Brže od pregledniku!
85 odnosi: Andromedidi, Areosinkrona orbita, Areostacionarna orbita, Arjunski asteroidi, Asteroidi, Asteroidni pojas, Atoni, Baricentar, Bielin komet, Daniel Kirkwood, Deveti planet, Drakonidi, Duljina uzlaznog čvora, Edmond Halley, Enckeov komet, Fomalhaut, Geminidi, Gliese 581 d, Globalni navigacijski satelitski sustavi, Halleyjev komet, Johann Franz Encke, Johannes Kepler, Julijanska godina (astronomija), Jupiter, Jupiterovi prirodni sateliti, Kepler-22b, Keplerovi zakoni, Kirkwoodove zone, Kočijaš (zviježđe), Komet, Komet Čurjumov-Gerasimenko, Komet duga perioda, Komet Halleyeve vrste, Komet Hironove vrste, Komet Jupiterove obitelji, Komet kratka perioda, Komet Swift-Tuttle, Kosmos 2421, Kuiperov pojas, Marsova orbita, Mu Aquarii, Nebeska mehanika, Neptun, Neptunovi trojanci, Newtonov zakon gravitacije, Nikola Kopernik, Niska orbita oko Zemlje, Orbitalna rezonancija, Periodični komet, Perzeidi, ..., Planet, Planetarna putanja, Pluton, Plutonovi prirodni sateliti, Popis kometa Halleyeve vrste, Popis kometa Hironove vrste, Popis numeriranih kometa, Povijest astronomije, Problem dvaju tijela, Proljetna točka, Prvi Keplerov zakon, Rezonantni trans-neptunski objekt, Saturnovi prirodni sateliti, Saturnovi prsteni, Silazni čvor, Solarni kalendar, Srednje visoka orbita oko Zemlje, Sunce, Supermasivna crna rupa, Tranzit Merkura s Marsa, Treći Keplerov zakon, Uzlazni čvor, Venerina orbita, Vrući Jupiter, Zakret perihela, Zemlji bliski asteroidi, Zemljina rotacija, 10,000 Days, 1247 Memoria, 1461 Jean-Jacques, 351P/Wiegert-PANSTARRS, 3753 Cruithne, 376P/LONEOS, 4179 Toutatis, 54P/de Vico-Swift-NEAT. Proširite indeks (35 više) »
Andromedidi
jezgra razdvojila u dva dijela. Perzeida. Andromedidi ili Bielidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Andromedi, pojavljuje se od 23.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Andromedidi · Vidi više »
Areosinkrona orbita
Areosinkrone orbite (ASO) su sinkrone orbite za umjetne satelite oko Marsa.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Areosinkrona orbita · Vidi više »
Areostacionarna orbita
Areostacionarna orbita ili areosinkrona ekvatorijalna orbita (skraćeno AEO) je kružna areosinkrona orbita u Marsovoj ekvatorijalnoj ravnini oko 17,032 km (10.583 mi) iznad površine, bilo koja točka na kojoj se okreće oko Marsa u istom smjeru i s istim ophodnim vremenom kao i Marsova površina.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Areostacionarna orbita · Vidi više »
Arjunski asteroidi
Arjunski asteroidi, Arjuni (eng. Arjuna asteroids, Arjunas) su dinamična skupina asteroida u Sunčevom sustavu.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Arjunski asteroidi · Vidi više »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Asteroidi · Vidi više »
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. Kirkwoodove pukotine u asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. date.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Asteroidni pojas · Vidi više »
Atoni
Zemlji bliskih asteroida (zeleni pojas). Sunce je u središtu, a prokazani su i planeti Merkur (crno), Venera (žuto), Zemlja (plavo) i Mars (crveno). Planetoid Aton (2062 Aten) koji spada u grupu Zemlji bliski asteroidi. nebeskim tijelom ove veličine. Atoni (eng. Aten asteroid) su skupina asteroida ili planetoida koji spadaju u skupinu Zemlji bliskih asteroida (predstavljaju oko 6% Zemlji bliskih asteroida).
