Sadržaj
52 odnosi: Arapsko-bizantski ratovi, Asenovci, Asparuh, Avarski Kaganat, Đuro I. Gruzijski, Bitka kod Drača, Bitka kod Drača (1018.), Bitka na Velbuždu, Bizant, Bizantsko-bugarski ratovi, Bogumilstvo, Bolgarski jezik, Boljari, Boris I., Boris II. Bugarski, Bugari, Bugarska, Crnorizac Hrabar, Drugo Bugarsko Carstvo, Gavril Radomir, Georgije Sursuvul, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine, Hrvatsko-bugarski ratovi, Ivan Vladislav, Kneževina Srbija (srednji vijek), Krum, Makedonci, Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija, Malamir Bugarski, Marija, žena Ivana Vladislava, Mezija, Nikola (komes), Okrugla crkva, Omurtag, Onoguri, Opsada Zadra (998.), Pečenezi, Petar I. Bugarski, Presijan I., Presijan II., Samuilo, Samuilovo Carstvo, Sermon, Simeon, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Srednji vijek, Srijem, Tomislavgrad, ... Proširite indeks (2 više) »
Arapsko-bizantski ratovi
Arapsko-bizantski ratovi je naziv za niz ratova između Bizanta i arapskih država.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Arapsko-bizantski ratovi
Asenovci
Asenovci (bug. Асеневци), bugarska carska dinastija kumanskog podrijetla, koja je vladala od 1187. do 1280. godine.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Asenovci
Asparuh
Asparuh, ponekad i Isperih (bug. Аспарух, Исперих), bugarski kan (?, prva polovica VII. st. – ?, nakon 681), trećerođeni sin kana Kubrata iz klana Dulo.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Asparuh
Avarski Kaganat
Avarski Kaganat naziv je za avarsku državu koja je postojala u srednjoj Europi između 6.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Avarski Kaganat
Đuro I. Gruzijski
Đuro I.Đuro I. Gruzijski, gruz. გიორგი I, (998./1002. – 16. kolovoza 1027.), iz dinastije Bagrationi, bio je kralj Gruzije od 1014. do svoje smrti, 1027.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Đuro I. Gruzijski
Bitka kod Drača
* Bitka kod Drača (48. pr. Kr.) – bitka između Pompeja i Cezara, koja je prethodila presudnoj Bitki kod Farsala,.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Bitka kod Drača
Bitka kod Drača (1018.)
Bitka kod Drača (grčki: Μάχη τουΔυρραχίου, Máchi tou Dyrrachíou; bugarski: Битка при Драч, Bitka pri Drač) odigrala se u veljači 1018. godine dok je bugarski car Ivan Vladislav pokušavao uspostaviti svoju vlast nad jugoistočnom obalom Jadranskog mora.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Bitka kod Drača (1018.)
Bitka na Velbuždu
Bitka kod Velbužda (danas Ćustendil, Bugarska) je bila velika bitka koja se 28. srpnja 1330. godine odigrala između vojski Srpskog Kraljevstva i Drugog Bugarskog Carstva.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Bitka na Velbuždu
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Bizant
Bizantsko-bugarski ratovi
Bizantsko-bugarski ratovi bili su niz sukoba vođenih između Bizanta i Bugara koji su najprije započeli sa osnivačima Bugarske (Protobugarima) nakon njihovog naseljavanja na Balkanskom poluotoku 670-ih, a intenzivirali su se širenjem Bugarskog Carstva na jugozapad nakon 681.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Bizantsko-bugarski ratovi
Bogumilstvo
Bogumilstvo je bilo gnostička vjerska sekta koju je osnovao svećenik Bogomil u Prvom Bugarskom Carstvu u vrijeme vladavine cara Petra I. u 10.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Bogumilstvo
Bolgarski jezik
Bolgarski jezik (protobugarski, ISO 639-3: xbo; također i Bolğar), je bio jezik Protobugara.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Bolgarski jezik
Boljari
17. stoljeća. ''Moskovski boljar posjećuje svoju obiteljsku crkvu''. Sliku je naslikao Ivan Siljič Gorjuškin Sorokopudov 1912. godine. ''Svadba boljarova''. Sliku je naslikao Konstantin Egorovič Makovski 1883. godine. Boljar ili bojar (bugarski: боляр, болярин, grčki: βογιάρος, rumunjski: boier, ruski: боя́рин) bio je pripadnik najvišega sloja feudalnih bugarskih, ruskih, srpskih, vlaških, moldavskih i kasnije rumunjskih i baltičkih (današnja Litva, Latvija i Estonija) aristokracija.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Boljari
Boris I.
