Otvori u Google MapamaSadržaj
192 odnosi: Abant, Ahajska Kneževina, Ahajski savez, Ahejci, Ahemenidsko Carstvo, Ahmed III., Akrokorint, Alfej, Anaksagora, Andrija Paleolog, Andronik II. Paleolog, Antički Rim, Antika, Antonio Loredan, Arg (grad), Arhidam III., Arkadija, Arkadociparsko narječje, Armatoli, Arvanitski jezik, Atena (polis), Šimun Fanfogna, Čamerija, Čami (Albanci), Bajazid I., Bazilije I. Makedonac, Biebersteinia orphanidis, Bitka kod Matapana 1941., Bitka kod Plateje, Bitka kod Salamine, Bitka kod Termopila, Bizant, Bizantska umjetnost, Bizantsko-osmanski ratovi, Cakonski jezik, Ciparski Grci, Conrad Grünenberg, Danaj, Danajci, Dorani, Dorsko narječje, Drugi morejski rat, Egejska kultura, Egejska umjetnost, Eksplozija nad Sredozemljem 2002., Elefterios Venizelos, Epidaur (Grčka), Epirska Despotovina, Europa, Filip I. od Piémonta, ... Proširite indeks (142 više) »
Abant
Abant (grč. Ἄβας, lat. Abas)- ime nekoliko junaka iz grčke i rimske mitologije.
Pogledaj Peloponez i Abant
Ahajska Kneževina
Ahajska Kneževina ili Kneževina Ahaja, poznata i kao Morejska kneževina (fr. Principauté d'Achaïe, grč. Πριγκιπάτο της Αχαΐας), križarska država osnovana na Peleponezu po završetku Četvrtog križarskog rata za vrijeme kojeg je 1204.
Pogledaj Peloponez i Ahajska Kneževina
Ahajski savez
Ahajski savez (liga), konfederacija grčkih gradova u Ahaji, pokrajini uz sjevernu obalu Peloponeza, formiran je u 5. stoljeću pr. Kr.
Pogledaj Peloponez i Ahajski savez
Ahejci
Ahejci (Ahajci; Ἀχαιοί), kolektivni naziv koji se koristio za Grke iz Homerove Ilijade i Odiseje, i jedno od četiri glavnih plemena iz klasične Grčke.
Pogledaj Peloponez i Ahejci
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Peloponez i Ahemenidsko Carstvo
Ahmed III.
Ahmed III. Ahmed III. (30. prosinca 1673. – 1736.), turski sultan od 22. kolovoza 1703. do 2. listopada 1730. Ahmed III.
Pogledaj Peloponez i Ahmed III.
Akrokorint
Kapija Akrokorinta na zapadnoj strani, obnovljena od strane Mlečana. Akrokorint s pogledom na Korintski zaljev. Akrokorint (grčki: Ακροκόρινθος), "Gornji Korint", je bio akropola drevnog Korinta, odnosno stijena koja se nalazila iznad grada Korint u Grčkoj.
Pogledaj Peloponez i Akrokorint
Alfej
Alfej, zvan i Alfios (grčki: Αλφειός) je rijeka na Peloponezu u Grčkoj.
Pogledaj Peloponez i Alfej
Anaksagora
Anaksagora Anaksagora (grč., oko 500. – 428. pr. Kr.) je grčki fizičar, matematičar i filozof predsokratovac; ubraja se među posrednike.
Pogledaj Peloponez i Anaksagora
Andrija Paleolog
Andrija Paleolog (grč. Ἀνδρέας Παλαιολόγος, Andreas Palailogos) (1453. – 1502.), morejski despot i titularni "konstantinopolski car" (lat. Imperator Constantinopolitanus), odnosno pretendent na bizantsko prijestolje.
Pogledaj Peloponez i Andrija Paleolog
Andronik II. Paleolog
Andronik II.
Pogledaj Peloponez i Andronik II. Paleolog
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Pogledaj Peloponez i Antički Rim
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Peloponez i Antika
Antonio Loredan
Antonio Loredan (1420. – 1482.) bio je član mletačke plemićke obitelji Loredan, kapetan Skadra i guverner u Splitu, Mletačkoj Albaniji i Moreji.
Pogledaj Peloponez i Antonio Loredan
Arg (grad)
Arg Arg je grad u Grčkoj.
Pogledaj Peloponez i Arg (grad)
Arhidam III.
Bista Arhidama III. iz vile Papyri u Herkulaneju Arhidam III. (grč: Ἀρχίδαμος Γ΄; 361. pr. Kr. — 338. pr. Kr.), rukovodio je povlačenjem Spartanaca poslije poraza kod Leuktre 371. pr. Kr. Istakao se hrabrošću i talentom prilikom Epaminondinih upada u Peloponez.
Pogledaj Peloponez i Arhidam III.
Arkadija
Geografski položaj grčke pokrajine '''Arkadije'''. Arkadija je pokrajina u središnjem dijelu Peloponeza, Grčka.
Pogledaj Peloponez i Arkadija
Arkadociparsko narječje
Arkadociparsko grčko ili južno ahejsko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 12.
Pogledaj Peloponez i Arkadociparsko narječje
Armatoli
Armatoli (grčki: Αρματολός / armatolos, singular, Αρματολοί / armatoloi, plural,.
Pogledaj Peloponez i Armatoli
Arvanitski jezik
Arvanitika albanski (Arvanitic, Arberichte; arvanitski; ISO 639-3), jedan od četiri predstavnika albanskog makrojezika (albanski jezici), kojim govore Albanci Arvaniti na području Grčke.
Pogledaj Peloponez i Arvanitski jezik
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Pogledaj Peloponez i Atena (polis)
Šimun Fanfogna
Conte (grof) Simeone Fanfogna ili Šimun Fanfonja (Zadar, 7. travnja 1663. – Lendinara, 6. ožujka 1707.) visoki je časnik u Vojsci Mletačke Republike i zapovjednik korpusa oltramarina.
