Brže od pregledniku!
216 odnosi: Aleksandar Lukašenko, Alojz, nasljedni knez Lihtenštajna, Alojzije Stepinac, Amandman, Andora, Anna Lindh, Anschluss, ANTEL, Armenija, Augusto Pinochet, Austrija, Autonomna estonska gubernija, Švedska, Švicarska, Švicarski kantoni, Čad, Članak 141. Ustava Republike Hrvatske, Članski model upravljanja nogometnim klubovima (Socios model), Baden-Württemberg, Bangsamoro, Bavarska, Bermudi, Bože pravde, Bobara (Tomislavgrad, BiH), Bogić Bogićević, Bojkot izbora, Bombaški napad u Jolu, Bosna i Hercegovina, Bougainville, Bregenz, Bremen (pokrajina), Britanski Kamerun, Britanski Togoland, Bugarska, Carles Puigdemont, Charles de Gaulle, Chuuk (savezna država), Crnogorska pravoslavna Crkva, Dan Hrvatskog sabora, Danska, Demokracija, Druga Francuska Republika, Drugo Meksičko Carstvo, Dužnost, Dubrovnik, E viva Montenegro!, Eduard Ševardnadze, Egipat, Eritrejski rat za nezavisnost, Eurozona, ..., Gabon, Georgios Papandreou mlađi, Glasački listić, Gordan Jandroković, Gotardski bazni tunel, Grčki građanski rat, Grčki referendum 2015., Grb Bjelorusije, Haakon VII., Hans-Adam II., knez Lihtenštajna, Hashim Thaçi, Homoseksualnost, Hrvatske općine i gradovi, Hrvatski politički sustav, Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Iran, Istočni Midlands, Italija, Izravna demokracija, Južna Osetija, Kalinjingradska oblast, Kamčatski kraj, Karlo I., rumunjski kralj, Komi-Permjački autonomni okrug, Konstantin I., kralj Grčke, Konstantin II., kralj Grčke, Kopar, Korjaci, Koruški plebiscit, Kosrae (savezna država), Kraljevina Grčka, Kraljevina Mađarska, Kronologija Domovinskog rata: prosinac 1990., Ladislav Ilčić, Lihtenštajn, Livanjsko pitanje, Ljudska prava u Urugvaju, Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj, Mađarski referendum o migrantskim kvotama 2016., Macondo, Magnox reaktor, Marco Pannella, Mjesna zajednica, MNK Futsal Dinamo, Modena, Morgan Tsvangirai, Nacionalna skupština Azerbajdžana, Napoleon III., Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Newfoundland i Labrador, Nizozemska Istočna Indija, Njemačka nogometna Bundesliga, Nogometno prvenstvo Krima, Norfolk, Virginia, Norveška, Nova Demokracija (Grčka), Nova Kaledonija, Nursultan Nazarbajev, Opole, Osobna iskaznica, Pahonija, Pakistan, Parlamentarna demokracija, Participativna demokracija, Pegida, Permski kraj, Petar Palić, Piazza del Plebiscito, Plebiscit u Bajskom trokutu 1919., Podgorica, Pohnpei (savezna država), Pokrajine Madagaskara, Polisario, Političko djelovanje Srpske pravoslavne Crkve, Povijest Armenije, Povijest Australije, Povijest Škotske, Povijest Švedske, Povijest Švicarske, Povijest Bjelorusije, Povijest Danske, Povijest Eritreje, Povijest Grčke, Povijest Irana, Povijest Italije, Povijest Latvije, Povijest Mađarske, Povijest Norveške, Povijest Republike Irske, Povijest Rumunjske, Povijest Vijetnama, Povijest Walesa, Povlačenje iz Europske unije, Pristupanje Crne Gore Europskoj uniji, Pristupanje Hrvatske NATO-u, Pristupanje Islanda Europskoj uniji, Proširenje Europske unije, Prohibicija u Kanadi, Rašćane, Radikalna partija Italije, Radovan Karadžić, Raspad SSSR-a, Rat protiv terorizma, Rat u Bosni i Hercegovini, Referendum o državnosti Crne Gore 1992., Referendum o gruzijskoj samostalnosti, Referendum o neovisnosti, Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine, Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006., Referendum o neovisnosti Kosova, Referendum o neovisnosti Sjeverne Makedonije, Referendum o neovisnosti Slovenije, Referendum o pristupanju Malte Europskoj uniji, Referendum o ustavnoj definiciji braka u Sloveniji 2015., Referendum za teritorijalnu i političku autonomiju Albanaca u Makedoniji, Regije Engleske, Revolucija, Revolucija dostojanstva, Rosa Welt-Straus, Rumunjska, Ruski krajevi, Rusko-ukrajinski rat, Saarski protektorat, Savezna Država Austrija, Süleyman Demirel, Sjeverna Makedonija, Slobodni Grad Danzig, Socijalistička Republika Rumunjska, Socijalno tržišno gospodarstvo, Sovjetska invazija na Poljsku, Srđ, Srbija i Crna Gora, Tunis, Tuva, U ime obitelji, Umberto II., Urugvajski izborni sud, Ustav Islanda, Ustav Republike Hrvatske, Ustavna kriza, Ustavotvorna skupština, Vaps (pokret), Velika loža "Alpina" Švicarske, Veliki London, Versajski ugovor, Viktor Emanuel III., Vladimir Gortan, Yap (savezna država), Yorkshire i Humber, Za dom spremni, Zabajkalski kraj, Zakoni o istospolnom braku u SAD, Zastava Madagaskara, 11. prosinca, 16. studenoga, 1946., 1970., 2. lipnja, 2006., 2008., 2009., 2012., 2018., 2019., 21. svibnja. Proširite indeks (166 više) »
Aleksandar Lukašenko
Aleksandar Lukašenko Aljaksandar Ryhoravič Lukašenka (bje. Алякса́ндар Рыго́равіч Лукашэ́нка) (Kopjisi, Vitebska oblast, 30. kolovoza 1954.) bjeloruski je predsjednik.
Novi!!: Referendum i Aleksandar Lukašenko · Vidi više »
Alojz, nasljedni knez Lihtenštajna
Alojz Filip Marija (Zürich, Švicarska, 11. lipnja 1968.), nasljedni knez Lihtenštajna te najstariji sin Ivana Adama II. i princeze Marije Aglaje.
Novi!!: Referendum i Alojz, nasljedni knez Lihtenštajna · Vidi više »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Referendum i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Amandman
Amandman (francuski: amendement od latinskog emendatio, amendamentumNatuknica ''amendment'' na Wječniku na engleskom jeziku, s odgovarajućim izvorima) je izraz za korekciju nekog pravnog dokumenta, prije svega zakonskih, iako se to može odnositi i na obični trgovački ugovor.
Novi!!: Referendum i Amandman · Vidi više »
Andora
Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana dužnost je Francuske i Španjolske.
Novi!!: Referendum i Andora · Vidi više »
Anna Lindh
Anna Lindh 2003. godine Ylva Anna Maria Lindh (19. lipnja 1957. – 11. rujna 2003.) bila je švedska socijaldemokratska političarka i ministrica vanjskih poslova od 1998. do izvršenja atentata na nju 2003.
