Brže od pregledniku!
154 odnosi: Aškelon, Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Alani, Alijat II., Amazonke, Amfisa, Arija (satrapija), Arsak I. Partski, Artaban II. Partski, Ashluslay, Askold, veliki knez Kijeva, Asurbanipal, Atila, Autonomna Republika Krim, Šahname, Šeki (Azerbajdžan), Šubara, Željezno doba, Černjahivska kultura, Baktrijski jezik, Baltičko more, Bitka kod Halisa, Bosporsko Kraljevstvo, Budžak (Ukrajina), Constanța (grad), Dačani, Dahi, Darije I. Veliki, Datam, Dejok, Diodor Sicilski, Dnjestar, Domaći konj, Dukljani, Dukljansko Kraljevstvo, Egipat pod Asirijom, Epifanije Salaminski, Erevan, Eufronije, Euroazijska stepa, Filip II. Makedonski, Fraat IV. Partski, Fraat V. Partski, Franci, Fraort, Geographica, Gobrias (elamski satrap), Gorgan, Grčko-perzijski ratovi, ..., Gruzijska mitologija, Harkiv, Histasp, Ingul, Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023., Irci, Jantarski put, John Pinkerton, Kandik, Katalog žena, Kavkaz (regija), Kazahstan, Keltska umjetnost, Kijaksar, Kimerijci, Kir Veliki, Kolhida, Konoplja, Kozaci, Kurdi, Latenska kultura, Liguri, Madije, Mala Azija, Medijci, Medijsko Carstvo, Mezija, Mingečaur, Moldavija, Mordvini, Musa Partska, Nabukodonosor II., Nahičevan (grad), Neuri, Ogamsko pismo, Orod I. Partski, Perekopska prevlaka, Perzepolis, Petroglifi mongolskog Altaja, Pitagorejska škola, Pivo, Podrijetlo Hrvata, Pontsko-kaspijska stepa, Poslanica Kološanima, Povijest Afganistana, Povijest Azerbajdžana, Povijest Irana, Povijest Kazahstana, Povijest Rumunjske, Povijest Ukrajine, Povijest Ukrajine-Rusi (knjiga), Povolška Bugarska, Protobugari, Publije Herenije Deksip, Razavi Horasan, Republika Krim, Ripejske planine, Roșia Montană, Ropstvo u staroj Grčkoj, Saqqez, Sarmati, Satrap, Sekelji, Simferopolj, Sinatruk I. Partski, Sisak, Siscia, Sistan, Sjeverni Horasan, Skalpiranje, Skiti, Skitska umjetnost, Skudra, Slovačka, Spaljena zemlja, Srednji vijek, Sudak, Sveti Andrija, Tiridat II. Partski, Tiridat III. Partski, Toharci, Tolnanska županija, Tumul, Turizam u Ukrajini, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinska kuhinja, Ukrajinska kultura, Ukrajinski jezik, Uljanik (otok), Umjetnost starog vijeka, Urmija (jezero), Varna, Veliki Horasan, Vitalijan (general), Zaporižja, Zemljopis Irana, Zlatno Altajsko gorje, 510-ih pr. Kr., 513. pr. Kr., 519. pr. Kr., 530. pr. Kr., 610-ih pr. Kr., 653. pr. Kr.. Proširite indeks (104 više) »
Aškelon
Aškelon (heb.: אַשְׁקְלוֹן; arap.: ٲشكلون, također عسقلان Asqalān; lat.: Ascalon; akad.: Isqalluna) priobalni je grad u južnoj pokrajini Izraela.
Novi!!: Skiti i Aškelon · Vidi više »
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Novi!!: Skiti i Ahemenidi · Vidi više »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Skiti i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Alani
Alani su bili skupina nomadskih skitsko-sarmatskih plemena, a govorili su jezikom koji je spadao u skupinu istočnoiranskih jezika.
