Brže od pregledniku!
181 odnosi: Afel, Almukantar, Alpski žar, Amaterska astronomija, Amplituda (razdvojba), Andrija Kovačević, Antarktički krug, Anticirkumpolarna zviježđa, Apsorpcijska spektroskopija, Apsorpcijski koeficijent, Astrognozija, Astrometrija, Atmosferska refrakcija, Azimut, Širenje valova, Žensko novinarstvo, Žiroskop, Branka Frangeš Hegedušić, Cirkumhorizontalni luk, Cirkumpolarna zviježđa, Cirkumzenitalni luk, Cirostratus, Crno more, Daljina, Dan, Deklinacija (astronomija), Depresija, Depresija (astronomija), Dinko Politeo, Duga, Duljina, Elevacija, Ernest Radetić, Futurizam, Galaktički koordinatni sustav, Global Positioning System, Glorija (optika atmosfere), Godina, Goniometar, Halo (optička pojava), Hladna fronta, Horizont, Horizontski koordinatni sustav, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski katolički pokret, Hrvatstvo (dnevni list), Ibn al-Haitam, Ignjat Granitz, Inklinacija, Insolacija, ..., Irizacija, Ivo Pilar, Izlazak sunca, Izvanzemaljsko nebo, Jednadžba vremena, Jesenska točka, Jezgra kometa, Joseph von Fraunhofer, Josip Beruta, Josip Pazman, Kardanski ovjes, Karl May, Kineskop, Koma (astronomija), Komet, Kulminacija, Kutna visina, Lažno Sunce, Lambert-Beerov zakon, Lavoslav Hartman, Luka Fertilio Nikolić, Luke Howard, Luna 9, Magnetska inklinacija, Mala tijela Sunčevog sustava, Mars, Marsova astronomija, Marsova atmosfera, Mate Drinković, Merkur, Messier 41, Meteorološke pojave, Meteorološki uređaji, Mile Stojić, Milutin Cihlar Nehajev, Miraž, Miroljub Ante Evetović, Mjerni instrument, Mjesec, Mustafa Busuladžić, Nadir, Naoblaka, Nebeska sfera, Nebeski ekvator, Nebeski ekvatorski koordinatni sustav, Nebeski koordinatni sustavi, Nebeski meridijan, Nebeski polovi, Nikola Faller, Noćni svijetleći oblak, Norveška, O veličinama i udaljenostima, Oblaci, Obzor (razdvojba), Okludirana fronta, Oktant, Ophodno vrijeme, Opisani halo, Optička debljina, Optika, Optika atmosfere, Paralaksa, Parantihelij, Parhelijski krug, Parryjev luk, Perihel, Perun, Pilot-balon, Polarizacija, Polarizirana svjetlost, Polarna noć, Polarna svjetlost, Polarni dan, Polarni stratosferski oblaci, Pomrčina Mjeseca, Povijest astronomije, Prapovijesna tehnologija, Prividno gibanje planeta, Proljetna točka, Protusunce, Radar, Radiofar, Radiogoniometrija, Radioteleskop, Raspršenje, Raspršenje svjetlosti, Rastislav Drljić, Ravnodnevica, Redukcija (razdvojba), Refrakcija, Rektascenzija, Rep kometa, Reper (geodezija), Sarosov period, Sat (instrument), Satni kut, Sekstant, Sekunda, Sferna astronomija, Siderički dan, Siderički mjesec, Sinodički dan, Sinodički mjesec, Spektroskopija, Stacionarna fronta, Strane svijeta, Sumrak, Sunčev stup, Sunčev sustav, Suncostaj, Supralateralni luk, Tangencijalni luk, Topla fronta, Tropska godina, Uran, Venera, Vidljivost, Vilim Frančić, Vjetrulja (razdvojba), Vrijeme (fizika), Zagrebačka pivovara, Zemljina putanja, Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja, Zenit, Zenitna daljina, Zenitni teleskop, Zodijačka svjetlost, Zviježđe, Zvjezdana godina, 22° halo, 46° halo. Proširite indeks (131 više) »
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Novi!!: Obzor i Afel · Vidi više »
Almukantar
Nebeska sfera sa zenitom i almukantarom označena crvenom bojom, obzor u zelenoj boji i staza zvijezda ili Sunca u plavoj boji. Almukantar (almukantarat, atitudna paralela) je kružnica na nebeskoj sferi, usporedna s obzorom.
Novi!!: Obzor i Almukantar · Vidi više »
Alpski žar
Alpski žar na planini Latemar (Dolomiti). Alpski žar je svjetlosna pojava koja se kadšto zapaža u planinskim predjelima: vrhovi brda na strani svijeta suprotnoj od strane na kojoj se nalazi Sunce kratko su vrijeme prije izlaska, odnosno nakon zalaska Sunca purpurne, ružičaste ili žute boje.
Novi!!: Obzor i Alpski žar · Vidi više »
Amaterska astronomija
Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.
Novi!!: Obzor i Amaterska astronomija · Vidi više »
Amplituda (razdvojba)
Amplituda (lat. amplitudo: obujam, veličina) može značiti širina, raspon, opseg.
Novi!!: Obzor i Amplituda (razdvojba) · Vidi više »
Andrija Kovačević
Andrija Kovačević (Domankuš, 16. siječnja 1879. – Zagreb, 17. prosinca 1946.), bio je hrvatski pravnik, književnik i prevoditelj.
Novi!!: Obzor i Andrija Kovačević · Vidi više »
Antarktički krug
Antarktike s Antarktičkim krugom u plavoj boji.'' Antarktički krug je najjužniji od pet velikih krugova geografske širine koji označavaju karte Zemlje.
Novi!!: Obzor i Antarktički krug · Vidi više »
Anticirkumpolarna zviježđa
Kasiopeje tokom 24 sata, te Sjevernjača između njih koja se prividno skoro ne pomiče.) Ta zviježđa se neće vidjeti s južne polutke. Anticirkumpolarna zvijezđa su zviježđa koja se uvijek nalaze ispod obzora ili horizonta.
Novi!!: Obzor i Anticirkumpolarna zviježđa · Vidi više »
Apsorpcijska spektroskopija
Primjer primjene apsorpcione spektroskopije: apsorpcijskog spektar atmosfere planete izvan Sunčevog sustava - vidljiva je natrijova linija. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Apsorpcijska spektroskopija se odnosi na spektroskopske tehnike koje mjere apsorpciju zračenja, nastalu zbog interakcije s uzorkom, kao funkciju frekvencije ili valne duljine.