Novi!!: Referendum i Anna Lindh · Vidi više »
Anschluss
Uklanjanje granice u ožujku 1938. Govor Hitlera u Beču 15. ožujka 1938. Anschluss je naziv za pripojenje Austrije Njemačkoj koje je izvršeno u ožujku 1938., a trajalo je do 1945. godine.
Novi!!: Referendum i Anschluss · Vidi više »
ANTEL
ANTEL (španjolski: Administración Nacional de Telecomunicaciones) urugvajsko je javno poduzeće za pružanje telekomunikacijskih usluga i održavanja mreže prijenosa podataka na području Urugvaja.
Novi!!: Referendum i ANTEL · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Referendum i Armenija · Vidi više »
Augusto Pinochet
Augusto José Ramón Pinochet Ugarte (Valparaiso, 25. studenog 1915. – Santiago, 10. prosinca 2006.), državnik, general i predsjednik Čilea.
Novi!!: Referendum i Augusto Pinochet · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Referendum i Austrija · Vidi više »
Autonomna estonska gubernija
Autonomna estonska gubernija (est.: Autonoomne Eestimaa kubermang, rus.: Эстля́ндская автоно́мия) bila je autonomna gubernija Ruske Republike koja je postojala od studenoga 1917. do veljače 1918.
Novi!!: Referendum i Autonomna estonska gubernija · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Referendum i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Referendum i Švicarska · Vidi više »
Švicarski kantoni
Nazivi švicarskih kantona na njemačkom jeziku. Kantoni u Švicarskoj čine prvu razinu podjele te zemlje.
Novi!!: Referendum i Švicarski kantoni · Vidi više »
Čad
Čad je država u središnjoj Africi bez izlaza na more.
Novi!!: Referendum i Čad · Vidi više »
Članak 141. Ustava Republike Hrvatske
Tuđmanova tvrđava je pojam kojim se označuje ustavna odredba kojom se postavlja visok prag i tri 'cjedila' za ulazak Republike Hrvatske u ekonomske i političke integracije.
Novi!!: Referendum i Članak 141. Ustava Republike Hrvatske · Vidi više »
Članski model upravljanja nogometnim klubovima (Socios model)
Postoji nekoliko modela upravljanja nogometnim klubovima a jedan od njih je tzv.
Novi!!: Referendum i Članski model upravljanja nogometnim klubovima (Socios model) · Vidi više »
Baden-Württemberg
Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.
Novi!!: Referendum i Baden-Württemberg · Vidi više »
Bangsamoro
Bangsamoro je naziv za regiju na južnom filipinskom otoku Mindanao površine približno 30.000 km² s oko 3,5 milijuna stanovnika, u kojoj je slijedom mirovnog sporazuma između muslimanskih pobunjenika i središnje filipinske vlasti iz 2012.
Novi!!: Referendum i Bangsamoro · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Referendum i Bavarska · Vidi više »
Bermudi
Bermudski otoci su otočje u Atlantiku i jedno su od Britanskih prekomorskih područja.
Novi!!: Referendum i Bermudi · Vidi više »
Bože pravde
Bože pravde je himna Republike Srbije.
Novi!!: Referendum i Bože pravde · Vidi više »
Bobara (Tomislavgrad, BiH)
Bobara je naseljeno mjesto u općini Tomislavgrad u Federaciji Bosne i Hercegovine u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Referendum i Bobara (Tomislavgrad, BiH) · Vidi više »
Bogić Bogićević
Bogić Bogićević Bogić Bogićević (Ugljevik, 15. svibnja 1953.) bosanskohercegovački političar, član Predsjedništva SFRJ od 16. svibnja 1989. do rujna 1991. godine.
Novi!!: Referendum i Bogić Bogićević · Vidi više »
Bojkot izbora
Bojkot izbora je nekonvencionalni oblik političkog ponašanja koje se očituje u skupnome, organiziranome i politički snažno motiviranom nesudjelovanju na izborima nekih političkih aktera.
Novi!!: Referendum i Bojkot izbora · Vidi više »
Bombaški napad u Jolu
Unutrašnjost katedrale nakon napada Bombaški napad na Katedralu Gospe Karmelske u gradu Jolu na jugu Filipina predstavlja jedan od niza terorističkih napada boraca Islamske Države na katoličku manjinu na području separatističke autonomne pokrajine Islamskog Mindanaa.
Novi!!: Referendum i Bombaški napad u Jolu · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Referendum i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bougainville
Bougainville, otok u južnom Pacifiku i autonomna regija u sastavu Papuanske Nove Gvineje.
Novi!!: Referendum i Bougainville · Vidi više »
Bregenz
Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31.850 stanovnika.
Novi!!: Referendum i Bregenz · Vidi više »
Bremen (pokrajina)
Slobodni hanzeatski grad Bremen je s 404 km² savezna zemlja u sjeverom dijelu Njemačke, na donjem toku i na utoku Wesera i obuhvaća dva grada koji su međusobno udaljeni 60 km, Bremen i Bremerhaven.
Novi!!: Referendum i Bremen (pokrajina) · Vidi više »
Britanski Kamerun
Britanski Kamerun bilo je područje pod mandatom Ujedinjenog Kraljevstva kojeg je stvorila Liga naroda, nakon što je njemački protektorat Njemački Kamerun podijeljen na Francuski Kamerun i na Britanski Kamerun.
Novi!!: Referendum i Britanski Kamerun · Vidi više »
Britanski Togoland
Britanski Togoland bilo je područje pod mandatom Ujedinjenog Kraljevstva kojeg je stvorila Liga naroda, nakon što je njemački protektorat Togoland podijeljen na Francuski Togoland i na Britanski Togoland.
Novi!!: Referendum i Britanski Togoland · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Referendum i Bugarska · Vidi više »
Carles Puigdemont
Carles Puigdemont (Amer, Španjolska, 29. prosinca 1962.) katalonski je političar i novinar.
Novi!!: Referendum i Carles Puigdemont · Vidi više »
Charles de Gaulle
Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. – Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, vršitelj dužnosti 18.
Novi!!: Referendum i Charles de Gaulle · Vidi više »
Chuuk (savezna država)
Chuuk, otočna država u Pacifiku, jedna od četiri države koje čine Savezne Države Mikronezije.
Novi!!: Referendum i Chuuk (savezna država) · Vidi više »
Crnogorska pravoslavna Crkva
''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.
Novi!!: Referendum i Crnogorska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Dan Hrvatskog sabora
Dan Hrvatskog sabora je spomendan u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i radni je dan.
Novi!!: Referendum i Dan Hrvatskog sabora · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Referendum i Danska · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Referendum i Demokracija · Vidi više »
Druga Francuska Republika
Druga Francuska Republika ili jednostavno Druga Republika bila je republikanska vlada u Francuskoj između revolucije 1848. i državnog udara Luja Napoléona III. Bonapartea koji je osnovao Drugo Francusko Carstvo.