Boris I., poznat i kao Mihael Boris I. (?, oko 830. – Preslav, 2. svibnja 907.), bugarski knez (852. – 889.) iz klana Dulo.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Boris I.
Boris II. Bugarski
Boris II. (bug. Борис II) bio je car Bugara 969.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Boris II. Bugarski
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Bugari
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Bugarska
Crnorizac Hrabar
Crnorizac Hrabar (bugarski: Черноризец Храбър) bio je bugarski redovnik, učenjak i pisac koji je krajem devetog i početkom desetog stoljeća bio član Preslavske književne škole.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Crnorizac Hrabar
Drugo Bugarsko Carstvo
Drugo Bugarsko Carstvo (bug. Vtoro bъlgarsko carstvo) bila je srednjovjekovna bugarska država koja je postojala od 1185. godine do 1396./1397.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Drugo Bugarsko Carstvo
Gavril Radomir
Samuila, Gavrila i Ivana Vladislava Gavril Radomir (bugarski Гаврил Радомир; Gabriel Radomir) bio je car Bugarske (prema nekim autorima car Zapadnobugarskog Carstva) od 6.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Gavril Radomir
Georgije Sursuvul
Georgije Sursuvul (ili Sursubul; bugarski Георги Сурсувул) bio je ministar u Prvom Bugarskom Carstvu tijekom vladavina Simeona I. i Petra I. Prema kroničarima, Georgije je bio brat Simeonove druge supruge, koja je bila majka Petra I. Nakon smrti Simeona, Georgije je vladao Bugarskom kao regent svoga nećaka, koji je tada još bio tinejdžer.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Georgije Sursuvul
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine
Hrvatsko-bugarska bitka (27. svibnja 927. ili 926. godine) dogodila se u neimenovanom neprohodnom prodručju u kojoj je Hrvatsko Kraljevstvo porazila Prvo Bugarsko Carstvo pod vodstvom kneza Alogobotura.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine
Hrvatsko-bugarski ratovi
Hrvatsko-bugarski ratovi bili su serija oružanih sukoba u 9.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Hrvatsko-bugarski ratovi
Ivan Vladislav
Ivan Vladislav (bug. Иван Владислав) bio je car Bugarske iz dinastije Kometopuli, koji je vladao od kolovoza ili rujna 1015. do svoje smrti u veljači 1018. Godina njegovog rođenja je nepoznata.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Ivan Vladislav
Kneževina Srbija (srednji vijek)
Kneževina Srbija bila je ranosrednjovjekovna država Srba, smještena u zapadnim regijama jugoistočne Europe.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Kneževina Srbija (srednji vijek)
Krum
Kan Krum (802. – 814.) Krum (? – ?, 13. travnja 814.), bugarski kan od 802. godine i utemeljitelj dinastije koja je vladala Bugarskom do 971. godine.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Krum
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Makedonci
Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija
Crkva sv. Sofije u Ohridu, prva sinodska crkva te povjesno sjedište Ohridske arhiepiskopije, prikazana na grbu crkve Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija ili Makedonska pravoslavna Crkva (MPC-OA, MPC; mak. Македонска православна црква – Охридска архиепископија ili Македонска православна црква), je kanonski priznata Crkva u Sjevernoj Makedoniji.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija
Malamir Bugarski
Spomenik s Malamirovim natpisom Malamir (bugarski Маламир) bio je vladar Bugarske 831.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Malamir Bugarski
Marija, žena Ivana Vladislava
Marija (bugarski Мария) bila je carica Bugarske kao žena cara Ivana Vladislava.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Marija, žena Ivana Vladislava
Mezija
Provincije Moesia Inferior (desno) i Moesia Superior (lijevo) (obojene crveno) Mezija (srpski: Мезија, grčki: Μοισία, bugarski: Мизия, rumunjski: Moesia, makedonski: Мезија) povijesna je pokrajina i rimska provincija koja se nalazila na teritoriju današnje Srbije, Bugarske i Rumunjske duž južne obale rijeke Dunava.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Mezija
Nikola (komes)
Aronovog Komes („grof”) Nikola (bugarski Никола) bio je bugarski plemić armenskog podrijetla te praotac Dinastije Kometopuli („sinovi grofa”).
