Brže od pregledniku!
157 odnosi: Anastazije I., bizantski car, Andrija Ljudevit Adamić, Aquae Iasae, Augustov forum, Austrija, Avarsko-slavenska kultura, Šolta (Kalačka mikroregija, Mađarska), Štajerska (vojvodstvo), Čepin, Ćiril i Metod, Balkanski poluotok, Baton, Batonski rat, Bitka kod Murse, Bosanski Novi, Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku, Branimir, Breuci, Budimski dvorac, Claustra Alpium Iuliarum, Dacija, Dalj, Dalmacija (rimska provincija), Daruvarsko-pakrački kraj u rimskoj antici, Demetrije Solunski, Domicijan, Donja Panonija, Faust Vrančić, Franci, Franjo Rački, Genetičko podrijetlo Hrvata, Gepidski jezik, Germani, Gornja Panonija, Gotski rat (376. – 382.), Gottschalk, Grubišno Polje, Halapić, Halikan, Hrvatska, Hrvatska povijest, Hrvatski kraljevi (serija), Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata, Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja, Hrvatski povijesni prostor u antici, Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu, Iliri, Iliri na tlu Bosne i Hercegovine, Ilirik, Ime grada Zagreba, ..., Juraj II. Drašković, Karantanija, Karpi, Kelti, Klaudije Ptolemej, Klima Rumunjske, Kocelj, Kolapijani, Konstancije II., Kraljevina Slavonija, Kranjska, Krišana, Kriza 3. stoljeća, Kronologija starog Rima, Kuber, Langobardi, Lištani, Liburni, Licinije, Likovna umjetnost u Hrvatskoj, Limes (utvrđena rimska granica), Livno, Ljetopis popa Dukljanina, Lobor, Lovran, Mačva, Mađarska, Magaš, Maksimijan, Marcijan, Marko Emilije Lepid (6.), Marsonija, Mate Suić, Med, Morencz Bahiczy, Mraclin, Mursa, Našice, Opatija Pannonhalma, Ostrogon, Ostrogotsko Kraljevstvo, Panonci, Panonija (razdvojba), Panonska dijeceza, Panonski limes, Petar Berislavić, Petrovo polje, Pletara, Požeška kotlina, Podrijetlo Hrvata, Popis indoeuropskih jezika, Povijest Balkana, Povijest Bosne i Hercegovine, Povijest Dalmacije, Povijest Međimurja, Povijest metalurgije željeza, Praslavenski jezik, Prefektura Ilirik, Primorska Hrvatska (kneževina), Prob, Protobugari, Prvo Bugarsko Carstvo, Rana povijest Hrvata, Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine, Rimska vlast u Iliriku, Rimski ratovi u Iliriku, Risnjak, Romul Augustul, Sabin Julijan, Schiavoni, Sejan, Seoba Germana, Serapis, Sirmij, Sisak, Siscia, Skordisci, Slaveni, Slavonija, Slovačka, Slovaci, Slovenija, Soljani, Srijem, Srijemska Mitrovica, Srijemski mučenici, Starigrad, Starohrvatske županije, Staroslavenski jezik, Stilihon, Stridon, Sveti Martin, Teodorik Veliki, Teodozije I. Veliki, Tvrđava Kastel u Banjoj Luci, Umjetnost Bosne i Hercegovine, Umljanović, Valens, Valentinijan I., Vandali, Veliki Grđevac, Velikomoravska Kneževina, Viktorin Ptujski, Vinkovci, Vinova loza, Vukovarsko-srijemska županija, Zapadni Goti. Proširite indeks (107 više) »
Anastazije I., bizantski car
Anastazije I. (lat. Flavius Anastasius Dicorus Augustus, grč. Ἀναστάσιος) (Drač, oko 430. – Konstantinopol, 9. srpnja 518.), bizantski car, vladao od 491. do svoje smrti, 518.
Novi!!: Panonija i Anastazije I., bizantski car · Vidi više »
Andrija Ljudevit Adamić
Andrija Ljudevit Adamić (tali. Andrea Lodovico Adamich; Rijeka 28. studenog 1766. – Rijeka, 31. listopada 1828.), riječki trgovac i poduzetnik ranog industrijskog i tehničkog doba.
Novi!!: Panonija i Andrija Ljudevit Adamić · Vidi više »
Aquae Iasae
Ostaci rimskih termi u Varaždinskim Toplicama Aquae Iasae, bilo je rimsko naselje, na području današnjih Varaždinskih Toplica.