Novi!!: Referendum i Druga Francuska Republika · Vidi više »
Drugo Meksičko Carstvo
Zastava Drugoga Meksičkoga Carstva Teritorij Drugoga Meksičkoga Carstva Drugo Meksičko Carstvo (španjolski: Imperio Mexicano) je naziv za Meksiko pod režimom uspostavljenim 1864. – 1867. Drugo Carstvo nastalo je odlukom meksičkog Kongresa uz potporu Napoleona III. iz Francuske, koji je pokušao uspostaviti monarhističko savezništvo u Sjevernoj i Južnoj Americi.
Novi!!: Referendum i Drugo Meksičko Carstvo · Vidi više »
Dužnost
Edmund Leighton: Dužnost Dužnost je obveza ili očekivanje, da se izvrši neka radnja općenito ili ako nastupe određene okolnosti.
Novi!!: Referendum i Dužnost · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Referendum i Dubrovnik · Vidi više »
E viva Montenegro!
E viva Montenegro! (orig. talijanski, u prijevodu Živjela Crna Gora!), poklič, geslo, moto koji je 1990-ih simbolizirao političku borbu za neovisnu Crnu Goru.
Novi!!: Referendum i E viva Montenegro! · Vidi više »
Eduard Ševardnadze
200px Eduard Amvrosijevič Ševardnadze (gruzijski:ედუარდ შევარდნაძე, IPA: ɛduɑrd ʃɛvɑrdnɑdzɛ) (25. siječnja 1928. – 7. srpnja 2014.) bio je gruzijski političar.
Novi!!: Referendum i Eduard Ševardnadze · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Referendum i Egipat · Vidi više »
Eritrejski rat za nezavisnost
Eritrejski rat za nezavisnost (1. rujna 1961. – 29. srpnja 1991.) bio je sukob između etiopske vlade i eritrejskih separatista, prije i tijekom Etiopskog građanskog rata.
Novi!!: Referendum i Eritrejski rat za nezavisnost · Vidi više »
Eurozona
#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
Novi!!: Referendum i Eurozona · Vidi više »
Gabon
Gabon je država u središnjoj Africi.
Novi!!: Referendum i Gabon · Vidi više »
Georgios Papandreou mlađi
Jorgos Papandreu (Saint Paul, Minnesota, SAD, 16. lipnja 1952.) je grčki socijalistički političar koji je bio premijer Grčke od listopada 2009. do studenog 2011. Nalazi se na čelu PASOK-a.
Novi!!: Referendum i Georgios Papandreou mlađi · Vidi više »
Glasački listić
parlamentarnih izbora 2005. godine Glasački listić list je od papira i dokument koji se rabi pri sudjelovanju na izborima ili referendumima.
Novi!!: Referendum i Glasački listić · Vidi više »
Gordan Jandroković
Gordan Jandroković (Bjelovar, 2. kolovoza 1967.), političar HDZ-a i aktualni predsjednik Hrvatskoga sabora.
Novi!!: Referendum i Gordan Jandroković · Vidi više »
Gotardski bazni tunel
Gotardski bazni tunel Zemljovid dionice Gotardski bazni tunel (njem. Gotthard-Basistunnel, fra. Tunnel de base du Saint-Gothard, tal. Galleria di base del San Gottardo; eng. Gotthard Base Tunnel), skraćeno GBT (GBT), željeznički tunel kroz švicarske Alpe koji je službeno otvoren 1. lipnja 2016. i ima zakazanu komercijalnu službu od 11.
Novi!!: Referendum i Gotardski bazni tunel · Vidi više »
Grčki građanski rat
Grčki građanski rat (grčki: Ελληνικός εμφύλιος πόλεμος, ellinikos еmfilios polemos) je naziv za oružani sukob vođen od 1944. do 1949.god., između vladinih snaga podržavanih od strane Ujedinjenog Kraljevstva (i kasnije i SAD) i Narodnooslobodilačke armije Grčke, (ELAS, grčki: Ελληνικός Λαϊκός Απελευθερωτικός Στρατός, Ellinikos Laïkos Apeleftherotikos Stratos), podržavane od strane zemalja Istočnog bloka Jugoslavije, Bugarske i Albanije (komunista).
Novi!!: Referendum i Grčki građanski rat · Vidi više »
Grčki referendum 2015.
Grčki referendum 2015. referendum se održao 5.
Novi!!: Referendum i Grčki referendum 2015. · Vidi više »
Grb Bjelorusije
mini Grb Bjelorusije (zapravo amblem) usvojen je 1995. godine na istom referendumu kada i bjeloruska zastava.
Novi!!: Referendum i Grb Bjelorusije · Vidi više »
Haakon VII.
Haakon VII., pravim imenom Christian Frederik Carl Georg Valdemar Axel (Charlottenlund, 3. kolovoza 1872. – Oslo, 21. rujna 1957.), danski princ i prvi kralj Norveške, nakon obnove njene neovisnosti 1905. godine.
Novi!!: Referendum i Haakon VII. · Vidi više »
Hans-Adam II., knez Lihtenštajna
Hans-Adam II. (Johannes Adam Ferdinand Alois Josef Maria Marco d'Aviano Pius; Zürich, 14. veljače 1945.), petnaesti (sadašnji) knez Lihtenštajna.
Novi!!: Referendum i Hans-Adam II., knez Lihtenštajna · Vidi više »
Hashim Thaçi
Hashim Thaçi (Broćna kraj Srbice, 24. travnja 1968.), kosovski političar, prvi premijer Republike Kosovo 1999.
Novi!!: Referendum i Hashim Thaçi · Vidi više »
Homoseksualnost
Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.
Novi!!: Referendum i Homoseksualnost · Vidi više »
Hrvatske općine i gradovi
Republike Hrvatske na općine i gradove Općine i gradovi prema Ustavu Republike Hrvatske jedinice su lokalne samouprave.
Novi!!: Referendum i Hrvatske općine i gradovi · Vidi više »
Hrvatski politički sustav
Republika Hrvatska je po svom državnom uređenju republika, s demokratski izabranim parlamentom - Hrvatskim saborom kao najvišim predstavničkim tijelom građana, i predsjednikom Republike kao državnim poglavarom.
Novi!!: Referendum i Hrvatski politički sustav · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Referendum i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Novi!!: Referendum i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Referendum i Iran · Vidi više »
Istočni Midlands
Istočni Midlands jedna je od devet službenih regija Engleske i na prvoj je razini NUTS-a u statističke svrhe.
Novi!!: Referendum i Istočni Midlands · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Referendum i Italija · Vidi više »
Izravna demokracija
Izravna demokracija ili direktna demokracija je oblik demokracije u kojoj ljudi o političkim pitanjima odlučuju izravno, direktno.
Novi!!: Referendum i Izravna demokracija · Vidi više »
Južna Osetija
Južna Osetija (osetski: Хуссар Ирыстон, latinično: Xussar Iryston; gruzijski: სამხრეთ ოსეთი, latinično: Samkhret Oseti; ruski: Южная Осетия, latinično: Južnaja Osetija) je ''de facto'' nezavisna republika koja se nalazi unutar međunarodno priznate Gruzije.