Novi!!: Obzor i Apsorpcijska spektroskopija · Vidi više »
Apsorpcijski koeficijent
otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. Apsorpcijski koeficijent, koeficijent apsorpcije, upojnost ili apsorbancija (oznaka α) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje svojstvo optičkoga sredstva da apsorbira elektromagnetske valove.
Novi!!: Obzor i Apsorpcijski koeficijent · Vidi više »
Astrognozija
Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. galaktike s dvama dugačkim zvjezdanim krakovima i prečkom. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenoga 2003. α Kentaura. Astrognozija (od starogrč. ἀστήρ: zvijezda i γνῶσις: znanje) je grana astronomije koja se bavi prepoznavanjem zvijezda i zviježđa te drugih nebeskih tijela na nebu, orijentacijom s pomoću zvijezda, a i vještina u uočavanju odabranih tijela (dvojnih zvijezda, maglica, zvjezdanih skupina i drugog).
Novi!!: Obzor i Astrognozija · Vidi više »
Astrometrija
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Obzor i Astrometrija · Vidi više »
Atmosferska refrakcija
Zemaljskom refrakcijom vidljivi se obzor proširuje za 5 do 6%. Zalazak Sunca se vidi iako je Sunce već zašlo. Skica pokazuje pomak slike Sunca kod izlaska i zalaska Sunca. refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. Zemljinoj atmosferi. Slika Mjeseca djelomično zasjenjena Zemljinskom atmosferom, snimljena iz svemirske letjelice "Discovery". Vidljivi oblik Mjeseca u donjem dijelu više nije kružan zbog atmosferskog loma svjetlosti. access-date.
Novi!!: Obzor i Atmosferska refrakcija · Vidi više »
Azimut
zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Azimut · Vidi više »
Širenje valova
longitudinalnih valova u zraku. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz longitudinalnih valova u plinovima i kapljevinama. transverzalnog vala. moru. Prikaz valnih fronti svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. C. Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Totalna refleksija: promatramo lom zrake svjetlosti koja dolazi iz optički gušćeg sredstva, na primjer vode, i pada na graničnu plohu rjeđeg sredstva (na primjer zrak). Prikaz valnih fronti pri prijelazu svjetlosti iz gušćeg u rjeđe sredstvo. Širenje valova u prostoru, prema iskustvu, pokazuje da se od izvora šire valovi na sve strane sa stalnom (konstantnom) brzinom.
Novi!!: Obzor i Širenje valova · Vidi više »
Žensko novinarstvo
Žensko novinarstvo je sredstvo medija kojim se zadovoljavaju specifične potrebe ženskog čitateljstva.
Novi!!: Obzor i Žensko novinarstvo · Vidi više »
Žiroskop
Žiroskop. Shematski prikaz žiroskopa. balističkom projektilu IRBM S3. Precesija zvrka ili žiroskopa. Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1852. Bohnenbergov uređaj iz 1810. Žiroskop ili giroskop (grč. γῦρος: krug ili γυρός: okrugao, zaobljen) je mjerni instrument kojemu je glavni dio zvrk.
Novi!!: Obzor i Žiroskop · Vidi više »
Branka Frangeš Hegedušić
Branka Frangeš Hegedušić, pseudonim Branka Kristijanović, (Zagreb, 15. lipnja 1906. – Zagreb, 6. prosinca 1985.) hrvatska slikarica, ilustratorica, crtačica knjiške opreme, grafička dizajnerica.
Novi!!: Obzor i Branka Frangeš Hegedušić · Vidi više »
Cirkumhorizontalni luk
Cirkumhorizontalni luk iznad Himalaja (Nepal). Cirkumhorizontalni luk (dolje) i opisani halo (gore) iznad Oregona (sliku snimila Shayla Doering). Meksika. haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Obzor i Cirkumhorizontalni luk · Vidi više »
Cirkumpolarna zviježđa
Kasiopeje tokom 24 sata, te Sjevernjača između njih koja se prividno skoro ne pomiče.) Sjevernjača i cirkumpolarna zviježđa na fotografiji koja se snimala nekoliko sati (ekspozicija). Što su zvijezde bliže Sjevernjači, to prividno u toku noći pređu manji put (manji krugovi na slici). Cirkumpolarna zviježđa su zviježđa smještena oko sjevernog nebeskog pola koja vidimo uvijek iznad obzora (horizonta).
Novi!!: Obzor i Cirkumpolarna zviježđa · Vidi više »
Cirkumzenitalni luk
Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni luk. prizmicama s kutom 90°, vodoravno orijentiranim (gore). haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Obzor i Cirkumzenitalni luk · Vidi više »
Cirostratus
Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. Prema morfološkoj klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. halo. Cirostratus (međunarodna kratica Cs) je visoki mliječnobijeli oblak koji potpuno ili djelomično pokriva nebo.
Novi!!: Obzor i Cirostratus · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Obzor i Crno more · Vidi više »
Daljina
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta).
Novi!!: Obzor i Daljina · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Obzor i Dan · Vidi više »
Deklinacija (astronomija)
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.
Novi!!: Obzor i Deklinacija (astronomija) · Vidi više »
Depresija
* Geološka depresija, dio površine Zemlje ispod razine mora.
Novi!!: Obzor i Depresija · Vidi više »
Depresija (astronomija)
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). Depresija (lat. depressio, od deprimere: pritisnuti, utisnuti, tištati), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela ispod neke vodoravne ravnine, a posebno depresija obzora ili horizonta.
Novi!!: Obzor i Depresija (astronomija) · Vidi više »
Dinko Politeo
Dinko Politeo (Stari Grad, 31. svibnja 1854. – Zagreb, 5. ožujka 1903.),, Proleksis enciklopedija, LZMK, pristupljeno 9.
Novi!!: Obzor i Dinko Politeo · Vidi više »
Duga
Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.
Novi!!: Obzor i Duga · Vidi više »
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.
