Sadržaj
17 odnosi: Antička filozofija, Ateizam, Atomizam, Životi i mišljenja znamenitih filozofa, David Hume, Diogen Laertije, Helenističko-rimska filozofija, Helenizam, Hrizip, Immanuel Kant, Karnead, Nihilizam, Piron, Povijest filozofije, Protagora, Skepticizam, Starogrčka književnost.
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6.
Pogledaj Sekst Empirik i Antička filozofija
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Pogledaj Sekst Empirik i Ateizam
Atomizam
Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.
Pogledaj Sekst Empirik i Atomizam
Životi i mišljenja znamenitih filozofa
Prva stranica izdanja iz 1594. godine Životi i mišljenja znamenitih filozofa je kompilacija životopisa antičkih grčkih filozofa koju je u 3. stoljeću pr. Kr. napisao Diogen Laertije.
Pogledaj Sekst Empirik i Životi i mišljenja znamenitih filozofa
David Hume
David Hume (7. svibnja 1711. – 25. kolovoza 1776.), škotski filozof i povjesničar, smatran jednim od najvažnijih figura zapadne filozofije i škotskog prosvjetiteljstva.
Pogledaj Sekst Empirik i David Hume
Diogen Laertije
Vitae et sententiae philosophorum, 1611. Diogen Laertije (grč. Διογένης ὁ Λαέρτιος) bio je grčki povjesničar filozofije i pisac biografija grčkih filozofa.
Pogledaj Sekst Empirik i Diogen Laertije
Helenističko-rimska filozofija
Osvajanja Aleksandra Velikog dovode do miješanja raznih kultura.
Pogledaj Sekst Empirik i Helenističko-rimska filozofija
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Pogledaj Sekst Empirik i Helenizam
Hrizip
Hrizip iz Solija (grč.: Χρύσιππος ὁ Σολεύς, latinizirano: Chrysippos ho Soleus, oko 280 – oko 207. pr. Kr.) bio je starogrčki stoički filozof.
Pogledaj Sekst Empirik i Hrizip
Immanuel Kant
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.
Pogledaj Sekst Empirik i Immanuel Kant
Karnead
Karnead Kirenjanin (Kirena, 214. – sjeverna Afrika, 129. pr. Kr.), grčki filozof i skeptik.
Pogledaj Sekst Empirik i Karnead
Nihilizam
Friedrich Nietzsche, 1882. Nihilizam (lat. nihil – ništa) je filozofski pogled koji poriče ili kojemu nedostaje vjerovanje da postoji bilo kakav smisao života.
Pogledaj Sekst Empirik i Nihilizam
Piron
Piron iz Elide (oko 360. - oko 270. pr. Kr.), grčki filozof, osnivač skepticizma.
Pogledaj Sekst Empirik i Piron
Povijest filozofije
Pojam povijest filozofije, zbog dvoznačnosti pojma povijest (vidi o tome članak historija), ima dvostruko značenje.
Pogledaj Sekst Empirik i Povijest filozofije
Protagora
Protagora iz Abdere (grč., oko 480. pr. Kr. - oko 410. pr. Kr.), grčki filozof, predsokratovac, sofist.
Pogledaj Sekst Empirik i Protagora
Skepticizam
Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.
Pogledaj Sekst Empirik i Skepticizam
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.