Novi!!: Referendum i Južna Osetija · Vidi više »
Kalinjingradska oblast
Kalinjingradska oblast (rus.: Калинингра́дская о́бласть, Калининградская область ili neslužbeno Янта́рный край, što pak znači jantarski kraj, te njem.: Gebiet Kaliningrad) je oblast u Rusiji na obali Baltičkoga mora.
Novi!!: Referendum i Kalinjingradska oblast · Vidi više »
Kamčatski kraj
Kamčatski kraj Administrativna podjela Kamčatskog kraja Kamčatski kraj je ruski federalni subjekt nastao spajanjem Kamčatske oblasti i Korjačkog autonomnog okruga.
Novi!!: Referendum i Kamčatski kraj · Vidi više »
Karlo I., rumunjski kralj
Karlo I., pravo ime Princ Karl Eitel Friedrich Zephyrinus Ludwig von Hohenzollern-Sigmaringen (Sigmaringen, 20. travnja 1839. – dvorac Peleş, Sinaia, 10. listopada 1914.), knez Ujedinjenih kneževina Moldavije i Vlaške od 1866. i prvi rumunjski kralj od 1881. godine, iz dinastije Hohenzollern-Sigmaringen.
Novi!!: Referendum i Karlo I., rumunjski kralj · Vidi više »
Komi-Permjački autonomni okrug
Komi-Permjački okrug (komijski: Перым-Коми автономия кытш, ruski: Ко́ми-Пермя́цкий о́круг), ili još i "Permjakija" je teritorij s posebnim statusom u ruskom upravnom sustavu unutar Permskog kraja u Rusiji.
Novi!!: Referendum i Komi-Permjački autonomni okrug · Vidi više »
Konstantin I., kralj Grčke
Konstantin I. (grč. Κωνσταντῖνος Αʹ, Konstantínos Αʹ) (Atena, 2. kolovoza 1868. – Palermo, Italija, 11. siječnja 1923.), grčki kralj od 1913. do 1917. i od 1920. do 1922. godine.
Novi!!: Referendum i Konstantin I., kralj Grčke · Vidi više »
Konstantin II., kralj Grčke
Konstantin II. (grč. Κωνσταντῖνος Βʹ, Konstantínos Βʹ) (Atena, 2. lipnja 1940. – Atena, 10. siječnja 2023.), posljednji grčki kralj od 1964. do 1974. godine te danski kraljević po prapradjedu, danskom kralju Kristijanu IX. (1863. – 1906.). Jedini je sin kralja Pavla iz danske dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, ogranka dinastije Oldenburg.
Novi!!: Referendum i Konstantin II., kralj Grčke · Vidi više »
Kopar
Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji.
Novi!!: Referendum i Kopar · Vidi više »
Korjaci
Korjaci (rus. коря́ки) su starosjedilački narod Kamčatske oblasti na ruskom dalekom istoku i naseljavaju obale Beringovog mora južno od rijeke Anadir i zemlje neposredno uz sjever poluotoka Kamčatke, a najjužnije do Tigilska.
Novi!!: Referendum i Korjaci · Vidi više »
Koruški plebiscit
Koruški plebiscit (njem.: Kärntner Volksabstimmung, slov.: Koroški plebiscit) održan je 10. listopada 1920. godine radi određivanja granice između Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. godine: Kraljevina Jugoslavija) i Austrije nakon Prvoga svjetskoga rata.
Novi!!: Referendum i Koruški plebiscit · Vidi više »
Kosrae (savezna država)
Kosrae, jedna od četiri države koje čine Savezne Države Mikronezije.
Novi!!: Referendum i Kosrae (savezna država) · Vidi više »
Kraljevina Grčka
Kraljevina Grčka (grčki: Βασίλειον τῆς Ἑλλάδος, Vasílion tis Elládos) bila je monarhija koju su ustanovile velike sile (Velika Britanija, Francuska i Rusko Carstvo) 1832. na osnovi zaključaka Londonske konferencije 1832. Međunarodno priznanje stekla je na osnovi Mira iz Konstantinopolisa 1832., kojim je također potvrđena njena potpuna neovisnost od Osmanskog carstva.
Novi!!: Referendum i Kraljevina Grčka · Vidi više »
Kraljevina Mađarska
Kraljevina Mađarska (mađ. Magyar Királyság), poznata i pod nazivom Regenstvo, postojala je između 1920.
Novi!!: Referendum i Kraljevina Mađarska · Vidi više »
Kronologija Domovinskog rata: prosinac 1990.
2.
Novi!!: Referendum i Kronologija Domovinskog rata: prosinac 1990. · Vidi više »
Ladislav Ilčić
Ladislav Ilčić (Varaždin, 4. kolovoza 1970.) hrvatski je akademski glazbenik (violinist), dopredsjednik političke stranke Hrvatski suverenisti i udruge Grozd – Glas roditelja za djecu.
Novi!!: Referendum i Ladislav Ilčić · Vidi više »
Lihtenštajn
Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.
Novi!!: Referendum i Lihtenštajn · Vidi više »
Livanjsko pitanje
Livanjsko pitanje je bilo preformulirano pitanje referenduma o neovisnosti Bosne i Hercegovine, doneseno u Livnu, 9.
Novi!!: Referendum i Livanjsko pitanje · Vidi više »
Ljudska prava u Urugvaju
Sva ljudska prava propisana prema poveljama Ujedinjenim narodima zajamčena su u Urugvaju bez obzira na vjersku, rasnu ili političku pripadnost.
Novi!!: Referendum i Ljudska prava u Urugvaju · Vidi više »
Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj
Ustav Republike Hrvatske jamči hrvatskim građanima pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Novi!!: Referendum i Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj · Vidi više »
Mađarski referendum o migrantskim kvotama 2016.
Vladin plakat gdje poziva građane neka glasuju protiv migrantskih kvota. Mađarski referendum o migrantskim kvotama bio je referendum na kojem su državljani Mađarske izjasnili se o pitanju žele li dopustiti da Europska unija odlučuje o naseljavanju nemađarskih građana bez odobrenja mađarskog parlamenta čemu se protivi vlada premijera Viktora Orbana.
Novi!!: Referendum i Mađarski referendum o migrantskim kvotama 2016. · Vidi više »
Macondo
Macondo je izmišljeni grad (selo), opisan u Márquezovom romanu Sto godina samoće, kojeg nastanjuje obitelj Buendía.
Novi!!: Referendum i Macondo · Vidi više »
Magnox reaktor
pare. Nuklearna elektrana Oldbury je zatvorena u veljači 2012., nakon 44 godine neprekidnog rada. nuklearnog goriva za Magnox reaktor. Magnox reaktor ili nuklearni reaktor tipa Magnox je vrsta nuklearnog reaktora, koja je dobila naziv prema slitini magnezija, koja se koristi kao materijal za oblogu gorivnih štapova s malim dodacima aluminija i ostalih metala.