Novi!!: Obzor i Duljina · Vidi više »
Elevacija
zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Elevacija · Vidi više »
Ernest Radetić
Ernest Radetić (Baderna, 13. ožujka 1899. – Zagreb, 6. listopada 1980.), hrvatski književnik, publicist i javni djelatnik, klerikalni, desno orijentiran hrvatski rodoljub Vladimir Lončarević: KNJIŽEVNIK I PUBLICIST ERNEST RADETIĆ Zaboravljeni katolik antifašist, 25/2019, 26.
Novi!!: Obzor i Ernest Radetić · Vidi više »
Futurizam
Umberto Boccioni, pripremna skica za ''Grad koji se uspinje'', 1910., ulje na platnu, 200 x 301 cm, MoMA, New York Futurizam je kulturni pokret nastao početkom 20.
Novi!!: Obzor i Futurizam · Vidi više »
Galaktički koordinatni sustav
proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. Galaktički koordinatni sustav je koordinatni sustav na nebeskoj sferi koji se koristi za određivanje položaja nebeskih tijela u odnosu na Kumovu slamu (Mliječnu stazu).
Novi!!: Obzor i Galaktički koordinatni sustav · Vidi više »
Global Positioning System
Umjetnička koncepcija GPS satelita Block II-F u orbiti. pomorskoj primjeni. Automobilni navigacijski sustav u taksiju. mobilnim telefonima. Globalni položajni sustav (akronim GPS) je satelitski radionavigacijski sustav za određivanje položaja na Zemlji ili u njezinoj blizini.
Novi!!: Obzor i Global Positioning System · Vidi više »
Glorija (optika atmosfere)
Glorija na sjeni zrakoplova. Ako promatrač stoji na planinskoj stijeni s pojavom glorije, a njegova sjena pada na oblak, tada je sjena okružena vijencima (takozvana Brockenska sablast). Glorija (lat. gloria: slava) je optička pojava koja se vidi kao jedan ili više obojenih prstena na gornjoj površini oblaka.
Novi!!: Obzor i Glorija (optika atmosfere) · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Obzor i Godina · Vidi više »
Goniometar
Goniometer koji je napravio Develey le Jeune u Lausannei (krajem 18. – početkom 19. stoljeća). kristalografiji (oko 1900.). Drugog svjetskog rata. Goniometar je mjerni instrument za mjerenje kutova.
Novi!!: Obzor i Goniometar · Vidi više »
Halo (optička pojava)
lažnim Suncima i gornjim tangencijalnim lukom. Halo oko Sunca snimljen u Sibiru 11. travnja 2017. Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Sunčev stup (Finistère, Bretanja, Francuska. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni lukovi. Najobičniji haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Obzor i Halo (optička pojava) · Vidi više »
Hladna fronta
Hladna fronta koja se povlači, s čistim i bistrim zrakom iza. Simbol hladne fronte: plava linija s trokutima gdje njihovi vrhovi prikazuju smjer kretanja hladne fronte. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. radiosonde. sjevernoj polutci. Hladna fronta je atmosferska fronta između dviju zračnih masa različitih svojstava: hladniji zrak prodire prema toplijem u obliku klina i pritom nastaju najčešće izrazite vremenske promjene u smjeru i brzini vjetra, dolazi do pada temperature, pojave pljuskova, grmljavine, porasta tlaka zraka i drugog.
Novi!!: Obzor i Hladna fronta · Vidi više »
Horizont
Horizont na Kornatima.
Novi!!: Obzor i Horizont · Vidi više »
Horizontski koordinatni sustav
zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Horizontski koordinatni sustav · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Obzor i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatski katolički pokret
Hrvatski katolički pokret naziv je za više crkvenih i društvenih gibanja te organizacija na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prvoj polovici 20.
Novi!!: Obzor i Hrvatski katolički pokret · Vidi više »
Hrvatstvo (dnevni list)
Hrvatstvo je bio katolički dnevni list.
Novi!!: Obzor i Hrvatstvo (dnevni list) · Vidi više »
Ibn al-Haitam
Ibn al-Haitam, punim imenom Abū ʻAlī al-Ḥasan ibn al-Ḥasan ibn al-Hayṯam, latinizirano Alhazen (Basra, oko 965. – Kairo, oko 1040.), arapski astronom i matematičar.
Novi!!: Obzor i Ibn al-Haitam · Vidi više »
Ignjat Granitz
Ignjat Granitz, također: Vatroslav Granitz (Nemes Magasi, Mađarska, 1845. – Zagreb, 17. prosinca 1908.), hrvatski poduzetnik, industrijalac, mecena i izdavač židovske narodnosti.
Novi!!: Obzor i Ignjat Granitz · Vidi više »
Inklinacija
Inklinacija (lat. inclinatio: naginjanje) može značiti.
Novi!!: Obzor i Inklinacija · Vidi više »
Insolacija
Hrvatske. Europe. Zemlji. pasivne kuće (desno) i ''obične'' kuće (lijevo). Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Insolacija (lat. insolatio: osunčanje, osunčavanje), u meteorologiji, je trajanje obasjavanja Suncem (Sunčevo zračenje), osunčanje ili osunčavanje, to jest vrijeme u kojem je neko mjesto na Zemlji izravno ozračeno Sunčevim zrakama.
Novi!!: Obzor i Insolacija · Vidi više »
Irizacija
oblaka. Irske. Irizacija (prema grč. ἶρıς: duga), u meteorologiji, je pojava duginih boja na oblacima, najčešće na altokumulusima i cirokumulusima.
Novi!!: Obzor i Irizacija · Vidi više »
Ivo Pilar
Ivo Pilar (Zagreb, 19. lipnja 1874. – Zagreb, 3. rujna 1933.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, sociolog, publicist, filozofski pisac i pravaški političar, smatra se utemeljiteljem hrvatske geopolitike.
Novi!!: Obzor i Ivo Pilar · Vidi više »
Izlazak sunca
Izlazak sunca na Korčuli. Izlazak sunca u Orebiću. Izlazak sunca, svitanje ili osvit označava izlazak Sunca nad obzorom.
Novi!!: Obzor i Izlazak sunca · Vidi više »
Izvanzemaljsko nebo
William Anders dok je Apollo bio u Mjesečevoj orbiti, 24. prosinca 1968. U astronomiji, izvanzemaljsko nebo je pogled na svemir s površine astronomskog tijela koje nije Zemlja.
