Sadržaj
26 odnosi: Arapski poluotok, Šapur I., Bet She’arim, Bitka kod Edese, Cienfuegos (pokrajina), Dalmacija (rimska provincija), Decumanus, Dioklecijan, Geodezija, Građanski rat u Siriji, Grčko-rimski period i Ptolemejevići, Hatra, Homs (pokrajina), Kriza 3. stoljeća, Neoklasicizam, Odenat, Palmirsko Carstvo, Popis mjesta svjetske baštine u Aziji, Popis ugroženih mjesta svjetske baštine, Sankt-Peterburg, Sirija, Sirijska pustinja, Slavoluk, Type 73, Umjetnost starog vijeka, Vabalat.
Arapski poluotok
alt.
Pogledaj Palmira i Arapski poluotok
Šapur I.
Šapur I. (ili Sapor), veliki kralj Perzije (240./242. – 270./272.). Konsolidirao je i proširio Novoperzijsko Carstvo Sasanida koje je osnovao njegov otac Ardašir I.
Pogledaj Palmira i Šapur I.
Bet She’arim
Bet She’arim (hebrejski: בֵּית שְׁעָרִים; arapski: bayt al-ġurabāʾ; tj. „Kuća s dvoja vrata”) ili Beth She'arim, antička Besara (grčki: Βησάρα), je drevni grad na sjeveroistoku Izraela (distrikt Haifa).
Pogledaj Palmira i Bet She’arim
Bitka kod Edese
Bitka kod Edese se odigrala 259. godine između vojske Rimskog Carstva predvođene carem Valerijanom i vojske Sasanidskog carstva predvođene velikim kraljem Šapurom I.
Pogledaj Palmira i Bitka kod Edese
Cienfuegos (pokrajina)
Cienfuegos je najmanja kubanska provincija.
Pogledaj Palmira i Cienfuegos (pokrajina)
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Pogledaj Palmira i Dalmacija (rimska provincija)
Decumanus
Damaska, bila je gradski dekumanus, izgrađen od strane Rimljana. U rimskom urbanom planiranju, decumanus je bila cesta usmjerena istok-zapad u rimskom gradu ili kastrumu (vojnom logoru).
Pogledaj Palmira i Decumanus
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Pogledaj Palmira i Dioklecijan
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Pogledaj Palmira i Geodezija
Građanski rat u Siriji
Građanski rat u Siriji je naziv za trenutni oružani sukob koji se od proljeća 2011. godine, vodi u Siriji između vlade predsjednika Bašara al-Asada na jednoj strani i opozicionih pobunjenika na drugoj strani.
Pogledaj Palmira i Građanski rat u Siriji
Grčko-rimski period i Ptolemejevići
U osvajanjima Aleksandra Velikog Egipat je uključen u grčki svijet.
Pogledaj Palmira i Grčko-rimski period i Ptolemejevići
Hatra
Hatra (arapski:الحضر, al-Ḥaḍr) je drevni grad u guvernatu Ninava, u iračkom dijelu pokrajine Al Džazira (drevna perzijska pokrajina Khvarvaran), 290 km sjeverozapadno od Bagdada i 110 km jugozapadno od Mosula.
Pogledaj Palmira i Hatra
Homs (pokrajina)
Pokrajina Homs (/ ALA-LC: Muḥāfaẓat Ḥimṣ) je jedna od 14 sirijskih pokrajina.
Pogledaj Palmira i Homs (pokrajina)
Kriza 3. stoljeća
Kriza trećeg stoljeća naziv je za razdoblje u povijesti Rimskog Carstva od 235.
Pogledaj Palmira i Kriza 3. stoljeća
Neoklasicizam
Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.
Pogledaj Palmira i Neoklasicizam
Odenat
Odenat Lucije Septimije Odenat ili Lucius Septimius Odaenathus grčki: Οδαίναθος (Hodainathos), arapski أذينة Othayna, ? - 267.) bio je vladar grada Palmire u Siriji i osnivač kratkotrajnog Palmirskog Carstva. Bio je sin Lucija Septimija Heroda, lokalnog plemića za koga povjesničari vjeruju da je stekao rimsko građansko pravo u doba dinastije Severa krajem 190-ih.
Pogledaj Palmira i Odenat
Palmirsko Carstvo
Zenobijom 271. Palmirsko Carstvo je naziv za kratkotrajnu državu na Bliskom Istoku nastalu privremenim raspadom Rimskog Carstva za vrijeme krize 3. stoljeća.
Pogledaj Palmira i Palmirsko Carstvo
Popis mjesta svjetske baštine u Aziji
Indije Ovo je UNESCO-ov popis mjesta Svjetske baštine u Aziji.
Pogledaj Palmira i Popis mjesta svjetske baštine u Aziji
Popis ugroženih mjesta svjetske baštine
Karta svijeta s istaknutim mjestima svjetske baštine u opasnosti Na „Konvenciji svjetske baštine” (engl.: Convention concerning the protection of the World Cultural and Natural Heritage) koju je osnovao UNESCO 1972.
Pogledaj Palmira i Popis ugroženih mjesta svjetske baštine
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Pogledaj Palmira i Sankt-Peterburg
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Pogledaj Palmira i Sirija
Sirijska pustinja
Sirijska pustinja na topografskom zemljovidu Sirijska pustinja (arapski: بادية الشام, Bādiyat al-Shām), poznata i kao Sirijska stepa, Jordanska stepa ili Badia, je regija pustinja, polupustinja i stepa koje pokriva 500.000 km2 Bliskog istoka, uključujući dijelove Sirije, sjeveroistočnog Jordana, sjeverne Saudijske Arabije i zapadnog Iraka.
Pogledaj Palmira i Sirijska pustinja
Slavoluk
''Slavoluk pobjede (Arc de Triomphe)'' u Parizu (1806. – 1836.). Slavoluk ili trijumfalni luk je osobit arhitektonski oblik koji su izmislili Rimljani.
Pogledaj Palmira i Slavoluk
Type 73
Type 73 (kor. 조선인민군 73식 기관총ž) je sjevernokorejska laka strojnica kalibra 7,62×54mmR koju je razvio Prvi strojarsko-industrijski ured za potrebe domaće vojske.
Pogledaj Palmira i Type 73
Umjetnost starog vijeka
Apuliji, smatra se za jedinstveno djelo te vrste koje nema sličnog prethodnikaIsman, ''I predatori dell'arte perduta'', str. 81. Umjetnost starog vijeka, umjetnost drevnih civilizacija ili umjetnost antike je umjetnost starog vijeka; dio povijesti umjetnosti koja se fokusira na proučavanje formalne, tehničke, strukturne i ideološke interpretacije (ikonografski i ikonološki) umjetničkog djela, ali prije svega njegovog povijesnog značenja; gdje upotpunjava arheologiju koja je povijesna znanost čiji je otkrivanje i analiza konteksta materijalne kulture.
Pogledaj Palmira i Umjetnost starog vijeka
Vabalat
Lucije Julije Aurelije Septimije Vabalat Atenodor (Lucius Iulius (Julius) Aurelius Septimius Vaballathus Athenodorus, 266. – 273.) bio je nominalni kralj Palmirskog Carstva.
Pogledaj Palmira i Vabalat