Sadržaj
26 odnosi: Apeks, Arthur Auwers, Astrometrija, Astronomija, Astronomski instrumenti, Deklinacija (astronomija), Efemeride, Ekliptički koordinatni sustav, Ekliptika, Elongacija, Epoha (astronomija), Eudoks iz Knida, Fizika, Galaktički koordinatni sustav, Horizontski koordinatni sustav, Nebeska sfera, Nebeski ekvatorski koordinatni sustav, Nebeski koordinatni sustavi, Okultacija, Povijest astronomije u Hrvatskoj, Proljetna točka, Ravnodnevica, Rektascenzija, Satni kut, Suncostaj, Ulug-beg.
Apeks
spektralnih razreda B i A u blizini Sunčevog apeksa (lijevo) i antiapeksa (desno) u ± 200 000 godina. Apeks je točka nebeske sfere koja se nalazi u smjeru gibanja Zemlje (Zemljin apeks) ili Sunca (Sunčev apeks).
Pogledaj Sferna astronomija i Apeks
Arthur Auwers
Ernst Hildebrand: Portret Arthura Auwersa, 1900. Georg Friedrich Julius Arthur von Auwers (Göttingen, 12. rujna 1838. – Berlin, 24. siječnja 1915.), njemački astronom.
Pogledaj Sferna astronomija i Arthur Auwers
Astrometrija
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Sferna astronomija i Astrometrija
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Sferna astronomija i Astronomija
Astronomski instrumenti
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra.
Pogledaj Sferna astronomija i Astronomski instrumenti
Deklinacija (astronomija)
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.
Pogledaj Sferna astronomija i Deklinacija (astronomija)
Efemeride
Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Rudolfove tablice koje je izradio Johannes Kepler. Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih. Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama.
Pogledaj Sferna astronomija i Efemeride
Ekliptički koordinatni sustav
nebeskog tijela. Ekliptički koordinatni sustav je vrsta nebeskog koordinatnog sustava na nebeskoj sferi koji služi za određivanje položaja nebeskih tijela s obzirom na ekliptiku.
Pogledaj Sferna astronomija i Ekliptički koordinatni sustav
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Pogledaj Sferna astronomija i Ekliptika
Elongacija
kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).
Pogledaj Sferna astronomija i Elongacija
Epoha (astronomija)
U astronomiji, epoha je referentna vremenska točka za koju se određuje položaj na nebeskoj sferi.
Pogledaj Sferna astronomija i Epoha (astronomija)
Eudoks iz Knida
Atlas nosi na plećima nebeski svod. Eudoks iz Knida (grč. Εὔδοξος, Eúdoksos; ?, oko 408. pr. Kr. – ?, oko 355. pr. Kr.), grčki matematičar i astronom.
Pogledaj Sferna astronomija i Eudoks iz Knida
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Sferna astronomija i Fizika
Galaktički koordinatni sustav
proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. Galaktički koordinatni sustav je koordinatni sustav na nebeskoj sferi koji se koristi za određivanje položaja nebeskih tijela u odnosu na Kumovu slamu (Mliječnu stazu).
Pogledaj Sferna astronomija i Galaktički koordinatni sustav
Horizontski koordinatni sustav
zenitnom daljinom.
Pogledaj Sferna astronomija i Horizontski koordinatni sustav
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Sferna astronomija i Nebeska sfera
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav
deklinacije (zeleno) u nebeskom ekvatorskom koordinatnom sustavu. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav je nebeski koordinatni sustav kojemu je osnovna ravnina nebeski ekvator.
Pogledaj Sferna astronomija i Nebeski ekvatorski koordinatni sustav
Nebeski koordinatni sustavi
proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.
Pogledaj Sferna astronomija i Nebeski koordinatni sustavi
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Pogledaj Sferna astronomija i Okultacija
Povijest astronomije u Hrvatskoj
Herman Dalmatin (oko 1110. - oko 1160.). Ruđer Bošković (1711. – 1787.). Korado Korlević (1958.). Povijest astronomije u Hrvatskoj je započela s najstarijim hrvatskim znanstvenikom i filozofom koji se bavio astronomijom, a to je bio Herman Dalmatin (oko 1110. - oko 1160.). Herman Dalmatin prevodi s arapskog jezika nekoliko ključnih astronomskih djela, koja čine okosnicu razvoja europske astronomije i matematike misli u idućih nekoliko stoljeća.
Pogledaj Sferna astronomija i Povijest astronomije u Hrvatskoj
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Pogledaj Sferna astronomija i Proljetna točka
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Pogledaj Sferna astronomija i Ravnodnevica
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl.
Pogledaj Sferna astronomija i Rektascenzija
Satni kut
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Satni kut je sferni kut ili luk između ravnine nebeskoga meridijana i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda.
Pogledaj Sferna astronomija i Satni kut
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Pogledaj Sferna astronomija i Suncostaj
Ulug-beg
Ulug-beg (Sultanija, Iran, 22. ožujka 1394. – Samarkand, Uzbekistan, 27. listopada 1449.), mongolski astronom i matematičar.
Pogledaj Sferna astronomija i Ulug-beg