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Nikola (komes)
Okrugla crkva
Ulaz u Okruglu crkvu Ostatci preslavske crkve Okrugla crkva (bug. Кръгла църква, Kragla carkva), također poznata i kao crkva svetog Ivana (bug. църква Свети Йоан, carkva Sveti Joan), velika je i djelomično očuvana pravoslavna crkva.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Okrugla crkva
Omurtag
Omurtag Omurtag ili Omortag Graditelj (bug. Омуртаг) (? – ?, 831. ili 832.), bugarski kan od 816. do 831.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Omurtag
Onoguri
Onoguri, protobugarsko pleme, koje je nastalo nakon što su se turkijski Oguri potisnuti od Sabira iz zapadnog Sibira, naselili u krajeve u području Kubana gdje ih se dio stopio s Hunima.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Onoguri
Opsada Zadra (998.)
Opsada Zadra bila je oružani sukob između postrojbi grada Zadra i vojske pod zapovjedništvom cara Samuila, koji se zbio 998. godine.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Opsada Zadra (998.)
Pečenezi
Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Pečenezi
Petar I. Bugarski
Petar I., pečat Petar I. (bug. Петър I) (? – 30. siječnja 970.) bio je car Bugarske, koji je vladao od 27. svibnja 927. do svoje abdikacije, 969. te je i danas slavljen kao svetac u Bugarskoj pravoslavnoj crkvi.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Petar I. Bugarski
Presijan I.
Presijan (bug. Пресиян, Персиян, Пресиан) bio je kan Bugarske (836. – 852.). Presijanov natpis. Filipi, Grčka. Prema bizantskim izvorima, Presijan I. je bio sin Zviniče (Zbēnitzēs), koji je bio sin Omurtaga, dok nekoliko tumačenja poistovjećuje Presijana s njegovim prethodnikom Malamirom.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Presijan I.
Presijan II.
Presijan II. (bugarski Пресиян II) bio je bugarski plemić koji je postao car Bugarske te je vladao vrlo kratko, 1018. godine.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Presijan II.
Samuilo
Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Samuilo
Samuilovo Carstvo
Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilova država Samuilovo carstvo (znano još i kao Bugarsko, Zapadnobugarsko ili Makedonsko Carstvo iz 976. – 1018.) je efemerna državna tvorevina koja je nastala ustankom četvorice komitopula (sinova komite/kneza Nikole) prvog, u nizu od tri, slavenska ustanka protiv Bizanta, prvi 969.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Samuilovo Carstvo
Sermon
Sermon je bio hrvatski ili makedonski feudalac, Sermon vladar Srijema.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Sermon
Simeon
Simeon I. Veliki Bugarska za Simeona Simeon I., poznat i kao Simeon I. Veliki (Pliska, oko 864. – Preslav, 27. svibnja 927.), bugarski knez i car (893. – 927.Lalkov, Rulers of Bulgaria, str. 23-25.) iz klana Dulo.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Simeon
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Sjeverna Makedonija
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Slovačka
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Srednji vijek
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Srijem
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Tomislavgrad
Veliki Preslav
Veliki Preslav (bugarska ćirilica: Велики Преслав), do 1993. godine Preslav (bugarska ćirilica: Преслав) gradić je u istočnoj Bugarskoj.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Veliki Preslav
Vladimir Bugarski
Kažnjavanje Vladimira i ustoličenje njegova brata (crkva sv. Demetrija) Vladimir Rasate (bug. Владимир Расате), bugarski knez (889. – 893.); najstariji sin kneza Mihaela Borisa I. i njegove žene, Marije.
Pogledaj Prvo Bugarsko Carstvo i Vladimir Bugarski