Sadržaj
37 odnosi: Astronomija, Atmosferski bijeg, David C. Jewitt, Drakeova jednadžba, Epsilon Eridani b, Fomalhaut, Jovijanski planeti, Jupiter, Jupiterov polumjer, Jupiterova atmosfera, Ledeni div, Metalni vodik, Neptun, Odvojeni objekt, Planet, Planetna jezgra, Planetni sustav, Planetologija, Pomicanje Zemlje, Prirodni satelit, Rotacijski period, Saturn, Scott S. Sheppard, Shoemaker–Levy 9, Sunčev ciklus, Sunčev sustav, Tamni vodik, Teorijska planetologija, Terestrički planet, Tihe (hipotetski planet), Upsilon Andromedae c, Upsilon Andromedae d, Vodik, Voyager 1, Vrući Jupiter, William Herschel, 2I/Borisov.
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Plinoviti div i Astronomija
Atmosferski bijeg
temperaturu nekih objekata Sunčevog sustava koji pokazuju koji se plinovi zadržavaju. Objekti su nacrtani u mjerilu, a točke podataka nalaze se na crnim točkama u sredini. Atmosferski bijeg je gubitak planetarnih atmosferskih plinova u svemir.
Pogledaj Plinoviti div i Atmosferski bijeg
David C. Jewitt
David C. Jewitt (Engleska, 1958. -), britanski astronom.
Pogledaj Plinoviti div i David C. Jewitt
Drakeova jednadžba
Drakeova jednadžba je jednadžba koja daje procjenu broja civilizacija u našoj galaksiji koje su sposobne i voljne komunicirati sa Zemljanima.
Pogledaj Plinoviti div i Drakeova jednadžba
Epsilon Eridani b
Epsilon Eridani b (također HD 22049 b) je egzoplanet na procijenjenoj udaljenosti od 10 svjetlosnih godina, u orbiti zvijezde Epsilon Eridani iz konstelacije Eridan.
Pogledaj Plinoviti div i Epsilon Eridani b
Fomalhaut
Fomalhaut Fomalhaut (α PsA, α Piscis Austrini) je najsjajnija zvijezda u zviježđu Piscis Austrinus (Južna riba).
Pogledaj Plinoviti div i Fomalhaut
Jovijanski planeti
Jovijanski planeti u istom mjerilu. U Sunčevom sustavu nalaze se 4 divovska planeta koji se zajednički nazivaju jovijanskim planetima.
Pogledaj Plinoviti div i Jovijanski planeti
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Pogledaj Plinoviti div i Jupiter
Jupiterov polumjer
Usporedba veličina Zemlje i Jupitera Jupiterov polumjer ili Jupiterov radijus (RJ ili RJup) ima vrijednost od 71,492 km (44.423 milja), ili 11,2 zemaljskih radijusa (R⊕) (jedan Zemljin radijus jednak je 0.08921 RJ).
Pogledaj Plinoviti div i Jupiterov polumjer
Jupiterova atmosfera
accessdate.
Pogledaj Plinoviti div i Jupiterova atmosfera
Ledeni div
Ledeni divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima, u odnosu na plinovite divove, relativno velik dio ukupne mase otpada na tvari koje planetologija zove volatilima (ledovima).
Pogledaj Plinoviti div i Ledeni div
Metalni vodik
Prerez ilustrira model unutrašnjosti Jupitera. Kamenitu jezgru prekriva duboki sloj metalnog vodika Metalni vodik je jedan od pojavnih oblika vodika.
Pogledaj Plinoviti div i Metalni vodik
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Pogledaj Plinoviti div i Neptun
Odvojeni objekt
Transneptunski objekti dalje od 100 AJ: SDO (sivo) i odvojeni objekti (bijelo) Odvojeni objekti, dinamična klasa nebeskih tijela u vanjskom dijelu Sunčevog sustava, dalje od neptunove orbite.
Pogledaj Plinoviti div i Odvojeni objekt
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Plinoviti div i Planet
Planetna jezgra
unutarnjih planeta. Unutarnja struktura vanjskih planeta. Planetna jezgra sastoji se od najunutarnjih slojeva (slojeva) planeta.
