Brže od pregledniku!
69 odnosi: Andrija Rašeta, Ante Marković, Žene u crnom, Beli orlovi, Berak, Biciklistički ultramaraton Vukovar – Dubrovnik, Bioelektrana, Bitka za Vukovar, Boris Tadić, Branimir Polovina, Breznica Našička, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Dario Kordić, Dom Ratnika, Domovinski rat, Eduard Galić, Florence Hartmann, Goran Hadžić, Grabovo (Vukovar), Harrisonovo cvijeće, Hrvatska povijest, Igor Kačić, Ivana Bodrožić, Jean-Michel Nicolier, Jozefina Lada, Kronologija Domovinskog rata: listopad 1992., Mihailo (mitropolit), Mile Mrkšić, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Mitnica (Vukovar), MNK Futsal Dinamo, Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar, Nadin, NK Mladost Našička Breznica, Ovčara (razdvojba), Ovčara – neispričana priča, Petar Kačić, Pokolj u Borovu Selu, Pokolj u Buči, Pokolj u Lovasu, Pokolj u Lušcu 2. studenoga 1991., Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991., Popis županijskih cesta u Hrvatskoj, Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu, Raspad SFRJ, Siniša Glavašević, Slavko Dokmanović, Slavomir Drinković, Slavonska udruga studenata, Spomen dom Ovčara, ..., Spomenik Ruža hrvatska, Srijem, Sve je bio dobar san (2016.), Tragični događaji, Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju, Veselin Šljivančanin, Vesna Bosanac, Višnja Starešina, Vojislav Šešelj, Vojislav Stanimirović, Vukovar, Zaustavljeni glas, 132. brigada HV, 1991., 20. studenoga, 2003., 2011., 29. prosinca, 40 dana za život. Proširite indeks (19 više) »
Andrija Rašeta
Andrija Rašeta (Donji Lapac, 9. prosinca 1934. – Beograd, 7. prosinca 2021.), bio je general Jugoslavenske narodne armije u mirovini.
Novi!!: Ovčara i Andrija Rašeta · Vidi više »
Ante Marković
Ante Marković (Konjic, Bosna i Hercegovina, 25. studenoga 1924. – Zagreb, 28. studenoga 2011.), predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske i posljednji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Novi!!: Ovčara i Ante Marković · Vidi više »
Žene u crnom
Žene u crnom na jednom prosvjedu "Žene u crnom" (hebrejski:נשים בשחור, Našim Bešahor) je ženski protu-ratni pokret koji okuplja oko 10.000 aktivista u svijetu.
Novi!!: Ovčara i Žene u crnom · Vidi više »
Beli orlovi
Amblem Belih orlova Beli orlovi (srp. Бели oрлови), poznati još i kao šešeljevci ili osvetnici, bili su četnička paravojna formacija koja je sudjelovala u oružanim sukobima na teritorijima Hrvatske i BiH za vrijeme rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ovčara i Beli orlovi · Vidi više »
Berak
Berak je selo u općini Tompojevci, nedaleko od Vukovara (11 km).
Novi!!: Ovčara i Berak · Vidi više »
Biciklistički ultramaraton Vukovar – Dubrovnik
Biciklistički ultramaraton Vukovar – Dubrovnik je godišnji športsko-rekreativno-edukativni biciklistički projekt koji se održava kroz cijelu Hrvatsku.
Novi!!: Ovčara i Biciklistički ultramaraton Vukovar – Dubrovnik · Vidi više »
Bioelektrana
Bioelektrana Alholmens Kraft (Finska) je najveća bioelektrana u svijetu, a koristi drvnu biomasu kao osnovno gorivo, a rezervo gorivo je treset. Velika Gorica iz zraka. Austriji instalirane snage 1 MW. Kukuruz je važan izvor nedrvne biomase. Njemačkoj. Spittelau postrojenje za spaljivanje smeća je jedna od nekoliko bioelektrana koje omogućuju centralno grijanje u Beču. Bioelektrana je elektrana koja koristi energiju biomase za dobivanje električne energije, a često i toplinske energije za grijanje (kogeneracija).
Novi!!: Ovčara i Bioelektrana · Vidi više »
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.