Pogledaj Peloponez i Šimun Fanfogna
Čamerija
Migracije Albanaca u Epir Čamerija (albanski: Çamëria, grčki: Τσαμουριά) je toponim koji koriste uglavnom Albanci za dijelove priobalja Epira na jugu Albanije i sjeverozapadne Grčke, na kojem žive Čami (Albanci).
Pogledaj Peloponez i Čamerija
Čami (Albanci)
Čami, Čamiti (albanski: Çamë, grčki: Τσάμηδες) je ime za zajednicu Albanaca posebnog dijalekta koju žive u obalnom dijelu Epira, u kraju koju oni zovu Čamerija.
Pogledaj Peloponez i Čami (Albanci)
Bajazid I.
Bajazid I. Bajazid I. (oko 1354. – 1403.), osmanski sultan.
Pogledaj Peloponez i Bajazid I.
Bazilije I. Makedonac
Bazilije, sin Konstantin i druga žena i carica Eudoxia Ingerina Bazilije I. Makedonac (?, oko 812. – ?, 29. kolovoza 886.), bizantski car od 867. do 886. godine i osnivač tzv.
Pogledaj Peloponez i Bazilije I. Makedonac
Biebersteinia orphanidis
Biebersteinia orphanidis, jedna od četiri vrste biljaka u porodici Biebersteiniaceae.
Pogledaj Peloponez i Biebersteinia orphanidis
Bitka kod Matapana 1941.
Bitka kod Matapana je bila pomorska bitka Drugog svjetskog rata koja se vodila kraj obale grčkog Peloponeza između 27. i 29. ožujka 1941. Ujedinjene snage brodova britanske i australske mornarice pod zapovjedništvom britanskog admirala Andrewa Cunninghama presrele su i teško oštetile snage talijanske mornarice (talijanski Regia Marina), pod zapovjedništvom admirala Angela Iachina.
Pogledaj Peloponez i Bitka kod Matapana 1941.
Bitka kod Plateje
Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.
Pogledaj Peloponez i Bitka kod Plateje
Bitka kod Salamine
Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.
Pogledaj Peloponez i Bitka kod Salamine
Bitka kod Termopila
Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.
Pogledaj Peloponez i Bitka kod Termopila
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Peloponez i Bizant
Bizantska umjetnost
Aja Sofija u Konstantinopolu Bizantska umjetnost je umjetnička produkcija i izričaj greciziranog Bizantskog Carstva, nastala nakon podjele Rimskog Carstva na istočnu i zapadnu polovicu.
Pogledaj Peloponez i Bizantska umjetnost
Bizantsko-osmanski ratovi
Bizantsko-osmanski ratovi bili su niz odlučujućih sukoba između osmanskih Turaka i bizantskih Grka i njihovih saveznika koji su doveli do konačnog uništenja Bizantskog Carstva i uspona Osmanskog Carstva.
Pogledaj Peloponez i Bizantsko-osmanski ratovi
Cakonski jezik
moderna grčka narječja, cakonski je označen crvenom s plavim uzorkom Cakonski ili tsakonski jezik (ISO 639-3: tsd), jedan od helenskih jezika kojim se služi pastirski narod Tsakona, vjerojatnog spartanskog porijekla naseljen na Peloponezu.
Pogledaj Peloponez i Cakonski jezik
Ciparski Grci
Ružičasta boja predstavlja područje Cipra pod upravom Ciparskih Grka. Ciparski Grci (grč. Ελληνοκύπριοι) broje oko 580 000 stanovnika Cipra (77 %) i pripadaju grčkom govornom području.
Pogledaj Peloponez i Ciparski Grci
Conrad Grünenberg
ugarskoga kralja, djelo Conrada Grünenberga. Conrad Grünenberg, poznat i pod imenima Konrad von Grünenberg i Konrad Grünemberg (? – 1494.), bio je stanovnik Konstanza koji se bavio heraldikom.
Pogledaj Peloponez i Conrad Grünenberg
Danaj
Danaj (grč., Danaós) u grčkoj mitologiji mitski je egipatski kralj, sin kralja Bela i kraljice Ahiroje.
Pogledaj Peloponez i Danaj
Danajci
Uvođenje trojanskog konja u Troju, djelo Giovannia Domenica Tiepola Danajci su bili grčko pleme i stanovnici grada Arga na Peloponezu.
Pogledaj Peloponez i Danajci
Dorani
Dorani - Jedna od glavnih staro-helenskih grupa naroda izvorno naseljeni blizu planine Olimp.
Pogledaj Peloponez i Dorani
Dorsko narječje
Dorsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 8.
Pogledaj Peloponez i Dorsko narječje
Drugi morejski rat
Drugi morejski rat (Sedmi mletačko-osmanski rat), poznat i kao Mali rat ili Sinjski rat, vojni je sukob između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva, koji je trajao od 1714. do 1718. godine.
Pogledaj Peloponez i Drugi morejski rat
Egejska kultura
Karta egejskih otoka Na području oko Egejskog mora, na egejskim otocima i na otoku Kreti nastalo je još u četvrtom tisućljeću pr.
Pogledaj Peloponez i Egejska kultura
Egejska umjetnost
Olimpijskih igara u Ateni 2004. god. ''Idol iz Amorgosa'', rano kikladsko razdoblje, mramor, 88,8x17,8x6 cm, Zemaljski muzej Karlsruhe, Njemačka. Egejska umjetnost je umjetnost Egejske kulture koja je zajednička civilizaciji Ciklada, Minojskoj (Kretskoj) i Helenskoj (Mikenskoj) civilizaciji koje su cvale u širem području Egejskog mora oko 2200 – 1200 pr.
Pogledaj Peloponez i Egejska umjetnost
Eksplozija nad Sredozemljem 2002.
Eksplozija nad Sredozemljem 2002. bila je eksplozija asteroida nad istočnim dijelom središnjeg Sredozemlja, iznad mora, između Libijske obale i Peloponeza i Krete.
Pogledaj Peloponez i Eksplozija nad Sredozemljem 2002.
Elefterios Venizelos
Elefterios Venizelos (punog imena Elefterios Kyriákou Venizélos, grčki: Ελευθέριος ΚυριάκουΒενιζέλος) (* Murnies kod Kanije 23. kolovoza 1864.
