Brže od pregledniku!
47 odnosi: Alef broj, Aritmetička funkcija, Bézoutova lema, Belfegorov broj, Bernhard Riemann, Beskonačan skup, Broj, Carl Friedrich Gauss, Dva, Eratosten, Eratostenovo sito, Eulerov teorem, Eulerova funkcija, Faktorijel, Feller-Tornierova konstanta, Gaussova lema, Goldbachova hipoteza, Grupa (matematika), Jedan, Kineski teorem o ostatcima, Kontekstno ovisni jezik, Kvadratni ostatak, Legendreova formula, Marin Mersenne, Mersenneovi brojevi, Najveća zajednička mjera, Nezakoniti prosti brojevi, Osnovna algebra, Osnovni teorem aritmetike, Osnovni teorem o racionalnim nultočkama, Pandigitalni broj, Pitagorine trojke, Podskup, Polje (matematika), Popis osnovnih tema u matematici, Poruka iz Areciba, Posljednji Fermatov poučak, Potpuni kvadrat, Primitivni korijen, Prirodni broj, Prost broj Sophie Germain, Računska teorija složenosti, Riemannova zeta-funkcija, Skup, Složeni broj, Sol (Marsovski dan), Wilsonov teorem.
Alef broj
U matematičkoj teoriji skupova, alef brojevi predstavljaju brojeve koji se koriste za označavanje kardinalnosti (broja članova) beskonačnih skupova.
Novi!!: Prosti broj i Alef broj · Vidi više »
Aritmetička funkcija
U teoriji brojeva, aritmetička funkcija je svaka matematička funkcija f(n) čija je domena skup prirodnih brojeva \mathbb, a kodomena neki podskup skupa kompleksnih brojeva \mathbb pa se piše kratko f: \mathbb \rightarrow \mathbb.
Novi!!: Prosti broj i Aritmetička funkcija · Vidi više »
Bézoutova lema
Bézoutova lema ili Bézoutov identitet je jedan od najvažnijih rezultata u elementarnoj teoriji brojeva.
Novi!!: Prosti broj i Bézoutova lema · Vidi više »
Belfegorov broj
Belfegorov broj palindromski je prosti broj 1 000 000 000 000 066 600 000 000 000 001 (1030 + 666 × 1014 + 1).
Novi!!: Prosti broj i Belfegorov broj · Vidi više »
Bernhard Riemann
Bernhard Riemann Georg Friedrich Bernhard Riemann (17. rujna 1826. – 20. srpnja 1866.) je bio njemački matematičar, poznat po nekoliko dalekosežnih doprinosa matematici; općenito se smatra najvećim matematičarom sredinom 19. stoljeća i jednim od najvećih matematičara svih vremena.
Novi!!: Prosti broj i Bernhard Riemann · Vidi više »
Beskonačan skup
Beskonačan skup je u matematici teoriji skupova vrsta skupa.
Novi!!: Prosti broj i Beskonačan skup · Vidi više »
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Novi!!: Prosti broj i Broj · Vidi više »
Carl Friedrich Gauss
''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. – Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački geodet, matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Prosti broj i Carl Friedrich Gauss · Vidi više »
Dva
Dva je drugi broj u skupini prirodnih brojeva \mathbb i prvi je prosti broj u nizu.
Novi!!: Prosti broj i Dva · Vidi više »
Eratosten
Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).
Novi!!: Prosti broj i Eratosten · Vidi više »
Eratostenovo sito
Animirano Eratostenovo sito Eratostenovo sito (rešeto) je jednostavan algoritam za dobivanje svih prostih brojeva manjih od unaprijed izabranoga prirodnog broja.
Novi!!: Prosti broj i Eratostenovo sito · Vidi više »
Eulerov teorem
Eulerov teorem je jedan od najvažnijih teorema u elementarnoj teoriji brojeva, a tvrdi da je a^ \equiv 1 \pmod n, gdje je s \varphi označena Eulerova funkcija, odnosno funkcija koja svakom prirodnom broju pridružuje broj prirodnih brojeva koji su manji ili jednaki s n i relativno prosti s n. Isto tako, teorem je blisko povezan s tzv.
Novi!!: Prosti broj i Eulerov teorem · Vidi više »
Eulerova funkcija
Eulerova funkcija je funkcija koja svakom prirodnom broju n pridružuje broj relativno prostih brojeva s n koji su manji od n (ili jednaki kada je n.
Novi!!: Prosti broj i Eulerova funkcija · Vidi više »
Faktorijel
U matematici, faktorijel ili faktorijela prirodnog broja n je umnožak svih prirodnih brojeva manjih ili jednakih n. Faktorijeli se koriste u kombinatorici, algebri te matematičkoj analizi.
Novi!!: Prosti broj i Faktorijel · Vidi više »
Feller-Tornierova konstanta
Feller-Tornierova konstanta CFT gustoća je skupa svih prirodnih brojeva koji imaju paran broj različitih prostih djelitelja kratnosti veće od 1.