Novi!!: Ophodno vrijeme i Atoni · Vidi više »
Baricentar
Sunčevog sustava s obzirom na Sunce. Baricentar, težište ili središte mase, u astronomiji je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. Baricentar (grč. bari- ili βαρύ-ς: teško + centar: središte), težište ili središte mase, u astronomiji je točka oko koje se gibaju nebeska tijela dvojnog ili višestrukog sustava.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Baricentar · Vidi više »
Bielin komet
Bielin komet, izgubljeni komet.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Bielin komet · Vidi više »
Daniel Kirkwood
Daniel Kirkwood (Harford County, Maryland, 27. rujna 1814. – Riverside, Kalifornija, 11. lipnja, 1895.), američki astronom.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Daniel Kirkwood · Vidi više »
Deveti planet
Umjestnički prikaz Devetog planeta kao ledenog diva u odnosu na unutarnji Sunčev sustav i Mliječnu stazu. Deveti planet je pretpostavljeni planet u vanjskom dijelu sunčeva sustava.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Deveti planet · Vidi više »
Drakonidi
Giacobini–Zinner Drakonidi ili Giacobinidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Zmaju, pojavljuje se oko 8. listopada.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Drakonidi · Vidi više »
Duljina uzlaznog čvora
Orbitalni elementi. Duljina (longituda) uzlaznog čvora je jedan od orbitalnih elemenata koji opisuju orbitu nebeskog tijela.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Duljina uzlaznog čvora · Vidi više »
Edmond Halley
Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Edmond Halley · Vidi više »
Enckeov komet
Enckeov komet, 2P/Encke, komet Enckeove vrste.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Enckeov komet · Vidi više »
Fomalhaut
Fomalhaut Fomalhaut (α PsA, α Piscis Austrini) je najsjajnija zvijezda u zviježđu Piscis Austrinus (Južna riba).
Novi!!: Ophodno vrijeme i Fomalhaut · Vidi više »
Geminidi
Blizancima. Geminidi (lijevo) i Komet 17P/Holmes (dolje desno). Kratak prikaz pada jednog Geminida. Geminidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježdu Blizancima, pojavljuje se u prvoj polovici prosinca.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Geminidi · Vidi više »
Gliese 581 d
Gliese 581 d je nepotvrđeni egzoplanet na procijenjenoj udaljenosti od 20,3 svjetlosnih godina u orbiti zvijezde Gliese 581.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Gliese 581 d · Vidi više »
Globalni navigacijski satelitski sustavi
Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS), standardni generički termin za satelitske navigacijske sustave (Sat Nav) koji pružaju autonomno geoprostorno pozicioniranje s globalnom pokrivenošću.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Globalni navigacijski satelitski sustavi · Vidi više »
Halleyjev komet
Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Putanja Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. Halleyjev komet je prvi komet koji je prepoznat kao stalan član Sunčeva sustava.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Halleyjev komet · Vidi više »
Johann Franz Encke
Venerinog prijelaza da bi se odredila Sunčeva paralaksa. Johann Franz Encke (Hamburg, 23. rujna 1791. – Spandau, 26. kolovoza 1865.), njemački astronom i matematičar.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Johann Franz Encke · Vidi više »
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Johannes Kepler · Vidi više »
Julijanska godina (astronomija)
Julijanska godina je mjerna jedinica za vrijeme, a koristi se u astronomiji.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Julijanska godina (astronomija) · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Jupiter · Vidi više »
Jupiterovi prirodni sateliti
galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Jupiterovi prirodni sateliti · Vidi više »
Kepler-22b
Bez opisa.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Kepler-22b · Vidi više »
Keplerovi zakoni
ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''2/''t''1.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Keplerovi zakoni · Vidi više »
Kirkwoodove zone
2,82 AJ) Ceres, oko 750 000 planetoida (asteroida) s promjerom većim od 1 kilometar i milijuni manjih. Usporedba veličina planetoida ili asteroida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Kirkwoodove zone ili Kirkwoodove pukotine su područja u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas) u kojima se nalazi malen broj planetoida.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Kirkwoodove zone · Vidi više »
Kočijaš (zviježđe)
Kočijaš (lat. Auriga) je zviježđe sjeverne polutke.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Kočijaš (zviježđe) · Vidi više »
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Komet · Vidi više »
Komet Čurjumov-Gerasimenko
Komet Čurjumov-Gerasimenko (označen kao 67P/Čurjumov-Gerasimenko ili ponekad nazvan Čuri ili 67P/C–G ili samo 67P) je komet s trenutnim ophodnim vremenom 6,44 godina, vrti se oko svoje osi za otprilike 12,4 sata i putuje brzinom 135 000 km/h (38 000 m/s).