Novi!!: Panonija i Aquae Iasae · Vidi više »
Augustov forum
Augustov forum. Na slici se vide ostaci Hrama Marsa Ultora: visoki podij s pristupnim stubama i tri sačuvana korintska stupa. Na desnom dijelu fotografije vidi se dio južne eksedre s nišama za statue znamenitih ličnosti iz rimske povijesti. Augustov forum drugi je po starosti među carskim forumima u Rimu.
Novi!!: Panonija i Augustov forum · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Panonija i Austrija · Vidi više »
Avarsko-slavenska kultura
Avarsko-slavenska kultura je srednjovjekovna kultura raširena uglavnom u Panoniji od druge polovice VI.
Novi!!: Panonija i Avarsko-slavenska kultura · Vidi više »
Šolta (Kalačka mikroregija, Mađarska)
Šolta Prvo mjesto na međunarodnome nogometnom turniru (mađ. Solt, nje. Scholt) je grad u jugoistočnoj Mađarskoj.
Novi!!: Panonija i Šolta (Kalačka mikroregija, Mađarska) · Vidi više »
Štajerska (vojvodstvo)
Grb Štajerskoga vojvodstva Štajerska (lat. Styria; njem. Herzogtum Steiermark; slov. Vojvodina Štajerska) naziv je za vojvodstvo u Svetom Rimskom Carstvu, a potom i nasljednu zemlju Habsburške Monarhije, smješteno u današnjoj jugoistočnoj Austriji i sjeveroistočnoj Sloveniji.
Novi!!: Panonija i Štajerska (vojvodstvo) · Vidi više »
Čepin
Čepin je općina i naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Panonija i Čepin · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Panonija i Ćiril i Metod · Vidi više »
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Novi!!: Panonija i Balkanski poluotok · Vidi više »
Baton
Baton I. Dezitijat je bio Ilirski vojskovođa koji je poveo Dezitijate u Velikoj Ilirskoj pobuni poznatoj i kao "Batonski rat" protiv Rimskog Carstva od 6.
Novi!!: Panonija i Baton · Vidi više »
Batonski rat
Početak Batonovog ustanka 6. god. Vuke (7. god.) Razvoj Batonovog ustanka 8. god. Batonov pad 9. god. Batonski rat (Bellum Batonianum) ili Veliki ilirski ustanak (od 6. – 9. godine) je bila pobuna dalmatinsko-panonskih Ilira protiv rimske vladavine.
Novi!!: Panonija i Batonski rat · Vidi više »
Bitka kod Murse
Murse Bitka kod Murse ili bitka kod Murse Major odigrala se u 28. rujna 351. u Panoniji na tlu današnje Hrvatske kod Osijeka između rimskih snaga pod carem Konstancijem II na jednoj, i rimskih snaga pod uzurpatorom Magnencijem na drugoj strani.
Novi!!: Panonija i Bitka kod Murse · Vidi više »
Bosanski Novi
Bosanski Novi (boš. / srp. Novi Grad / Нови Град) općina i grad, nalazi se u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Panonija i Bosanski Novi · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku
Od 6.
Novi!!: Panonija i Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku · Vidi više »
Branimir
Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.
Novi!!: Panonija i Branimir · Vidi više »
Breuci
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Breuci su bili Ilirsko pleme nastanjeno na području današnje Slavonije, u porječju Save od Novske do Slavonskog gorja na sjeveru, pa do Bosuta na istoku, te između Vrbasa i Drine u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Panonija i Breuci · Vidi više »
Budimski dvorac
Budimski dvorac iz zraka Budimski dvorac, Budim ili Grad (mađarski: Budai Vár, turski: Budin Kalesi, slovački: Budínsky hrad) je dvorski kompleks mađarskih kraljeva u Budimpešti, čiji prvi dijelovi potječu iz 1265.
Novi!!: Panonija i Budimski dvorac · Vidi više »
Claustra Alpium Iuliarum
Kras) Claustra Alpium Iuliarum (lat. Prepreka, zatvarač Julijskih Alpa), Julijski ili Alpski zid bio je obrambeni sustav limesa izgrađen od II.
Novi!!: Panonija i Claustra Alpium Iuliarum · Vidi više »
Dacija
Zemljovid Dacije s rasporedom naseljenih plemena iz 82. pr. Kr. Dacija (lat. Dacia) je europska povijesna pokrajina, prvotno područje pod upravom Dačana, a od 107. do 271. godine jedna od provincija Rimskoga Carstva.