Novi!!: Prosti broj i Feller-Tornierova konstanta · Vidi više »
Gaussova lema
Gaussova lema je teorem u elementarnoj teoriji brojeva koji daje uvjet za provjeru je li neki prirodni broj potpuni kvadrat ili nije.
Novi!!: Prosti broj i Gaussova lema · Vidi više »
Goldbachova hipoteza
prostih brojeva Goldbachova hipoteza tvrdi da se svaki parni prirodni broj veći od 2 može na barem jedan način prikazati kao zbroj dvaju prostih brojeva.
Novi!!: Prosti broj i Goldbachova hipoteza · Vidi više »
Grupa (matematika)
Ova slika ilustrira kako sati na satnom prikazu oblikuju grupu. U apstraktnoј algebri, grupa јe skup s binarnom operaciјom koјi zadovoljava određene aksiome, navedene dolje.
Novi!!: Prosti broj i Grupa (matematika) · Vidi više »
Jedan
Jedan je prvi broj u skupini prirodnih brojeva \mathbb.
Novi!!: Prosti broj i Jedan · Vidi više »
Kineski teorem o ostatcima
Kineski teorem o ostatcima (eng. Chinese Remainder Theorem – CRT) govori o rješenju sustava linearnih kongruencija.
Novi!!: Prosti broj i Kineski teorem o ostatcima · Vidi više »
Kontekstno ovisni jezik
Kontekstno ovisni jezik (rjeđe još i jezik ovisan o sadržaju, te okolinski jezik, kontekstualni jezikKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 234) je formalni jezik koji se može definirati kontekstno ovisnom gramatikom, koja je jedan od četiri tipa gramatika u Chomskyjevoj hijerarhiji.
Novi!!: Prosti broj i Kontekstno ovisni jezik · Vidi više »
Kvadratni ostatak
Kvadratni ostatak po modulu n je neki cijeli broj a ako vrijedi M(a, n).
Novi!!: Prosti broj i Kvadratni ostatak · Vidi više »
Legendreova formula
Legendreova formula je teorem u elementarnoj teoriji brojeva pomoću kojega se dobiva najveći eksponent kojim neki prosti broj p dijeli n!.
Novi!!: Prosti broj i Legendreova formula · Vidi više »
Marin Mersenne
Marin Mersenne, pseudonim Sieur de Sermes (Oizé, 8. rujna 1588. – Pariz, 1. rujna 1648.) bio je francuski matematičar, fizičar, filozof i glazbeni teoretičar.
Novi!!: Prosti broj i Marin Mersenne · Vidi više »
Mersenneovi brojevi
Mersenneovi brojevi prosti su brojevi oblika Mn.
Novi!!: Prosti broj i Mersenneovi brojevi · Vidi više »
Najveća zajednička mjera
Najveća zajednička mjera (M) ili najveći zajednički djelitelj (D) dvaju ili više cijelih brojeva je najveći broj koji dijeli svaki od tih brojeva.
Novi!!: Prosti broj i Najveća zajednička mjera · Vidi više »
Nezakoniti prosti brojevi
Nezakoniti prosti brojevi su prosti brojevi koji predstavljaju informaciju koju je zabranjeno posjedovati ili prosljeđivati.
Novi!!: Prosti broj i Nezakoniti prosti brojevi · Vidi više »
Osnovna algebra
Osnovna ili apstraktna algebra je disciplina matematike koja se bavi primjenom logike za građenje formalne osnove za matematiku.
Novi!!: Prosti broj i Osnovna algebra · Vidi više »
Osnovni teorem aritmetike
Osnovni teorem aritmetike ili osnovni stavak aritmetike je temeljni teorem u aritmetici i elementarnoj teoriji brojeva.
Novi!!: Prosti broj i Osnovni teorem aritmetike · Vidi više »
Osnovni teorem o racionalnim nultočkama
Osnovni teorem o racionalnim nultočkama je jedan od temeljnih teorema u algebri.
Novi!!: Prosti broj i Osnovni teorem o racionalnim nultočkama · Vidi više »
Pandigitalni broj
U matematici, pandigitalni broj je cijeli broj koji sadrži svaku od znamenki 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 barem jednom i kod kojeg prva znamenka nije nula (npr: 1223334444555567890).
Novi!!: Prosti broj i Pandigitalni broj · Vidi više »
Pitagorine trojke
Pitagorina trojka je naziv za uređenu trojku prirodnih brojeva (x, y, z) gdje su x i y duljine kateta, a z duljina hipotenuze nekog pravokutnog trokuta.
Novi!!: Prosti broj i Pitagorine trojke · Vidi više »
Podskup
U matematici, a posebno u teoriji skupova, skup A je podskup skupa B ako je A sadržan u B. Pritom A može biti jednak B.