Novi!!: Ophodno vrijeme i Komet Čurjumov-Gerasimenko · Vidi više »
Komet duga perioda
Komet duga perioda, komet koji obiđe Sunce u vremenu dužem od dvjesta (200) godina.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Komet duga perioda · Vidi više »
Komet Halleyeve vrste
Komet Halleyeve vrste (eng. Halley-type comet, HTC), vrsta periodičnih kometa ophodnog vremena od 20 do 200 godina, koji se pojavljuju jednom ili dvaput u ljudskom životnom vijeku.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Komet Halleyeve vrste · Vidi više »
Komet Hironove vrste
Komet Hironove vrste (eng. Chiron-type comet, CTC), vrsta periodičnih kometa.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Komet Hironove vrste · Vidi više »
Komet Jupiterove obitelji
Komet Jupiterove obitelji (eng. Jupiter family comet, JFC) ili obitelj jovijanskih kometa, vrsta periodičnih kometa.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Komet Jupiterove obitelji · Vidi više »
Komet kratka perioda
Komet kratka perioda, komet koji obiđe Sunce u vremenu kraćem od dvjesta (200) godina.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Komet kratka perioda · Vidi više »
Komet Swift-Tuttle
Swift-Tuttle (označen kao 109P/Swift-Tuttle, 1737 N1; 1737 II; 1862 O1; 1862 III; 1992 S2; 1992 XXVIII) periodični je komet Halleyeve vrste u Sunčevom sustavu koji je ophodnog vremena svake 133 godine.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Komet Swift-Tuttle · Vidi više »
Kosmos 2421
Kosmos 2421 je bio ruski špijunski satelit iz programa Kosmos.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Kosmos 2421 · Vidi više »
Kuiperov pojas
Poznati objekti Kuiperovog pojasa izvedeni iz podataka Minor Planet Centera. Objekti u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska planeta su plava. Nekoliko poznatih Neptunovih trojanskih asteroida su žuti dok su Jupiterovi ružičasti. Kuiperov pojas, ponekad nazivan i Edgeworth-Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava nakon planeta koje se proteže od Neptunove orbite (na 30 AJ) do otprilike 50 AJ od Sunca.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Kuiperov pojas · Vidi više »
Marsova orbita
Sunčevog sustava Mars ima orbitu s velikom poluosi od 1,524 astronomske jedinice (228 milijuna km) i ekscentričnosti od 0,0934.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Marsova orbita · Vidi više »
Mu Aquarii
Mu Aquarii, latinizirano od μ Aquarii, je Bayerova oznaka za binarni zvjezdani sustav u ekvatorijalnom zviježđu Vodenjaka.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Mu Aquarii · Vidi više »
Nebeska mehanika
Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). eliptičnoj stazi oko Sunca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Nebeska mehanika je grana astronomije koja proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem sile, te stanje ravnoteže samih tijela.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Nebeska mehanika · Vidi više »
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Neptun · Vidi više »
Neptunovi trojanci
Neptunovi trojanci, nebeska tijela u orbiti oko Sunca, koji imaju isti orbitalni period kao Neptun te slijede otprilike istu putanju.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Neptunovi trojanci · Vidi više »
Newtonov zakon gravitacije
umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Nikola Kopernik · Vidi više »
Niska orbita oko Zemlje
Orbite oko Zemlje. Niska orbita prikazana je svijetloplavom bojom. Niska orbita oko Zemlje (low Earth orbit (LEO)), vrsta orbite umjetnih satelita oko planeta Zemlje.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Niska orbita oko Zemlje · Vidi više »
Orbitalna rezonancija
Orbitalna rezonancija, astronomska pojava.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Orbitalna rezonancija · Vidi više »
Periodični komet
Periodični komet je komet koji je bio promotren više od jednog perihela gdje ima ophodno vrijeme manje od dvjesta godina, u suprotnom je neperiodični komet.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Periodični komet · Vidi više »
Perzeidi
meteorski roj. Perzeidi i Mliječni put 2009. Vrlo velikog teleskopa 2010. Perzeidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Perzeju, a zapaža se od 25.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Perzeidi · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Planet · Vidi više »
Planetarna putanja
Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike. Ravnine putanja Neptuna i Plutona sijeku pod kutom od kojih 15°. godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Planetarna putanja ili orbita, u astronomiji i astronautici, je putanja u obliku konike po kojoj se giba nebesko tijelo manje mase u gravitacijskom polju nebeskog tijela veće mase.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Planetarna putanja · Vidi više »
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Pluton · Vidi više »
Plutonovi prirodni sateliti
Plutonovi prirodni sateliti su prirodni sateliti Plutona i dosad ih je otkriveno 5.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Plutonovi prirodni sateliti · Vidi više »
Popis kometa Halleyeve vrste
Popis kometa Halleyeve vrste (eng. Halley-type comet, HTC), vrsta periodičnih kometa ophodnog vremena od 20 do 200 godina, koje se često pojavljuju jednom ili dvaput u životnom vijeku.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Popis kometa Halleyeve vrste · Vidi više »
Popis kometa Hironove vrste
Popis kometa Hironove vrste (eng. Chiron-type comet, CTC).