Novi!!: Panonija i Dacija · Vidi više »
Dalj
Dalj (srp. ćir. Даљ; mađ. Dálya; njem. Dallia), je selo na Dunavu, u blizini ušća Drave u Dunav, u općini Erdut (Osječko-baranjska županija, Hrvatska).
Novi!!: Panonija i Dalj · Vidi više »
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Novi!!: Panonija i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »
Daruvarsko-pakrački kraj u rimskoj antici
Daruvarsko-pakrački kraj u rimskoj antici bio je dio antičke Panonije, a također i ilirski prostor.
Novi!!: Panonija i Daruvarsko-pakrački kraj u rimskoj antici · Vidi više »
Demetrije Solunski
Demetrije Solunski (Grč. Άγιος Δημήτριος της Θεσσαλονίκης; Solun, oko 270. – Solun, 304.), je bio mučenik za kojeg se veruje da je živeo početkom 4.
Novi!!: Panonija i Demetrije Solunski · Vidi više »
Domicijan
Domicijan Domicijan, lat. Titus Flavius Domitianus (Rim, 24. listopada 51. – Rim, 18. rujna 96.), bio je rimski car, brat i nasljednik Titov, sin Vespazijanov i posljednji car dinastije Flavijevaca.
Novi!!: Panonija i Domicijan · Vidi više »
Donja Panonija
2. stoljeću (žuto) Donja Panonija (lat. Pannonia Inferior), provincija Rimskog Carstva nastala u 2. stoljeću.
Novi!!: Panonija i Donja Panonija · Vidi više »
Faust Vrančić
Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
Novi!!: Panonija i Faust Vrančić · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Panonija i Franci · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Panonija i Franjo Rački · Vidi više »
Genetičko podrijetlo Hrvata
Dosadašnja istraživanja genetičkog podrijetla i rezultati genetičkih analiza omogućuju tumačenje genetičkog podrijetla Hrvata.
Novi!!: Panonija i Genetičko podrijetlo Hrvata · Vidi više »
Gepidski jezik
Gepidski jezik (kod: 1el; privatna upotreba), izumrli indoeuropski jezik uže istočnogermanske skupine, koji se govorio između 260.
Novi!!: Panonija i Gepidski jezik · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Panonija i Germani · Vidi više »
Gornja Panonija
Gornja Panonija (lat. Pannonia Superior), provincija Rimskog Carstva nastala u 2. stoljeću.
Novi!!: Panonija i Gornja Panonija · Vidi više »
Gotski rat (376. – 382.)
Gotski rat 377.
Novi!!: Panonija i Gotski rat (376. – 382.) · Vidi više »
Gottschalk
Gottschalk (Godescalc, Gotteschalchus) (o. 805. – Hautvillers kraj Épernaya, 30. X. 868. ili 869.), teolog, gramatičar i pjesnik.
Novi!!: Panonija i Gottschalk · Vidi više »
Grubišno Polje
Grubišno Polje (mađarski: Grobosinc, njemački: Poglack, češki: Hrubečné Pole) je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Novi!!: Panonija i Grubišno Polje · Vidi više »
Halapić
Halapić je naseljeno mjesto u općini Glamoč, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Panonija i Halapić · Vidi više »
Halikan
Zemljovid dijela južne Europe u 2-3. stoljeću gdje se na području Panonije Superior nalazi Halikan (''Halicanum'') Halikan (lat. Halicanum, Halycanum, Alicanum), starorimsko naselje tipa municipij koje se nalazilo na mjestu današnjeg Svetog Martina na Muri u Međimurskoj županiji, Hrvatska.
Novi!!: Panonija i Halikan · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Panonija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Panonija i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatski kraljevi (serija)
Hrvatski kraljevi su dokumentarno-igrana obrazovna televizijska serija u proizvodnji Znanstveno-obrazovnog programa Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Panonija i Hrvatski kraljevi (serija) · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata
Najstariji tragovi ljudske nazočnosti na hrvatskom tlu potječu iz starijeg kamenog doba.
Novi!!: Panonija i Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii) su bili skupina međusobno srodnih indoeuropskih naroda koja je od kraja brončanoga doba i u antičko doba nastavala uglavnom zapadna područja Balkanskoga poluotoka.
Novi!!: Panonija i Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u antici
U kasno brončano doba javljaju se, ilirska plemena Japodi, Liburni, Delmati, Breuci, Kolapijani te Histri.
Novi!!: Panonija i Hrvatski povijesni prostor u antici · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Novi!!: Panonija i Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Panonija i Iliri · Vidi više »
Iliri na tlu Bosne i Hercegovine
Područje današnje Bosne i Hercegovine je naseljeno od doba neolita.
