Brže od pregledniku!
32 odnosi: Adirondack (planina), Dabar (Otočac), Donja Austrija, Francuska, Gornja Austrija, Hercegovačko-neretvanska županija, Hercegovina, Hrvatska, Inje, Kadžaran, Kuća Velebita u Krasnu, Lagadin, Lihtenštajn, Majevica, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Njemačka, Norveška, Općina Zreče, Parietin, Planinski bor, Polarna klima, Prefektura Euritanija, Primorsko-goranska županija, Razavi Horasan, Srednja Europa, Sveti Rok (Lovinac), Velika Kapela, Vitorog, Vrnjačka Banja, Zemljopis Grčke, Zemljopis Irana.
Adirondack (planina)
Planine Adirondack tvore masiv u sjeveroistočnom New Yorku s granicama koje otprilike odgovaraju onima Parka Adirondack.
Novi!!: Planinska klima i Adirondack (planina) · Vidi više »
Dabar (Otočac)
Dabar je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Planinska klima i Dabar (Otočac) · Vidi više »
Donja Austrija
Donja Austrija (njem. Niederösterreich), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija niže od rijeke Enns (njem. Erzherzogtum Österreich unter der Enns), austrijska je savezna zemlja.
Novi!!: Planinska klima i Donja Austrija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Planinska klima i Francuska · Vidi više »
Gornja Austrija
Gornja Austrija (njemački: Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns) je savezna zemlja Republike Austrije.
Novi!!: Planinska klima i Gornja Austrija · Vidi više »
Hercegovačko-neretvanska županija
Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Planinska klima i Hercegovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Planinska klima i Hercegovina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Planinska klima i Hrvatska · Vidi više »
Inje
Inje na travi Inje na grmlju Inje je meteorološka pojava koja spada u hidrometeore, kao npr.
Novi!!: Planinska klima i Inje · Vidi više »
Kadžaran
Kadžaran (arm. Քաջարան) je grad i općina u Armeniji, u Sjunikskom marzeru.
Novi!!: Planinska klima i Kadžaran · Vidi više »
Kuća Velebita u Krasnu
Kuća Velebita u Krasnu je centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit u Krasnu u Lici.
Novi!!: Planinska klima i Kuća Velebita u Krasnu · Vidi više »
Lagadin
Lagadin (mak. Лагадин) je naselje u Republici Makedoniji, u jugozapadnom djelu države.
Novi!!: Planinska klima i Lagadin · Vidi više »
Lihtenštajn
Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.
Novi!!: Planinska klima i Lihtenštajn · Vidi više »
Majevica
Majevica je niska planina u sjeverno-istočnoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Planinska klima i Majevica · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: Planinska klima i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.
Novi!!: Planinska klima i Nacionalni park Sjeverni Velebit · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Planinska klima i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Planinska klima i Norveška · Vidi više »
Općina Zreče
Općina Zreče (slo.:Občina Zreče) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Savinjskoj.
Novi!!: Planinska klima i Općina Zreče · Vidi više »
Parietin
Parietin je pretežni kortikalni (površinski) pigment lišajeva iz roda Caloplaca, sekundarni proizvod lišaja Xanthoria parietina i pigment koji se nalazi u korijenju konjske kiselice ili štavelja (lat. Rumex crispus).
Novi!!: Planinska klima i Parietin · Vidi više »
Planinski bor
Planinski bor, klekovina ili bor krivulj (Pinus mugo) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Planinska klima i Planinski bor · Vidi više »
Polarna klima
Ledenjak Huron na Antarktici- u polarnoj klimi Antarktike Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima između polarnih krugova i polova.
Novi!!: Planinska klima i Polarna klima · Vidi više »
Prefektura Euritanija
Euritanija (Ευρυτανία, alternativno romanizirano Evritania, latinski: Eurytania) je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Središnja Grčka.
Novi!!: Planinska klima i Prefektura Euritanija · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Planinska klima i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Razavi Horasan
Razavi Horasan (perz. خراسان رضوی; Horāsān-e Razavi, punim imenom استان خراسان رضوی; Ostān-e Horāsān-e Razavi) jedna je od 31 iranske pokrajine.
Novi!!: Planinska klima i Razavi Horasan · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Planinska klima i Srednja Europa · Vidi više »
Sveti Rok (Lovinac)
Sveti Rok je naselje je u općini Lovinac (Ličko-senjska županija, Republika Hrvatska).
Novi!!: Planinska klima i Sveti Rok (Lovinac) · Vidi više »
Velika Kapela
Velika Kapela je planinski lanac u Hrvatskoj, nalazi se na istoku Gorskog kotara.
Novi!!: Planinska klima i Velika Kapela · Vidi više »
Vitorog
Vitorog je planina u Bosni i Hercegovini koja se nalazi u sklopu dinarskog planinskog sustava.
Novi!!: Planinska klima i Vitorog · Vidi više »
Vrnjačka Banja
Vrnjačka Banja je gradić u Srbiji, s 9.912 stanovnika po popisu iz 2002. Najveće su toplice koje se nalaze u Srbiji.
Novi!!: Planinska klima i Vrnjačka Banja · Vidi više »
Zemljopis Grčke
Grčka je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Planinska klima i Zemljopis Grčke · Vidi više »
Zemljopis Irana
Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.
Novi!!: Planinska klima i Zemljopis Irana · Vidi više »
