Sadržaj
41 odnosi: Ahemen, Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Anšan, Arijand, Astijag, Atropat, Širaz, Band-e Kaisar, Bitka kod Opisa, Bitka kod Pasargada, Bitka kod perzijske granice, Bitka kod Perzijskih vrata, Darije I. Veliki, Ekbatana, Fars, Harpag, Hirba, Iran, Istahr, Kambiz II., Kanat, Kasandana, Kir Veliki, Kraljevska cesta, Lidija, Mauzolej, Medijsko Carstvo, Opsada pasargadskog brda, Park, Perzepolis, Perzijski ustanak, Popis faraona, Povijest Irana, Skiti, Spomenik Neznanom junaku, Suza (Iran), Svjetska baština u Iranu, Terminologija Irana i Perzije, Umjetnost starog vijeka, Zemljopis Irana.
Ahemen
Ahemen (staroperz. Haxāmaniš, grč. Ἀχαιμένης, eng. Achaemenes) bio je eponimski predak iranske ahemenidske dinastije, koji je vladao Perzijom od cca 705. (možda i ranije) do cca 675. pr. Kr. kada ga je naslijedio sin Teisp od Anšana.
Pogledaj Pasargada i Ahemen
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Pogledaj Pasargada i Ahemenidi
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Pasargada i Ahemenidsko Carstvo
Anšan
Perzijskog zaljeva u brončano doba Anšan (perz. انشان, današnji Tape-Malian) starovjekovni je grad podno planinskog masiva Zagros, 36 km sjeverozapadno od Širaza u pokrajini Fars na jugozapadu Irana.
Pogledaj Pasargada i Anšan
Arijand
Arijand (grč. Aryandes) je bio perzijski plemić koji je od 525. pr. Kr. vladao kao prvi satrap Egipta u službi Perzijskog Carstva.
Pogledaj Pasargada i Arijand
Astijag
Astijag (vladao od 585. do 550. pr. Kr.) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca, odnosno posljednji kralj Medijskog Carstva.
Pogledaj Pasargada i Astijag
Atropat
Atropat (perz. Atarepâta ili Aturpat; „Čuvar vatre“, grč. Aτρoπάτης; Atropates) je bio perzijski plemić koji je tijekom druge polovice 4. stoljeća pr. Kr. služio perzijskog vladara Darija III. Kodomana, potom Aleksandra Makedonskog na mjestu satrapa Medije, da bi na kraju stvorio nezavisnu dinastiju i državu nazvanu po njemu (Atropatena).
Pogledaj Pasargada i Atropat
Širaz
Širaz (perz. شیراز „Širâz“) glavni je grad provincije Fars i šesti najmnogoljudniji grad u Iranu.
Pogledaj Pasargada i Širaz
Band-e Kaisar
Band-e Kaisar (perz. ند قیصر, dosl. Cezarova brana) je starovjekovni most u ŠuštaruHuff, Dietrich; Kleiss, Wolfram (15.12.1989.) odnosno jedna od najstarijih mostovnih brana u Iranu.
Pogledaj Pasargada i Band-e Kaisar
Bitka kod Opisa
Bitka kod Opisa (listopad 539. pr. Kr.) bila je glavna bitka između vojski Perzijskog Carstva predvođenih Kirom Velikim i Babilonije pod Nabonidom u doba perzijske invazije na Mezopotamiju.
Pogledaj Pasargada i Bitka kod Opisa
Bitka kod Pasargada
Bitka kod Pasargada (550. pr. Kr.) bila je zadnja u seriji bitaka tijekom Perzijskog ustanka (552. – 550. pr. Kr.), koji je završio pobjedom Perzijanaca nad Medijcima, odnosno anektiranjem Medije Kirovom Perzijskom Carstvu. Postoji povijesna dvojba koliko se bitka održalo tijekom ustanka Perzijanaca, naime Herodot spominje samo prvu i zadnju bitku što bi značilo kako se prije ove bitke održala samo bitka kod Hirbe, dok su se prema Nikolaju iz Damaska odigrale tri bitke (kod Hirbe, perzijske granice i pasargadskog brda).
Pogledaj Pasargada i Bitka kod Pasargada
Bitka kod perzijske granice
Bitka kod perzijske granice (551. pr. Kr.) bila je drugi obračun između Medijaca i Perzijanaca tokom Perzijskog ustanka.
Pogledaj Pasargada i Bitka kod perzijske granice
Bitka kod Perzijskih vrata
Bitka kod Perzijskih vrata odigrala se pokraj Perzijskih vrata u planinama Zagrosa u Iranu između perzijske vojske predvođene Ariobarzanom i makedonske vojske koju je vodio Aleksandar Makedonski.
Pogledaj Pasargada i Bitka kod Perzijskih vrata
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Pogledaj Pasargada i Darije I. Veliki
Ekbatana
Karta Irana s ucrtanim Hamadanom, gradom na području antičkog grada '''Ekbatane''' Ekbatana (staroperz. Haŋgmatana; grč. Agbatana prema Eshilu i Herodotu; Agámtanu prema Nabonidu; Agamatanu prema Behistunskim zapisima), antički je grad iz doba Medije i Perzijskog Carstva, danas Hamadan u modernom Iranu.