Pogledaj Peloponez i Elefterios Venizelos
Epidaur (Grčka)
Kazalište u Epidauru Epidaur (grčki: Ἐπίδαυρος, Epidauros) je maleni grad u Saronskom zaljevu na Peloponezu, prefektura Argolida.
Pogledaj Peloponez i Epidaur (Grčka)
Epirska Despotovina
Epirska Despotovina ili Epirska Kneževina (grčki: Δεσποτάτο της Ηπείρου) bila je jedna od bizantskih grčkih država slijednica Bizantskog Carstva, koja je nastala nakon Četvrtog križarskog rata 1204.
Pogledaj Peloponez i Epirska Despotovina
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Peloponez i Europa
Filip I. od Piémonta
Filip I. od Piémonta, poznat i kao Filip Savojski (fra. Philippe de Savoie, grč. Φίλιππος της Σαβοΐας, tal. Filippo di Savoia) (1278. – 25. rujna 1334.), bio je lord (gospodar) Piémonta i knez (princ) Ahaje (1301.
Pogledaj Peloponez i Filip I. od Piémonta
Filip II. Makedonski
Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III.
Pogledaj Peloponez i Filip II. Makedonski
Florent od Hainauta
Prikaz Florenta Florent od Hainauta (ili Floris; grč. Φλωρέντιος; o. 1255. – 23 siječnja 1297.) bio je knez (princ) Ahaje de iure uxoris – "po pravu svoje supruge".
Pogledaj Peloponez i Florent od Hainauta
Francesco Morosini
dužda Francesca Morosinija Francesco Morosini (Venecija, 26. travnja 1619. – Nauplia, 6. siječnja 1694.) bio je 108.
Pogledaj Peloponez i Francesco Morosini
Frano Marjanov Visković
Frano Marjanov Visković (1665. – 1720.), peraški vojskovođa(crnogorski) Palata Visković Rođen u hrvatskoj patricijskoj obitelji iz Perasta Viskovićima.
Pogledaj Peloponez i Frano Marjanov Visković
Gajzerik
Gajzerik (389. – 25. siječnja 477.) je bio kralj Vandala i Alana između 428. godine do svoje smrti 477. godine.
Pogledaj Peloponez i Gajzerik
Galaksija (biljna vrsta)
Galaksija (lat. Moraea galaxia, sin. Galaxia ovata), trajnica iz porodice perunikovki.
Pogledaj Peloponez i Galaksija (biljna vrsta)
Georgios Papadopoulos
Georgios Papadopoulos (grč. Γεώργιος Παπαδόπουλος, 5. svibnja 1919. – 27. lipnja 1999.), jedan od vođa vojne hunte u Grčkoj u razdoblju od 1967. do 1974. godine.
Pogledaj Peloponez i Georgios Papadopoulos
Girolamo Cornaro
Girolamo Cornaro (pohrv. Jeronim Korner ''lat.'' Hieronymus Cornelius) (Mleci, 25. lipnja 1632. – Valona, 1. listopada 1690.) bio je mletački patricij, političar i vojni zapovjednik.
Pogledaj Peloponez i Girolamo Cornaro
Gotfrid II. od Villehardouina
Gotfrid II.
Pogledaj Peloponez i Gotfrid II. od Villehardouina
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Peloponez i Grčka
Grčka ciklama
Grčka ciklama (lat. Cyclamen graecum) je vrsta višegodišnje biljke iz roda ciklama.
Pogledaj Peloponez i Grčka ciklama
Grčki građanski rat
Grčki građanski rat (grčki: Ελληνικός εμφύλιος πόλεμος, ellinikos еmfilios polemos) je naziv za oružani sukob vođen od 1944. do 1949.god., između vladinih snaga podržavanih od strane Ujedinjenog Kraljevstva (i kasnije i SAD) i Narodnooslobodilačke armije Grčke, (ELAS, grčki: Ελληνικός Λαϊκός Απελευθερωτικός Στρατός, Ellinikos Laïkos Apeleftherotikos Stratos), podržavane od strane zemalja Istočnog bloka Jugoslavije, Bugarske i Albanije (komunista).
Pogledaj Peloponez i Grčki građanski rat
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Peloponez i Grčki jezik
Grčki rat za neovisnost
Grčki rat za neovisnost (znan i kao Grčka revolucija) (grčki: Ελληνική Επανάσταση Elliniki Epanastasi; turski: يونان عصياني Yunan İsyanı) bio je uspješan rat za neovisnost koji su vodili Grčki revolucionari od 1821.
Pogledaj Peloponez i Grčki rat za neovisnost
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479.
Pogledaj Peloponez i Grčko-perzijski ratovi
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Pogledaj Peloponez i Grci
Halikarnas
Halikarnas (grčki: Άλικαρνᾱσσός - Halikarnassós ili Ἁλικαρνασσός - Alikarnassós, turski: Halikarnas, današnji Bodrum) bio je antički grčki grad u Maloj Aziji, i glavni grad Karije.
Pogledaj Peloponez i Halikarnas
Helenski jezici
Helenski jezici (grčki jezici), skupina indoeuropskih jezika koji se govore na području Grčke, a obuhvaća 6 jezika (dva izumrla) podijeljenih na dvije skupine, to su atička s pet jezika i dorska s jednim.
Pogledaj Peloponez i Helenski jezici
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Pogledaj Peloponez i Heraklije
Hrvati u Sjevernoj Makedoniji
Hrvati u Sjevernoj Makedoniji su hrvatska iseljenička skupina u Republici Sjevernoj Makedoniji.
Pogledaj Peloponez i Hrvati u Sjevernoj Makedoniji
Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)
Hrvatsko konjaništvo (Croati à cavallo, Cavalleria croata, Crovati, Cappelletti) bila je elitna konjanička postrojba Mletačke Republike.
Pogledaj Peloponez i Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)
Ivan Anton Kumbat
Ivan Anton Kumbat je bio general Mletačke Republike.