Novi!!: Panonija i Iliri na tlu Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Panonija i Ilirik · Vidi više »
Ime grada Zagreba
Felicijanova isprava, „rodni list Zagreba”, dokument u kojem se po prvi put spominje pojam Zagreb (''Zagrabiensem episcopatum'') Godine 1094. Ladislav I. Arpadović dao je utemeljiti zagrebačku biskupiju, što nam je poznato iz Felicijanove isprave iz 1134. godine, kojom nadbiskup Felicijan potvrđuje osnivanje zagrebačke biskupije.
Novi!!: Panonija i Ime grada Zagreba · Vidi više »
Juraj II. Drašković
Juraj II.
Novi!!: Panonija i Juraj II. Drašković · Vidi više »
Karantanija
Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.
Novi!!: Panonija i Karantanija · Vidi više »
Karpi
Karpi (latinski: Carpi, grčki: Καρπιανοί, Καρποι) je naziv za narod koji je između 2.
Novi!!: Panonija i Karpi · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Panonija i Kelti · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Panonija i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Klima Rumunjske
Rumunjska se može podijeliti u nekoliko klimatskih zona.
Novi!!: Panonija i Klima Rumunjske · Vidi više »
Kocelj
Koceljeva država Koceljeva država Kocelj, knez (?, prva pol. 9. st. — ?, prije 880.), vladar državnih tvorevina na području Panonske nizine.
Novi!!: Panonija i Kocelj · Vidi više »
Kolapijani
Petrinje Kolapijani (Colapiani) su pripadnici kulturne i etničke skupine koja je krajem brončanog doba i početkom željeznog doba živjela otprilike na području koje obuhvaća današnju Banovinu i Kordun te su dakle držali Posavinu u (široj) okolici Siska i protezali se u Pokuplje (o čemu svjedoči i njihovo etničko ime), a ušće Une u Savu vjerojatno je bila njihova istočna granica.
Novi!!: Panonija i Kolapijani · Vidi više »
Konstancije II.
Konstancije II. (lat. Flavius Julius Constantius) (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica, 7. kolovoza 317. – Mopsucrenae, Kilikija, 3. studenog 361.), rimski car na Istoku od 337. godine, a samovladar cijelog Rimskog Carstva od 353. godine do svoje smrti.
Novi!!: Panonija i Konstancije II. · Vidi više »
Kraljevina Slavonija
Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bio je skupni naziv za tri istočne hrvatske županije oslobođene u Velikom turskom ratu.
Novi!!: Panonija i Kraljevina Slavonija · Vidi više »
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Novi!!: Panonija i Kranjska · Vidi više »
Krišana
Položaj pokrajine Crișana Krišana (rumunjski: Crișana, mađarski: Körösvidék, njemački: Kreischgebiet) je rumunjska povijesna pokrajina smještena u sjeverozapadnoj Rumunjskoj.
Novi!!: Panonija i Krišana · Vidi više »
Kriza 3. stoljeća
Kriza trećeg stoljeća naziv je za razdoblje u povijesti Rimskog Carstva od 235.
Novi!!: Panonija i Kriza 3. stoljeća · Vidi više »
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Novi!!: Panonija i Kronologija starog Rima · Vidi više »
Kuber
Kuber (Kuver), vladar Sermezijanaca u drugoj polovici 7. stoljeća.
Novi!!: Panonija i Kuber · Vidi više »
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Novi!!: Panonija i Langobardi · Vidi više »
Lištani
Lištani naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Panonija i Lištani · Vidi više »
Liburni
Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.
Novi!!: Panonija i Liburni · Vidi više »
Licinije
Gaj Valerije Licinijan Licinije (latinski: Gaius Valerius Licinianus Licinius) (?, oko 265. – Solun, 325.) bio je rimski car od 308. do 324. godine.
Novi!!: Panonija i Licinije · Vidi više »
Likovna umjetnost u Hrvatskoj
''Vučedolska golubica'', terakota, oko 2000. pr. Kr. Likovna umjetnost u Hrvatskoj je likovna umjetnost na području današnje Republike Hrvatske; umjetnička produkcija Hrvata od srednjeg vijeka do danas.
Novi!!: Panonija i Likovna umjetnost u Hrvatskoj · Vidi više »
Limes (utvrđena rimska granica)
Hadrijanovog zida u Britaniji Limes (latinski za „granica”) je granica i utvrđeni obrambeni sustav koji se prostirao graničnim područjima radi obrane Rimskog Carstva.