Novi!!: Obzor i Izvanzemaljsko nebo · Vidi više »
Jednadžba vremena
Jednadžba vremena prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Obzor i Jednadžba vremena · Vidi više »
Jesenska točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Jesenska točka je jedno od dvaju presjecišta ekliptike i nebeskog ekvatora, u kojem Sunce u prividnom godišnjem gibanju sa sjeverne nebeske polutke prelazi na južnu, što se dogodi oko 23.
Novi!!: Obzor i Jesenska točka · Vidi više »
Jezgra kometa
Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. infracrvenom svjetlu. Komet Hale-Bopp iz 1995. svemirske letjelice Rosetta. Jezgra kometa je osnovno tijelo kometa, rahla tvorevina smrznutih tvari, leda s prašinom.
Novi!!: Obzor i Jezgra kometa · Vidi više »
Joseph von Fraunhofer
Fraunhoferovim linijama. neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Joseph von Fraunhofer (Straubing, 6. ožujka 1787. - München, 7. lipnja 1826.), njemački fizičar, optičar i izumitelj, utemeljitelj spektroskopije.
Novi!!: Obzor i Joseph von Fraunhofer · Vidi više »
Josip Beruta
Josip Beruta (Sigetec, danas općina Peteranec, 22. siječnja 1833. – Zagreb, 3. lipnja 1891.), hrvatski političar Pučku školu je polazio u Sigecu, Klasičnu gimnaziju (maturirao 1853. godine) i studij teologije u Zagrebu, bio je na raznim dužnostima kod nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu (1857-1861.), nadbiskupov osobni ceremonijar (1861-1863.), župnik u Biškupcu kod Varaždina (1863-1865.), a kasnije zaslužnik župnik župe Sv.
Novi!!: Obzor i Josip Beruta · Vidi više »
Josip Pazman
Mons.
Novi!!: Obzor i Josip Pazman · Vidi više »
Kardanski ovjes
Prikaz jednostavnog troosnog kardanskog ovjesa (središnji prsten može biti okomito učvršćen). Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1852. Kardanski ovjes (po G. Cardanu) je mehanizam kojim se učvršćuje neko fizikalno tijelo, a koji ne sputava njegovo zakretanje na sve strane.
Novi!!: Obzor i Kardanski ovjes · Vidi više »
Karl May
'''Karl Friedrich May''' Karl Friedrich May (Ernstthal, 25. veljače 1842. – Radebeul, 30. ožujka 1912.), njemački književnik Autor kojega zaboravljaju gotovo svi književni povjesničari, a pamte milijuni čitatelja, pustolovni pisac čije je djelo zabavne naravi i goleme popularnosti.
Novi!!: Obzor i Karl May · Vidi više »
Kineskop
''PA-302 General Precision Laboratories'' (GPL) kineskop (oko 1950. – 1955.). brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Kineskop je prva reprodukcijska elektronska cijev za pretvorbu pokretne slike iz elektroničkoga u svjetlosni, vidljivi oblik.
Novi!!: Obzor i Kineskop · Vidi više »
Koma (astronomija)
Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. infracrvenom svjetlu. Australije 2007. infracrvenom svjetlu. Koma (lat. coma koma, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Obzor i Koma (astronomija) · Vidi više »
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Novi!!: Obzor i Komet · Vidi više »
Kulminacija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Kulminacija · Vidi više »
Kutna visina
zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Kutna visina · Vidi više »
Lažno Sunce
Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Vrlo sjajna lažna Sunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. Desno lažno Sunce iznad mjesta Salem (Massachusetts, SAD) 27. listopada 2012. Lažno Sunce, parhelij ili pasunce u Zemljinoj atmosferi predstavlja optičku pojavu dviju svijetlih mrlja na 22° s obje strane Sunca na istoj visini nad obzorom.
Novi!!: Obzor i Lažno Sunce · Vidi više »
Lambert-Beerov zakon
otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. Lambert-Beerov zakon (ponekad i Lambert-Beer-Bougertov zakon) je zakon o apsorpciji monokromatske svjetlosti u obojenim otopinama, po kojem količina svjetlosti koja se apsorbira u obojenom sloju otopine ovisi o debljini tog sloja (Lambertov zakon) i o množinskoj koncentraciji otopljene obojene tvari (Beerov zakon; prema njemačkom fizičaru Augustu Beeru, 1825. – 1863.). Na tom se zakonu temelje kolorimetrijske i spektrofotometrijske metode u analitičkoj kemiji.
Novi!!: Obzor i Lambert-Beerov zakon · Vidi više »
Lavoslav Hartman
Lavoslav Hartman (Oradea, 16. lipnja 1812.Zagreb, 13. lipnja 1881.) je bio hrvatski knjižar, tiskar, nakladnik, urednik i autor iz zajednice Židova.
Novi!!: Obzor i Lavoslav Hartman · Vidi više »
Luka Fertilio Nikolić
Luka Fertilio Nikolić (Nerežišća, 22. veljače Šimun Šito Ćorić, 60 hrvatskih emigrantskih pisaca1903.—30. lipnja 1985.) Jerko Ljubetić: Lenka, Nerudin "val od kristala" je hrvatski emigrantski i čileanski novinar, sveučilišni profesor, prevoditelj, diplomat, pjesnik, kulturni djelatnik i književnik hrvatskog podrijetla.
Novi!!: Obzor i Luka Fertilio Nikolić · Vidi više »
Luke Howard
Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Luke Howard (28. studenog 1772. – 21. ožujka 1864.), britanski kemičar i meteorolog amater.
Novi!!: Obzor i Luke Howard · Vidi više »
Luna 9
Replika Lune 9. Luna 9 bila je sovjetska i prva letjelica koja se meko spustila na Mjesec 1966. Luna 9 bila je lansirana 31. siječnja 1966.
Novi!!: Obzor i Luna 9 · Vidi više »
Magnetska inklinacija
Kompas za mjerenje magnetske inklinacije. Magnetska inklinacija je kut što ga slobodno obješena magnetna igla zatvara s vodoravnom ravninom.
Novi!!: Obzor i Magnetska inklinacija · Vidi više »
Mala tijela Sunčevog sustava
željezni meteorit. satelit koji je bio otkriven kod asteroida. Hrašćine (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. meteorski roj. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. pustinje Atacama u Čileu. Mala tijela Sunčevog sustava su asteroidi (planetoidi), kometi, meteoriti i meteori, te sitna razdrobljena materija koja pluta međuplanetarnim prostorom.
