70 odnosi: Albanska književnost, Apozicija, Arhimed, Žako, Crnogorski jezik, Crtica (pravopis), Dvotočje, Eho, Esperantska gramatika, Fides et Ratio, Govor, Gramatika hrvatskoga jezika, Hera, Homaranizam, Implikacija, Imre Lakatos, Inteligentni dizajn, Internetska tražilica, Inverzija, Ironičnik, Isus na križu, Jednina, Jezikoslovlje, Jukstapozicija, Kod, Lutka, Maya Indijanci, Mikroučenje, Montenegristika, Morfosintaktički poredak, Nadgrobni natpis kraljice Jelene, Napoleonski ratovi, Navodnik, Objekt (gramatika), Objekt (razdvojba), Obrtaljka, Odnosne zamjenice, Padež, Pakao (Dante), Pamćenje, Paralelizam, Perifraza, Piktogram, Policentrični standardni jezik, Pravopis latinskog jezika, Predikat, Priložna oznaka, Proza, Psovka, Razgodak, ..., Rumunjski jezik, Semantički wiki, Sklonidba, Sročnost, Stablo parsiranja, Strukturni krug, Subjekt, Sud (logika), Test nedovršenih rečenica, Tko se boji Virginije Woolf? (1966.), Točka (pravopis), Učenje, Upitnik, Uskličnik, Usporedba, Veznici, Vokativ, Zagrade, Zarez, Zvjezdica (pravopis). Proširite indeks (20 više) »
Albanska književnost
Albanska književnost (alb.: letërsia shqipe) započinje u srednjem vijeku i obuhvaća književne tekstove i djela napisana na albanskome jeziku.
Novi!!: Rečenica i Albanska književnost · Vidi više »
Apozicija
Apozicija (lat. appositio - prilaganje, dodavanje, stavljanje pokraj čega) je rečenični dio, imenica koja pobliže označava drugu imenicu i s njom se slaže u rodu, broju i padežu (za razliku od imenskog atributa).
Novi!!: Rečenica i Apozicija · Vidi više »
Arhimed
težinu istisnute tekućine. Arhimedov vijak. površine dna posude ''A'', a ne ovisi o obliku posude. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Rečenica i Arhimed · Vidi više »
Žako
Žako ili afrička siva papiga (Psittacus erithacus) je vrsta ptice koja pripada porodici papiga, Psittacidae.
Novi!!: Rečenica i Žako · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Rečenica i Crnogorski jezik · Vidi više »
Crtica (pravopis)
Crtica ili crta (–), razgodak je koji se koristi za označavanje jače stanke od zareza, a također i povezuje dijelove rečenice.
Novi!!: Rečenica i Crtica (pravopis) · Vidi više »
Dvotočje
Dvotočje, dvotočka razgodak je koji označava stanku ili promjenu intonacije ispred nabrajanja ili upravnog govora.
Novi!!: Rečenica i Dvotočje · Vidi više »
Eho
Alexandre Cabanel: Eho, 1887. Eho (grč., Êkhố) u grčkoj mitologiji bila je Oreada, planinska nimfa lijepa glasa koji je jako voljela.
Novi!!: Rečenica i Eho · Vidi više »
Esperantska gramatika
Riječi se izgovaraju onako kako su napisane (popularno rečeno: "jedno slovo – jedan glas").
Novi!!: Rečenica i Esperantska gramatika · Vidi više »
Fides et Ratio
Wadowicama. Fides et Ratio (hrv. Vjera i razum) je enciklika pape Ivana Pavla II. objavljena 14. rujna 1998. Govori o odnosu između vjere i razuma, s gledišta Crkve.
Novi!!: Rečenica i Fides et Ratio · Vidi više »
Govor
Govor je optimalna zvučna čovječja komunikacija oblikovana ritmom rečenica, riječi i slogova.
Novi!!: Rečenica i Govor · Vidi više »
Gramatika hrvatskoga jezika
Gramatika hrvatskoga jezika u širem smislu uključuje skup normi u hrvatskome standardnom jeziku (pravogovorne, pravopisne, gramatičke i leksičke) koje se odnose na pisanje, govor, riječi, njihovo značenje i odnose među njima te tako dalje.