Novi!!: Ophodno vrijeme i Popis kometa Hironove vrste · Vidi više »
Popis numeriranih kometa
Popis numeriranih kometa.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Popis numeriranih kometa · Vidi više »
Povijest astronomije
Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Povijest astronomije · Vidi više »
Problem dvaju tijela
baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). Baricentar, težište ili središte mase, u astronomiji je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. Problem dvaju tijela, ili točnije rečeno gravitacijski problem dvaju tijela, osnova je nebeske mehanike.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Problem dvaju tijela · Vidi više »
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Proljetna točka · Vidi više »
Prvi Keplerov zakon
Prvi Keplerov zakon glasi: Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Na prikazanoj slici elipsa predstavlja putanju nekog planeta.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Prvi Keplerov zakon · Vidi više »
Rezonantni trans-neptunski objekt
Rezonantni trans-neptunski objekt (eng., resonant trans-Neptunian object), trans-neptunski objekti (TNO) u orbitalnoj rezonanci s Neptunom.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Rezonantni trans-neptunski objekt · Vidi više »
Saturnovi prirodni sateliti
Reje. Hiperion (na dnu). Prikazani su i neki manji sateliti. Svi su u mjerilu. Herschel (izvor:NASA) Enkelad - slika složena slika od dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice Cassini-Huygens tokom 2004. – 2005. (izvor:NASA) Reja. atmosferom. Saturnovi prirodni sateliti čine skupinu prirodnih satelita Saturna i do sada ih je otkriveno 82.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Saturnovi prirodni sateliti · Vidi više »
Saturnovi prsteni
Pogled na sve Saturnove prstene iz svemirske letjelice Cassini-Huygens (2013.). Zemlja je "mala plava točkica" između vanjskih prstena G i E, u donjem lijevom dijelu slike. Glavni Saturnovi prsteni s oznakama. Saturnovi prsteni. Voyager 2 pogled na Saturn koji baca sjenu na prstene. Vidljiva su 4 prirodna satelita. Saturnovi prsteni su veoma složeni i sastoje se od stotina tisuća prstenčića.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Saturnovi prsteni · Vidi više »
Silazni čvor
Orbitalni elementi. Silazni čvor je točka u kojima staza nebeskog tijela presijeca ravninu ekliptike.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Silazni čvor · Vidi više »
Solarni kalendar
Solarni kalendar jest kalendar čiji datumi kazuju poziciju Zemlje tijekom njezine revolucije oko Sunca ili ekvivalentnu prividnu poziciju Sunca tijekom njegova puta po nebeskoj sferi.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Solarni kalendar · Vidi više »
Srednje visoka orbita oko Zemlje
Orbite oko Zemlje. Srednje visoka orbita prikazana je žutom bojom. Srednje visoka orbita oko Zemlje (medium Earth orbit (MEO) ili intermediate circular orbit (ICO)), vrsta orbite umjetnih satelita.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Srednje visoka orbita oko Zemlje · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Sunce · Vidi više »
Supermasivna crna rupa
vidljive svjetlosti.http://chandra.harvard.edu/photo/2004/rxj1242 Chandra X-ray Observatory, Photo Album, RX J1242-11, 18 Feb 04 (pristupljeno 9. studenoga 2012.) Prikaz supermasivne crne rupe i akceleracijskog diska oko nje Supermasivne crne rupe su vrsta crnih rupa koje su izrazito velike u promjeru i izrazito teške.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Supermasivna crna rupa · Vidi više »
Tranzit Merkura s Marsa