Novi!!: Panonija i Limes (utvrđena rimska granica) · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Panonija i Livno · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Panonija i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Lobor
Lobor je općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Panonija i Lobor · Vidi više »
Lovran
Lovran je općina u Primorsko-goranskoj županiji na istočnoj obali poluotoka Istre u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Panonija i Lovran · Vidi više »
Mačva
Mapa Mačve u zemljopisnim granicama Položaj Mačvanskog okruga u središnjoj Srbiji Mačva je naziv područja između Drine i Save u sjeverozapadnom dijelu središnje Srbije.
Novi!!: Panonija i Mačva · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Panonija i Mađarska · Vidi više »
Magaš
Magaš je prezime rašireno u Hrvatskoj i ostalim krajevima u kojima obitavaju Hrvati, u Panoniji, na jadranskom priobalju i u visokim Dinaridima, pa i šire te u Zakarpatju od Ukrajine do Poljske, ali se mjestimično nalazi od Dalekog istoka do Atlantika.
Novi!!: Panonija i Magaš · Vidi više »
Maksimijan
Maksimijan (lat. Marcus Aurelius Valerius Maximianus, Marko Aurelije Valerije Maksimijan) (kod Sirmiuma, danas Srijemska Mitrovica, u Panoniji, oko 240. – Massalia u Galiji, 310.), zvan Herculius, rimski car od 1. ožujka 286. do 1. svibnja 305. Zajedno s Dioklecijanom bio suvladar Rimskog Carstva.
Novi!!: Panonija i Maksimijan · Vidi više »
Marcijan
Marcijan Marcijan (lat. Flavius Marcianus, grč. Μαρκιανός) (?, Tracija, oko 390. – Konstantinopol, 27. siječnja 457.), bizantski car, vladao 450.
Novi!!: Panonija i Marcijan · Vidi više »
Marko Emilije Lepid (6.)
Marko Emilije Lepid (Marcus Aemilius Lepidus, cca. 30. pr. Kr. - 33) bio je rimski senator, političar i vojskovođa iz vremena ranog Carstva, poznat po tome što je dobio pohvale od strane povjesničara Tacita.
Novi!!: Panonija i Marko Emilije Lepid (6.) · Vidi više »
Marsonija
Marsonija (lat. Marsonia) je antičko naselje na području današnjega Slavonskoga Broda.
Novi!!: Panonija i Marsonija · Vidi više »
Mate Suić
Prof.
Novi!!: Panonija i Mate Suić · Vidi više »
Med
Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.
Novi!!: Panonija i Med · Vidi više »
Morencz Bahiczy
Morenz Cankar Bahiczy (1535. – 1579.) bio je krvoločni mađarski vlastelin od presudnog značenja za hrvatsku povijest 16. stoljeća.
Novi!!: Panonija i Morencz Bahiczy · Vidi više »
Mraclin
Mraclin je naselje u administrativnom sastavu grada Velike Gorice smješteno u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Panonija i Mraclin · Vidi više »
Mursa
Panonije iz 2 stoljeća. Mursa je ime rimske kolonije u provinciji Panoniji.
Novi!!: Panonija i Mursa · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Panonija i Našice · Vidi više »
Opatija Pannonhalma
Teritorijalna opatija Pannonhalma (mađarski: Pannonhalmi Bencés Főapátság; latinski: Territorialis Abbatia Santi Martini Monte Pannonia; njemački: Abbey Martin Berg) je benediktinska opatija na brdu sv.
Novi!!: Panonija i Opatija Pannonhalma · Vidi više »
Ostrogon
Ostrogon ili Ostrigon Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte.
Novi!!: Panonija i Ostrogon · Vidi više »
Ostrogotsko Kraljevstvo
Ostrogotsko Kraljevstvo, antičko ostrogotsko kraljevstvo koje je postojalo od 493. do 553. godine.
Novi!!: Panonija i Ostrogotsko Kraljevstvo · Vidi više »
Panonci
Panonci (Panoni, lat. Pannonii) su stanovnici antičke provincije Panonije, nastanjeni s obiju strana rijeke Save.
Novi!!: Panonija i Panonci · Vidi više »
Panonija (razdvojba)
* Panonija (latinski: Pannonia), jedna od najvećih rimskih provincija.
Novi!!: Panonija i Panonija (razdvojba) · Vidi više »
Panonska dijeceza
Panonska dijeceza (lat. Dioecesis Pannoniarium), nakon 395. poznata kao Dijeceza Ilirik, bila je rimska dijeceza na području Panonije (današnja Hrvatska).