Pogledaj Peloponez i Ivan Anton Kumbat
Ivan Šugar
Ivan Šugar (Filipana kod Pule, 27. svibnja 1933. – Zagreb, 6. studenog 2015.), hrvatski je botaničar.
Pogledaj Peloponez i Ivan Šugar
Ivan Krušala
Ivan Krušala (Peloponez, druga polovica 17.st. - 1735.), hrvatski pisac i diplomat iz Crne Gore, iz Perasta.
Pogledaj Peloponez i Ivan Krušala
Ivan V. Paleolog
Ivan V. Paleolog (starogrč. Ἰωάννης Παλαıολόγος) (Didimóteihon, Trakija, 18. lipnja 1332. – Carigrad, 16. veljače 1391.), bizantski car od 1341. godine do smrti, uz prekide.
Pogledaj Peloponez i Ivan V. Paleolog
Ivan VI. Kantakuzen
Ivan VI. Kantakuzen Ivan VI.
Pogledaj Peloponez i Ivan VI. Kantakuzen
Ivan VIII. Paleolog
Ivan VIII.
Pogledaj Peloponez i Ivan VIII. Paleolog
Ivo Senjanin
Ivo Senjanin (? - Karlovac, 20. srpnja 1612.) bio je hrvatski narodni junak.
Pogledaj Peloponez i Ivo Senjanin
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Peloponez i Jadransko more
Janjina (Grčka)
Janjina (grčki: Ιωάννινα - Ioannina, albanski: Janinë, vlaški: Ianina turski: Yanya) često zvan Đanena (Γιάννενα) je grad u sjeverozapadnoj Grčkoj i administrativno sjedište prefekture Janjina i grčke periferije Epir.
Pogledaj Peloponez i Janjina (Grčka)
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Pogledaj Peloponez i Jonija
Kalamata
Kalamata (grčki: Καλαμάτα, bivši: Καλάμαι Kalámai na katarevusi) je drugi po veličini grad na Peloponezu u južnoj Grčkoj.
Pogledaj Peloponez i Kalamata
Kalogjera
Prezime Kalogjera (grč. Καλογερά) grčkoga je podrijetla, a izvedeno je iz dviju riječi u značenju častan (grč. kalós) starac (grč. gérōn).
Pogledaj Peloponez i Kalogjera
Kandijski rat
Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.
Pogledaj Peloponez i Kandijski rat
Karijatida
Atena, 421. – 407. pr. Kr. Austrijski parlament''', 1874. – 1884., Beč. Karijatida (grčki množina Καρυάτιδες) je u antičkoj grčkoj bila plesačica na Artemidinim svečanostima u Karijama na Peloponezu.
Pogledaj Peloponez i Karijatida
Karlo I. Anžuvinac
Karlo I., poznat kao Karlo Anžuvinac (fr. Charles d'Anjou) (Pariz, 21. ožujka 1226. - Foggia, 7. siječnja 1285.), kralj Obaju Sicilija (1266.-1282.), napuljski kralj (1282.-1285.), naslovni jeruzalemski kralj, grof Anjoua i Mainea (1246.-1285.), grof Provanse (1246.-1285.), ahajski knez (1278.-1285.) i albanski kralj (1272.-1285.) iz dinastije Anžuvinci, mlađeg ogranka francuske kraljevske dinastije Capet.
Pogledaj Peloponez i Karlo I. Anžuvinac
Katalog žena
P.Oxy. XI 1359 fr. 2, 2. stoljeće, Oksirinh) Katalog ženâ (starogrčki Γυναικῶν κατάλογος), Gynaikôn katálogos) ― poznat i kao Eeje ili Ehoje (ἢ οἵη, ē' hoiē) ― jest fragmentarno sačuvana starogrčka epska pjesma koja se u antici pripisivala Heziodu.
Pogledaj Peloponez i Katalog žena
Kitera
Kitira, Kitera, Kythera je grčki otok pred jugoistočnim vrhom Peloponeza.
Pogledaj Peloponez i Kitera
Klitemnestra
Klitemnestra poslije ubojstva Agamemnona, 1882. Klitemnestra (grč., Klutaimnếstra) u grčkoj mitologiji kraljica je Mikene Agamemnonova je žena, Elektrina, Ifigenijina i Orestova majka.
Pogledaj Peloponez i Klitemnestra
Konstantin XI. Paleolog
Konstantin XI. (grč. Κωνσταντῖνος Παλαıολόγος, Kōnstantĩnos Palaiológos, poznatiji pod nadimkom "Dragaš") (Carigrad, 9. veljače 1404. – Carigrad, 29.
Pogledaj Peloponez i Konstantin XI. Paleolog
Korint
Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.
Pogledaj Peloponez i Korint
Korintski kanal
Korintski kanal je kanal u Grčkoj koji spaja Korintski zaljev sa Saronskim zaljevom u Egejskom moru.
Pogledaj Peloponez i Korintski kanal
Korintski zaljev
Satelitski snimak poluotoka Peloponeza, s pozicijom Korintskog zaljeva (gornji desni ugao) Pogled na Korintski zaljev Korintski zaljev (grčki: Κορινθιακός Κόλπος) je dio istočnog Jonskog mora u Grčkoj.
Pogledaj Peloponez i Korintski zaljev
Kraljevstvo Moreja
Kraljevstvo Moreja je bio mletački prekomorski posjed, a obuhvaćao je grčkom otok Peloponez (tada poznatiji kao Moreja).
Pogledaj Peloponez i Kraljevstvo Moreja
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Pogledaj Peloponez i Kreta
Kretsko more
Karta Kretskog mora Kretsko more je more, dio Egejskog mora, smješteno na njegovom južnom kraju, s ukupnom površinom od 45,000 km.
Pogledaj Peloponez i Kretsko more
Kristofor Lakapen
Zlatni novčić s likovima Romana I. i Kristofora Kristofor Lakapen (grčki Χριστόφορος Λακαπηνός) bio je grčki plemić te car Bizantskog Carstva kao suvladar svoga oca.
Pogledaj Peloponez i Kristofor Lakapen
Ksenofont
Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr.