Merkur u tranzitu kroz Sunce kako ga je gledao Marsovski rover Curiosity (3. lipnja 2014). Tranzit Merkura preko Sunca gledan s Marsa odvija se kada planet Merkur prolazi izravno između Sunca i Marsa, zaklanjajući mali dio Sunčevog diska.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Tranzit Merkura s Marsa · Vidi više »
Treći Keplerov zakon
sinodičkog perioda (S-Sunce, Z-Zemlja, P-gornji planet) Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1.88 godina) zbog jednostavnosti. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Venera (žuta kružnica) obiđe Sunce za 0.615 godine ili 224.65 dana. Prosječna udaljenost Venereod Sunca je ono 108 milijuna kilometara (ono 0.7 AJ). Zemlje i Neptune. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. Treći Keplerov zakon glasi: \frac.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Treći Keplerov zakon · Vidi više »
Uzlazni čvor
Orbitalni elementi. Uzlazni čvor je točka u kojima staza nebeskog tijela presijeca ravninu ekliptike.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Uzlazni čvor · Vidi više »
Venerina orbita
Prikaz Venerine (žuta) i Zemljine (plava) putanje ono Sunca. Venera ima '''orbitu''' s velikom poluosi od 0.723 AJ, a ekscentričnost orbite iznosi 0,007.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Venerina orbita · Vidi više »
Vrući Jupiter
Vrući Jupiter je vrsta egzoplaneta.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Vrući Jupiter · Vidi više »
Zakret perihela
elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). relativističkom učinku prozvanom zakret perihela. Zemljina godišnja doba. Zakret perihela, apsidna precesija ili precesija perihela je vrsta precesije planetarne putanje.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Zakret perihela · Vidi više »
Zemlji bliski asteroidi
Apoloni i Atoni. Asteroid 4179 Toutatis, radarske snimke. Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. godine jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje. Trag meteorita na nebu iznad Čeljabinska. Itokawa. Itokawa. Sliku omogućila Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija JAXA. Planetoid Aton (2062 Aten) koji spada u grupu Zemlji bliski asteroidi. nebeskim tijelom ove veličine. Zemlji bliski asteroidi (eng. NEA, kratica od Near Earth Asteroid) je zajednički naziv za sve asteroide (planetoide) koji se u jednom dijelu putanje približavaju Zemljinoj putanji.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Zemlji bliski asteroidi · Vidi više »
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Novi!!: Ophodno vrijeme i Zemljina rotacija · Vidi više »
10,000 Days
10,000 Days četvrti je studijski album američkog rock sastava Tool.
Novi!!: Ophodno vrijeme i 10,000 Days · Vidi više »
1247 Memoria
1247 Memorija je asteroid glavnog asteroidnog pojasa.
Novi!!: Ophodno vrijeme i 1247 Memoria · Vidi više »
1461 Jean-Jacques
1461 Jean-Jacques (pristupljeno 11. prosinca 2013.) je asteroid glavnog asteroidnog pojasa.
Novi!!: Ophodno vrijeme i 1461 Jean-Jacques · Vidi više »
351P/Wiegert-PANSTARRS
351P/Wiegert-PANSTARRS, komet Jupiterove obitelji.
Novi!!: Ophodno vrijeme i 351P/Wiegert-PANSTARRS · Vidi više »
3753 Cruithne
3753 Cruithne je planetoid ili asteroid koji spada u grupu Atona (Zemlji bliski asteroidi), i čija putanja ono Sunca se nalazi u planetarnoj rezonanciji 1:1 sa Zemljom.
Novi!!: Ophodno vrijeme i 3753 Cruithne · Vidi više »
376P/LONEOS
376P/LONEOS, komet Jupiterove obitelji.
Novi!!: Ophodno vrijeme i 376P/LONEOS · Vidi više »
4179 Toutatis
Asteroid Toutatis otkrio je 4. siječnja 1989. francuz Christian Pollas dok je na fotografskim pločama tražio male jupiterove satelite.
Novi!!: Ophodno vrijeme i 4179 Toutatis · Vidi više »
54P/de Vico-Swift-NEAT
54P/de Vico-Swift-NEAT, komet Jupiterove obitelji.
Novi!!: Ophodno vrijeme i 54P/de Vico-Swift-NEAT · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Orbitalni period, Sinodički period.
