Sadržaj
31 odnosi: Amaterska astronomija, Areografija, Aspekt, Aspekt (astrologija), Asteroidi, Asteroidni pojas, Astrognozija, Astronomia nova, Ekliptički koordinatni sustav, Elongacija, Franjo Bruna, IRAS Minor Planet Survey, Izvanzemaljsko nebo, Jupiter, Konjunkcija (astronomija), Marsova orbita, Neptun, Okultacija, Opozicija, Označavanje malih planeta, Planet, Planetarna astronomija, Prividno gibanje planeta, Sarosov period, Saturn, Sferna astronomija, Sinodički dan, Sizigij, Sunčev sustav, Uran, Venerin pojas.
Amaterska astronomija
Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Amaterska astronomija
Areografija
orbitera Viking. Površinski mraz i vodena ledena magla osvjetljavaju udarni bazen Hellas s desne strane donjeg središta; Syrtis Major tik iznad njega zamračen je vjetrovima koji uklanjaju prašinu s njegove bazaltne površine. Preostale sjeverne i južne polarne ledene kape prikazane su u gornjem i donjem desnom dijelu karte kao što se pojavljuju u rano ljeto, odnosno minimalne veličine.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Areografija
Aspekt
Aspekt (lat. aspectus: pogled) može značiti.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Aspekt
Aspekt (astrologija)
natalne karte, označeni različitim bojama i simbolima Aspekt, kut planeta, u astrologiji, kut između dvaju planeta (uključujući nebeska tijela Sunce i Mjesec) promatran sa Zemlje, te između planeta i određenih zvijezda stajačica, odnosno uzlaznih ili silaznih Mjesečevih čvorova.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Aspekt (astrologija)
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Asteroidi
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Asteroidni pojas
Astrognozija
Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. galaktike s dvama dugačkim zvjezdanim krakovima i prečkom. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Astrognozija
Astronomia nova
Naslov Keplerove knjige ''Astronomia nova'' (1609). Astronomia Nova prvo je pisano djelo njemačkog astronoma Johannesa Keplera.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Astronomia nova
Ekliptički koordinatni sustav
nebeskog tijela. Ekliptički koordinatni sustav je vrsta nebeskog koordinatnog sustava na nebeskoj sferi koji služi za određivanje položaja nebeskih tijela s obzirom na ekliptiku.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Ekliptički koordinatni sustav
Elongacija
kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Elongacija
Franjo Bruna
Franjo Bruna (Zagreb, 14. rujna 1745. – Pešta, 1817.), hrvatski astronom, matematičar i meteorolog.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Franjo Bruna
IRAS Minor Planet Survey
IRAS Minor Planet Survey (kratica: IMPS) je astronomski katalog malih planeta koje je prikupio satelit IRAS.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i IRAS Minor Planet Survey
Izvanzemaljsko nebo
William Anders dok je Apollo bio u Mjesečevoj orbiti, 24. prosinca 1968. U astronomiji, izvanzemaljsko nebo je pogled na svemir s površine astronomskog tijela koje nije Zemlja.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Izvanzemaljsko nebo
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Jupiter
Konjunkcija (astronomija)
kvadraturu. Venere. accessdate.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Konjunkcija (astronomija)
Marsova orbita
Sunčevog sustava Mars ima orbitu s velikom poluosi od 1,524 astronomske jedinice (228 milijuna km) i ekscentričnosti od 0,0934.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Marsova orbita
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Neptun
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Okultacija
Opozicija
* Oporba, u politici.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Opozicija
Označavanje malih planeta
Formalno označavanje malih planeta u konačnom obliku je kombinacija brojke i imena dodijeljena malom planetu (asteroidu, centauru, trans-neptunskom objektu i patuljastom planetu, ali ne i kometu).
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Označavanje malih planeta
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Planet
Planetarna astronomija
Planetarna astronomija specifično je polje unutar astronomije koje se usredotočuje na planetarne sustave i povezane objekte, poput prirodnih satelita i asteroida.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Planetarna astronomija
Prividno gibanje planeta
nebeskoj sferi (desno). Prividno gibanje planeta po našem nebu rezultat je gibanja kako samih planeta, tako i Zemlje.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Prividno gibanje planeta
Sarosov period
Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Sarosov period (prema grčki σάρος sarosov period, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Sarosov period
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Saturn
Sferna astronomija
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Sferna astronomija
Sinodički dan
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Sinodički dan
Sizigij
work.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Sizigij
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Sunčev sustav
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Uran
Venerin pojas
vidnog polja, što znači da Sunce mora biti iza kamere. Venerin pojas (antisumrak) atmosferski je fenomen vidljiv malo prije izlaska sunca ili nakon zalaska sunca, tijekom građanskog sumraka.
Pogledaj Opozicija (astronomija) i Venerin pojas