Brže od pregledniku!
69 odnosi: Ajdovščina, Šempeter pri Gorici, Štajerska garda, Bovec, Dolenje, Dolga Poljana, Edinost (Trst), Europski pravac E751, Fritaja, Goriška, Gorica, Gorica (pokrajina), Gradska općina Kopar, Gradska općina Nova Gorica, Guida di Fiume, Hrvatska gimnazija u Pazinu, Idrija, Ilirska Bistrica, Istarska jota, Izola, Jadranska ploča, Josip Vandot, Julijska krajina, Jurica Golemac, Kopar, Kras (regija), Križna gora, Lipica, Luka Mislej, Malo Polje (Ajdovščina, Slovenija), NK Izola, Nova Gorica, Obalno-kraška (regija), Općina Ajdovščina, Općina Ankaran, Općina Šempeter – Vrtojba, Općina Bovec, Općina Brda, Općina Cerkno, Općina Divača, Općina Hrpelje – Kozina, Općina Idrija, Općina Izola, Općina Kanal ob Soči, Općina Kobarid, Općina Komen, Općina Miren – Kostanjevica, Općina Piran, Općina Renče – Vogrsko, Općina Sežana, ..., Općina Tolmin, Općina Vipava, Plače, Prva slovenska nogometna liga, Radiotelevizija Slovenija, Reka (rijeka), Rodnovjerje, Sežana, Slobodni teritorij Trsta, Slovenija, Slovenske pokrajine, Tolmin, Travanjski rat, Trst (pokrajina), Udine (pokrajina), Većeslav Holjevac, Višnje (Ajdovščina, Slovenija), Vipavski Križ, 1. kongres SRPJ(k). Proširite indeks (19 više) »
Ajdovščina
Ajdovščina (njemački Haidenschaft, talijanski Aidussina) je mali grad i sjedište istoimene općine u Republici Sloveniji.
Novi!!: Primorska i Ajdovščina · Vidi više »
Šempeter pri Gorici
Šempeter pri Gorici (talijanski: San Pietro) je grad u općini Šempeter - Vrtojba u zapadnoj Sloveniji, južno od Nove Gorice na granici s Italijom.
Novi!!: Primorska i Šempeter pri Gorici · Vidi više »
Štajerska garda
250px Štajerska garda (slo. Štajerska varda), slovenska neslužbena vojna formacija.
Novi!!: Primorska i Štajerska garda · Vidi više »
Bovec
Bovec (njemački:Flitsch, talijanski: Plezzo) je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj Sloveniji.
Novi!!: Primorska i Bovec · Vidi više »
Dolenje
Dolenje je selo na lijevoj strani rijeke Vipave u općini Ajdovščina, Primorska Slovenija.
Novi!!: Primorska i Dolenje · Vidi više »
Dolga Poljana
Dolga Poljana je selo na Vipavskoj dolini u općini Ajdovščina, Primorska Slovenija.
Novi!!: Primorska i Dolga Poljana · Vidi više »
Edinost (Trst)
Edinost su bile dvotjednik i poslije dnevnik iz Italije koje su izlazile od 8. siječnja 1876. u Trstu koji je onda bio dijelom Austro-Ugarske sve do 4. rujna 1928. (??).
Novi!!: Primorska i Edinost (Trst) · Vidi više »
Europski pravac E751
Europski pravac E751 istočno-zapadni je ogranak europskoga cestovnog pravca klase B prema Deklaraciji o konstrukciji glavnih međunarodnih prometnih arterija iz 1975.
Novi!!: Primorska i Europski pravac E751 · Vidi više »
Fritaja
Fritaja (slov. fritaja ili frtalja), tradicionalno istarsko jelo koje se priprema u Hrvatskoj i Sloveniji.
Novi!!: Primorska i Fritaja · Vidi više »
Goriška
Goriška (slov. Goriška grofija; talijanski: Contea di Gorizia; furlanski: Contee di Gurize; njemački: Grafschaft Görz) naziv je povijesne grofovije koja se prostirala oko Gorice (tal. Gorizia) u Furlaniji-Julijskoj krajini u današnjoj Italiji, te u dijelu Primorske u današnjoj Sloveniji.
Novi!!: Primorska i Goriška · Vidi više »
Gorica
Zemljopis Hrvatska.
Novi!!: Primorska i Gorica · Vidi više »
Gorica (pokrajina)
Pokrajina Gorica (talijanski: Provincia di Gorizia, slovenski: Goriška pokrajina) je jedna od četiri pokrajine u talijanskoj regiji Furlanija-Julijska krajina.
Novi!!: Primorska i Gorica (pokrajina) · Vidi više »
Gradska općina Kopar
Gradska općina Koper (slo.: Mestna občina Koper, it.: Comune Città di Capodistria) je općina u jugozapadnoj Sloveniji u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Obalno-kraškoj.