Novi!!: Prosti broj i Podskup · Vidi više »
Polje (matematika)
U apstraktnoj algebri, polje je algebarska struktura u kojoj se mogu izvoditi operacije zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja (osim dijeljenja s nulom), i gdje vrijede poznata pravila iz aritmetike običnih brojeva.
Novi!!: Prosti broj i Polje (matematika) · Vidi više »
Popis osnovnih tema u matematici
Matematika je znanost koja se bavi pitanjima vezanim za brojeve, prostor, strukture i promjene.
Novi!!: Prosti broj i Popis osnovnih tema u matematici · Vidi više »
Poruka iz Areciba
Prikaz poruke s dodanim bojama kako bi se razlikovali njeni dijelovi. Poruka inače nije sadržavala nikakve podatke o bojama. Poruka iz Areciba je poruka emitirana u svemir putem FM radio valova na svečanosti obilježavanja obnove radio teleskopa u Arecibu, u Portoriku, 16. studenog 1974. godine.
Novi!!: Prosti broj i Poruka iz Areciba · Vidi više »
Posljednji Fermatov poučak
Izdanje Diofantove ''Aritmetike'' iz 1670. godine s dodanim Fermatovim opažanjem (lat. ''Observatio domini Petri de Fermat'') o nemogućnosti razlaganja kuba prirodnog broja na zbroj kubova drugih dvaju prirodnih brojeva, niti ijedne druge više potencije na zbroj istih potencija dvaju prirodnih brojeva. Posljednji Fermatov poučak, poznat i kao veliki Fermatov poučak, jedan je od najpoznatijih teorema u povijesti matematike.
Novi!!: Prosti broj i Posljednji Fermatov poučak · Vidi više »
Potpuni kvadrat
Prirodni broj koji je kvadrat drugog prirodnog broja naziva se potpuni kvadrat.
Novi!!: Prosti broj i Potpuni kvadrat · Vidi više »
Primitivni korijen
Primitivni korijen jedan je od temeljnih pojmova elementarne teorije brojeva, odnosno njene grane, modularne aritmetike.
Novi!!: Prosti broj i Primitivni korijen · Vidi više »
Prirodni broj
Prirodni brojevi koriste se za pobrojavanje: jedna jabuka u košari, dvije jabuke u košari, tri jabuke u košari; šest jabuka u tri košare. U matematici, prirodni brojevi jesu brojevi jedan (1), dva (2), tri (3), četiri (4) i tako redom.
Novi!!: Prosti broj i Prirodni broj · Vidi više »
Prost broj Sophie Germain
Za broj p kažemo da je Sophiein prosti broj ako vrijedi da su p i 2p+1 također prosti brojevi.
Novi!!: Prosti broj i Prost broj Sophie Germain · Vidi više »
Računska teorija složenosti
Kao grana teorije računanja u računarstvu, računska teorija složenosti opisuje skalabilnost algoritama, te inherentnu teškoću u pružanju skalabilnih algoritama za specifične računske probleme.
Novi!!: Prosti broj i Računska teorija složenosti · Vidi više »
Riemannova zeta-funkcija
kompleksnoj ravnini Riemannova zeta-funkcija za realni ''s'' > 1 U matematici, Riemannova zeta-funkcija, nazvana po Bernhardu Riemannu, je važna funkcija u teoriji brojeva zbog veze s teoremom o raspodjeli prostih brojeva.
Novi!!: Prosti broj i Riemannova zeta-funkcija · Vidi više »
Skup
U matematici, skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih apstraktnih objekata smatranim cjelinom.
Novi!!: Prosti broj i Skup · Vidi više »
Složeni broj
Prirodni brojevi od 0 do 100. Složeni brojevi su označeni zelenom bojom. Eratostenovo sito do broja 120. Prekriženi su brojevi složeni. Složeni broj je svaki prirodni broj koji ima barem jednoga djelitelja koji nije broj 1 i on sam.
Novi!!: Prosti broj i Složeni broj · Vidi više »
Sol (Marsovski dan)
sideričkog dana. Vrijeme 1 nakon čega slijedi vrijeme 3 je duljina sinodičkog dana ili '''sol.''' Sol (posuđenica iz latinske riječi za Sunce) je sinodički dan na Marsu; odnosno Marsovski dan.
Novi!!: Prosti broj i Sol (Marsovski dan) · Vidi više »
Wilsonov teorem
Wilsonov teorem je jedan od najvažnijih teorema elementarne teorije brojeva koji tvrdi da ako je p prost broj, vrijedi (p - 1)! \equiv - 1 \pmod p. Teorem je prvi iskazao arapski matematičar Ibn al-Haytham još u 10. stoljeću, no ponovno je iskazan u 18. stoljeću od strane engleskih matematičara Johna Wilsona i Edwarda Waringa.
Novi!!: Prosti broj i Wilsonov teorem · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Prim broj, Prim-broj, Prim-brojevi, Primbroj, Prost broj, Prosti brojevi.