Pogledaj Peloponez i Ksenofont
Kyrenia
tvrđava Kyrenia Kyrenia (turski: Girne; grčki: Κερύνεια Keryneia; starogrčki: Κυρηνεία Kyreneia) je grad na sjevernoj obali Cipra ispod istoimenog gorja (Kyrenia).
Pogledaj Peloponez i Kyrenia
Liksuri
Liksuri (grčki: Ληξούρι) je dugi po veličini grad na otoku Kefalonija, iz arhipelaga Jonski otoci na zapadu Grčke.
Pogledaj Peloponez i Liksuri
Lizip
rimska mramorna kopija brončanog originala iz 320. pr. Kr. Vatikanski muzej, Rim. Lizip (grč. Lýsippos) je bio grčki kipar iz Sikiona, aktivan u drugoj polovici 4.
Pogledaj Peloponez i Lizip
Loredan
Obitelj Loredan mletačka je plemićka obitelj, prisutna i u hrvatskim krajevima, koja je odigrala značajnu ulogu u povijesti čitavog Sredozemlja.
Pogledaj Peloponez i Loredan
Mantineja
Mantineja (Μαντίνεια, poznata i kao Antigonia - Αντιγόνεια) bio je grad u staroj Arkadiji u središtu Peloponeza, poznat kao mjesto gdje su se u odigrale dvije značajne bitke u klasičnom periodu grčke povijesti.
Pogledaj Peloponez i Mantineja
Manuel II. Paleolog
Manuel II.
Pogledaj Peloponez i Manuel II. Paleolog
Marija Burbonska, kneginja Ahaje
Marija Burbonska (francuski: Marie de Bourbon; grčki: Μαρία των Βουρβόνων; o. 1315. – 1387.) bila je francuska plemkinja; latinska carica supruga Carigrada, barunica vladarica Vostitse (danas Aigio) te kneginja Ahaje.
Pogledaj Peloponez i Marija Burbonska, kneginja Ahaje
Matapan (moneta)
Matapan, matapan ili matapane bio je mletački srebrni groš.
Pogledaj Peloponez i Matapan (moneta)
Mihael VIII. Paleolog
Mihael VIII.
Pogledaj Peloponez i Mihael VIII. Paleolog
Mikena
Mikena je arheološki lokalitet na sjeveroistoku Peloponeza u Grčkoj.
Pogledaj Peloponez i Mikena
Mikenska kultura
Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Mikenska kultura je arheološka kultura brončanog doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200. pr. Kr. - 1050. pr. Kr.) egejske kulture.
Pogledaj Peloponez i Mikenska kultura
Mistras
Plan srednjovjekovnog grada Mistrasa1. Glavni ulaz, 2. Mitropolija, 3. Crkva evanđelista, 4. Sv. Teodor, 5. Hodigitria-Afendiko, 6. Vrata Monemvasije, 7. Sv. Nikola, 8. Despotova palača s trgom, 9. Vrata Nauplia, 10. Gornji ulaz na citadelu, 11. Sv. Mudrost, 12. Mala palača, 13. Citadela, 14. Mavroporta, 15.
Pogledaj Peloponez i Mistras
Mletački prekomorski posjedi
Zemljovid mletačkih prekomorskih posjeda i trgovačkih ruta Stato da Màr ili Domini da Mar („Država mora”) bio je naziv koji su Mlečani dali svojim morskim i prekomorskim posjedima.
Pogledaj Peloponez i Mletački prekomorski posjedi
Mletačko-osmanski ratovi
Mletačko-osmanski ratovi ili osmansko-mletački ratovi je naziv za niz vojnih sukoba u istočnom Sredozemlju između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva.
Pogledaj Peloponez i Mletačko-osmanski ratovi
Morejska Despotovina
Morejska Despotovina Morejska Despotovina, autonomna bizantska država smještena na Peloponezu (lat. Moreja), koju je osnovao sredinom 14. stoljeća bizantski car Ivan VI. Kantakuzen (1341. – 1354.) i darovao kao feud svome sinu Manuelu.
Pogledaj Peloponez i Morejska Despotovina
Morejski rat
Morejski rat (tal. Guerra di Morea) – poznat kao i Šesti osmansko-mletački rat – vodio se između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva od 1684. do 1699. kao dio Velikog turskog rata.
Pogledaj Peloponez i Morejski rat
Moskopolje
Moskopolje (albanski: Voskopoja; vlaški/aromunski: Moscopole, Moscopolea; grčki: Μοσχόπολις, Moscopolis; makedonski/bugarski: Москополе) gradić je na jugoistoku Albanije.
Pogledaj Peloponez i Moskopolje
Muhamed Ali Egipatski
Muhamed Ali Paša (arapski: محمد علي باش, Muhammad Ali Pasha al-Mas'ud ibn Agha, albanski: Mehmet Ali Pasha, Turski: Kavalalı Mehmet Ali Paşa) (Kavala, 4. ožujka 1769. – Aleksandrija, 2. kolovoza 1849.) bio je Albanac koji se uspio do položaja valije, i samoproglasio kedivom Egipta i Sudana u prvoj polovici 19.
Pogledaj Peloponez i Muhamed Ali Egipatski
Mustafa II.
Mustafa II. (6. veljače 1664. – 28. prosinca 1703.) turski sultan Sultan Mustafa II. Mustafa II.
Pogledaj Peloponez i Mustafa II.
Narodnooslobodilačka fronta (Makedonija)
Slavensko-makedonska narodnooslobodilačka fronta, (Slavjano Makedonski Narodno Osloboditelen Front, akr. SNOF; maked.: Славјано Македонски Народно Ослободителен Фронт, СНОФ), bila je prva vojna organizacija etničkih Makedonaca osnovana 1943. odlukom makedonskih članova Grčke komunističke stranke - KKE.
Pogledaj Peloponez i Narodnooslobodilačka fronta (Makedonija)
Nauplion
Nauplion (grčki: Ναύπλιο, turski: Mora Yenişehri), na Peloponezu u Grčkoj, lučki grad koji se prostire uz padine brežuljaka blizu sjevernog kraja Argoliskog zaljeva (zaljev Argolikos).