Novi!!: Rečenica i Gramatika hrvatskoga jezika · Vidi više »
Hera
Hera (grč., Hêra;, Hêrê) u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka.
Novi!!: Rečenica i Hera · Vidi više »
Homaranizam
Homaranizam (esperanto: Homaranismo) je filozofija koju je razvio Lazar Ludvig Zamenhof, koji je postavio temelje esperantskom jeziku.
Novi!!: Rečenica i Homaranizam · Vidi više »
Implikacija
Implikacija, naziv je koji se koristi za označavanje valjanosti kondicionalne rečenice: "ako...
Novi!!: Rečenica i Implikacija · Vidi više »
Imre Lakatos
Imre Lakatos 1960-ih Imre Lakatos (Debrecen, 9. studenog 1922. – London, 2. veljače 1974.), britanski filozof mađarskog podrijetla.
Novi!!: Rečenica i Imre Lakatos · Vidi više »
Inteligentni dizajn
Inteligentni dizajn je pokret koji promiče tvrdnju da određene značajke svemira i svih živih bića najbolje objašnjava inteligentni uzrok (intervencija izvana), a ne slijepi nevođeni proces kao prirodni odabir.
Novi!!: Rečenica i Inteligentni dizajn · Vidi više »
Internetska tražilica
Internetski pretraživač (tražilica) je specijalizirano mrežno mjesto čija je glavna funkcija pomoć u pronalaženju informacija pohranjenih na drugim mrežnim mjestima (domenama).
Novi!!: Rečenica i Internetska tražilica · Vidi više »
Inverzija
Inverzija (lat. inversio) može značiti.
Novi!!: Rečenica i Inverzija · Vidi više »
Ironičnik
Ironičnik, sarkaznik (eng. SarcMarc), znak razgodka.
Novi!!: Rečenica i Ironičnik · Vidi više »
Isus na križu
Tizian: Razapinjanje Isus na križu je dio Isusove muke opisane u Novom zavjetu.
Novi!!: Rečenica i Isus na križu · Vidi više »
Jednina
Jedna mačka Jednina ili singular (lat. singularis) je gramatički oblik koji označava jedan predmet, pojam, bitak/biće, pojavu, osobu, itd.
Novi!!: Rečenica i Jednina · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Rečenica i Jezikoslovlje · Vidi više »
Jukstapozicija
Jukstapozicija (franc. juxtaposition, od lat. iuxta: pored, pokraj, uz + positio: položaj), u najopćenitijem smislu jest stavljanje uz, pokraj ili pored jedno drugoga.
Novi!!: Rečenica i Jukstapozicija · Vidi više »
Kod
Kod je u najširem smislu sustav znakova pomoću kojega sudionici komunikacije (najmanje dva) komuniciraju.
Novi!!: Rečenica i Kod · Vidi više »
Lutka
Lutka iz 1870-ih Lutka je igračka napravljena u ljudskom obliku.
Novi!!: Rečenica i Lutka · Vidi više »
Maya Indijanci
Mayanski grad Uxmal Maya ili Maja, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike nastanjen na poluotoku Yucatán u Meksiku, Hondurasu, Salvadoru i Belizeu, te susjednoj Gvatemali.
Novi!!: Rečenica i Maya Indijanci · Vidi više »
Mikroučenje
Mikroučenje se bavi relativno malim cjelinama znanja i kratkoročnim aktivnostima učenja.
Novi!!: Rečenica i Mikroučenje · Vidi više »
Montenegristika
Montenegristika kao slavistički studij bavi se crnogorskim jezikom i crnogorskom književnošću.
Novi!!: Rečenica i Montenegristika · Vidi više »
Morfosintaktički poredak
Morfosintaktički poredak je u jezikoslovlju naziv za sustav koji neki jezik koristi za označavanje argumenata glagola.
