Brže od pregledniku!
12 odnosi: Hrvatska, Hrvatski politički sustav, Mletački kolonat, Mreža anarhista, Ostavinski postupak, Pomorsko dobro, Pravo na ispravak, Sudbena vlast, Sudbena vlast u Hrvatskoj, Upisnik, Vjekoslav Kobešćak, Zemljišne knjige.
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Općinski sudovi u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski politički sustav
Republika Hrvatska je po svom državnom uređenju republika, s demokratski izabranim parlamentom - Hrvatskim saborom kao najvišim predstavničkim tijelom građana, i predsjednikom Republike kao državnim poglavarom.
Novi!!: Općinski sudovi u Hrvatskoj i Hrvatski politički sustav · Vidi više »
Mletački kolonat
Kolonat u Dalmaciji za vrijeme Mletačke vlasti ima temelj na antičkom kolonatu i bizantskoj emfiteuzi.
Novi!!: Općinski sudovi u Hrvatskoj i Mletački kolonat · Vidi više »
Mreža anarhista
Mreža anarhista (engl. Network of Anarchists) je anarhistička organizacija koja trenutno djeluje na području Istre i Kvarnera te sjeverozapada Hrvatske, a čiji su ciljevi; Potaknuti kulturu otpora i solidarnosti u narodu kao konstantne vrijednosti, bez obzira na stranke na vlasti.
Novi!!: Općinski sudovi u Hrvatskoj i Mreža anarhista · Vidi više »
Ostavinski postupak
Ostavinski postupak je izvanparnični postupak koji se pokreće povodom smrti fizičke osobe.
Novi!!: Općinski sudovi u Hrvatskoj i Ostavinski postupak · Vidi više »
Pomorsko dobro
Pomorsko dobro (engl. martime domaine) je kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku pod njenom osobitom zaštitom, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom (Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03,100/04, 141/06).
Novi!!: Općinski sudovi u Hrvatskoj i Pomorsko dobro · Vidi više »
Pravo na ispravak
Pravo na ispravak je „dužnost medija na objavljivanje ispravka objavljene netočne informacije kojom je učinjena povreda dostojanstva, ugleda, časti, drugog prava ili interesa fizičke ili pravne osobe".
Novi!!: Općinski sudovi u Hrvatskoj i Pravo na ispravak · Vidi više »
Sudbena vlast
Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.
Novi!!: Općinski sudovi u Hrvatskoj i Sudbena vlast · Vidi više »
Sudbena vlast u Hrvatskoj
Državna vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.
Novi!!: Općinski sudovi u Hrvatskoj i Sudbena vlast u Hrvatskoj · Vidi više »
Upisnik
Upisnik je javni službeni zapis o podacima koji vode tijela javne vlasti (državna uprava, sudovi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave...) prema sudskom ili upravnom postupku.
Novi!!: Općinski sudovi u Hrvatskoj i Upisnik · Vidi više »
Vjekoslav Kobešćak
Vjekoslav Kobešćak (Zagreb, 20. siječnja 1974.), hrvatski vaterpolist, osvajač srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine.
Novi!!: Općinski sudovi u Hrvatskoj i Vjekoslav Kobešćak · Vidi više »
Zemljišne knjige
Zemljišne knjige (gruntovnica) su javne knjige (registar) u koje se upisuju nekretnine, vlasništvo i druga stvarna prava i neka obvezna prava na nekretninama te određeni drugi odnosi relevantni za pravni promet nekretninama.
Novi!!: Općinski sudovi u Hrvatskoj i Zemljišne knjige · Vidi više »
