Brže od pregledniku!
44 odnosi: Afričko kontinentalno područje slobodne trgovine, Američko-meksički rat, Antirodni pokret, Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora, Danska, Daytonski sporazum, Dominikansko-francuski sporazum o pomorskom razgraničenju, Europol, Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, Europski parlament, Ferdinand I., rumunjski kralj, Globalni sporazum o migraciji, Građanske slobode, Hrvatska, Jacques Santer, Konfederacija, Konkordat Crne Gore i Svete Stolice, Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Kuvajtsko-saudijska granica, Kvazi-rat, Lisabonski ugovor, Mali Školj (Klek), Međunarodna banka za obnovu i razvoj, Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava, Međunarodni ugovor, Pečat cara Japana, Pomorski privilegiji, Pravo međunarodnih ugovora, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Prva Austrijska Republika, Prvi anglo-burmanski rat, Robovlasništvo, Saudijsko-kuvajtska neutralna zona, Saveznička okupacija Njemačke, Spol i rod, Sporazum o morskoj granici između Kube i Haitija, Sporazumi Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva o pomorskom razgraničenju iz 1996., Svjetska trgovinska organizacija, Ustav Republike Hrvatske, Velika Kartuzija, Veliki Školj (Klek), Versajski ugovor, Višegodišnji financijski okvir, Washingtonski sporazum o zaštiti vrsta.
Afričko kontinentalno područje slobodne trgovine
Afričko kontinentalno područje slobodne trgovine (AfCFTA), (eng: African Continental Free Trade Area) je područje slobodne trgovine osnovano 2018. godine, a trgovina je započela 1. siječnja 2021. Stvoreno je Afričkim kontinentalnim sporazumom o slobodnoj trgovini između 54 od 55 država Afričke unije.
Novi!!: Ratifikacija i Afričko kontinentalno područje slobodne trgovine · Vidi više »
Američko-meksički rat
Američko-meksički rat (1846. − 1848.), također poznat pod nazivom Meksički rat ili Rat između SAD-a i Meksika, bio je oružani sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika koji se vodio u jeku pripajanja države Teksas SAD-u 1845. godine, a koju je Meksiko smatrao svojim teritorijem unatoč teksaškoj revoluciji iz 1836. godine.
Novi!!: Ratifikacija i Američko-meksički rat · Vidi više »
Antirodni pokret
Demonstracije antidženderističkog pokreta "La Manif pour tous" u Parizu 2013 Antirodni pokret ili antidženderistički pokret (eng. anti-gender movement) nastao je nakon 2000.
Novi!!: Ratifikacija i Antirodni pokret · Vidi više »
Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora
Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora kodificirala je postojeće običajno međunarodno pravo koje se odnosi na međunarodne ugovore.
Novi!!: Ratifikacija i Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Ratifikacija i Danska · Vidi više »
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Novi!!: Ratifikacija i Daytonski sporazum · Vidi više »
Dominikansko-francuski sporazum o pomorskom razgraničenju
Država Dominika i susjedni morski prolazi: prolaz Dominika (sjever) i prolaz Martinique (jug). Sporazum o pomorskom razgraničenju između Dominike i Francuske je ugovor iz 1987.
Novi!!: Ratifikacija i Dominikansko-francuski sporazum o pomorskom razgraničenju · Vidi više »
Europol
Agencija Europske unije za suradnju u provođenju zakona, poznatija pod imenom Europol (nekada Europski policijski ured i Europolova jedinica za droge) je agencija za borbu protiv kriminala i provođenje zakona Europske unije (EU) osnovana 1998. godine.
Novi!!: Ratifikacija i Europol · Vidi više »
Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima
Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima je Europski ugovor usvojen 1992. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe u svrhu zaštite i promidżbe tradicionalnih regionalnih i manjinskih jezika u Europi.
Novi!!: Ratifikacija i Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Ratifikacija i Europski parlament · Vidi više »
Ferdinand I., rumunjski kralj
Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Viktor Albert Meinrad (Sigmaringen, 24. kolovoza 1865. – Sinaia, 20. srpnja 1927.), je bio rumunjski kralj od 10. listopada 1914. godine do svoje smrti 1927.
Novi!!: Ratifikacija i Ferdinand I., rumunjski kralj · Vidi više »
Globalni sporazum o migraciji
Zelenom su bojom označene države koje prihvaćaju Sporazum, crvenom one koje ga ne prihvaćaju, a žutom one koje nisu glasale. Logotip sporazuma Globalni sporazum o migraciji ili Marakeška konvencija skraćeno je ime predloženog ugovora UN-a, punog imena Globalni sporazum za sigurnu i urednu migraciju.