Novi!!: Panonija i Panonska dijeceza · Vidi više »
Panonski limes
''Limes Pannonicus'' s najvažnijim utvrdama Panonski limes (latinski: Limes Pannonicus) je sjeverni dio dunavskog limesa; 420 kilometara utvrđene starorimske granice (limes) s brojnim utvrdama uz rijeku Dunav koju je dao izgraditi car August od 14.
Novi!!: Panonija i Panonski limes · Vidi više »
Petar Berislavić
Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.
Novi!!: Panonija i Petar Berislavić · Vidi više »
Petrovo polje
Petrovo polje kod Miočića. Petrovo polje je krško polje veličine 60 km2 koje je smješteno između planina Promine na zapadu, Svilaje na istoku, Moseća na jugu te Petrovog klanca na sjeveru.
Novi!!: Panonija i Petrovo polje · Vidi više »
Pletara
Pletara. Pčelarstvo s pletenim košarama (pletara) prikazano u knjizi ''Tacuinum sanitatis casanatensis'' (14. stoljeće). Pletara je jedna od starijih oblika košnica, a svojstvena je bila za dinarsko i panonsko područje, a to su bile zvonolike košnice od pletenoga pruća ili slame.
Novi!!: Panonija i Pletara · Vidi više »
Požeška kotlina
Požeška kotlina okružena je slavonskim gorjem: Psunjem, Papukom, Krndijom, Diljem i Požeškom gorom.
Novi!!: Panonija i Požeška kotlina · Vidi više »
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Novi!!: Panonija i Podrijetlo Hrvata · Vidi više »
Popis indoeuropskih jezika
Indoeuropski jezici su jezična porodica čiji se jezici govore diljem svijeta, točnije na svakom kontinentu.
Novi!!: Panonija i Popis indoeuropskih jezika · Vidi više »
Povijest Balkana
Politički razvoj Srednje i Jugoistočne Europe u posljednja dva stoljeća. Povijest Balkana obuhvaća više tisućljeća.
Novi!!: Panonija i Povijest Balkana · Vidi više »
Povijest Bosne i Hercegovine
Povijesna zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine traje od davne prošlosti do danas.
Novi!!: Panonija i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Povijest Dalmacije
Povijest Dalmacije obuhvaća povijest Dalmacije, jednog od najstarijih hrvatskih regionalnih pojmova.
Novi!!: Panonija i Povijest Dalmacije · Vidi više »
Povijest Međimurja
Međimurje je naseljeno od najstarijih vremena, zahvaljujući pogodnim uvjetima za život.
Novi!!: Panonija i Povijest Međimurja · Vidi više »
Povijest metalurgije željeza
plitkom ognjištu (Srednji vijek). Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Oko godine 400. sagrađen je željezni stup u Delhiju, visok 7 metara i težak više od 6 tona, koji i dan danas odolijeva monsunskim kišama i koroziji. Povijest metalurgije željeza započinje još u prapovijesno doba, ali se ne zna da li je prvo željezo proizvedeno slučajno, kad je prapovijesni čovjek naložio vatru na ležištu čiste željezne rude ili je koristeći se već stečenim iskustvom u topljenju bakarne rude primijenio isti postupak na željeznu rudu.
Novi!!: Panonija i Povijest metalurgije željeza · Vidi više »
Praslavenski jezik
Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.
Novi!!: Panonija i Praslavenski jezik · Vidi više »
Prefektura Ilirik
Karta Pretorijanske prefekture Ilirik Pretorijanska prefektura Ilirik, Ilirikum ili prefektura Ilirik bila je jedna od četiri velike prefekture unutar poznog Rimskog Carstva.
Novi!!: Panonija i Prefektura Ilirik · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Panonija i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Prob
Prob Marko Aurelije Prob (lat. Marcus Aurelius Probus)(* 19. kolovoza 232. u Sirmiumu, danas Srijemska Mitrovica, Srbija); † rujan ili listopad 282. u Sirmiumu), rimski car od 276. do 282. Pod carevima Valerijanom, Klaudijem II. i Aurelijanom, Prob se istaknuo kao vojskovođa, a za cara Tacita bio je imenovan propretorom Istoka. Njegove su ga legije proglasile carem nakon Tacitove smrti 276. Za njegove vladavine u rimsku vojsku ušli su brojni »barbari«; postrožio je disciplinu i koristio vojnike za izvođenje javnih radova (završetak Aurelijanovih zidina oko Rima, sadnja vinograda uz Rajnu i Dunav, isušivanje močvara u Srijemu), zbog čega je postao nepopularanim. Tijekom priprema za rat protiv Perzijanaca ubili su ga njegovi vojnici.Hrvatska enciklopedija (LZMK) -.