Pogledaj Peloponez i Nauplion
Olimpija
Olimpija (grčki: Ολυμπία), je bilo svetište u antičkoj Grčkoj i današnji grad u prefekture Elidi.
Pogledaj Peloponez i Olimpija
Oltramarini
Oltramarini (Fanti Oltramarini "Schiavoni") ili prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike (Reggimenti Oltramarini/Oltremarini) bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar mletačke mornarice kao elitna pješačka postrojba Mletačke Republike.
Pogledaj Peloponez i Oltramarini
Opsada Krfa 1716.
Opsada Krfa odvijala se od 8. srpnja do 21. kolovoza 1716. godine, a započela je kada je Osmansko Carstvo opkolilo grad Krf na istoimenom otoku, kojeg je tada kontrolirala Mletačka Republika.
Pogledaj Peloponez i Opsada Krfa 1716.
Orest (mitologija)
William-Adolphe Bouguereau: Oresta progone Erinije, 1862. Orest (grč., Oréstēs) u grčkoj mitologiji bio je Agamemnonov i Klitemnestrin sin, Elektrin brat.
Pogledaj Peloponez i Orest (mitologija)
Osmanska dinastija
Grb Osmanskog Carstva i dinastije Osmanska dinastija ili Otomanska dinastija (tur. Osmanlı Hanedanı), vladarska dinastija koja je vladala Osmanskim Carstvom od njegovih početaka krajem 13. stoljeća do pada monarhije 1922. godine.
Pogledaj Peloponez i Osmanska dinastija
Osmanski ratovi u Europi
Opsade Sigeta Osmanski ratovi u Europi bili su niz vojnih sukoba između Osmanskoga Carstva i raznih europskih država koji potječu iz kasnog srednjeg vijeka pa sve do početka 20. stoljeća.
Pogledaj Peloponez i Osmanski ratovi u Europi
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Peloponez i Osmansko Carstvo
Pad Carigrada 1453.
Pad Carigrada 1453. bila je prijelomna bitka u kojoj su Turci Osmanlije osvojili Carigrad, prijestolnicu Bizantskog Carstva.
Pogledaj Peloponez i Pad Carigrada 1453.
Paleolozi
Dinastija Paleolog (grč. Παλαιολογος, mn. Παλαιολογοι, lat. Paleologus), bizantska velikaška obitelj i posljednja carska dinastija koja je vladala od 1258.
Pogledaj Peloponez i Paleolozi
Patras
Marina u Patrasu Patras (dimotiki grčki jezik: Πάτρα, klasični grčki jezik: Πάτραι) je treći Grčki grad po veličini, sjedište prefekture Ahaja.
Pogledaj Peloponez i Patras
Peloponeski rat
Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.
Pogledaj Peloponez i Peloponeski rat
Penej (Peloponez)
Penej (grčki: Πηνειός), zvan i Pinej, rijeka je na Peloponezu u Grčkoj.
Pogledaj Peloponez i Penej (Peloponez)
Periferija Atika
Atika (grčki Αττική) je periferija u Grčkoj, pod koju pripada i grad Atena, glavni grad Grčke.
Pogledaj Peloponez i Periferija Atika
Periferija Peloponez
Periferija Peloponez (Grčki: Περιφέρεια Πελοποννήσου/ Peripheria Peloponnesou - "Peloponnesos") je jedna od 13 periferija u Grčkoj.
Pogledaj Peloponez i Periferija Peloponez
Pindsko gorje
Pindsko gorje (grčki: Πίνδος) je planinski lanac smješten u sjevernoj Grčkoj i južnoj Albaniji.
Pogledaj Peloponez i Pindsko gorje
Pir (epirski kralj)
Pir (319. pr. Kr. – Arg, 272. pr. Kr.), epirski kralj i pisac.
Pogledaj Peloponez i Pir (epirski kralj)
Pirgos, Elida
Pirgos (grčki: Πύργος) je sjedište prefekture Elida, na zapadnom dijelu poluotoka Peloponeza u Grčkoj.
Pogledaj Peloponez i Pirgos, Elida
Plavetna sjenica
Plavetna sjenica (Parus ili Cyanistes caeruleus) mala je i šarena vrsta sjenice.
Pogledaj Peloponez i Plavetna sjenica
Pleton
Georgije Gemist Pleton (grč. Georgios Gemistos Plethon, Γεώργιος Πλήθων Γεμιστός)(Konstantinopol, o. 1355. – Mistra, Peloponez, 26. lipnja 1450.), bizantski novoplatonistički filozof.
Pogledaj Peloponez i Pleton
Požari u Grčkoj 2007.
Animacija požara (22. – 26. lipnja 2007.) snimljenih NASA-inim satelitima. Požari u Grčkoj 2007. naziv je za niz šumskih požara velikih razmjera koji su pogodili grčko priobalje u razdoblju od 28. lipnja do 3. rujna te godine.
Pogledaj Peloponez i Požari u Grčkoj 2007.
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Pogledaj Peloponez i Podrijetlo Hrvata
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Pogledaj Peloponez i Poluotok
Poros
Poros je jedan od Saronskih otoka u Egejskom moru u središnjoj Grčkoj.
Pogledaj Peloponez i Poros
Povijest Europe
Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.
Pogledaj Peloponez i Povijest Europe
Povijest Grčke
Povijest Grčke je povijest prostora današnje Republike Grčke, ali i naroda Grka od prapovijesti do danas.
Pogledaj Peloponez i Povijest Grčke
Prefektura Pirej
Prefektura Pirej je jedna od grčkih prefektura, a glavni joj je grad Pirej.
Pogledaj Peloponez i Prefektura Pirej
Proklo (spartanski kralj)
Proklo je prvi od mitoloških spartanskih kraljeva iz roda Euripontida, na prijestol došao je oko 1100. pr. Kr. Otac mu je bio Aristodem, vođa Dorana pri njihovom naseljavanju Peloponeza.
