Brže od pregledniku!
43 odnosi: Aneksija, Anglo-španjolski rat (1796. – 1808.), Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske, Belgija, Biel, Bijesnici, Bitka kod Arcole, Bourbonska palača, Burbonci, Cisalpinska Republika, Dalmacija pod mletačkom upravom, Dekristijanizacija, Direktorij (razdvojba), François-Noël Babeuf, Francuska, Francuski republikanski kalendar, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Grimaldi, Jezerski pjesnici, Kalendarska era, Kraljevina Francuska, Kvazi-rat, Legija časti, Mir u Amiensu, Napoleonski ratovi, Narodni konvent, Oltramarini, Paulina Jaricot, Pobuna u Vendeji, Popis francuskih vladara, Popis kneževa Andore, Protektorat Malta, Red svetog Jurja, Republika Genova, Romantizam, Sjedinjene Države Jonskih otoka, Slivnica, Sundski prolaz, Ustav, Victor Hugo, Viktor Amadeo III., Zell am See, 1797..
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Aneksija · Vidi više »
Anglo-španjolski rat (1796. – 1808.)
Portugalski kralj Ivan VI. u bijegu s obitelji u Brazil. Urugvajski narodni junak i general José Gervasio Artigas sudjelovao je u borbama na urugvajskom i argentinskom tlu na strani Španjolske. Anglo-španjolski rat (1796. – 1808.) naziv je za dvije serije oružanih sukoba odigranih između 1796. i 1802., te 1804. i 1808., kao dio Francuskih revolucionarnih ratova i Napoleonskih ratova.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Anglo-španjolski rat (1796. – 1808.) · Vidi više »
Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske
Đuro III., eng. George William Frederick (London, 4. lipnja 1738. – Berkshire, 29. siječnja 1820.), kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburg i elektor Hanovera od 25. listopada 1760. do 1. siječnja 1801. godine.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Belgija · Vidi više »
Biel
Biel (fra. Bienne) je švicarski grad i sjedište istoimene općine na sjeveru kantona Bern.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Biel · Vidi više »
Bijesnici
Bijesnici, Enražisti, (francuski: Les Enragés) su bili grupacija agitatora unutar jakobinaca poznati po zastupanju zahtijevanja radničke klase i radikalnih sankilota za vrijeme Francuske revolucije.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Bijesnici · Vidi više »
Bitka kod Arcole
Arcole, selo u talijanskoj regiji Verona, gdje je Napoleon Bonaparte od 15. do 17. studenoga 1796. slomio treći pokušaj Austrijanaca deblokade Mantove.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Bitka kod Arcole · Vidi više »
Bourbonska palača
Pogled na pročelje palače. Unutrašnjost palače za vrijeme zasjedanja Narodne skupštine (snimljeno 22. rujna 2009.). Bourbonska palača (francuski: Palais Bourbon) je povijesna barokna palača na lijevoj obali Seine.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Bourbonska palača · Vidi više »
Burbonci
Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Burbonci · Vidi više »
Cisalpinska Republika
Cisalpinska Republika (talijanski: Repubblica Cisalpina) bila je sestrinska republika Francuske u sjevernoj Italiji koja je postojala od 1797.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Cisalpinska Republika · Vidi više »
Dalmacija pod mletačkom upravom
Mletačka Dalmacija počinje s vladavinom dužda Petra II. Orseola koji je vladao Venecijom od 991. godine.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Dalmacija pod mletačkom upravom · Vidi više »
Dekristijanizacija
Dekristijanizacija se odnosi na odstranjivanje kršćanstva iz društvenih područja u kojima je do sadašnjice činilo osnovu.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Dekristijanizacija · Vidi više »
Direktorij (razdvojba)
* direktorij, organizacija datoteka na računalu, kazalo.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Direktorij (razdvojba) · Vidi više »
François-Noël Babeuf
François-Noël Babeuf François-Noël Babeuf bio je francuski revolucionar, mislilac, novinar i proto-socijalist.