Novi!!: Primorska i Gradska općina Kopar · Vidi više »
Gradska općina Nova Gorica
Gradska općina Nova Gorica (slo.:Mestna občina Nova Gorica) je općina na zapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Gradska općina Nova Gorica · Vidi više »
Guida di Fiume
300x300px Guida di Fiume: con una pianta della Città turistički je vodič po gradu Rijeci poznatoga njemačkog izdavača, knjižara i autora turističkih vodiča Lea Woerla.
Novi!!: Primorska i Guida di Fiume · Vidi više »
Hrvatska gimnazija u Pazinu
Hrvatska gimnazija u Pazinu (prvobitno ime: Carsko-kraljevska velika državna gimnazija) prva je srednjoškolska ustanova istarskih Hrvata.
Novi!!: Primorska i Hrvatska gimnazija u Pazinu · Vidi više »
Idrija
Idrija (njemački: Idria, talijanski: Idria) je grad i središte istoimene općine u zapadnoj Sloveniji.
Novi!!: Primorska i Idrija · Vidi više »
Ilirska Bistrica
Ilirska Bistrica (njemački: Illyrisch Feistritz, talijanski: Villa del Nevoso) je grad i središte istoimene općine na Krasu u južnoj Sloveniji jugozapadno od Ljubljane u blizini granice s Hrvatskom.
Novi!!: Primorska i Ilirska Bistrica · Vidi više »
Istarska jota
Istarska jota ili samo jota (slov. jota, tal. jota) vrlo je popularno jelo u Istri, ali i u drugim regijama u Hrvatskoj.
Novi!!: Primorska i Istarska jota · Vidi više »
Izola
Slovenije Izola (tal. Isola, ranije Isola d'Istria) je gradić i istoimena općina u slovenskom dijelu Istre.
Novi!!: Primorska i Izola · Vidi više »
Jadranska ploča
Jadranska ili Apulijska ploča je mala tektonska ploča koja primarno nosi kontinentalnu koru koja se odvojila od Afričke ploče uz veliki transformni rasjed u Kredi.
Novi!!: Primorska i Jadranska ploča · Vidi više »
Josip Vandot
Josip Vandot (Borovška Vas, Kranjska Gora, 15. siječnja 1884. – Trnjanski Kuti, Hrvatska, 11. srpnja 1944.), bio je slovenski pisac za djecu i omladinu.
Novi!!: Primorska i Josip Vandot · Vidi više »
Julijska krajina
Kozina, danas pješačko-biciklistička staza Julijska krajina (talijanski: Venezia Giulia; njemački: Julisch Venetien; furlanski: Vignesie Julie; latinski: Carsia Julia) je zemljopisna, politička i kulturna regija koja obuhvaća Istru, Kras, Tršćansko primorje i Rijeku, danas na području Italije, Slovenije i Hrvatske.
Novi!!: Primorska i Julijska krajina · Vidi više »
Jurica Golemac
Jurica Golemac (Zagreb, 29. svibnja 1977.) slovensko-hrvatski bivši profesionalni košarkaš.
Novi!!: Primorska i Jurica Golemac · Vidi više »
Kopar
Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji.
Novi!!: Primorska i Kopar · Vidi više »
Kras (regija)
Duina (Italija), na krajnjem zapadu Krasa Postojnska jama Kras (tal.: Carso, njem.: Karst, lat.: Iulia Carsia, furl. Cjarst) je visoravan i transgranična pokrajina sjeverno od Tršćanskog zaljeva i istarskog poluotoka, koja se prostire od Goričkog i Tršćanskog krasa na zapadu do dijela općine Matulja iznad Riječkog zalljeva na istoku, na jugu od sjevernih obronaka Ćićarije te na sjeveru obuhvaća dolinu rijeke Pivke s općinom Postojnom te Vipavsku dolinu s graničnim južnim obroncima planine Trnovski gozd.
Novi!!: Primorska i Kras (regija) · Vidi više »
Križna gora
Križna gora je raspršeno naselje na brdima u općini Ajdovščina, Primorska Slovenija.
Novi!!: Primorska i Križna gora · Vidi više »
Lipica
Lipica je naselje u općini Sežana i najvažniji slovenski konjički centar, koji se nalazi na krškom platou uz cestu Sežana-Lipica.
Novi!!: Primorska i Lipica · Vidi više »
Luka Mislej
Luka Mislej (Lukas Mislej) (Vipavska dolina, listopad 1670. – Škofja Loka, 1727.) bio je slovenski kipar, vlasnik velike klesarske radiionice i crkveni dekorater-slikar. On je sav svoj imetak; kuću i radionicu u Ljubljani, prepustio svom suradniku Francescu Robbi, koji se 1722. oženio njegovom kćerkom Terezom.