Novi!!: Panonija i Prob · Vidi više »
Protobugari
Protobugari, Bulgari ili vrlo rijetko Bolgari, su bili polunomadska turkijska ratnička plemena koja su živjela u kaspijskoj stepi i uz rijeku Volgu.
Novi!!: Panonija i Protobugari · Vidi više »
Prvo Bugarsko Carstvo
Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.
Novi!!: Panonija i Prvo Bugarsko Carstvo · Vidi više »
Rana povijest Hrvata
Rana povijest Hrvata obuhvaća podrijetlo Hrvata, njihovo življenje u pradomovini, doseljenje u novu domovinu i pokrštenje.
Novi!!: Panonija i Rana povijest Hrvata · Vidi više »
Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine
Prije Rimljana, na području Jugoistočne Europe živjela su brojna ilirska plemena.
Novi!!: Panonija i Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Rimska vlast u Iliriku
Rimske provincije na tlu Hrvatske Dva stoljeća poslije Grka na istočnu obalu Jadranskog mora dolaze Rimljani.
Novi!!: Panonija i Rimska vlast u Iliriku · Vidi više »
Rimski ratovi u Iliriku
Ruševine Nezakcija. Histri, narod koji je u prapovijesno i antičko doba obitavao na istarskom poluotoku do rijeke Raše na istoku, gdje je graničio s Liburnima.
Novi!!: Panonija i Rimski ratovi u Iliriku · Vidi više »
Risnjak
Risnjak je planina i nacionalni park u Gorskom kotaru.
Novi!!: Panonija i Risnjak · Vidi više »
Romul Augustul
Tremissis Romul Augustul Romul Augustul (?, oko 460. - ?, nakon 511.) je bio posljednji, nepriznati, car Zapadnog Rimskog Carstva (475. – 476.), koji je vladao u Italiji.
Novi!!: Panonija i Romul Augustul · Vidi više »
Sabin Julijan
Sabin Julijan, punim imenom Marcus Aurelius Sabinus Iulianus, poznat i kao Julijan I. ili Julijan Panonski, bio je rimski uzurpator (283. do 285. ili 286.) protiv rimskog cara Karina ili Maksimijana.
Novi!!: Panonija i Sabin Julijan · Vidi više »
Schiavoni
Schiavoni (od latinskog: Sclavi izvedeno od novo latinskog: Sclabo, Sclavo, iz grčkog: Σλάβος), je bio termin koji se u ranom srednjem vijeku po Apeninskom poluotoku ustalio za Slavene, koji su zajedno s Avarima provalili u zapadne rimske provincije Norik, Dalmaciju, Panoniju i Iliriju.
Novi!!: Panonija i Schiavoni · Vidi više »
Sejan
Lucije Elije Sejan, lat.: Lucius Aelius Seianus (oko 20. pr. Kr., Volsinii, Etrurija – 18. listopada 31. Rim), uobičajeno poznat kao Sejan, bio je ambiciozni vojnik, prijatelj, ali i osoba od posebnog povjerenja rimskog cara Tiberija.
Novi!!: Panonija i Sejan · Vidi više »
Seoba Germana
Germani spadaju u indoeuropsku skupinu naroda, a Europu su naselili ekspanzijom sa Skandinavskog poluotoka.
Novi!!: Panonija i Seoba Germana · Vidi više »
Serapis
Rimska uljanica s prikazom Serapisa, 2. st., British Museum Serapis je grčko-egipataski bog, izmišljen početkom 3.
Novi!!: Panonija i Serapis · Vidi više »
Sirmij
Sirmij u provinciji Panonija Druga Sirmij (lat. Sirmium) je današnja Srijemska Mitrovica, a bila antički grad rimske provincije Panonije.
Novi!!: Panonija i Sirmij · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Panonija i Sisak · Vidi više »
Siscia
Sisak: ostaci starorimskih gradskih zidina Siscia je ime rimskoga grada na mjestu današnjega Siska.
Novi!!: Panonija i Siscia · Vidi više »
Skordisci
Približan razmještaj keltskih i ilirskih plemena u Panoniji prije rimskih osvajanja u 1. stoljeću pr. Kr. Skordisci (grčki: Σκορδίσκοι) su bili antičko ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo područja nekadašnje rimske provincije Panonije, oko rijeka Dunava, Save i Drave.