Novi!!: Referendum i Magnox reaktor · Vidi više »
Marco Pannella
Marco Pannella kršten kao Giacinto Pannella (Teramo, 2. svibnja 1930. – Rim, 19. svibnja 2016.) bio je talijanski političar poznat kao osnivač i dugogodišnji lider Radikalne partije Italije koja je od 1989. poznata kao Transnacionalna radikalna partija.
Novi!!: Referendum i Marco Pannella · Vidi više »
Mjesna zajednica
Mjesna zajednica je oblik mjesne samouprave za dio područja općine ili službenog grada u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Novi!!: Referendum i Mjesna zajednica · Vidi više »
MNK Futsal Dinamo
MNK Futsal Dinamo je hrvatski futsal klub iz Zagreba, osnovan 21.
Novi!!: Referendum i MNK Futsal Dinamo · Vidi više »
Modena
Modena je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Modene u regiji Emilia-Romagna, sjeverna Italija, s 183.069 stanovnika (2009.). Modena je smještena između rijeka Secchia i Panaro.
Novi!!: Referendum i Modena · Vidi više »
Morgan Tsvangirai
Morgan Richard Tsvangirai (10. ožujka 1952. – 14. veljače 2018.), zimbabveski oporbeni političar, sindikalist, aktivist za ljudska prava, i predsjednik Pokreta za demokratske promjene, većinske stranke u Zimbabveu.
Novi!!: Referendum i Morgan Tsvangirai · Vidi više »
Nacionalna skupština Azerbajdžana
200px Nacionalna skupština (azer. Milli Məclis) je jednodomno zakonodavno tijelo kojemu pripada zakonodavna vlast u Azerbajdžanu.
Novi!!: Referendum i Nacionalna skupština Azerbajdžana · Vidi više »
Napoleon III.
Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.
Novi!!: Referendum i Napoleon III. · Vidi više »
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.
Novi!!: Referendum i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Vidi više »
Newfoundland i Labrador
Newfoundland i Labrador je kanadska pokrajina.
Novi!!: Referendum i Newfoundland i Labrador · Vidi više »
Nizozemska Istočna Indija
Područje Nizozemske Istočne Indije Nizozemska Istočna Indija bila je prethodnica današnje republike Indonezije pod nizozemskom upravom.
Novi!!: Referendum i Nizozemska Istočna Indija · Vidi više »
Njemačka nogometna Bundesliga
Bundesliga je najviše nogometno klupsko natjecanje u Njemačkoj gdje sudionici u međusobnim srazovima na koncu određuju državnog prvaka.
Novi!!: Referendum i Njemačka nogometna Bundesliga · Vidi više »
Nogometno prvenstvo Krima
Nogometno prvenstvo Krima ("Premier liga Krimskog nogometnog saveza", rus. Чемпионат Премьер-лиги Крымского футбольного союза по футболу) je nogometno prvenstvo koje se od sezone 2015./16.
Novi!!: Referendum i Nogometno prvenstvo Krima · Vidi više »
Norfolk, Virginia
Norfolk je neovisni grad i pomorska luka na jugoistočnoj atlantskoj obali Sjedinjenih Država, u saveznoj državi Virginiji.
Novi!!: Referendum i Norfolk, Virginia · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Referendum i Norveška · Vidi više »
Nova Demokracija (Grčka)
Nova Demokracija (grčki: Νέα Δημοκρατία, Néa Dimokratía, doslovce prevedeno kao "Nova Republika", poznata po akronimu ΝΔ tj. ND) je grčka politička stranka desnog centra.
Novi!!: Referendum i Nova Demokracija (Grčka) · Vidi više »
Nova Kaledonija
Nova Kaledonija (francuski: Nouvelle-Calédonie, također se koriste imena Le caillou i Kanaky) je otočje u Melaneziji, jednom od 3 skupine otoka u Oceaniji.
Novi!!: Referendum i Nova Kaledonija · Vidi više »
Nursultan Nazarbajev
Nursultan Abišuli Nazarbajev (kaz. Нұрсұлтан Әбішұлы Назарбаев) (Čemolgan, 6. srpnja 1940.) - bivši predsjednik Republike Kazahstan.
Novi!!: Referendum i Nursultan Nazarbajev · Vidi više »
Opole
Opole (njemački: Oppeln) je grad u Opolskom vojvodstvu u Poljskoj.
Novi!!: Referendum i Opole · Vidi više »
Osobna iskaznica
Dokument o identitetu (koji se također naziva i identifikacijski dokument ili osobna iskaznica ili kolokvijalno „papiri”) je svaki dokument koji se može koristiti za dokazivanje identiteta osobe.
Novi!!: Referendum i Osobna iskaznica · Vidi više »
Pahonija
Pahonija kao službeni Grb Bjelorusije 1991. Pahonija je bjeloruski povijesni grb i simbol.
Novi!!: Referendum i Pahonija · Vidi više »
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
Novi!!: Referendum i Pakistan · Vidi više »
Parlamentarna demokracija
Parlamentarna demokracija je sustav vlasti parlamentarizma u kojemu sabor ili parlament, čije su članove prethodno slobodno izabrali građani države (birači), donosi odluke o glavnim političkim pitanjima.
Novi!!: Referendum i Parlamentarna demokracija · Vidi više »
Participativna demokracija
Participativna demokracija je oblik demokracije koji uključuje široko sudjelovanje (participaciju) građana u donošenje odluka.
Novi!!: Referendum i Participativna demokracija · Vidi više »
Pegida
PEGIDA logo Patriotische Europäer gegen die Islamisierung des Abendlandes (PEGIDA, hrv: "Domoljubni Europejci protiv islamizacije Zapadnog svijeta") je njemački politički pokret sa sjedištem u Dresdenu.
Novi!!: Referendum i Pegida · Vidi više »
Permski kraj
Permski kraj (ruski:Пе́рмский край) je federalni subjekt Ruske Federacije.
Novi!!: Referendum i Permski kraj · Vidi više »
Petar Palić
Petar Palić (Priština, 3. srpnja 1972.), prelat Katoličke Crkve i trenutačni biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.
Novi!!: Referendum i Petar Palić · Vidi više »
Piazza del Plebiscito
Piazza del Plebiscito Piazza del Plebiscito je veliki javni trg u središtu Napulja, u Italiji.
Novi!!: Referendum i Piazza del Plebiscito · Vidi više »
Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.
Na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1919. se odlučivalo o poslijeratnom uređenju europskog kontinenta, pa tako i graničnih pitanja.
Novi!!: Referendum i Plebiscit u Bajskom trokutu 1919. · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Referendum i Podgorica · Vidi više »
Pohnpei (savezna država)
Pohnpei, otočna država u Pacifiku, jedna od četiri države koje čine Savezne Države Mikronezije.
Novi!!: Referendum i Pohnpei (savezna država) · Vidi više »
Pokrajine Madagaskara
300px Madagaskar je bio administrativno podjeljen na šest Autonomnih pokrajina (malgaški: Faritani mizakatena).