Novi!!: Primorska i Luka Mislej · Vidi više »
Malo Polje (Ajdovščina, Slovenija)
Malo Polje je malo naselje u brdima u općini Ajdovščina, Primorska Slovenija.
Novi!!: Primorska i Malo Polje (Ajdovščina, Slovenija) · Vidi više »
NK Izola
Nogometni klub "Izola" (NK "Izola", "Izola") je bio nogometni klub iz Izole, Obalno-kraška regija, Republika Slovenija.
Novi!!: Primorska i NK Izola · Vidi više »
Nova Gorica
Nova Gorica je grad i središte istoimene općine u zapadnoj Sloveniji na granici s Italijom.
Novi!!: Primorska i Nova Gorica · Vidi više »
Obalno-kraška (regija)
Administrativne statističke regije Slovenije Obalno - kraška regija je administrativni naziv za jednu od dvanaest statističkih regija Slovenije.
Novi!!: Primorska i Obalno-kraška (regija) · Vidi više »
Općina Ajdovščina
Općina Ajdovščina (slo.:Občina Ajdovščina) je općina na zapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Ajdovščina · Vidi više »
Općina Ankaran
Ankaran (slo. Občina Ankaran, it. Comune di Ancarano) je općina u Primorskoj, u jugozapadnoj Sloveniji na granici s Italijom.
Novi!!: Primorska i Općina Ankaran · Vidi više »
Općina Šempeter – Vrtojba
Općina Šempeter – Vrtojba (slo.:Občina Šempeter - Vrtojba) je općina na zapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Šempeter – Vrtojba · Vidi više »
Općina Bovec
Općina Bovec (slo.:Občina Bovec) je općina na sjeverozapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Bovec · Vidi više »
Općina Brda
Općina Brda (slo.:Občina Brda) je općina na zapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Brda · Vidi više »
Općina Cerkno
Općina Cerkno (slo.:Občina Cerkno) je općina na zapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Cerkno · Vidi više »
Općina Divača
Općina Divača (slo.:Občina Divača) je općina u jugozapadnoj Sloveniji u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Obalno-kraškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Divača · Vidi više »
Općina Hrpelje – Kozina
Općina Hrpelje – Kozina (slo.:Občina Hrpelje - Kozina) je općina na Krasu, jugozapadna Slovenijia, u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Obalno-kraškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Hrpelje – Kozina · Vidi više »
Općina Idrija
Općina Idrija (slo.:Občina Idrija) je općina na zapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Idrija · Vidi više »
Općina Izola
Općina Izola (slo.: Občina Izola, it.: Comune di Isola) je općina u jugozapadnoj Sloveniji u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Obalno-kraškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Izola · Vidi više »
Općina Kanal ob Soči
Općina Kanal ob Soči (slo.:Občina Kanal ob Soči) je općina na zapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Kanal ob Soči · Vidi više »
Općina Kobarid
Općina Kobarid (slo.:Občina Kobarid) je općina na sjeverozapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Kobarid · Vidi više »
Općina Komen
Općina Komen (slo.:Občina Komen) je općina u zapadnoj Sloveniji u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Obalno-kraškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Komen · Vidi više »
Općina Miren – Kostanjevica
Općina Miren – Kostanjevica (slo.:Občina Miren - Kostanjevica) je općina na zapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Miren – Kostanjevica · Vidi više »
Općina Piran
Općina Piran (slo.: Občina Piran, it.: Comune di Pirano) je općina u jugozapadnoj Sloveniji u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Obalno-kraškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Piran · Vidi više »
Općina Renče – Vogrsko
Općina Renče-Vogrsko (slo.:Občina Renče-Vogrsko) je općina na zapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Renče – Vogrsko · Vidi više »
Općina Sežana
Općina Sežana (slo.:Občina Sežana) je općina u jugozapadnoj Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Obalno-kraškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Sežana · Vidi više »
Općina Tolmin
Općina Tolmin (slo.:Občina Tolmin) je općina na sjeverozapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Tolmin · Vidi više »
Općina Vipava
Općina Vipava (slo.:Občina Vipava) je općina na zapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj.
Novi!!: Primorska i Općina Vipava · Vidi više »
Plače
Plače je malo naselje na Vipavskoj dolini u općini Ajdovščina, Primorska Slovenija.
Novi!!: Primorska i Plače · Vidi više »
Prva slovenska nogometna liga
Prva slovenska nogometna liga je najveći nogometni razred u Sloveniji.
Novi!!: Primorska i Prva slovenska nogometna liga · Vidi više »
Radiotelevizija Slovenija
Radiotelevizija Slovenija (skraćeno RTV Slovenija) je javna i neprofitna slovenska radijska i televizijska ustanova, sa sjedištem u Ljubljani.