Novi!!: Obzor i Mala tijela Sunčevog sustava · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Obzor i Mars · Vidi više »
Marsova astronomija
Mozaik dviju različitih fotografija Zemlje, Mjeseca i Jupitera iz 2003. (snimio Mars Global Surveyor) Marsovo nebo ljubičaste boje zbog vodenih oblaka leda Krupni plan Marsovog neba pri zalasku sunca, pokazujući više varijacija boja, snimio ''Mars Pathfinder'' U mnogim su slučajevima astronomske pojave promatrane s Marsa jednake ili slične promatranima sa Zemlje, ali ponekad (kao što je pogled na Zemlju kao večernju/jutarnju zvijezdu) mogu biti prilično različiti.
Novi!!: Obzor i Marsova astronomija · Vidi više »
Marsova atmosfera
Slabašna atmosfera na Marsu - vidljiva na obzoru. Marsova je atmosfera rijetka u usporedbi sa Zemljinom.
Novi!!: Obzor i Marsova atmosfera · Vidi više »
Mate Drinković
Mate Drinković (Jelsa, 29. travnja 1868. — Beč, 18. svibnja 1931.) je bio hrvatski političar i publicist.
Novi!!: Obzor i Mate Drinković · Vidi više »
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Novi!!: Obzor i Merkur · Vidi više »
Messier 41
Messier 41 (M41 ili NGC 2287) je otvoreni skup u zviježđu Velikom psu.
Novi!!: Obzor i Messier 41 · Vidi više »
Meteorološke pojave
oblake. zalaska Sunca. Zemlji. °C). Njemačkoj (crnom bojom). globalnog zatopljenja. Izobare na meteorološkoj karti. Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005). bure, Nin. tropskoj šumi. Kaliforniji. Tornado. Pijavica. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. grmljavinske oluje. Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. Posljedica kisele kiše. sušom. Dvostruka duga. moru. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. Meteorološke pojave ili meteorološki elementi su veličine kojima se prikazuje fizikalno stanje atmosfere i fizikalne pojave u njoj.
Novi!!: Obzor i Meteorološke pojave · Vidi više »
Meteorološki uređaji
Automatska meteorološka postaja. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Tradicionalni barograf (bez kućišta). živom. Živini barometri iz 1890. kardanskim zglobom tako da je cijev uvijek okomita. elastičnih tijela zbog djelovanja tlaka. Celzijevim stupnjevima. Maksimalni i minimalni termometri. termometra smještena na istom stalku. vlagu i da se pri tom produžava. Vjetrulja. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. anemometrom. Anemometar s vrućom žicom. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. lizimetrima u Kittendorfu, Njemačka. Presjek kroz lizimetarsku postaju. Pirheliometar, istraživački tip. Piranometar. Fotodiodni piranometar (model ''Quantum''). Crookesov radiometar u radu. Campbell–Stokesov heliograf. Nefoskop. izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. zračnim lukama). Meteorološki uređaji ili meteorološki instrumenti služe za opažanje, mjerenje i bilježenje atmosferskih pojava.
Novi!!: Obzor i Meteorološki uređaji · Vidi više »
Mile Stojić
Mile Stojić (Dragićina, 24. veljače 1955.), hrvatski pjesnik, književni kritičar, publicist, antologičar, prevoditelj s njemačkoga jezika iz BiH.
Novi!!: Obzor i Mile Stojić · Vidi više »
Milutin Cihlar Nehajev
Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenoga 1880. – Zagreb, 7. travnja 1931.), bio je hrvatski književnik (novelist, romanopisac, dramatičar, prevoditelj, publicist, esejist, kritičar), novinar, svestrano obrazovan intelektualac.
Novi!!: Obzor i Milutin Cihlar Nehajev · Vidi više »
Miraž
visine od oko 20 metara. Zrake svijetlosti, dok prolaze iz hladnog u topli i obrnuto, se savijaju, dok ih ljudsko oko vidi da dolaze pod ravnom linijom. '''Donji miraž''' je onaj kod kojeg se slika čini da se nalazi ispod objekta. Kod '''gornjeg miraža''' slika se čini kao da se nalaze iznad objetka. Prava '''fatamorgana''' se sastoji od gornjeg i donjeg miraža, kombinira refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. pustinji Mojave u proljeće. Putanja svjetlosnih zraka kod zrcaljenje prema dolje. Dijagram s desne strane pokazuje nadadijabatski gradijent temperature zraka uz površinu Zemlje. inverziju temperature zraka uz površinu Zemlje. Miraž (franc. mirage, od mirer miraž, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Obzor i Miraž · Vidi više »
Miroljub Ante Evetović
Prof.
Novi!!: Obzor i Miroljub Ante Evetović · Vidi više »
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.
Novi!!: Obzor i Mjerni instrument · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Obzor i Mjesec · Vidi više »
Mustafa Busuladžić
Mustafa ef. Busuladžić (1. travnja 1914. – 29. lipnja 1945.), bošnjački književnik i nacistički ideolog.
Novi!!: Obzor i Mustafa Busuladžić · Vidi više »
Nadir
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nediru. Nadir (arapski nazir koji leži nasuprot) je točka na nebeskoj sferi točno ispod promatrača.
Novi!!: Obzor i Nadir · Vidi više »
Naoblaka
Nebo potpuno zastrto oblacima u mjestu Mehamn, Norveška. Campbell–Stokesov heliograf. Nefoskop. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Naoblaka je pokrivenost neba oblacima bez obzira na njihovu vrstu i visinu.
Novi!!: Obzor i Naoblaka · Vidi više »
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Nebeska sfera · Vidi više »
Nebeski ekvator
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Nebeski ekvator · Vidi više »
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav
deklinacije (zeleno) u nebeskom ekvatorskom koordinatnom sustavu. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav je nebeski koordinatni sustav kojemu je osnovna ravnina nebeski ekvator.
Novi!!: Obzor i Nebeski ekvatorski koordinatni sustav · Vidi više »
Nebeski koordinatni sustavi
proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Nebeski koordinatni sustavi · Vidi više »
Nebeski meridijan
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Nebeski meridijan · Vidi više »
Nebeski polovi
Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Nebeski polovi · Vidi više »
Nikola Faller
Nikola Faller (Ivanec kod Varaždina, 22. travnja 1862. – Zagreb, 28. veljače 1938.), hrvatski dirigent, skladatelj i zagonetač.
