. Prvi neretvanski intelektualac europskog formata. Hrvatsko slovo, str. 16.-17., petak, 2. studenoga 2007. 16. travnja 1718. - Zaostrog, 8. listopada Fra Milan Šetka: fra Lukine »LIKARIJE RAZLIČITE« 1788.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pisac, povjesničar, teolog, pjesnik, autor ljekaruše i svećenik iz reda franjevaca.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Luka Vladimirović
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Makarska
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Metković
Mihajlo Višević
Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Mihajlo Višević
Mislav
Mislav, također i Mojslav, bio je knez Primorske Hrvatske otprilike od 835. do 845. godine.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Mislav
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Mljet
Mljet (općina)
Mljet je općina u Hrvatskoj, koja teritorijalno pokriva područje čitavog otoka Mljeta.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Mljet (općina)
Muncimir
Greda i zabat s natpisom kneza Mutimira 895. godine, crkva Sv. Luke, Uzdolje kraj Knina Povelja iz 892. godine (prijepis) Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastiju Trpimirovića.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Muncimir
Neretvani
'''Neretvanska kneževina (Paganija) u 9. st.''' Neretvani, stara hrvatska etnička skupina ili pleme u području nekadašnje Paganije, uz rijeku Neretvu.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Neretvani
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Pogledaj Neretvanska kneževina i O upravljanju Carstvom
Osinj
Osinj je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Osinj
Ostrog (tvrđava pod Viterom)
Ostrog ili Ostrok (na staroslavenskom značenja opkop, tabor, tvrđava, utvrda), neretvanska utvrda iz 10.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Ostrog (tvrđava pod Viterom)
Petar I. Kandijan
Grb Petra Kandijana Petar I. Kandijan (Pietro I. Candiano, 842. – Makarska, 18. rujna 887.) šesnaesti je dužd Mletačke republike.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Petar I. Kandijan
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Petar Krešimir IV.
Petar Tradonik
Grb Pietra Tradonica. Petar Tradonik, Petar Tradenik (Pietro Tradonico, lat. Petrus Tradonicus; Pula, ? – Mletci, 13. rujna 864.), bio je 18.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Petar Tradonik
Pokrštenje Hrvata
Pokrštenje Hrvata bilo je, po svemu sudeći, postupan proces koji se zbivao u razdoblju od VII.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Pokrštenje Hrvata
Povijest Srbije
Prvotna srpska država zvala se Raška, ona je osnovana na početku 7.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Povijest Srbije
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Pogledaj Neretvanska kneževina i Primorska Hrvatska (kneževina)
Razvoj hrvatskih narječja
Pri doseljenju, Hrvati, kao i drugi slaveni,vjerojatno govore dijalektima slavenskog jezika.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Razvoj hrvatskih narječja
Sklavinija
Sklavinija (grč. Σκλαβηνίαι) je bizantski naziv za područja naseljena Južnim Slavenima na području Bizantskog Carstva.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Sklavinija
Slivno
Slivno je općina u južnoj Hrvatskoj, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Slivno
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovna Srbija
Srednjovjekovna Srbija obuhvaća vrijeme od VII.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Srednjovjekovna Srbija
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Srpska pravoslavna Crkva
Starohrvatska umjetnost
Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Starohrvatska umjetnost
Starohrvatske županije
Starohrvatske županije predstavljaju najstariju poznatu teritorijalnu podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Starohrvatske županije
Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Crkva sv. Mihajla Kako je starohrvatske crkve veoma teško pobliže datirati pa je zbog toga nemoguće pratiti razvoj pojedinih oblika i tipova, bilo geografski bilo kronološki, to ih povjesničari umjetnosti pri opisivanju obično razvrstavaju prema pripadnosti određenom tipu s obzirom na tloris i konstrukciju.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Sušac
Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Sušac
Sućuraj
Lokacija općine Sućuraj unutar županije Sućuraj (tal. San Giorgio) je općina u Hrvatskoj, na istočnom kraju otoka Hvara.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Sućuraj
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Travunija
Vlatko Hercegović Kosača
Vlatko (II.) Hercegović Kosača (?, 1427. ili 1428. — Rab, prije 3. ožujka 1489.), velikaš i herceg, mlađi sin hercega Stjepana Vukčića (1404. – 1466.) iz velikaške obitelji Kosača.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Vlatko Hercegović Kosača
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Pogledaj Neretvanska kneževina i Vrhbosna
Također poznat kao Neretljanska kneževina, Neretvanska krajina, Paganija.