Novi!!: Skiti i Alani · Vidi više »
Alijat II.
Male Azije Alijat II. je bio lidijski kralj (619. – 560. pr. Kr.), a smatra se i osnivačem Lidijskog Carstva.
Novi!!: Skiti i Alijat II. · Vidi više »
Amazonke
alt.
Novi!!: Skiti i Amazonke · Vidi više »
Amfisa
Razglednica iz 1918. Amfisa (grčki: Άμφισσα) je glavni grad prefekture Fokide u Grčkoj.
Novi!!: Skiti i Amfisa · Vidi više »
Arija (satrapija)
Perzijskog Carstva oko 500. pr. Kr. Arija (staroperz. Haraiva, avest. Haraeuua, grč. Ἀρ(ε)ὶα, lat. Aria) povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida, a danas dio istočnog Irana i zapadnog Afganistana.
Novi!!: Skiti i Arija (satrapija) · Vidi više »
Arsak I. Partski
Arsak I. Partski (starogrčki: Ἀρσάκης, perzijski: ارشک - Aršak) (prije 250. pr. Kr. - 211. pr. Kr.) je bio vladarem Partskog Carstva.
Novi!!: Skiti i Arsak I. Partski · Vidi više »
Artaban II. Partski
Artaban II.
Novi!!: Skiti i Artaban II. Partski · Vidi više »
Ashluslay
Ashluslay (Axluslay, Chulupi, Chulupie, Chulupe, Nivaclé).
Novi!!: Skiti i Ashluslay · Vidi više »
Askold, veliki knez Kijeva
Kijevske Rusi u vrijeme kijevskog kneza Askolda Askold, Askoljd (rus./ukr. Аскольд); (prema Nikonovskom ljetopisu poznatiji kao Oskold); je srednjovjekovni kijevski knez, vladar stare «Rusi» (od termina: «Rus'ka zemlja» - «Rus'») na prostorima današnje središnje Ukrajine, točnije Kijevske i Černigovske oblasti.
Novi!!: Skiti i Askold, veliki knez Kijeva · Vidi više »
Asurbanipal
'''Asurbanipal u lovu''', asirski reljef iz palače u Ninivi. Asurbanipal (asirski: Aššurbanapli), poznat i kao Sardanapal, bio je asirski kralj.
Novi!!: Skiti i Asurbanipal · Vidi više »
Atila
Atila (procjena godine rođenja od 395. do 406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.
Novi!!: Skiti i Atila · Vidi više »
Autonomna Republika Krim
Autonomna Republika Krim (ukr. Крим, Автономна Республіка Крим, rus. Крым, Автономная Республика Крым, krim. Qırım, Qırım Muhtar Cumhuriyeti) je jedina ukrajinska autonomna republika smještena na gornjoj obali Crnog mora, na istoimenom poluotoku.
Novi!!: Skiti i Autonomna Republika Krim · Vidi više »
Šahname
Naslovnica Šahname Šahname ili Knjiga kraljeva (perz. شاهنامه) nacionalni je ep Irana čiji je autor Firdusi (940./941. – 1020.) Šahname se bavi poviješću i mitologijom drevne Perzije prije pojave i ekspanzije islama (7. stoljeće).
Novi!!: Skiti i Šahname · Vidi više »
Šeki (Azerbajdžan)
Šeki (azerski: Şəki), do 1968.
Novi!!: Skiti i Šeki (Azerbajdžan) · Vidi više »
Šubara
Šubara Šubara je vrsta zimske krznene kape s kožnim zaliscima.
Novi!!: Skiti i Šubara · Vidi više »
Željezno doba
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Novi!!: Skiti i Željezno doba · Vidi više »
Černjahivska kultura
Arheološki primjerci černjahivske kulture na prostoru Moldove Černjahivska kultura (ukr. Черняхівська культура) je naziv za arheološku kulturu otkrivenu 1899.