Novi!!: Obzor i Nikola Faller · Vidi više »
Noćni svijetleći oblak
Komet C/2020 F3 (NEOWISE) fotografiran 8. srpnja 2020. iznad Kliške tvrđave, i noćni svijetleći oblaci. Noćni svijetleći oblaci iznad mjesta Varbla (Estonija). Noćni svijetleći oblak, svjetleći noćni oblak ili noktilucentni oblak (međunarodna kratica NLC) je najviši oblak na Zemlji.
Novi!!: Obzor i Noćni svijetleći oblak · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Obzor i Norveška · Vidi više »
O veličinama i udaljenostima
starogrčka kopija iz 10. stoljeća). Djelomična pomrčina Mjeseca. O veličinama i udaljenostima (Sunca i Mjeseca) (grč. Περὶ μεγεθῶν καὶ ἀποστημάτων) je jedina sačuvana knjiga koju je napisao Aristarh sa Samosa.
Novi!!: Obzor i O veličinama i udaljenostima · Vidi više »
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.
Novi!!: Obzor i Oblaci · Vidi više »
Obzor (razdvojba)
Obzor može značiti.
Novi!!: Obzor i Obzor (razdvojba) · Vidi više »
Okludirana fronta
Hladna okluzija (lijevo) i topla okluzija (desno). Simbol okludirane fronte: ljubičasta linija s trokutima i polukrugovima gdje njihovi vrhovi prikazuju smjer kretanja okludirane fronte. Hladna okluzija. Topla okluzija. sjevernoj polutci. Okludirana fronta ili okluzija je atmosferska fronta koja nastaje kao završni stadij u razvoju ciklone, kada se topli isječak ciklone postupno smanjuje i na kraju nestaje kao posljedica bržega gibanja hladne fronte koja sustigne toplu frontu.
Novi!!: Obzor i Okludirana fronta · Vidi više »
Oktant
nonijusom (ikrometarski bubnjić)i pločicom za potpis. Nosači kazaljke i ogledala su od mesinga. Umjesto upotrebe teleskopa za viziranje, ovaj instrument ima iglu za viziranje. Oktant (prema lat. octans, genitiv octantis: osmi) ili reflektirajući kvadrant, je mjerni instrument koji se prvenstveno koristi u navigaciji.
Novi!!: Obzor i Oktant · Vidi više »
Ophodno vrijeme
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Obzor i Ophodno vrijeme · Vidi više »
Opisani halo
Opisani halo (vanjski prsten) zajedno s 22° halo (unutarnji prsten). cirkumhorizontalnim lukom (dolje). halo: (1) 22° halo ili mali halo, (2) lažno Sunce, parhelij ili pasunce, (3) Sunčev stup, (4) parhelijski krug, (5) cirkumzenitalni luk, (6) opisani halo, (7) 46° halo ili veliki halo, (8) protusunce ili antihelij. Opisani halo je rijetka optička pojava iz porodice halo koja se pojavljuje kad je Sunce više od 30° iznad obzora, a kad je Sunce niže od 30° iznad obzora, tangencijalni lukovi se pružaju uvis u obliku slova V. Tangencijalni lukovi oko haloa u obliku prstena s kutnim polumjerom od 46° (46° halo) prilično su česti i jaki (intenzivni), s čistim bojama nalik na dugine boje.
Novi!!: Obzor i Opisani halo · Vidi više »
Optička debljina
Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. oblake. Optička debljina (točnije rečeno optička debljina atmosfere) je broj koji pokazuje kroz koliko puta veću debljinu Zemljine atmosfere moraju proći Sunčeve zrake kad padaju koso nego kad padaju okomito na površinu Zemlje.
Novi!!: Obzor i Optička debljina · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Obzor i Optika · Vidi više »
Optika atmosfere
Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.
Novi!!: Obzor i Optika atmosfere · Vidi više »
Paralaksa
Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. Paralaksa (grč. παράλλαξις: promjena, odstupanje) je prividan pomak nebeskog tijela opažan iz dvaju različitih smjerova; služi za određivanje udaljenosti nebeskih tijela.
Novi!!: Obzor i Paralaksa · Vidi više »
Parantihelij
Finskoj 24. lipnja 2014. parhelijskom krugu. haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Obzor i Parantihelij · Vidi više »
Parhelijski krug
deadurl.
Novi!!: Obzor i Parhelijski krug · Vidi više »
Parryjev luk
deadurl.
Novi!!: Obzor i Parryjev luk · Vidi više »
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Novi!!: Obzor i Perihel · Vidi više »
Perun
Žrnovnica, 8. stoljeće Perun je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.
Novi!!: Obzor i Perun · Vidi više »
Pilot-balon
Potpuno napuhan pilot-balon. Pilot-balon je manji gumeni balon okrugla oblika koji se napunjen vodikom ili helijem koristi u meteorologiji.
Novi!!: Obzor i Pilot-balon · Vidi više »
Polarizacija
Polarizacija (prema srednjovj. lat. polaris: polarni, od lat. polus: pol, stožer) može značiti usmjeravanje u suprotne strane; stjecanje polarnosti.
Novi!!: Obzor i Polarizacija · Vidi više »
Polarizirana svjetlost
Turmalini. U prirodnoj svjetlosti titraji su okomiti na smjer širenja, to jest na zraci u različitim ravninama. Zato takvu svjetlost zovemo nepolarizirana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. reflektirana) i lomljena zraka okomite. Polarizacija svjetlosti refleksijom. Titranje u upadajućoj zraci može biti u ravnini upadanja ili okomito na tu ravninu. zalaska Sunca. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Fresnelovih zrcala. Fresnelov ogib). Polarizirana svjetlost je ona vrsta svjetlosti kod koje elektromagnetski valovi titraju samo u jednoj ravnini.
Novi!!: Obzor i Polarizirana svjetlost · Vidi više »
Polarna noć
Polarna noć na Svalbardu. Polarna noć je prirodni fenomen koji se pojavljuje sjeverno od Arktičkog kruga i južno od Antarktičkog kruga, a tijekom kojeg Sunce ne izlazi iznad obzora tj.