Pogledaj Peloponez i Proklo (spartanski kralj)
Promet Grčke
Položaj najveće grčke autoceste Razvoju cestovne i željezničke mreže u Grčkoj ne pogoduje konfiguracija tla; prometnice su dosta dobro razvijene duž obale, no manjkave su u unutrašnjosti.
Pogledaj Peloponez i Promet Grčke
Prostitucija u staroj Grčkoj
Prostitutka i korisnik usluga, atička pelika s crvenim figurama, djelo Polignota, oko 430. pr. Kr.; Nacionalni arheološki muzej u Ateni Prostitucija je bila sastavni dio svakodnevnog života starih Grka još od arhajskog razdoblja.
Pogledaj Peloponez i Prostitucija u staroj Grčkoj
Pseudo-Skilak
Pseudo-Skilak (sredina 4. stoljeća pr. Kr.), starogrčki je anonimni zemljopisac, M. Križman: Pseudo Skilak Pseudo-Skilak, u znanosti uobičajen pseudonim anonimnoga zemljopisca...Njegovo djelo Peripl.
Pogledaj Peloponez i Pseudo-Skilak
Regije Grčke
Podjela Grčke na regije (grčki: γεωγραφικά διαμερίσματα) je tradicionalan način podjele ove zemlje, koji je sve do 1987. bio služben.
Pogledaj Peloponez i Regije Grčke
Rio-Antirio
Lokacija mosta Most Rio-Antirio (grčki: Γέφυρα Ρίου-Αντιρρίου), službeno "most Charilaos Trikoupis" po državniku koji ga je prvi zagovarao, je most u Grčkoj koji premošćuje Korintski zaljev kod Patrasa, spajajući gradove Rio, na Peleponezu, i Antirio na glavnom grčkom kopnu.
Pogledaj Peloponez i Rio-Antirio
Rodijska ciklama
Rodijska ciklama (lat. Cyclamen rhodium) je vrsta višegodišnje biljke iz roda ciklama, koju neki autori smatraju podvrstom primorske ciklame.
Pogledaj Peloponez i Rodijska ciklama
Ropstvo u staroj Grčkoj
Atike, oko 380. pr. n. e., (Glyptothek, München, Njemačka) Ropstvo u staroj Grčkoj bilo je uobičajena institucija kao i u drugim antičkim društvima.
Pogledaj Peloponez i Ropstvo u staroj Grčkoj
Rumelija
Karta Rumelije Rumelija (tur. Vilayet Rumeli, u značenju "Zemlja Romeja", bug. Румелия) - ime koje se od 15.
Pogledaj Peloponez i Rumelija
Samuilovo Carstvo
Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilova država Samuilovo carstvo (znano još i kao Bugarsko, Zapadnobugarsko ili Makedonsko Carstvo iz 976. – 1018.) je efemerna državna tvorevina koja je nastala ustankom četvorice komitopula (sinova komite/kneza Nikole) prvog, u nizu od tri, slavenska ustanka protiv Bizanta, prvi 969.
Pogledaj Peloponez i Samuilovo Carstvo
Saronski otoci
Saronski otoci Saronski otoci (grčki:Σαρωνικά Νησιά, Saronikà Nisià) su otočje u zapadnom dijelu Egejskog mora, blizu obale grčkog kopna (Atika, Peloponez).
Pogledaj Peloponez i Saronski otoci
Saronski zaljev
Karta Saronskog zaljeva Saronski zaljev (grčki: Σαρωνικός κόλπος) ili Eginski zaljev je dio Egeja uz istočnu stranu Korintske prevlake u Grčkoj.
Pogledaj Peloponez i Saronski zaljev
Seoba Germana
Germani spadaju u indoeuropsku skupinu naroda, a Europu su naselili ekspanzijom sa Skandinavskog poluotoka.
Pogledaj Peloponez i Seoba Germana
Sinis
Sinis (grč. Sinis, lat. Sinis) je u grčkoj mitologiji okrutni razbojnik iz Istma nedaleko od Korinta.
Pogledaj Peloponez i Sinis
Siringa
Arthur Hacker: ''Siringa'', 1892. Siringa (grč. Συριγξ), je u grčkoj mitologiji nimfa Najada, kći riječnog boga Ladona, poznata po svojoj čednosti.
Pogledaj Peloponez i Siringa
Skerdilajd
Mapa Epira, mete čestih ilirskih upada i osvajanja Mapa Peloponeza. Zapadne regije su bile meta Skerdilajda kao i arhipelag Cikladi (desno na mapi). Skerdilajd (grč.: Σκερδιλαίδας, Skerdilaídas) je bio ilirski vladar od 212.
Pogledaj Peloponez i Skerdilajd
Sklavinija (Peloponez)
Sklavinija je bila slavenska država na tlu Peloponeza koju su osnovali 589. godine.
Pogledaj Peloponez i Sklavinija (Peloponez)
Sofija Paleolog
Zoe Paleolog (grč. Ζωή Παλαιολογίνα), kasnije Sofija Paleolog (rus. София Фоминична Палеолог) (?, oko 1445. - ?, 7. travnja 1503.), bizantska princeza iz carske dinastije Paleologa i moskovska velika kneginja, kao druga supruga velikog kneza Ivana III.
Pogledaj Peloponez i Sofija Paleolog
Solunsko Kraljevstvo
Solunsko Kraljevstvo (lat. Regnum Thessalonicae, grč. Βασίλειον τῆς Θεσσαλονίκης), kratkotrajna križarska državna tvorevina nastala 1204. godine na ruševina uništenog Bizantskog Carstva kojeg su uništili križari za vrijeme Četvrtog križarskog rata (1202.-1204.) nakon što su križari osvojili Carigrad.
Pogledaj Peloponez i Solunsko Kraljevstvo
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Pogledaj Peloponez i Sparta
Srednje kameno doba
Rekonstrukcija mezolitičke naseobine u Archeonu (oko 8000. pr. Kr.). Mezolitik ili srednje kameno doba (o. 10 000 god. pr. Kr. - o. 6500 god. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između paleolitika u neolitik.