Novi!!: Rečenica i Morfosintaktički poredak · Vidi više »
Nadgrobni natpis kraljice Jelene
Nadgrobni natpis kraljice Jelene prednji je dio sarkofaga u kojemu je bilo ukopano tijelo hrvatske kraljice Jelene koja je živjela u 10. stoljeću.
Novi!!: Rečenica i Nadgrobni natpis kraljice Jelene · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Rečenica i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Navodnik
Navodnici su parovi razgodaka kojima se označava da se tekst doslovno navodi (da se nekoga citira), da se označenim riječima pridaje neko drugo značenje, možda čak i suprotno, ironičan stav prema napisanom, ili da se radi o naslovu nekog djela.
Novi!!: Rečenica i Navodnik · Vidi više »
Objekt (gramatika)
Objekt je rečenični dio kojim se izriče predmet zahvaćen glagolskom radnjom.
Novi!!: Rečenica i Objekt (gramatika) · Vidi više »
Objekt (razdvojba)
Objekt (srednjovj. lat. obiectum, poimeničeni srednji rod participa perfekta od klas. lat. obicere: staviti ispred, izložiti) može značiti.
Novi!!: Rečenica i Objekt (razdvojba) · Vidi više »
Obrtaljka
Obrtaljka, odnosno palindrom je igra riječi u kojoj se čitanjem jedne riječi ili čitave rečenice obrnutim redom dobiva isto značenje kao i pravilnim čitanjem.
Novi!!: Rečenica i Obrtaljka · Vidi više »
Odnosne zamjenice
accessdate.
Novi!!: Rečenica i Odnosne zamjenice · Vidi više »
Padež
Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.
Novi!!: Rečenica i Padež · Vidi više »
Pakao (Dante)
Prva stranica izvornog izdanja ''Pakla'' s uvodom i prvim pjevanjem. Pakao ili izvorno Inferno, prvi je dio epskog spjeva Božanske komedije talijanskog pjesnika Dantea Alighierija.
Novi!!: Rečenica i Pakao (Dante) · Vidi više »
Pamćenje
Pamćenje je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija.
Novi!!: Rečenica i Pamćenje · Vidi više »
Paralelizam
Paralelizam je stilska figura ponavljanja istog slijeda riječi; simetrična konstrukcija kod približno istog skupa riječi; ili sadržajno i gramatički jednakomjerno građeni dijelovi rečenice.
Novi!!: Rečenica i Paralelizam · Vidi više »
Perifraza
Perifraza ili cirkumlokucija (περίφρασις, periphrasis, peri.
Novi!!: Rečenica i Perifraza · Vidi više »
Piktogram
Piktogram (lat. pictus – slikan, naslikan) u najranijem obliku pisma je slika predmeta kao simbol pojma ili riječi.
Novi!!: Rečenica i Piktogram · Vidi više »
Policentrični standardni jezik
Policentrični standardni jezik je jezik kojim govori više nacija tako da svaka nacija ima svoju standardnu nacionalnu varijanatu prepoznatljivu po nekim jezičnim razlikama.
Novi!!: Rečenica i Policentrični standardni jezik · Vidi više »
Pravopis latinskog jezika
Obično se danas na latinski jezik primjenjuju postavke suvremenih jezika, a najvažnija obilježja su.
Novi!!: Rečenica i Pravopis latinskog jezika · Vidi više »
Predikat
Predikat je temeljni dio rečenice, naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema subjekta): Kiši.
Novi!!: Rečenica i Predikat · Vidi više »
Priložna oznaka
Priložna oznaka rečenični je dio koji označava okolnost pod kojom se vrši radnja izrečena predikatom.
Novi!!: Rečenica i Priložna oznaka · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: Rečenica i Proza · Vidi više »
Psovka
Psovke se često ilustriraju prepoznatljivim simbolima, ideogramima ili znakovima koji ocrtavaju ljutnju Psovka je uvrjedljiva riječ, sintagma ili rečenica koja nije prihvaćena u općim načelima bontona te se smatra nepristojnom i neprikladnom.