Novi!!: Obzor i Polarna noć · Vidi više »
Polarna svjetlost
Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.
Novi!!: Obzor i Polarna svjetlost · Vidi više »
Polarni dan
Norveškoj. Polarni dan ili ponoćno sunce je prirodni fenomen koji se pojavljuje sjeverno od Arktičkog kruga i južno od Antarktičkog kruga, a tijekom kojeg je sunce vidljivo 24 sata na dan, odnosno uopće ne zalazi ispod obzora.
Novi!!: Obzor i Polarni dan · Vidi više »
Polarni stratosferski oblaci
Polarni stratosferski oblaci. Tip II ili vodeni polarni stratosferski oblaci. Polarni stratosferski oblaci ili sedefasti oblaci (međunarodna kratica PSC) pojavljuju se vrlo rijetko tijekom zime u donjoj stratosferi na visini od 15 do 25 kilometara u višim zemljopisnim širinama.
Novi!!: Obzor i Polarni stratosferski oblaci · Vidi više »
Pomrčina Mjeseca
Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.
Novi!!: Obzor i Pomrčina Mjeseca · Vidi više »
Povijest astronomije
Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.
Novi!!: Obzor i Povijest astronomije · Vidi više »
Prapovijesna tehnologija
Prapovijesna tehnologija, tehnologija koja potječe iz vremena prije pisane povijesti.
Novi!!: Obzor i Prapovijesna tehnologija · Vidi više »
Prividno gibanje planeta
nebeskoj sferi (desno). Prividno gibanje planeta po našem nebu rezultat je gibanja kako samih planeta, tako i Zemlje.
Novi!!: Obzor i Prividno gibanje planeta · Vidi više »
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Novi!!: Obzor i Proljetna točka · Vidi više »
Protusunce
parhelijskog kruga i protusunca vidljivog na oblacima tijekom leta Bruxelles-Madrid 7. kolovoza 2006. (snimio: Francesco De Comité). haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Obzor i Protusunce · Vidi više »
Radar
Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada. Venere. Radar (pokrata ili akronim od eng. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radio valovima) je elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije (kutna visina) i brzine nekog predmeta na temelju odbijanja (refleksije) iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj predmet.
Novi!!: Obzor i Radar · Vidi više »
Radiofar
frekvenciji 313 kHz. Drugog svjetskog rata. Navigacijska plutača. Radiofar (radio: skraćeno od američkog engleskog radiotelegraphy: bežični prijenos tekstovnih poruka + far, prema antičkom svjetioniku na grčkom otoku Faru) je navigacijski odašiljač radio valova (radio odašiljač) s kružnom (neusmjerenom) ili s usmjerenom karakteristikom zračenja.
Novi!!: Obzor i Radiofar · Vidi više »
Radiogoniometrija
antene (A and B) za utvrđivanje trenutačnoga položaja korisnika (C). frekvenciji 313 kHz. Drugog svjetskog rata. Radiogoniometrija je radionavigacijski postupak za određivanje takozvanog radiosmjera s pomoću radiogoniometra.
Novi!!: Obzor i Radiogoniometrija · Vidi više »
Radioteleskop
Opservatorij Parkes u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Green Bank. Jansky dipolne mreže. Radioteleskop Effelsberg. Novom Meksiku, SAD. Radioteleskop Sardinija u gradnji. Radioteleskop je astronomski instrument ili uređaj za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radio valova.
Novi!!: Obzor i Radioteleskop · Vidi više »
Raspršenje
zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordovog raspršenja. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Neutronsko raspršenje ili neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Raspršenje, u fizici, je promjena kretanja, odnosno širenja snopa čestica ili zrakâ kada naiđu na neku zapreku.
Novi!!: Obzor i Raspršenje · Vidi više »
Raspršenje svjetlosti
raspršivanje svjetlosti na razne strane. zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Raspršenje svjetlosti, difuzna refleksija ili difuzija svjetlosti je raspršivanje svjetlosti na razne strane.
Novi!!: Obzor i Raspršenje svjetlosti · Vidi više »
Rastislav Drljić
Fra Rastislav Drljić (Podhum u Klisu, općina Konjic u BiH, 8. prosinca 1900. – Kiseljak, 14. veljače 1976.), hrvatski pisac.
Novi!!: Obzor i Rastislav Drljić · Vidi više »
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Novi!!: Obzor i Ravnodnevica · Vidi više »
Redukcija (razdvojba)
Redukcija (lat. reductio: vođenje natrag) može značiti.
Novi!!: Obzor i Redukcija (razdvojba) · Vidi više »
Refrakcija
svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.
Novi!!: Obzor i Refrakcija · Vidi više »
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl. right ascension, oznaka α) je jedna od kutnih koordinata za određivanje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi u ekvatorskom koordinatnom sustavu.
Novi!!: Obzor i Rektascenzija · Vidi više »
Rep kometa
Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Australije 2007. Sunca. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Rep kometa je sekundarna pojava u kometa, iako pruža veličanstven dojam kojemu promatrači ne mogu odoljeti ("zvijezda repatica").
Novi!!: Obzor i Rep kometa · Vidi više »
Reper (geodezija)
Ujedinjenom Kraljevstvu. nadmorskom visinom. Reper (fr. repère: znak, oznaka) je prirodno izrazita ili posebno obilježena referentna točka s obzirom na koju se provodi mjerenje neke veličine.
Novi!!: Obzor i Reper (geodezija) · Vidi više »
Sarosov period
Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Sarosov period (prema grčki σάρος sarosov period, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Obzor i Sarosov period · Vidi više »
Sat (instrument)
vrijeme. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Varšavi. mehaničkog sata. elektroničkog sata. Tipični mehanički zaporni sat. sekunde u 30 milijuna godina. Sat (tur. saat sat, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po Suncu - kada je izašlo, budili su se, a kada je zašlo, odlazili su na počinak.
Novi!!: Obzor i Sat (instrument) · Vidi više »
Satni kut
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Satni kut je sferni kut ili luk između ravnine nebeskoga meridijana i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda.
Novi!!: Obzor i Satni kut · Vidi više »
Sekstant
'''Sekstant'''. Dijelovi sekstanta. Način korištenja sekstanta. Sekstant (prema latinskom sexstans, genitiv sextantis: šesti dio) je ručni mjerni instrument za mjerenje kutne visine nebeskih tijela, najčešće se primjenjuje u navigaciji broda ili zrakoplova.