Novi!!: Referendum i Pokrajine Madagaskara · Vidi više »
Polisario
Narodni front za oslobođenje Sagija el Amre i Rio de Oroa (Front Polisario) (šp. Frente Popular de Liberación de Saguía el Hamra y Río de Oro, Frente Polisario), oslobodilački je pokret koji se bori za međunarodno priznanje i neovisnost Zapadne Sahare od Maroka.
Novi!!: Referendum i Polisario · Vidi više »
Političko djelovanje Srpske pravoslavne Crkve
Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve podrazumijeva ideološke koncepcije koje Srpska pravoslavna crkva zastupa i političke akcije koje provodi u javnom životu.
Novi!!: Referendum i Političko djelovanje Srpske pravoslavne Crkve · Vidi više »
Povijest Armenije
Povijest Armenije je povijest Armenaca, države Armenije i prostora na kojem se ona danas nalazi.
Novi!!: Referendum i Povijest Armenije · Vidi više »
Povijest Australije
'''Povijesna karta Australije''' Najveći dio proteklih 40.000 godina Australija je bila naseljena pripadnicima naroda Aboridžina.
Novi!!: Referendum i Povijest Australije · Vidi više »
Povijest Škotske
Skara Brae Povijest Škotske je povijest današnjeg prostora Škotske i naroda Škota od prapovijesti do danas.
Novi!!: Referendum i Povijest Škotske · Vidi više »
Povijest Švedske
Petroglifi iz Tanumshedea, oko 1500. – 500. pr. Kr. Povijest Švedske je povijest prostora današnje Kraljevine Švedske i naroda Šveđana od prapovijesti do danas.
Novi!!: Referendum i Povijest Švedske · Vidi više »
Povijest Švicarske
desno Povijest Švicarske je povijest prostora današnje Švicarske Konfederacije i naroda Švicaraca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Referendum i Povijest Švicarske · Vidi više »
Povijest Bjelorusije
desno desno Povijest Bjelorusije je povijest prostora današnje Republike Bjelorusije i naroda Bjelorusa od prapovijesti do danas.
Novi!!: Referendum i Povijest Bjelorusije · Vidi više »
Povijest Danske
Haralda oko 980. god. Povijest Danske je povijest Danaca i prostora kraljevine Danske od prapovijesti do danas.
Novi!!: Referendum i Povijest Danske · Vidi više »
Povijest Eritreje
Povijest Eritreje seže duboko u prošlost.
Novi!!: Referendum i Povijest Eritreje · Vidi više »
Povijest Grčke
Povijest Grčke je povijest prostora današnje Republike Grčke, ali i naroda Grka od prapovijesti do danas.
Novi!!: Referendum i Povijest Grčke · Vidi više »
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Novi!!: Referendum i Povijest Irana · Vidi više »
Povijest Italije
Povijest Italije je povijest naroda koji su naseljavali područja današnje Republike Italije i povijest naroda Talijana od prapovijesti do danas.
Novi!!: Referendum i Povijest Italije · Vidi više »
Povijest Latvije
desno desno Baltička plemena oko 1200. god. Povijest Latvije je povijest prostora današnje Republike Latvije i naroda Latvijaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Referendum i Povijest Latvije · Vidi više »
Povijest Mađarske
Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.
Novi!!: Referendum i Povijest Mađarske · Vidi više »
Povijest Norveške
desno desno Povijest Norveške je povijest prostora današnje Kraljevine Norveške i naroda Norvežana od prapovijesti do danas.
Novi!!: Referendum i Povijest Norveške · Vidi više »
Povijest Republike Irske
Sjeverne Irske Povijest Republike Irske seže od 1922.
Novi!!: Referendum i Povijest Republike Irske · Vidi više »
Povijest Rumunjske
Ovaj članak govori o povijesti Rumunjske.
Novi!!: Referendum i Povijest Rumunjske · Vidi više »
Povijest Vijetnama
dinastije Nguyen (1834.) Povijest Vijetnama stapa se s poviješću naroda zemlje koja danas nosi ovo ime, a posebno s Vijetnamcima, koji čini dominantnu etničku skupinu.
Novi!!: Referendum i Povijest Vijetnama · Vidi više »
Povijest Walesa
Wales je jedan od četiri države koja čini Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Novi!!: Referendum i Povijest Walesa · Vidi više »
Povlačenje iz Europske unije
Povlačenje iz Europske unije je pravo članica Europske unije (EU) na temelju članka 50.
Novi!!: Referendum i Povlačenje iz Europske unije · Vidi više »
Pristupanje Crne Gore Europskoj uniji
Nakon referenduma održanog 21. svibnja 2006., Crna Gora je izašla iz državne zajednice sa Srbijom i postala nezavisna država.
Novi!!: Referendum i Pristupanje Crne Gore Europskoj uniji · Vidi više »
Pristupanje Hrvatske NATO-u
Svečanost podizanja NATO-ve zastave u Zagrebu 7. travnja 2009. Republika Hrvatska članica je Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) od 1. travnja 2009. godine.
Novi!!: Referendum i Pristupanje Hrvatske NATO-u · Vidi više »
Pristupanje Islanda Europskoj uniji
Island je podnio zahtjev za članstvo u Europskoj uniji 16. srpnja 2009.
Novi!!: Referendum i Pristupanje Islanda Europskoj uniji · Vidi više »
Proširenje Europske unije
Europsku uniju osnovalo je 1957. godine šest država kao Europsku ekonomsku zajednicu.
Novi!!: Referendum i Proširenje Europske unije · Vidi više »
Prohibicija u Kanadi
Prohibicija u Kanadi predstavlja zakonsku zabranu prodaje, proizvodnje i upotrebe alkohola u Kanadi od mjesnih općinskih i gradskih zabrana krajem 19.
Novi!!: Referendum i Prohibicija u Kanadi · Vidi više »
Rašćane
Rašćane je naselje u sastavu grada Vrgorca u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Referendum i Rašćane · Vidi više »
Radikalna partija Italije
Radikalna partija Italije (Partito Radicale, akronim: PR) od 1989. Transnacionalna radikalna partija (Partito Radicale Transnazionale) je partija koja se profilirala kao najoštrija opozicija talijanskoj političkoj vrhuški, koju je smatrala konzervativnim i korumpiranim.
Novi!!: Referendum i Radikalna partija Italije · Vidi više »
Radovan Karadžić
Radovan Karadžić (srp.: Радован Караџић; Petnjica blizu Šavnika, Crna Gora, 19. lipnja 1945.), bosanskohercegovački političar, psihijatar, pjesnik i ratni zločinac srpske nacionalnosti.
Novi!!: Referendum i Radovan Karadžić · Vidi više »
Raspad SSSR-a
Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.
Novi!!: Referendum i Raspad SSSR-a · Vidi više »
Rat protiv terorizma
Rat protiv terorizma (eng. War on Terror) je krilatica za rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države protiv globalne terorističke mreže Al Qaide i protu-američkih država i organizacija u svijetu, nakon terorističkih napada u američkim gradovima New Yorku i Washingtonu 11. rujna 2001. godine.
Novi!!: Referendum i Rat protiv terorizma · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Referendum i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Referendum o državnosti Crne Gore 1992.