Novi!!: Rečenica i Psovka · Vidi više »
Razgodak
Pravopisni znak, razgodak (od razgoditi, razdijeliti) ili interpunkcija (lat. interpunctio.
Novi!!: Rečenica i Razgodak · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Rečenica i Rumunjski jezik · Vidi više »
Semantički wiki
Semantički wiki je wiki koji ima temeljni model znanja koje opisuje u svojim stranicama.
Novi!!: Rečenica i Semantički wiki · Vidi više »
Sklonidba
Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.
Novi!!: Rečenica i Sklonidba · Vidi više »
Sročnost
Sročnost ili kongruencija slaganje je riječi u rečenici prema gramatičkim kategorijama, kao što su npr.
Novi!!: Rečenica i Sročnost · Vidi više »
Stablo parsiranja
Stablo parsiranja ili konkretno sintaksno stablo ili generativno stablo je stablo koje predstavlja sintaksnu strukturu niza znakova (simbola) prema nekoj formalnoj gramatici.
Novi!!: Rečenica i Stablo parsiranja · Vidi više »
Strukturni krug
Prikaz stanovništva izvornih govornika engleskog jezika pomoću tortnog grafikona Tortni grafikon ili strukturni krug ili kružni grafikon se definira kao način prikazivanja djelomičnih vrijednosti neke cjeline kao dijela kruga.
Novi!!: Rečenica i Strukturni krug · Vidi više »
Subjekt
Subjekt je (neobvezni) dio rečenice iz kojeg se saznaje o kome se ili čemu radi, tko je vršitelj radnje.
Novi!!: Rečenica i Subjekt · Vidi više »
Sud (logika)
Sud je istinita ili neistinita veza pojmova kojom se misli (tvrdi ili ustanovljava) neko stanje stvari.
Novi!!: Rečenica i Sud (logika) · Vidi više »
Test nedovršenih rečenica
Test nedovršenih rečenica jedan je od testova projektivnih tehnika kojima se dvosmislenim podražajima očekuje pacijentov individualni odgovor koje posebno educirani psiholog može protumačiti.
Novi!!: Rečenica i Test nedovršenih rečenica · Vidi više »
Tko se boji Virginije Woolf? (1966.)
Tko se boji Virginije Woolf? (engl. Who's Afraid of Virginia Woolf?) je Oskarom nagrađeni film iz 1966., adaptacija istoimenog kazališnog djela kojeg je napisao Edward Albee.
Novi!!: Rečenica i Tko se boji Virginije Woolf? (1966.) · Vidi više »
Točka (pravopis)
Točka (.) razgodak je koji označava kraj rečenice tj.
Novi!!: Rečenica i Točka (pravopis) · Vidi više »
Učenje
Učenje je složeni psihički proces promjene ponašanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva.
Novi!!: Rečenica i Učenje · Vidi više »
Upitnik
Upitnik (?) razgodak kojim se označava upitnost, odnosno pitanje.
Novi!!: Rečenica i Upitnik · Vidi više »
Uskličnik
Uskličnik (!) razgodak je kojim se označava usklik, uzvik i afektirani stav.
Novi!!: Rečenica i Uskličnik · Vidi više »
Usporedba
Usporedba je ključna stilska figura koja nastaje uspoređivanjem pojmova temeljem sličnosti i zajedničkih osobina.
Novi!!: Rečenica i Usporedba · Vidi više »
Veznici
Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi).
Novi!!: Rečenica i Veznici · Vidi više »
Vokativ
Vokativ (lat. vocare.
Novi!!: Rečenica i Vokativ · Vidi više »
Zagrade
Bez opisa.
Novi!!: Rečenica i Zagrade · Vidi više »
Zarez
Zarez (- grč. κoµµa, komma.
Novi!!: Rečenica i Zarez · Vidi više »
Zvjezdica (pravopis)
Zvjezdica ili asterisk (* - grč. asterikos, lat. asteriscus.
Novi!!: Rečenica i Zvjezdica (pravopis) · Vidi više »