Novi!!: Obzor i Sekstant · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Obzor i Sekunda · Vidi više »
Sferna astronomija
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Sferna astronomija · Vidi više »
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Obzor i Siderički dan · Vidi više »
Siderički mjesec
Siderički mjesec ili zvjezdani mjesec je razdoblje Mjesečeva obilaska Zemlje s obzirom na zvijezde (27,321 662 d .
Novi!!: Obzor i Siderički mjesec · Vidi više »
Sinodički dan
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Obzor i Sinodički dan · Vidi više »
Sinodički mjesec
Sinodički mjesec je razdoblje promjene Mjesečevih mijena koje odražava položaj Mjeseca prema Suncu, a iznosi 29,530 59 d .
Novi!!: Obzor i Sinodički mjesec · Vidi više »
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.
Novi!!: Obzor i Spektroskopija · Vidi više »
Stacionarna fronta
Simbol stacionarne fronte: plava linija s trokutima je usmjerena u jednu stranu, dok su crveni polukrugovi usmjereni u drugu. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. radiosonde. sjevernoj polutci. Stacionarna fronta (prema kasnolat. stationarius: čvrst, nepomičan) je atmosferska fronta koja je gotovo nepomična, kojoj se položaj na uzastopnim sinoptičkim kartama ne mijenja ili gotovo ne mijenja jer dvije zračne mase, različitih temperatura i vlažnosti zraka a podjednakoga tlaka zraka, miruju jedna pokraj druge.
Novi!!: Obzor i Stacionarna fronta · Vidi više »
Strane svijeta
Strane svijeta Strane svijeta su četiri glavna smjera sjever, istok, jug i zapad u odnosu na lokaciju na zemljinoj površini.
Novi!!: Obzor i Strane svijeta · Vidi više »
Sumrak
Sumrak na pučini Sumrak na pučini Sumrak na pučini Sumrak (suton) je vrijeme između zore i izlaska Sunca, te vrijeme između zalaska Sunca i sutona.
Novi!!: Obzor i Sumrak · Vidi više »
Sunčev stup
San Francisca. Fairbanksu, Aljaska). Sunčev stup ili svjetlosni stup je optička pojava u obliku cijele ili isprekidane svijetle okomite pruge iznad ili ispod Sunca, obično kada se Sunce nalazi nisko nad obzorom, najčešće pri zalasku ili izlasku.
Novi!!: Obzor i Sunčev stup · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Obzor i Sunčev sustav · Vidi više »
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Novi!!: Obzor i Suncostaj · Vidi više »
Supralateralni luk
halo grupe (od vrha prema dolje): supralateralni luk, Parryjev luk, gornji tangencijalni lukovi, 22° halo, a može se vidjeti i lažno Sunce s donje desne strane. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni luk. Supralateralni luk je rijetka optička pojava koja se pojavljuje na na gornjoj strani 22° halo (svjetlosna pojava u obitelji halo), oko dvostruke duljine kruga, a stvara blijedu traku duginih boja u širokom pojasu iznad Sunca.
Novi!!: Obzor i Supralateralni luk · Vidi više »
Tangencijalni luk
deadurl.
Novi!!: Obzor i Tangencijalni luk · Vidi više »
Topla fronta
Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Simbol tople fronte: crvena linija s polukrugovima gdje njihovi vrhovi prikazuju smjer kretanja tople fronte. Djelovanje tople fronte. Djelovanje tople fronte. radiosonde. sjevernoj polutci. Topla fronta je atmosferska fronta između dviju različitih zračnih masa u kojoj se topliji zrak premješta tako da potiskuje hladni zrak, podižući se iznad njega u obliku blago položenoga klina.
Novi!!: Obzor i Topla fronta · Vidi više »
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Obzor i Tropska godina · Vidi više »
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Novi!!: Obzor i Uran · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Obzor i Venera · Vidi više »
Vidljivost
atmosferu vidljivost je oko 350 kilometara. mostu Golden Gate (San Francisco, Kalifornija). izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. Vizibilimetar. Vidljivost je najveća udaljenost na kojoj se danju na obzoru (horizontu) na svijetloj pozadini neba golim okom dobro razabire taman predmet, a noću svjetlost poznate jačine.
Novi!!: Obzor i Vidljivost · Vidi više »
Vilim Frančić
Vilim Frančić (Daruvar, 1896. – Krakov, 1978.) - hrvatski jezikoslovac.
Novi!!: Obzor i Vilim Frančić · Vidi više »
Vjetrulja (razdvojba)
* vjetrulja, u meteorologiji, je sprava za određivanje smjera vjetra.
Novi!!: Obzor i Vjetrulja (razdvojba) · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Obzor i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zagrebačka pivovara
Zagrebačka pivovara je osnovana kada se pokazalo da mali zagrebački obrtnici, pivari s Gornjeg grada nisu mogli proizvesti dovoljno piva za grad koji se sve više širio i razvijao.
Novi!!: Obzor i Zagrebačka pivovara · Vidi više »
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Novi!!: Obzor i Zemljina putanja · Vidi više »
Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja
atmosferu. atmosferu. Zemlji. Sunca kod zalaska. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. energije. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Optička debljina i optička masa atmosfere. otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Zemljine atmosfere. Pirheliometar. zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja · Vidi više »
Zenit
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Zenit · Vidi više »
Zenitna daljina
zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Zenitna daljina · Vidi više »
Zenitni teleskop
Zenitni teleskop. zenitnom daljinom.
Novi!!: Obzor i Zenitni teleskop · Vidi više »
Zodijačka svjetlost
Zodijačka svjetlost na istočnom nebu prije zore. pustinje Atacama u Čileu. newspaper.
Novi!!: Obzor i Zodijačka svjetlost · Vidi više »
Zviježđe
Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.
Novi!!: Obzor i Zviježđe · Vidi više »
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Obzor i Zvjezdana godina · Vidi više »
22° halo
22° halo oko Sunca, viđen iznad planinskog lanca Annapurna, Nepal. haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Obzor i 22° halo · Vidi više »
46° halo
lažnim Suncima i gornjim tangencijalnim lukom. haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Obzor i 46° halo · Vidi više »