Pogledaj Pasargada i Ekbatana
Fars
Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Pogledaj Pasargada i Fars
Harpag
Kira Velikog, u čijoj je vojsci '''Harpag''' bio jedan od glavnih zapovjednika Harpag (grč. Harpagos, Harpagus ili Hypargus; akad. Arbaku ili Arbaces) je bio medijski general u 6. stoljeću pr. Kr., koji je prema Herodotu u bitci kod Pasargada prešao na stranu perzijskog vođe Kira Velikog te mu pomogao da uspostavi Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.
Pogledaj Pasargada i Harpag
Hirba
Hirba je drevni medijski grad, te općenito jedan od rijetkih većih gradova Medijskog Carstva.
Pogledaj Pasargada i Hirba
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Pasargada i Iran
Istahr
Istahr (perz. استخر) je bio antički grad u provinciji Fars u južnom Iranu, pet kilometara sjeverno od Perzepolisa.
Pogledaj Pasargada i Istahr
Kambiz II.
Kambiz II. (staroperz. Kambūjia, perz. کمبوجیه) bio je perzijski veliki kralj koji je 530. pr. Kr. naslijedio svoga oca, Kira Velikog.
Pogledaj Pasargada i Kambiz II.
Kanat
Kanat (perz. kâreez ili kahan, arap. qanāt) je vrsta vodovodnog sustava koji služi za dovod svježe vode u vrućim i suhim naseljenim područjima.
Pogledaj Pasargada i Kanat
Kasandana
Kasandana je bila ahemenidska kraljica, najpoznatija kao žena Kira Velikog.
Pogledaj Pasargada i Kasandana
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Pogledaj Pasargada i Kir Veliki
Kraljevska cesta
Perzijskog Carstva s označenom '''Kraljevskom cestom''' Kraljevska cesta (poznata kao i Perzijska kraljevska cesta) bila je antička prometnica koju je u 5. stoljeću pr. Kr. renovirao i organizirao perzijski vladar Darije I. Veliki iz iranske dinastije Ahemenida.
Pogledaj Pasargada i Kraljevska cesta
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Pogledaj Pasargada i Lidija
Mauzolej
Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.
Pogledaj Pasargada i Mauzolej
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Pogledaj Pasargada i Medijsko Carstvo
Opsada pasargadskog brda
Opsada pasargadskog brda (550. pr. Kr.) bila je jedna u nizu bitaka između Medijaca predvođenih Astijagom i Perzijanaca pod vodstvom Kira Velikog tijekom Perzijskog ustanka.
Pogledaj Pasargada i Opsada pasargadskog brda
Park
Park Champ de Mars u Parizu Kraljevski park u Sydneyu Park kraljice Elizabete u Vancouveru Čakovcu Park je dio grada ili naselja u kojem se nalazi održavano zelenilo.
Pogledaj Pasargada i Park
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Pogledaj Pasargada i Perzepolis
Perzijski ustanak
Perzijski ustanak je naziv za rat između Perzijanaca i Medijaca sredinom 6. stoljeća pr. Kr. Početak ustanka označilo je ujedinjavanje dvaju perzijskih kraljevstva Anšana i Parsumaša, koji su nakon dugogodišnje asirske, odnosno kasnije medijske dominacije proglasili nezavisnost, odnosno odvajanje od Medijskog Carstva.
Pogledaj Pasargada i Perzijski ustanak
Popis faraona
U ovom popisu kronološki su navedeni makroperiodi slavne egipatske povijesti, od ujedinjenja Gornjeg i Donjeg Egipta, pa do pada pod vlast Rimskog Carstva, povijesti starog Egipta, države koja je trajala preko 3100 godina.
Pogledaj Pasargada i Popis faraona
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Pogledaj Pasargada i Povijest Irana
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Pogledaj Pasargada i Skiti
Spomenik Neznanom junaku
Avali Spomenik Neznanom junaku je monumentalni mauzolej na vrhu (511 m) brda Avale na jugoistoku Beograda, u općini Voždovcu.
Pogledaj Pasargada i Spomenik Neznanom junaku
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Pogledaj Pasargada i Suza (Iran)
Svjetska baština u Iranu
Kronološki popis svjetske baštine u Iranu po godini upisa na UNESCO-ovu listu: 1. Perzepolis 2. Čoga Zanbil3. Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu 9. Samostan Svetog Tadeja 21. Dašt-e Lut.
Pogledaj Pasargada i Svjetska baština u Iranu
Terminologija Irana i Perzije
Karta moderne države '''Iran''' Terminologija „Irana“ i „Perzije“ nerijetko predstavlja spor oko imenovanja u zapadnom svijetu, odnosno problem prilikom razumijevanja političke, povijesne, geografske i kulturne terminologije koju karakteriziraju ti nazivi.
Pogledaj Pasargada i Terminologija Irana i Perzije
Umjetnost starog vijeka
Apuliji, smatra se za jedinstveno djelo te vrste koje nema sličnog prethodnikaIsman, ''I predatori dell'arte perduta'', str. 81. Umjetnost starog vijeka, umjetnost drevnih civilizacija ili umjetnost antike je umjetnost starog vijeka; dio povijesti umjetnosti koja se fokusira na proučavanje formalne, tehničke, strukturne i ideološke interpretacije (ikonografski i ikonološki) umjetničkog djela, ali prije svega njegovog povijesnog značenja; gdje upotpunjava arheologiju koja je povijesna znanost čiji je otkrivanje i analiza konteksta materijalne kulture.
Pogledaj Pasargada i Umjetnost starog vijeka
Zemljopis Irana
Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.
Pogledaj Pasargada i Zemljopis Irana
Također poznat kao Pasargad, Pasargadae.