Novi!!: Skiti i Černjahivska kultura · Vidi više »
Baktrijski jezik
Baktrijski jezik izumrli je istočnoiranski jezik koji se nekad upotrebljavao u regiji Baktriji (u današnjem Afganistanu).
Novi!!: Skiti i Baktrijski jezik · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Skiti i Baltičko more · Vidi više »
Bitka kod Halisa
Bitka kod Halisa ili bitka pomrčine odrigrala se 28. svibnja 585. pr. Kr. na rijeci Halis (Kizil u današnjoj Turskoj); između Medijskog Carstva i Lidije.
Novi!!: Skiti i Bitka kod Halisa · Vidi više »
Bosporsko Kraljevstvo
Bosporsko Kraljevstvo je bila antička helenistička kraljevina koja se je prostirala na objema obalama kimerijskog Bospora.
Novi!!: Skiti i Bosporsko Kraljevstvo · Vidi više »
Budžak (Ukrajina)
Tvrđava Akkerman (14. stoljeće), pokraj grada Bilhorod-Dnistrovskyi. Budžak je naziv za južni dio Besarabije, danas dio Odeške oblasti u Ukrajini.
Novi!!: Skiti i Budžak (Ukrajina) · Vidi više »
Constanța (grad)
Constanța (konˈstant͡sa) najveća je rumunjska luka na Crnom moru.
Novi!!: Skiti i Constanța (grad) · Vidi više »
Dačani
Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci) su Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjske i Moldavije.
Novi!!: Skiti i Dačani · Vidi više »
Dahi
Dahi (lat. Dahae, perz. داها, lat. i grč. Δάοι: „Daoi“ i Δάαι: „Daai“), naziv je konfederacije tri drevna iranska plemena koja su živjela uz središte istočne obale Kaspijskog jezera, a govorili su istočnoiranskim jezicima.
Novi!!: Skiti i Dahi · Vidi više »
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Novi!!: Skiti i Darije I. Veliki · Vidi više »
Datam
Srebrna kovanica koja prikazuje '''Datama''' Datam (grč. Δατάμης; „Datames“) je bio perzijski general i satrap (pokrajinski namjesnik) Kapadocije i Cilicije.
Novi!!: Skiti i Datam · Vidi više »
Dejok
Dejok (grč. Deiokes, akad. Daiukku, elam. Dayauka) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca i prvi kralj Medijskog Carstva.
Novi!!: Skiti i Dejok · Vidi više »
Diodor Sicilski
Diodor Sicilski (grč. Διόδωρος Σικελιώτης, 90. do 27. pr. Kr.), grčki je povjesničar koji se rodio u antičkom gradu Agiriumu na otoku Siciliji.
Novi!!: Skiti i Diodor Sicilski · Vidi više »
Dnjestar
Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.
Novi!!: Skiti i Dnjestar · Vidi više »
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Novi!!: Skiti i Domaći konj · Vidi više »
Dukljani
Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.
Novi!!: Skiti i Dukljani · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Skiti i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Egipat pod Asirijom
Egipat je pod asirskom vlašću bio od njegova osvajanja (671. pr. Kr.) do Psamtikovog ustanka.
Novi!!: Skiti i Egipat pod Asirijom · Vidi više »
Epifanije Salaminski
Epifanije. Freska, manastir Gračanica. Epifanije Salaminski (grč. Ἐπιφάνιος) (oko 310./320. – 403.) bio je biskup Salamine na Cipru te je slavljen kao svetac u katoličanstvu i pravoslavlju.
Novi!!: Skiti i Epifanije Salaminski · Vidi više »
Erevan
Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.
Novi!!: Skiti i Erevan · Vidi više »
Eufronije
skitskog strijelca, ''circa'' 510-500. pr. Kr. Eufronije (oko 535. - iza 470. pr. Kr.) bio je starogrčki slikar vaza i keramičar, koji je živio i radio u Atebni krajem 6.