Novi!!: Prva Francuska Republika i François-Noël Babeuf · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Francuska · Vidi više »
Francuski republikanski kalendar
Francuski republikanski kalendar (franc. calendrier républicain français) ili francuski revolucionarni kalendar (franc. calendrier révolutionnaire français), kalendar predložen tijekom Francuske revolucije.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Francuski republikanski kalendar · Vidi više »
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Grimaldi
Dinastija Grimaldi je velikaška obitelj talijanskog podrijetla, rodom iz Genove, čiji potomci vladaju Kneževinom Monakom.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Grimaldi · Vidi više »
Jezerski pjesnici
Jezerski pjesnici (engleski: Lake Poets) skupina su engleskih pjesnika koji su živjeli u Lake Districtu, Engleska krajem 18. i početkom 19. stoljeća te se smatraju dijelom romantizma.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Jezerski pjesnici · Vidi više »
Kalendarska era
Kalendarska era sustav je obrojčavanja (numeriranja) godina koji se rabi u kalendarima.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Kalendarska era · Vidi više »
Kraljevina Francuska
Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Kraljevina Francuska · Vidi više »
Kvazi-rat
Kvazi-rat (fra. Quasi-guerre) ili Američko-francuski pomorski rat 1798. – 1801., ratni sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Prve Francuske Republike.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Kvazi-rat · Vidi više »
Legija časti
Legija časti, službeno Nacionalni red Legije časti (francuski: Ordre National de la Légion d’honneur), najviše je francusko odlikovanje koje je ustanovio Napoleon Bonaparte - 19. svibnja 1802., tada samo Prvi konzul Prve republike, kao priznanje za vojne ili civilne zasluge bez obzira na podrijetlo, vjersku pripadnost ili mjesto rođenja (domovinu) primatelja (u to doba to je bila revolucionarna zamisao, potpuno u skladu s idejama Francuske revolucije) pod uvjetom da je kandidat za odlikovanje privržen temeljnim idejama Francuske revolucije: slobodi, jednakosti i bratstvu.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Legija časti · Vidi više »
Mir u Amiensu
Završnica stranica mira u Amiensu Mir u Amiensu, zaključen je 25. ožujka 1802. između Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske i Prve Francuske Republike po završetku francuskih revolucionarnih ratova.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Mir u Amiensu · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Narodni konvent
Narodni konvent (francuski Convention nationale), skraćeno Konvent je naziv za ustavotvornu i zakonodavnu skupštinu Francuske u razdoblju francuske revolucije.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Narodni konvent · Vidi više »
Oltramarini
Oltramarini (Fanti Oltramarini "Schiavoni") ili prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike (Reggimenti Oltramarini/Oltremarini) bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar mletačke mornarice kao elitna pješačka postrojba Mletačke Republike.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Oltramarini · Vidi više »
Paulina Jaricot
Blažena Paulina Marija Jaricot, pravim imenom Pauline Marie Jaricot (Lyon, 22. srpnja 1799. – Lyon, 9. siječnja 1862.), francuska katolička misionarka, utemeljiteljica Papinskog misijskog djela za širenje vjere i promicateljica pobožnosti krunice.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Paulina Jaricot · Vidi više »
Pobuna u Vendeji
Pobuna u Vendeji je ustanak protiv republikanske vlasti u doba Francuske revolucije, koji je u pokrajini Vendeji trajao od 1793.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Pobuna u Vendeji · Vidi više »
Popis francuskih vladara
Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Popis francuskih vladara · Vidi više »
Popis kneževa Andore
Ovo je popis sukneževa Andore.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Popis kneževa Andore · Vidi više »
Protektorat Malta
Protektorat Malta bio je britanski protektorat nad Maltom koji je postojao u razdoblju od 1800. do 1813. godine.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Protektorat Malta · Vidi više »
Red svetog Jurja
Red svetog Jurja – Europski red kuće Habsburško-Lotarinške (njemački: St. Georgs-Orden – Ein europäischer Orden des Hauses Habsburg-Lothringen), najčešće naveden kao Red sv.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Red svetog Jurja · Vidi više »
Republika Genova
Republika Genova (lig. Repúbrica de Zêna, lat. Res publica Genoensis/Ianuensis, tal. Repubblica di Genova) – ili Presvijetla Republika Genova (lig. Serenìscima Repùbrica de Zêna, tal. Serenissima Repubblica di Genova) – bila je srednjovjekovna i novovjekovna pomorska republika od 11.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Republika Genova · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Romantizam · Vidi više »
Sjedinjene Države Jonskih otoka
Sjedinjene Države Jonskih otoka (grčki: Ηνωμένον Κράτος των Ιονίων Νήσων, Enomenon Kratos ton Ionion Neson; talijanski: Stati Uniti delle Isole Ionie) je bivša država i protektorat, tadašnjeg Ujedinjenog kraljevstva Britanije i Irske koja je postojala između 1815. – 1864. godine.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Sjedinjene Države Jonskih otoka · Vidi više »
Slivnica
Slivnica je naselje u Općini Posedarje, u Zadarskoj županiji, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Slivnica · Vidi više »
Sundski prolaz
Zemljovid Sundskog prolaza. Sundski prolaz, morski je tjesnac između indonezijskih otoka Jave i Sumatre koji spaja Javansko more s Indijskim oceanom te je kao takav geostrateški i geoprometno važna sastavnica u povezivanju Indijskoga oceana i Istočne Azije.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Sundski prolaz · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Ustav · Vidi više »
Victor Hugo
Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljače 1802. – Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski je romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Victor Hugo · Vidi više »
Viktor Amadeo III.
Viktor Amadeo III. (tal. Vittorio Amadeo Maria) (Torino, 26. lipnja 1726. – Moncalieri, kraj Torina, 16. listopada 1796.), sardinski kralj i savojski vojvoda od 1773. godine do smrti.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Viktor Amadeo III. · Vidi više »
Zell am See
Zell am See (bav. Zöi am See), grad u austrijskoj saveznog državi Salzburg od 9.949 stanovnika.
Novi!!: Prva Francuska Republika i Zell am See · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Prva Francuska Republika i 1797. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Francuska Prva Republika, Francuska Prva republika.