Novi!!: Ratifikacija i Globalni sporazum o migraciji · Vidi više »
Građanske slobode
„Slomljena baklja slobode” u Arheološkom muzeju u Istanbulu. Građanske slobode uključuju temeljna prava zajamčena svakomu građaninu, de facto državljaninu neke države (pravo na život, samoobranu, pošteno suđenje, osobnu imovinu, slobodu govora, vjere i okupljanja).
Novi!!: Ratifikacija i Građanske slobode · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ratifikacija i Hrvatska · Vidi više »
Jacques Santer
Jacques Santer (Wasserbillig, Luksemburg 18. svibnja 1937.) je luksemburški političar koji je obnašao dužnost devetog predsjednika Europske komisije od 1995.
Novi!!: Ratifikacija i Jacques Santer · Vidi više »
Konfederacija
Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.
Novi!!: Ratifikacija i Konfederacija · Vidi više »
Konkordat Crne Gore i Svete Stolice
Konkordat Crne Gore i Svete Stolice je međudržavni ugovor Kneževine Crne Gore i Svete Stolice koji je definirao status rimokatolika u crnogorskoj državi.
Novi!!: Ratifikacija i Konkordat Crne Gore i Svete Stolice · Vidi više »
Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji međunarodni je ugovor sastavljen pod okriljem Vijeća Europe koji je potpisan 11. svibnja 2011. u Istanbulu, zbog čega je poznat još i kao Istanbulska konvencija.
Novi!!: Ratifikacija i Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji · Vidi više »
Kuvajtsko-saudijska granica
Granica između Kuvajta i '''Saudijske Arabije''' duga je 221 km, a proteže se od tromeđe s Irakom na zapadu do obale Perzijskog zaljeva na istoku.
Novi!!: Ratifikacija i Kuvajtsko-saudijska granica · Vidi više »
Kvazi-rat
Kvazi-rat (fra. Quasi-guerre) ili Američko-francuski pomorski rat 1798. – 1801., ratni sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Prve Francuske Republike.
Novi!!: Ratifikacija i Kvazi-rat · Vidi više »
Lisabonski ugovor
Šefovi država i vlada članica EU u Lisabonu Lisabonski ugovor (također i Reformski ugovor), punim nazivom Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, međunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007. godine s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog funkcioniranja Europske unije.
Novi!!: Ratifikacija i Lisabonski ugovor · Vidi više »
Mali Školj (Klek)
Klek, Kanal Malog Stona, Mali i Veliki Školj i Malo more na austro-ugarskom vojnom zemljovidu 1910. godine Mali Školj je otok u Hrvatskoj uz zapadnu (vanjsku) obalu poluotoka Kleka u Malostonskom zaljevu.
Novi!!: Ratifikacija i Mali Školj (Klek) · Vidi više »
Međunarodna banka za obnovu i razvoj
Logo Međunarodne banke za obnovu i razvoj Međunarodna banka za obnovu i razvoj IBRD; (engleski: International Bank for Reconstruction and Development) jedna je od pet institucija koje čine grupaciju Svjetske banke.
Novi!!: Ratifikacija i Međunarodna banka za obnovu i razvoj · Vidi više »
Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava
Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava su međunarodni sporazumi, povelje i drugi dokumenti koji služe kao izvori međunarodnog prava ljudskih prava.
Novi!!: Ratifikacija i Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava · Vidi više »
Međunarodni ugovor
Ženevske konvencije iz 1864. Međunarodni ugovor je svaki sporazum sklopljen između dvaju ili više subjekata međunarodnog prava, koji je uređen međunarodnim pravom, bilo da je sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u više međusobno povezanih isprava, bez ozbira na njegov poseban naziv.
Novi!!: Ratifikacija i Međunarodni ugovor · Vidi više »
Pečat cara Japana
Pečat cara Japana (御璽, ぎょじ, gyoji) je jedan od japanskih nacionalnih pečata službeni je pečat japanskog cara.
Novi!!: Ratifikacija i Pečat cara Japana · Vidi više »
Pomorski privilegiji
Pomorski privilegiji su zakonska založna prava na brodu kao specifičan oblik osiguranja.
Novi!!: Ratifikacija i Pomorski privilegiji · Vidi više »
Pravo međunarodnih ugovora
Pravo međunarodnih ugovora grana je unutar općeg međunarodnog prava koja obuhvaća propise, pravne običaje i načela koji se odnose na međunarodne ugovore.
Novi!!: Ratifikacija i Pravo međunarodnih ugovora · Vidi više »
Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.