Novi!!: Skiti i Eufronije · Vidi više »
Euroazijska stepa
Pojas euroazijske stepe Euroazijska stepa je velika stepa Euroazije, koja se proteže se od Moldavije preko Ukrajine u Sibir, s jednom velikom eksklavom, koja se nalazi Mađarskoj i zove se pusta.
Novi!!: Skiti i Euroazijska stepa · Vidi više »
Filip II. Makedonski
Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III. Velikog i Filipa III.
Novi!!: Skiti i Filip II. Makedonski · Vidi više »
Fraat IV. Partski
Kovanice s Fraatovim likom. Fraat IV.
Novi!!: Skiti i Fraat IV. Partski · Vidi više »
Fraat V. Partski
Fraat V. Partski (partski: Frahat, starogrčki: Φραάτης, poznat pod imenom odmilja Fraatak, partski Frahatak, starogrčki: Φραατάκης) je bio suvladarem Partskog Carstva od 2. pr. Kr. do 4. Bio je mlađi sin Fraata IV. i Muse Partske.
Novi!!: Skiti i Fraat V. Partski · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Skiti i Franci · Vidi više »
Fraort
Fraort (perz. Fravartiš, vladao od 675. do 653. pr. Kr.) je bio drugi kralj Medijskog Carstva.
Novi!!: Skiti i Fraort · Vidi više »
Geographica
Stranica iz ''Geographike'' u izdanju Isaaca Casaubona iz 1620. godine. Brojevi stranica s prefiksom C trenutačno se koriste kao standardne tekstualne referencije. Ukupno postoji 840 stranica. Geographica ili Geografija (starogrčki Γεωγραφικά, Geōgraphiká), enciklopedija geografskog znanja u 17 svezaka koju je na grčkom napisao Strabon, obrazovani građanin Rimskog Carstva grčko-gruzijskog podrijetla.
Novi!!: Skiti i Geographica · Vidi više »
Gobrias (elamski satrap)
Gobrias (perz. Gaubaruva; „onaj koji jede govedinu“, akad. Gubaru, elam. Kambarma, grč. Gobryes, lat. Gobryas) je bio perzijski plemić i jedan od sedmorice urotnika koji su 522. pr. Kr. ubili uzurpatora Gaumatu, odnosno pomogli Dariju Velikom da postane vladarem Perzijskog Carstva.
Novi!!: Skiti i Gobrias (elamski satrap) · Vidi više »
Gorgan
Gorgan (perz. گرگان; /gorgān/, ranije poznat i kao perz. اَستِر آباد; Astarabad ili Asterābād) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Golestan.
Novi!!: Skiti i Gorgan · Vidi više »
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.
Novi!!: Skiti i Grčko-perzijski ratovi · Vidi više »
Gruzijska mitologija
Gruzijska mitologija (gruz.: ქართული მითოლოგია, transliterirano: kartuli mitologia) odnosi se na mitologiju pretkršćanskih Gruzina (Kartvelijaca), (gruz. ქართველები, kartvelebi), autohtone gruzijske etničke skupine Južnog Kavkaza.
Novi!!: Skiti i Gruzijska mitologija · Vidi više »
Harkiv
Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.
Novi!!: Skiti i Harkiv · Vidi više »
Histasp
Histasp (prije 565. – 495. pr. Kr.) je bio otac velikog kralja Darija I. Velikog, vladara Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Skiti i Histasp · Vidi više »
Ingul
Ingul (ukrajinski: Інгул) je lijeva pritoka Južnoga Buga i 14.
Novi!!: Skiti i Ingul · Vidi više »
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023.
Dana 24.
Novi!!: Skiti i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Vidi više »
Irci
Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.
Novi!!: Skiti i Irci · Vidi više »
Jantarski put
Antički "Put jantara" Jantarski put je vjerojatno najstarija europska komunikacijska trasa između sjevera i juga, nastala za trgovinu jantarom.