Novi!!: Ovčara i Bitka za Vukovar · Vidi više »
Boris Tadić
Boris Tadić (Sarajevo, 15. siječnja 1958.), srbijanski političar, bivši predsjednik Republike Srbije i Demokratske stranke.
Novi!!: Ovčara i Boris Tadić · Vidi više »
Branimir Polovina
Branimir Polovina (Vukovar, 22. lipnja 1950. – Ovčara, 20. studenoga 1991.), bio je radijski tehničar.
Novi!!: Ovčara i Branimir Polovina · Vidi više »
Breznica Našička
'''Breznica Našička''': Crkva Sv.Martina. Breznica Našička je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripada općini Koški.
Novi!!: Ovčara i Breznica Našička · Vidi više »
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Dan sjećanja ili službeno Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se 18.
Novi!!: Ovčara i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje · Vidi više »
Dario Kordić
Dario Kordić (Sarajevo, 14. prosinca 1960.), osuđeni ratni zločinac, bosanskohercegovački političar, bivši član predsjedništva Hrvatske Republike Herceg-Bosne (ranije Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne) od 1992.
Novi!!: Ovčara i Dario Kordić · Vidi više »
Dom Ratnika
Dom Ratnika je planirana buduća građevina u Vukovaru.
Novi!!: Ovčara i Dom Ratnika · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Ovčara i Domovinski rat · Vidi više »
Eduard Galić
Eduard Galić (Trogir, 11. kolovoza 1936.) je hrvatski filmski i televizijski redatelj i scenarist.
Novi!!: Ovčara i Eduard Galić · Vidi više »
Florence Hartmann
Florence Hartmann (17. veljače 1963.), francuska je novinarka i spisateljica.
Novi!!: Ovčara i Florence Hartmann · Vidi više »
Goran Hadžić
Hadžić 1992. godine. Goran Hadžić (Pačetin, Vinkovci, 7. rujna 1958. – Novi Sad, 12. srpnja 2016.), bio je političar srpske narodnosti u Hrvatskoj, osuđeni ratni zločinac.
Novi!!: Ovčara i Goran Hadžić · Vidi više »
Grabovo (Vukovar)
Grabovo-dio je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Ovčara i Grabovo (Vukovar) · Vidi više »
Harrisonovo cvijeće
Harrisonovo cvijeće (eng. Harrison's Flowers), francuska je ratna drama iz 2000.
Novi!!: Ovčara i Harrisonovo cvijeće · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Ovčara i Hrvatska povijest · Vidi više »
Igor Kačić
Spomen-obilježje Otac i sin Igor Kačić (Vukovar, 23. kolovoza 1975. – Ovčara, 20. studenoga 1991.), najmlađa je žrtva pokolja na Ovčari.
Novi!!: Ovčara i Igor Kačić · Vidi više »
Ivana Bodrožić
Ivana Bodrožić (Vukovar, 1982.), hrvatska je spisateljica i pjesnikinja.
Novi!!: Ovčara i Ivana Bodrožić · Vidi više »
Jean-Michel Nicolier
Jean-Michel Nicolier »Francuz« (Vesoul, Francuska, 1. srpnja 1966. – Ovčara, noć s 20. na 21. studenoga 1991.) bio je francuski dragovoljac hrvatskoga Domovinskog rata.
Novi!!: Ovčara i Jean-Michel Nicolier · Vidi više »
Jozefina Lada
Jozefina Lada je hrvatska pjesnikinja.
Novi!!: Ovčara i Jozefina Lada · Vidi više »
Kronologija Domovinskog rata: listopad 1992.
1.
Novi!!: Ovčara i Kronologija Domovinskog rata: listopad 1992. · Vidi više »
Mihailo (mitropolit)
Mitropolit Mihailo, crnogor. ćiril. Mитрополит Михаило (Ramovo Ždrijelo, Žabljak, Crna Gora, 8. studenog 1938., svjetovno ime Miraš Dedeić / Мираш Дедеић), bio je drugi poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Ovčara i Mihailo (mitropolit) · Vidi više »
Mile Mrkšić
Mile Mrkšić 2009., ICTY Mile Mrkšić (Gvozd, 20. srpnja 1947. – Lisabon, Portugal, 16. kolovoza 2015.), bivši srpski zapovjednik JNA, vojni vođa pobunjenih Srba u Hrvatskoj te general i čelnik Republike Srpske Krajine, osuđeni ratni zločinac.