Pogledaj Plinoviti div i Planetna jezgra
Planetni sustav
Umjetnički koncept planetarnog sustava Planetarni sustav je skup gravitacijski vezanih nezvjezdanih objekata u ili izvan orbite oko zvijezda ili zvijezdanih sustava.
Pogledaj Plinoviti div i Planetni sustav
Planetologija
Planetologija je znanost o planetima, mjesecima i planetarnim sustavima, posebice onome u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Plinoviti div i Planetologija
Pomicanje Zemlje
Pomicanje Zemlje dalje od Sunca kako Sunce postaje toplije tijekom trenutne faze izgaranja vodika, su razmatrali planetarni znanstvenici, uključujući i neke sa Sveučilišta Cornell.
Pogledaj Plinoviti div i Pomicanje Zemlje
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Pogledaj Plinoviti div i Prirodni satelit
Rotacijski period
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. Period rotacije je vrijeme potrebno da neko tijelo napravi jedan cijeli okret oko svoje rotacijske osi.
Pogledaj Plinoviti div i Rotacijski period
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Plinoviti div i Saturn
Scott S. Sheppard
Scott S. Sheppard je astronom s odjela za terestrički magnetizam instituta Carnegie Institution of Washington.
Pogledaj Plinoviti div i Scott S. Sheppard
Shoemaker–Levy 9
Montaža nekoliko slika radi dočaravanja padanja kometa Shoemaker-Levy 9 na Jupiter Komet Shoemaker–Levy 9 (formalno kategoriziran kao D/1993 F2) je bio komet koji se raspao i pao na Jupiter u srpnju 1994., što je bilo prvo izravno promatranje izvanzemaljskog sudara objekata Sunčeva sustava.
Pogledaj Plinoviti div i Shoemaker–Levy 9
Sunčev ciklus
Sunčeve pjege u zadnjih 400 godina Sunčev ciklus ili Sunčev ciklus magnetske aktivnosti, je povremena promjena količine Sunčevog zračenja, koje dođe do Zemlje.
Pogledaj Plinoviti div i Sunčev ciklus
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Plinoviti div i Sunčev sustav
Tamni vodik
Tamni vodik je stanje vodika na prijelazu između plina i metala.
Pogledaj Plinoviti div i Tamni vodik
Teorijska planetologija
accessdate.
Pogledaj Plinoviti div i Teorijska planetologija
Terestrički planet
Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.
Pogledaj Plinoviti div i Terestrički planet
Tihe (hipotetski planet)
Kuiperovog pojasa (umetak) Tihe /taɪki/ je hipotetski plinoviti div koji se možda nalazi u Sunčevu sustavu, odnosno u Oortovom oblaku.
Pogledaj Plinoviti div i Tihe (hipotetski planet)
Upsilon Andromedae c
Upsilon Andromedae c je planet mase oko trostruko veće od mase Jupitera, u ekscentričnoj orbiti oko zvijezde Upsilon Andromedae.
Pogledaj Plinoviti div i Upsilon Andromedae c
Upsilon Andromedae d
Upsilon Andromedae d je egzoplanet na procijenjenoj udaljenosti od 44 svjetlosne godine u orbiti oko zvijezde Upsilon Andromedae iz konstelacije Andromeda.
Pogledaj Plinoviti div i Upsilon Andromedae d
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Plinoviti div i Vodik
Voyager 1
Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.
Pogledaj Plinoviti div i Voyager 1
Vrući Jupiter
Vrući Jupiter je vrsta egzoplaneta.
Pogledaj Plinoviti div i Vrući Jupiter
William Herschel
Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.
Pogledaj Plinoviti div i William Herschel
2I/Borisov
Komet 2I/Borisov 2I/Borisov (prethodno C/2019 Q4) je komet koji nije iz Sunčevog sustava, odnodno komet je međuzvjezdani objekt.
Pogledaj Plinoviti div i 2I/Borisov
Također poznat kao Plinoviti divovi.