Pogledaj Peloponez i Srednje kameno doba
Stadion
Santiago Bernabéu u Madridu. Stadion je građevina ili mjesto predviđeno za održavanje sportskih ili glazbenih priredba: sastoji se od borilišta ili pozornice, koji mogu biti djelomično ili potpuno okruženi strukturama koje omogućuju posjetiteljima da (stojeći ili sjedeći) promatraju priredbu.
Pogledaj Peloponez i Stadion
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Peloponez i Stara Grčka
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Pogledaj Peloponez i Stari vijek
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Pogledaj Peloponez i Starogrčka književnost
Starogrčka umjetnost
Atene, ''Dinos vaza'', detalj, oko 580. pr. Kr. - najstariji potpis na umjetničkom djelu u Europi. Umjetnost stare Grčke je razdoblje grčke umjetnosti od 9.
Pogledaj Peloponez i Starogrčka umjetnost
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Pogledaj Peloponez i Starogrčki jezik
Starogrčko kiparstvo
''Apolon Belvederski'', rimska mramorna kopija iz 130. – 140., (kopija po Leokaresu iz 340. – 330. pr. Kr.), visok 2,24 m, Vatikanski muzeji, Rim. Grčko kiparstvo se može podijeliti na dva načina kiparskog djelovanja: arhitektonsko kiparstvo i slobodno kiparstvo.
Pogledaj Peloponez i Starogrčko kiparstvo
Starogrčko slikarstvo
atička plitica iz oko 490. – 480. pr. Kr., promjera 26,9 cm, Louvre, Pariz. Pored glava likova stoje potpisi autora ''Dourisa'' (slikara) i ''Kalliadesa'' (lončara). Doprinos grčkog slikarstva općoj kulturi je nemoguće prikazati jer je vrlo malo djela sačuvano.
Pogledaj Peloponez i Starogrčko slikarstvo
Stilihon
Flavije Stilihon (Flavius Stilicho, Stilico) (oko 359. – 408.) bio je visokopozicionirani general (magister militum) koji je neko vrijeme bio najmoćnijim čovjekom u Zapadnom Rimskom Carstvu.
Pogledaj Peloponez i Stilihon
Temistoklo
Temistoklo (grč. Θεμιστοκλῆς, što znači „Slava zakona”) je bio atenski političar i vojskovođa (oko 524. – 460. pr. Kr.) u doba grčko-perzijskih ratova.
Pogledaj Peloponez i Temistoklo
Tirint
Tirint (starogrčki: Τίρυνς, Tiryns) je grčki arheološki lokalitet na Peloponezu, prefektura Argolida, u blizini grada Naupliona.
Pogledaj Peloponez i Tirint
Toma Paleolog
Toma Paleolog (grč. Θωμάς Παλαιολόγος, Thōmas Palaiologos) (Carigrad, 1409. – Rim, 12. svibnja 1465.), posljednji morejski despot (1428. – 1460.) i titularni bizantski car (1460. – 1465.). Bio je najmlađi sin cara Manuela II.
Pogledaj Peloponez i Toma Paleolog
Trapezuntsko Carstvo
Trapezuntsko Carstvo je bilo posljednje legitimno carstvo koje je bilo izravni nasljednik Rimskog Carstva.
Pogledaj Peloponez i Trapezuntsko Carstvo
Tripoli, Grčka
Zgrada suda projektirana od njemačkog arhitekta Ernesta Schillera Tripoli (grčki:Τρίπολη, rjeđe Tripolica) je grad u središnjem Peloponezu, Grčka, i glavni grad prefekture Arkadija.
Pogledaj Peloponez i Tripoli, Grčka
Tsakoni
Stari etnički zemljovid Peloponeza. Područje gdje se govori tsakonski je označeno plavom bojom. Tsakoni (Τσάκωνες; Tsákones), stočarski narod s istočne obale Peloponeza u Grčkoj, poglavito na području općine Λεωνίδι (Leonidio).
Pogledaj Peloponez i Tsakoni
Upravna podjela Osmanskog Carstva
Osmanlijsko carstvo, 1481. – 1683. Zajedno s njegovim provincijama, Osmansko carstvo se sastojalo od tri sizerenske države koje čine (Krimski Kanat, Vlaška, Moldavija) i Transilvanija, kneževine pod sizerenstvom Porte.
Pogledaj Peloponez i Upravna podjela Osmanskog Carstva
Veliki turski rat
Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.
Pogledaj Peloponez i Veliki turski rat
Vergina
Vergina (grčki: Βεργίνα) je gradić u sjevernoj grčkoj prefekturi Emacija, periferija Središnja Makedonija.
Pogledaj Peloponez i Vergina
Vilim II. od Ahaje
Novčić Vilima II. Vilim II.
Pogledaj Peloponez i Vilim II. od Ahaje
Vojska Mletačke Republike
Vojna povijest Mletačke Republike započela je nedugo nakon njezina osnutka, obuhvaćajući razdoblje od 9. stoljeća i rata s Franačkom Italijom (Francia Media) kralja Pipina, sina Karla Velikog, do Napoleonove invazije i pada Republike u 18. stoljeću.
Pogledaj Peloponez i Vojska Mletačke Republike
Zakintos
Zakintos (grčki: Ζάκυνθος), ovaj otok ponekad zovu i Zante po njegovu talijanskom imenu Zacìnto ili Zante.
Pogledaj Peloponez i Zakintos
Zakintos (grad)
Zakintos (grčki: Ζάκυνθος - Zákinthos, zovu da i njegovim talijanskim imenom: Zante ili Zacinto).
Pogledaj Peloponez i Zakintos (grad)
Zemljopis Grčke
Grčka je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Peloponez i Zemljopis Grčke
1686.
1686. godina je godina drugog tisućljeća, devetnaestog stoljeća te spada u 1680-e.
Pogledaj Peloponez i 1686.
300 Spartanaca
300 Spartanaca (eng. The 300 Spartans) je američki ratni, akcijski i povijesni film iz 1962. godine, koji opisuje Termopilsku bitku.
Pogledaj Peloponez i 300 Spartanaca
4. listopada
4.
Pogledaj Peloponez i 4. listopada
Također poznat kao Moreja, Peleponez.