Novi!!: Ovčara i Mile Mrkšić · Vidi više »
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja
Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Novi!!: Ovčara i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Vidi više »
Mitnica (Vukovar)
Spomen-park „Dudik“, buktinje (nakon obnove) Mitnica je gradska četvrt u sastavu Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Ovčara i Mitnica (Vukovar) · Vidi više »
MNK Futsal Dinamo
MNK Futsal Dinamo je hrvatski futsal klub iz Zagreba, osnovan 21.
Novi!!: Ovčara i MNK Futsal Dinamo · Vidi više »
Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar
Spomenik u Vukovarskoj bolnici Nacionalna memorijalna bolnica „dr.
Novi!!: Ovčara i Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar · Vidi više »
Nadin
Ravnokotarsko selo Nadin (Nedinium, Nedinum) nalazi se istočno od Zadra a 11 km zapadno od Benkovca.
Novi!!: Ovčara i Nadin · Vidi više »
NK Mladost Našička Breznica
Breznica Našička: Stadion NK Mladost. NK Mladost je nogometni klub iz Našičke Breznice u općini Koška nedaleko od Našica u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Ovčara i NK Mladost Našička Breznica · Vidi više »
Ovčara (razdvojba)
* Ovčara.
Novi!!: Ovčara i Ovčara (razdvojba) · Vidi više »
Ovčara – neispričana priča
Ovčara - neispričana priča je hrvatski dokumentarni film iz 2016.
Novi!!: Ovčara i Ovčara – neispričana priča · Vidi više »
Petar Kačić
Petar Kačić (Split, 16. listopada 1947. – Vukovar, 2. listopada 1991.), bio je hrvatski branitelj.
Novi!!: Ovčara i Petar Kačić · Vidi više »
Pokolj u Borovu Selu
Pokolj u Borovu Selu je zločin koji su 2. svibnja 1991. godine počinili pobunjeni hrvatski Srbi.
Novi!!: Ovčara i Pokolj u Borovu Selu · Vidi više »
Pokolj u Buči
Pokolj u Buči (ukrajinski: Бучанська різанина) je ratni zločin nad građanima kijevskog predgrađa Buče kojeg je počinila Ruska vojska između 27.
Novi!!: Ovčara i Pokolj u Buči · Vidi više »
Pokolj u Lovasu
Pokolj u Lovasu bio je ratni zločin.
Novi!!: Ovčara i Pokolj u Lovasu · Vidi više »
Pokolj u Lušcu 2. studenoga 1991.
Pokolj u Lušcu je bio srpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.
Novi!!: Ovčara i Pokolj u Lušcu 2. studenoga 1991. · Vidi više »
Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991.
Pokolj u Nadinu je bio srpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.
Novi!!: Ovčara i Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991. · Vidi više »
Popis županijskih cesta u Hrvatskoj
Ovo je popis županijskih cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Ovčara i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Vidi više »
Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu
Popis masovnih ratnih zločina nad Hrvatima i Hrvatskoj odanim pripadnicima nacionalnih manjina u Domovinskom ratu. Lokacije na kojima su pronađene masovne grobnice u koje su velikosrpski agresori bacali tijela Hrvata i Hrvatima i Hrvatskoj odanim pripadnicima nacionalnih manjina.
Novi!!: Ovčara i Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Ovčara i Raspad SFRJ · Vidi više »
Siniša Glavašević
Siniša Glavašević (Vukovar, 4. studenoga 1960. – Ovčara, 20. studenoga 1991.), bio je hrvatski novinar, publicist i prozaik kojega su ubile srpske paravojne postrojbe tijekom bitke za Vukovar.
Novi!!: Ovčara i Siniša Glavašević · Vidi više »
Slavko Dokmanović
Slavko Dokmanović (Trpinja, 14. prosinca 1949. - Haag, 29. lipnja 1998.), hrvatski Srbin, predsjednik Skupštine Općine Vukovar, gradonačelnik za vrijeme okupacije grada jutarnji.hr (6. rujna 2012.) i optuženik za ratne zločine.