Referendum o državnosti Crne Gore je proveden pred kraj procesa raspada SFRJ 1.
Novi!!: Referendum i Referendum o državnosti Crne Gore 1992. · Vidi više »
Referendum o gruzijskoj samostalnosti
Referendum o gruzijskoj samostalnosti održan je 31. ožujka 1991. godine.
Novi!!: Referendum i Referendum o gruzijskoj samostalnosti · Vidi više »
Referendum o neovisnosti
Referendum o neovisnosti vrsta je referenduma u kojem registrirani stanovnici nekog teritorija odlučuju o tome hoće li taj teritorij biti neovisna država.
Novi!!: Referendum i Referendum o neovisnosti · Vidi više »
Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine
Glasački listić Referenduma Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine održavan je od 29. veljače do 1. ožujka 1992. Glasovalo je ukupno 2.073.568 glasača (izlaznost 63,7 %).
Novi!!: Referendum i Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.
Crveno su označene općine u kojima se većinski glasalo za neovisnost, a plavo za zajedničku državu Slavlje nakon obnavljanja crnogorske neovisnosti Referendum o neovisnosti Crne Gore održan je 21. svibnja 2006. godine.
Novi!!: Referendum i Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006. · Vidi više »
Referendum o neovisnosti Kosova
Referendum o neovisnosti Kosova održavan je od 26. do 30. rujna rujna 1991. godine.
Novi!!: Referendum i Referendum o neovisnosti Kosova · Vidi više »
Referendum o neovisnosti Sjeverne Makedonije
Referendum o neovisnosti Sjeverne Makedonije održan je 8. rujna 1991. godine.
Novi!!: Referendum i Referendum o neovisnosti Sjeverne Makedonije · Vidi više »
Referendum o neovisnosti Slovenije
Referendum o neovisnosti Slovenije (tada dijela SFRJ-e) održan je 23. prosinca 1990. Referendumsko pitanje glasilo je: Jeste li zato da Republika Slovenija postane samostalna i neovisna država? (Ali naj Republika Slovenija postane samostojna in neodvisna država?) Neovisnost se morala izglasovati apsolutnom većinom.
Novi!!: Referendum i Referendum o neovisnosti Slovenije · Vidi više »
Referendum o pristupanju Malte Europskoj uniji
Grb Malte Referendum o pristupanju Malte Europskoj uniji održan je 8. ožujka 2003. godine.
Novi!!: Referendum i Referendum o pristupanju Malte Europskoj uniji · Vidi više »
Referendum o ustavnoj definiciji braka u Sloveniji 2015.
Referendumski rezultati 2015. godine. Udio glasova protiv izjednačenja prava istospolnih parova i heteroseksualnih veza muškarca i žene, uključujući pravo na vjenčanje pred matičarem, pravo nasljeđivanja i pravo na usvajanje djece. Referendum o ustavnoj definiciji braka (slo. Referendum o Zakonu o spremembah in dopolnitvah Zakona o zakonski zvezi in družinskih razmerjih) održan je u Sloveniji 20. prosinca 2015. godine.
Novi!!: Referendum i Referendum o ustavnoj definiciji braka u Sloveniji 2015. · Vidi više »
Referendum za teritorijalnu i političku autonomiju Albanaca u Makedoniji
Makedoniji Referendum za političku i teritorijalnu autonomiju Albanaca u Makedoniju (Albanski Referendumi për Autonomi Politiko-Teritoriale të Shqiptarëve në Maqedoni) održan je 11. siječnja i 12. siječnja 1992. Glasalo je 360 928 od ukupno 383 539 glasača, koliko je i iznosila glasačka lista.
Novi!!: Referendum i Referendum za teritorijalnu i političku autonomiju Albanaca u Makedoniji · Vidi više »
Regije Engleske
Engleske regije (eng. Regions of England) su najveće upravne jedinice u Engleskoj.
Novi!!: Referendum i Regije Engleske · Vidi više »
Revolucija
Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.
Novi!!: Referendum i Revolucija · Vidi više »
Revolucija dostojanstva
Revolucija dostojanstva ime je za skup događaja koji su započeli od veljače 2014.
Novi!!: Referendum i Revolucija dostojanstva · Vidi više »
Rosa Welt-Straus
Rosa Welt-Straus (Czernowitz, 24. kolovoza 1856. – Genf, 15. prosinca 1938.) bila je liječnica, sufražetkinja i feministica.
Novi!!: Referendum i Rosa Welt-Straus · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Referendum i Rumunjska · Vidi više »
Ruski krajevi
Ruska Federacija dijeli se na 85 federalna subjekata, sedam od kojih su „krajevi” (ruski: jedn. край, mn. края).
Novi!!: Referendum i Ruski krajevi · Vidi više »
Rusko-ukrajinski rat
Za masovnu invaziju Rusije na Ukrajinu započetu 2023., vidi članak Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. Rusko-ukrajinski rat dugotrajni je rat između Rusije (zajedno s proruskim separatističkim snagama) i Ukrajine.
Novi!!: Referendum i Rusko-ukrajinski rat · Vidi više »
Saarski protektorat
Saarski protektorat, službeno Saarska (fra. Sarre, njem. Saarland) bio je kratkotrajni protektorat (1946. – 1957.) odijeljen od Njemačke nakon njezinog poraza u Drugom svjetskom ratu, kojim je upravljala Francuska u doba četvrte republike.
Novi!!: Referendum i Saarski protektorat · Vidi više »
Savezna Država Austrija
Savezna Država Austrija (njem. Bundesstaat Österreich), naziv za jednostranački režim u Prvoj Austrijskoj Republici od 1934. do 1938. Savezna Država Austrija je nestala sa svjetske pozornice pripajanjem Trećem Reichu (Anschluss) 1938. godine.
Novi!!: Referendum i Savezna Država Austrija · Vidi više »
Süleyman Demirel
Sami Süleyman Gündoğdu Demirel (Islâmköy, 1. studenog 1924. – Ankara, 17. lipnja 2015.) turski političar, koji je sedam puta obnašao dužnost premijera i bio 9.
Novi!!: Referendum i Süleyman Demirel · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Referendum i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slobodni Grad Danzig
Zemljovid Slobodnoga Grada Danziga Slobodni Grad Danzig ili Slobodni Grad Gdanjsk (njemački: Freie Stadt Danzig, poljski: Wolne Miasto Gdańsk) bila je poluautonomna grad-država, koja je postojala između 1920. i 1939., a sastojala se od grada Danziga (danas Gdanjsk) i okolnoga područja.
Novi!!: Referendum i Slobodni Grad Danzig · Vidi više »
Socijalistička Republika Rumunjska
Socijalistička Republika Rumunjska (rum. Republica Socialistă România) odnosi se na period u povijesti Rumunjske kada je tom državom vladao komunizam.
Novi!!: Referendum i Socijalistička Republika Rumunjska · Vidi više »
Socijalno tržišno gospodarstvo
Socijalno tržišno gospodarstvo (njemački Soziale Marktwirtschaft) je gospodarski sustav s ciljem "spajanja tržišnog gospodarstva na temelju konkurentnog gospodarstva i slobodnog poduzetništva sa socijalnom državom".