Novi!!: Primorska i Radiotelevizija Slovenija · Vidi više »
Reka (rijeka)
Reka je najveća slovenska rijeka ponornica.
Novi!!: Primorska i Reka (rijeka) · Vidi više »
Rodnovjerje
Svarica (ili Kolovrat), jedan od simbola rodnovjerja Perunica, simbol hrvatskih rodnovjeraca Slavensko rodnovjerje ili rodna vjera definira oblik življenja stare slavenske vjere, s punom sviješću za ovdje i sada, za moderno doba (za razliku od starovjerja); odnosno, to je stalno razvijajući, evoluirajući oblik vjerovanja i duhovno-magijskih praksi koji se mogu mijenjati i prilagođavati potrebama modernog čovjeka, a koji se "nakon dugog vremena prisilne otuđenosti od prirode i indoktriniranog straha pred njom, vraća na svoje izvore", sa svjesnim odabirom i osobnim razlozima za takvu praksu, kao duhovno-magijskom konceptu koji crpi svoje izvore iz pretkršćanskih oblika vjerovanja slavenskoga duhovnog svijeta, no nije tek folklorni pokušaj rekonstrukcije ondašnjih vjerovanja i praksi, već oblik življenja koji slijedi prilagođene temelje stare slavenske vjere, s punom sviješću za moderno doba.
Novi!!: Primorska i Rodnovjerje · Vidi više »
Sežana
Sežana je važan grad u Sloveniji blizu talijanske granice, upravni centar Kraško-brkinske regije (sjedište upravne jedinice) i istoimene općine, poznata i kao „Kraška metropola.“.
Novi!!: Primorska i Sežana · Vidi više »
Slobodni teritorij Trsta
Slobodni Teritorij Trsta (talijanski: Territorio Libero di Trieste, slovenski: Svobodno tržaško ozemlje, skraćenica: STT) je bila neutralna gradska država koja je postojala između 1947. i 1954. na sjeveristočnoj obali Jadrana.
Novi!!: Primorska i Slobodni teritorij Trsta · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Primorska i Slovenija · Vidi više »
Slovenske pokrajine
Slovenske tradicionalne pokrajine:1: Primorska;2a: Gorenjska;2b: Notranjska;2c: Dolenjska;3: Koruška;4: Štajerska;5: Prekmurje Slovenske pokrajine pojam je koji označava različite teritorijalne jedinice na koje je bila podijeljena Slovenija ili u kojima je povijesno živio ili živi slovenski narod.
Novi!!: Primorska i Slovenske pokrajine · Vidi više »
Tolmin
Tolmin (njemački:Tolmein, talijanski: Tolmino) je grad i središte istoimene općine u zapadnoj Sloveniji.
Novi!!: Primorska i Tolmin · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Primorska i Travanjski rat · Vidi više »
Trst (pokrajina)
Pokrajina Trst (talijanski: Provincia di Trieste, slovenski: Tržaška pokrajina) je jedna od četiri pokrajine u talijanskoj regiji Furlanija-Julijska krajina.
Novi!!: Primorska i Trst (pokrajina) · Vidi više »
Udine (pokrajina)
Pokrajina Udine (tal. Provincia di Udine, furl. Provincie di Udin) je jedna od četiri pokrajine u talijanskoj regiji Furlanija-Julijska krajina.
Novi!!: Primorska i Udine (pokrajina) · Vidi više »
Većeslav Holjevac
Bista u rodnom Karlovcu Spomenik Većeslavu Holjevcu u Zagrebu Većeslav Holjevac (Karlovac, 22. kolovoza 1917. – Zagreb, 11. srpnja 1970.) hrvatski političar, pisac i zagrebački gradonačelnik.
Novi!!: Primorska i Većeslav Holjevac · Vidi više »
Višnje (Ajdovščina, Slovenija)
Višnje je selo u općini Ajdovščina, Primorska Slovenija.
Novi!!: Primorska i Višnje (Ajdovščina, Slovenija) · Vidi više »
Vipavski Križ
Vipavski Križ (talijanski: Santa Croce di Aidussina) je naselje u općini Ajdovščina u zapadnoj Sloveniji, nekada je imao status grada.
Novi!!: Primorska i Vipavski Križ · Vidi više »
1. kongres SRPJ(k)
Delegati Prvog kongresa SRPJ (k) ispred zgrade nekadašnjeg hotela Slavija, Beograd 1919. godine. Prvi (osnivački) kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunisti) održan je od 20. do 23. travnja 1919. u Beogradu u nazočnosti 432 delegata iz različitih stranaka i organizacija koji su glasovali za stvaranje jedinstvene radničke stranke.
Novi!!: Primorska i 1. kongres SRPJ(k) · Vidi više »