Novi!!: Ovčara i Slavko Dokmanović · Vidi više »
Slavomir Drinković
Slavomir Drinković (Jelsa, 23. siječnja 1951. Zagreb, 7. prosinca 2016.), hrvatski kipar i oblikovatelj.
Novi!!: Ovčara i Slavomir Drinković · Vidi više »
Slavonska udruga studenata
Logotip Slavonske udruge studenata Slavonska udruga studenata okuplja studente podrijetlom iz Slavonije i Baranje koji studiraju na Zagrebačkom sveučilištu.
Novi!!: Ovčara i Slavonska udruga studenata · Vidi više »
Spomen dom Ovčara
Spomen dom Ovčara Spomen dom Ovčara je spomen dom otvoren 2006.
Novi!!: Ovčara i Spomen dom Ovčara · Vidi više »
Spomenik Ruža hrvatska
Spomenik Ruža hrvatska nalazi se ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar i podignut je u spomen na trudnicu Ružicu Markobašić i njezinog nerođenog sina Antuna, koji su ubijeni na Ovčari u studenome 1991.
Novi!!: Ovčara i Spomenik Ruža hrvatska · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Ovčara i Srijem · Vidi više »
Sve je bio dobar san (2016.)
Sve je bio dobar san hrvatska je dokumentarna biografska drama iz 2016. godine.
Novi!!: Ovčara i Sve je bio dobar san (2016.) · Vidi više »
Tragični događaji
Ovčari velikosrpske agresije na Hrvatsku. Tragedija je događaj u kojem se jedan ili više gubitaka, obično ljudskog života, gleda kao žalostan.
Novi!!: Ovčara i Tragični događaji · Vidi više »
Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju
Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju predmet je rasprava u srpskoj i međunarodnoj javnosti.
Novi!!: Ovčara i Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju · Vidi više »
Veselin Šljivančanin
Veselin Šljivančanin (Palež, Žabljak, 13. lipnja 1953.), bivši srpski časnik JNA tijekom bitke za Vukovar.
Novi!!: Ovčara i Veselin Šljivančanin · Vidi više »
Vesna Bosanac
Odjeća i predmeti dr. Vesne Bosanac koje je imala na sebi u trenutku puštanja iz zatočeništva Vesna Bosanac (Subotica, 9. ožujka 1949. – Vukovar, 21. ožujka 2022.) bila je hrvatska liječnica, specijalistica pedijatrije i ravnateljica Opće bolnice u Vukovaru, junakinja Domovinskog rata.
Novi!!: Ovčara i Vesna Bosanac · Vidi više »
Višnja Starešina
Višnja Starešina (Zorkovac, općina Ozalj, 1960.), hrvatska novinarka, publicistkinja, autorica dokumentarnih filmova.
Novi!!: Ovčara i Višnja Starešina · Vidi više »
Vojislav Šešelj
Vojislav Šešelj (Sarajevo, 11. listopada 1954.), srbijanski je političar, bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač i pravomoćno osuđeni ratni zločinac.
Novi!!: Ovčara i Vojislav Šešelj · Vidi više »
Vojislav Stanimirović
Vojislav Stanimirović Vojislav Stanimirović (Tovarnik, 5. kolovoza 1953.), hrvatski je psihijatar i političar srpske nacionalnosti.
Novi!!: Ovčara i Vojislav Stanimirović · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Ovčara i Vukovar · Vidi više »
Zaustavljeni glas
Zaustavljeni glas je hrvatski dokumentarni film iz 2010.
Novi!!: Ovčara i Zaustavljeni glas · Vidi više »
132. brigada HV
132.
Novi!!: Ovčara i 132. brigada HV · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ovčara i 1991. · Vidi više »
20. studenoga
20.
Novi!!: Ovčara i 20. studenoga · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ovčara i 2003. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Ovčara i 2011. · Vidi više »
29. prosinca
29.
Novi!!: Ovčara i 29. prosinca · Vidi više »
40 dana za život
40 dana za život (eng. 40 Days for Life), međunarodna je pro-life molitveno-edukativna inicijativa za zaštitu majki i nerođene djece, koju su 2004. godine pokrenule kršćanske zajednice u Bryan College Stationu u Teksasu, SAD.
Novi!!: Ovčara i 40 dana za život · Vidi više »