Novi!!: Referendum i Socijalno tržišno gospodarstvo · Vidi više »
Sovjetska invazija na Poljsku
Sovjetska invazija na Poljsku, također poznata i kao Agresija SSSR-a na Poljsku, odnosno Poljska kampanja Crvene armije, Pohod Crvene armije na Zapadnu Bjelorusiju i Ukrajinu, u sovjetskim izvorima navođen i kao Oslobodilački pohod Crvene armije bile su ratne operacije koje je SSSR izveo 1939.
Novi!!: Referendum i Sovjetska invazija na Poljsku · Vidi više »
Srđ
Srđ je brdo iznad grada Dubrovnika.
Novi!!: Referendum i Srđ · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Referendum i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Referendum i Tunis · Vidi više »
Tuva
Krajolik u Tuvi. Republika Tuva (ruski: Респу́блика Тыва́, tuvanski: Тыва Республика) je republika u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Referendum i Tuva · Vidi više »
U ime obitelji
U ime obitelji je hrvatska građanska udruga osnovana s ciljem prikupljanja potpisa za raspisivanje narodnoga ustavotvornoga referenduma kojime bi glasači izravno odlučili o unošenju odredbe u Ustav Republike Hrvatske kojom bi se brak odredio kao životna zajednica muškarca i žene.
Novi!!: Referendum i U ime obitelji · Vidi više »
Umberto II.
Umberto II. (Racconigi, 15. rujna 1904. – Ženeva, 18. ožujka 1983.), posljednji kralj Italije, poznat i kao Svibanjski kralj (tal. Re di Maggio), rođen kao princ od Pijemonta.
Novi!!: Referendum i Umberto II. · Vidi više »
Urugvajski izborni sud
Urugvajski izborni sud (špa. Corte Electoral) je neovisan i samostalan sud koji odlučuje o raspisivanju, provođenju i obradi rezultata svih izbora i referenduma u Urugvaju.
Novi!!: Referendum i Urugvajski izborni sud · Vidi više »
Ustav Islanda
Ustav Islanda na islandskom jeziku. Ustav Islanda (islandski: Stjórnarskrá lýðveldisins Íslands "Ustav Republike Island") vrhovni je zakon Islanda.
Novi!!: Referendum i Ustav Islanda · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Referendum i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Ustavna kriza
Ustavna kriza je najčešće sukob izazvan političkim nesuglasicama između ustavotvornih organa oko nadležnosti ili djelovanja koji nisu u dovoljnoj mjeri razrađeni ustavom.
Novi!!: Referendum i Ustavna kriza · Vidi više »
Ustavotvorna skupština
Ustavotvorna skupština ili konstituanta je predstavničko tijelo izabrano s ciljem donošenja novog ustava ili mijenjanja postojećega.
Novi!!: Referendum i Ustavotvorna skupština · Vidi više »
Vaps (pokret)
Vaps (est.: Eesti Vabadussõjalaste Keskliit, kasnije Eesti Vabadussõjalaste Liit), odnosno Savez sudionika Estonskoga rata za neovisnost, bio je u početku organizacija veterana Estonskoga rata za neovisnost, a kasnije i politički pokret koji je djelovao u estonskoj politici u razdoblju između dva svjetska rata.
Novi!!: Referendum i Vaps (pokret) · Vidi više »
Velika loža "Alpina" Švicarske
Velika loža "Alpina" Švicarske (fran. Grande Loge Suisse Alpina, njem. Schweizerische Grossloge Alpina, tali. Gran Loggia Svizzera Alpina) je regularna velika loža u Švicarskoj.
Novi!!: Referendum i Velika loža "Alpina" Švicarske · Vidi više »
Veliki London
Veliki London (engleski: Greater London) ceremonijalna je grofovija Engleske koja čini veći dio regije London.
Novi!!: Referendum i Veliki London · Vidi više »
Versajski ugovor
Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.
Novi!!: Referendum i Versajski ugovor · Vidi više »
Viktor Emanuel III.
Viktor Emanuel III. (tal. Vittorio Emanuele III) (Napulj, 11. studenog 1869. – Aleksandrija, Egipat, 28. prosinca 1947.), kralj Italije iz Kuće Savoja od 1900. do 1946. godine.
Novi!!: Referendum i Viktor Emanuel III. · Vidi više »
Vladimir Gortan
Vladimir Gortan (Beram kraj Pazina, 7. lipnja 1904. – Pula, 17. listopada 1929.), bio je istaknuti istarski antifašist i hrvatski politički djelatnik.
Novi!!: Referendum i Vladimir Gortan · Vidi više »
Yap (savezna država)
Yap, otočna država u Pacifiku, jedna od četiri države koje čine Savezne Države Mikronezije.
Novi!!: Referendum i Yap (savezna država) · Vidi više »
Yorkshire i Humber
Yorkshire i Humber jedna je od devet službenih regija Engleske na prvoj razini Nomenklature teritorijalnih statističkih jedinica (NUTS - Nomenclature of Territorial Units for Statistics) u statističke svrhe. Obuhvaća veći dio povijesne grofovije Yorkshire (administrativna područja Južnog Yorkshirea, Zapadnog Yorkshirea, Istočnog Ridinga Yorkshirea, Kingstona na Hullu, Sjevernog Yorkshirea i City of York, kao i Sjeverni Lincolnshire i Sjeveroistočni Lincolnshire. Middlesbrough, Redcar i Cleveland. Najveća naselja su Leeds, Sheffield, Bradford, Kingston na Hull-u i York. U regiji je 2019. bilo 5 502 967 stanovnika.
Novi!!: Referendum i Yorkshire i Humber · Vidi više »
Za dom spremni
accessdate.
Novi!!: Referendum i Za dom spremni · Vidi više »
Zabajkalski kraj
Zabajkalski kraj (ruski: Забайкальский край) ruska je upravna jedinica.
Novi!!: Referendum i Zabajkalski kraj · Vidi više »
Zakoni o istospolnom braku u SAD
Istospolni brak u SAD-u legaliziran je 26.
Novi!!: Referendum i Zakoni o istospolnom braku u SAD · Vidi više »
Zastava Madagaskara
23px Zastava Madagaskara. Omjer: 2:3 Zastava Madagaskara je usvojena 14. listopada 1958., dvije godine prije stjecanja neovisnosti, dok se Madagaskar pripremao za referendum o svom statusu u Francuskoj zajednici.
Novi!!: Referendum i Zastava Madagaskara · Vidi više »
11. prosinca
11.
Novi!!: Referendum i 11. prosinca · Vidi više »
16. studenoga
16.
Novi!!: Referendum i 16. studenoga · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Referendum i 1946. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Referendum i 1970. · Vidi više »
2. lipnja
2.
Novi!!: Referendum i 2. lipnja · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Referendum i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Referendum i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Referendum i 2009. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Referendum i 2012. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Referendum i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Referendum i 2019. · Vidi više »
21. svibnja
21.
Novi!!: Referendum i 21. svibnja · Vidi više »