Novi!!: Ratifikacija i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »
Prva Austrijska Republika
Prva Austrijska Republika (njem. Erste Österreichische Republik) bila je austrijska država nastala nakon potpisivanja sporazuma iz Saint Germaina u rujnu 1919.
Novi!!: Ratifikacija i Prva Austrijska Republika · Vidi više »
Prvi anglo-burmanski rat
Prvi anglo-burmanski rat (1824. – 1826.), izbio je kada su Burmanske snage su u siječnju 1824. zauzele otok Shāhpurī, britansku vojnu bazu.
Novi!!: Ratifikacija i Prvi anglo-burmanski rat · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Ratifikacija i Robovlasništvo · Vidi više »
Saudijsko-kuvajtska neutralna zona
Uqairskom konvencijom iz prosinca 1922.) Saudijsko-kuvajtska neutralna zona, poznata i kao podijeljena zona, bila je teritorij od 5,770 km2 između granica Saudijske Arabije i Kuvajta, koji je ostao nedefiniran kada je Uqairskom konvencijom od 2. prosinca 1922. godine utrvđena granica.
Novi!!: Ratifikacija i Saudijsko-kuvajtska neutralna zona · Vidi više »
Saveznička okupacija Njemačke
Saveznička okupacijska uprava u Njemačkoj bila je uprava država pobjednica u Drugom svjetskom ratu nad njemačkim teritorijem od poraza Nacističke Njemačke 1945. do osnivanja Istočne i Zapadne Njemačke 1949. godine.
Novi!!: Ratifikacija i Saveznička okupacija Njemačke · Vidi više »
Spol i rod
Venere (za ženski spol) i Marsa (za muški spol). Spol (lat. "sexus") je skup anatomskih, fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se među jedinkama iste vrste razlikuju mužjaci i ženke.
Novi!!: Ratifikacija i Spol i rod · Vidi više »
Sporazum o morskoj granici između Kube i Haitija
Sporazum o pomorskoj granici između Kube i Haitija je ugovor iz 1977. između Kube i Haitija kojim se utvrđuje pomorska granica između dviju zemalja.
Novi!!: Ratifikacija i Sporazum o morskoj granici između Kube i Haitija · Vidi više »
Sporazumi Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva o pomorskom razgraničenju iz 1996.
Granice u Antilima koje su predmet sporazuma. Sporazumi o pomorskom razgraničenju između Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva iz 1996. dva su ugovora između Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva koji uspostavljaju niz pomorskih granica između francuskih i britanskih teritorija u Karipskom moru.
Novi!!: Ratifikacija i Sporazumi Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva o pomorskom razgraničenju iz 1996. · Vidi više »
Svjetska trgovinska organizacija
Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.
Novi!!: Ratifikacija i Svjetska trgovinska organizacija · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Ratifikacija i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Velika Kartuzija
Velika Kartuzija, Grande Chartreuse (francuski) je samostan i glavno sjedište kartuzijanskog monaškog reda.
Novi!!: Ratifikacija i Velika Kartuzija · Vidi više »
Veliki Školj (Klek)
Klek, Kanal Malog Stona, Mali i Veliki Školj i Malo more na austro-ugarskom vojnom zemljovidu 1910. godine Veliki Školj je otok uz zapadnu (vanjsku) obalu poluotoka Kleka u Malostonskom zaljevu, oko kojeg se spore Hrvatska i BiH.
Novi!!: Ratifikacija i Veliki Školj (Klek) · Vidi više »
Versajski ugovor
Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.
Novi!!: Ratifikacija i Versajski ugovor · Vidi više »
Višegodišnji financijski okvir
Višegodišnji financijski okvir ili skraćeno VFO (eng. multiannual financial framework, MFF, nje. mehrjähriger Finanzrahmen, fra. cadre financier pluriannuel, CFP), financijski program koji ograničuje rashode Europske unije za razdoblje od najmanje pet godina utvrđujući godišnje gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za preuzimanje obveza po kategorijama rashoda i godišnje gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za plaćanja.
Novi!!: Ratifikacija i Višegodišnji financijski okvir · Vidi više »
Washingtonski sporazum o zaštiti vrsta
Washingtonski sporazum o zaštiti vrsta, (Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora (CITES)) je u istoj mjeri sporazum kao i organizacija čiji cilj je kontroliranje međunarodne trgovine do mjere da ne može dovesti do ugrožavanja preživljavanja životinjskih i biljnih vrsta.
Novi!!: Ratifikacija i Washingtonski sporazum o zaštiti vrsta · Vidi više »