Novi!!: Panonija i Skordisci · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Panonija i Slaveni · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Panonija i Slavonija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Panonija i Slovačka · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Panonija i Slovaci · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Panonija i Slovenija · Vidi više »
Soljani
Soljani su selo na jugu Vukovarsko-srijemske županije u općini Vrbanja: s okolnim selima spada u područje Cvelferije.
Novi!!: Panonija i Soljani · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Panonija i Srijem · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Panonija i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Srijemski mučenici
Srijemski mučenici je ime dano skupini mučenika iz ranokršćanske crkve na prostoru rimske provincije Panonije koji su život izgubili tijekom 3.
Novi!!: Panonija i Srijemski mučenici · Vidi više »
Starigrad
Starigrad je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Panonija i Starigrad · Vidi više »
Starohrvatske županije
Starohrvatske županije predstavljaju najstariju poznatu teritorijalnu podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.
Novi!!: Panonija i Starohrvatske županije · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Panonija i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Stilihon
Flavije Stilihon (Flavius Stilicho, Stilico) (oko 359. – 408.) bio je visokopozicionirani general (magister militum) koji je neko vrijeme bio najmoćnijim čovjekom u Zapadnom Rimskom Carstvu.
Novi!!: Panonija i Stilihon · Vidi više »
Stridon
Josipa Bedekovića (1752.) Štrigovi, naselju za koje se smatra da je antički Stridon Stridon, antičko naselje u kojem je, prema njegovu vlastitom zapisu, rođen sv.
Novi!!: Panonija i Stridon · Vidi više »
Sveti Martin
Sveti Martin (Savaria, 316. – Candes, 8. studenog 397.), katolički svetac, biskup grada Toursa, prvi svetac koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan, prvi svetac zaštitnik Francuske.
Novi!!: Panonija i Sveti Martin · Vidi više »
Teodorik Veliki
Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (454. – 30. kolovoza 526.) je bio kralj Ostrogota (488. – 526.), regent Vizigota (511. - 526.) i vladar Italije.
Novi!!: Panonija i Teodorik Veliki · Vidi više »
Teodozije I. Veliki
Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.
Novi!!: Panonija i Teodozije I. Veliki · Vidi više »
Tvrđava Kastel u Banjoj Luci
Kastel Tvrđava Kastel se nalazi u Banjoj Luci i predstavlja jednu od najstarijih građevina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Panonija i Tvrđava Kastel u Banjoj Luci · Vidi više »
Umjetnost Bosne i Hercegovine
Umjetnost Bosne i Hercegovine podrazumijeva umjetničku produkciju naroda koji žive ili su živjeli na prostorima današnje Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Panonija i Umjetnost Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Umljanović
Umljanovići (njemački: Zamelin, talijanski: Umliane, Umiglianovich) naselje su u općini Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Panonija i Umljanović · Vidi više »
Valens
Ae Valens Flavius Valens (328. Cibalae (Vinkovci) Panonija; - 9. kolovoza 378. u bitci kod Hadrijanopola) bio je rimski car na Istoku od 364. do 378. godine.
Novi!!: Panonija i Valens · Vidi više »
Valentinijan I.
Valentinijan I. (Flavius Valentinianus; 321. u Cibalae (Vinkovci), Panonija - 17. studenog 375. u Brigeciju kod Komorana (Mađarska) od 364. do 375. car na Zapadu Rimskog Carstva. Njegov je brat, Valens (Flavius Valens; 9. kolovoza 378. – 378. u bitci kod Hadrijanopola), rođen u Cibalaei te je također bio Rimski car. Valentinijan svoga brata za suvladara (Cara Istočnog Rimskog Carstva) proglašava 364., gdje je vladao do svoje smrti.
Novi!!: Panonija i Valentinijan I. · Vidi više »
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Novi!!: Panonija i Vandali · Vidi više »
Veliki Grđevac
Veliki Grđevac je općina u Republici Hrvatskoj, u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.
Novi!!: Panonija i Veliki Grđevac · Vidi više »
Velikomoravska Kneževina
Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.
Novi!!: Panonija i Velikomoravska Kneževina · Vidi više »
Viktorin Ptujski
Sveti Viktorin Ptujski (lat. Victorinus Petavionensis; oko 250. – Ptuj, 2. studenog 303./4.), biskup, prvi latinski egzeget, crkveni otac i mučenik.
Novi!!: Panonija i Viktorin Ptujski · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Panonija i Vinkovci · Vidi više »
Vinova loza
Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.
Novi!!: Panonija i Vinova loza · Vidi više »
Vukovarsko-srijemska županija
Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.
Novi!!: Panonija i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Panonija i Zapadni Goti · Vidi više »