Novi!!: Skiti i Jantarski put · Vidi više »
John Pinkerton
Europe'' (1818.) John Pinkerton (Edinburgh, 17. veljače 1758. − Pariz, 10. ožujka 1826.), škotski književnik, povjesničar i kartograf koji je djelovao u Škotskoj, Engleskoj i Francuskoj koncem 18. odnosno početkom 19. stoljeća.
Novi!!: Skiti i John Pinkerton · Vidi više »
Kandik
Kandik ili Kazrig je bio jedan od tri skitska brata koja se spominju u kronici Mihaela Sirijskog, jakobitskog patrijarha Antiohije.
Novi!!: Skiti i Kandik · Vidi više »
Katalog žena
P.Oxy. XI 1359 fr. 2, 2. stoljeće, Oksirinh) Katalog ženâ (starogrčki Γυναικῶν κατάλογος), Gynaikôn katálogos) ― poznat i kao Eeje ili Ehoje (ἢ οἵη, ē' hoiē) ― jest fragmentarno sačuvana starogrčka epska pjesma koja se u antici pripisivala Heziodu. "Žene" koje se u naslovu spominju zapravo su heroine, od kojih su mnoge vodile ljubav s bogovima te su svojim ljudskim i božanskim ljubavnicima rodile heroje iz grčkoga mita. Za razliku od Homerove Ilijade i Odiseje, koje se usredotočuju na pripovijedanje, Katalog je bio izgrađen na temelju opsežnog sustava genealogija koje proistječu iz svih tih ljubavnih spojeva i, prema riječima Martina Litchfielda Westa, "pokrivao je cijelo herojsko razdoblje". Popisi obiteljskih stabala bili su obogaćeni pričama o mnogim članovima tih obitelji, pa Katalog predstavlja zbirku mitova o herojima upravo onako kako Heziodova Teogonija daje sustavni prikaz grčkoga panteona na temelju genealogija bogova. Većina filologa danas smatra da Katalog nije napisao Heziod, no pitanja o autorstvu nisu umanjila zanimanje za proučavanje književnih, društvenih i povijesnih aspekata ove pjesme. Kao svojevrsno heziodovsko djelo koje se bavi najsitnijim detaljima homerskog svijeta heroja, polubogova, Katalog nudi prijelaz između božanske sfere Teogonije i zemaljskih pitanja Poslova i dana. S obzirom na to da se ova pjesma bavi ne samo herojima, nego i heroinama, ona pruža i određene pokazatelje o tome kako se u vrijeme njezina postanka i afirmacije među publikom gledalo na ulogu i percepciju žene u grčkoj književnosti i društvu. Grčke aristokratske zajednice, kao vladajuća elita, tvrdile su da potječu od heroja opjevanih u epskom pjesništvu; stoga Katalog, budući "genealoški vjerna mapa helenskog svijeta", čuva mnoge informacije o jednom složenom sustavu srodničkih odnosa i hijerarhija koji je zadržao svoj značaj dugo nakon što se arhajsko razdoblje završilo. Mnogi mitovi koji se spominju u Katalogu nisu zabilježeni ni u jednom drugom antičkom izvoru koji posjedujemo, odnosno ili ih nema uopće ili ih nema u obliku u kojem su dani u Katalogu, pa su privlačili posebnu pozornost pisaca i filologa, još od kraja arhajskog doba, pa sve do helenističkog i rimskog razdoblja. Usprkos popularnosti koju je uživala kod učene publike helenističkog svijeta, uključujući i rimski Egipat, pjesma se prestala prepisivati prije no što je mogla prijeći u srednjovjekovnu rukopisnu tradiciju, te njezine fragmente danas nalazimo samo na papirusima i u navodima kod drugih antičkih autora. No, i pored toga, Katalog je osvjedočen mnogo bolje nego većina drugih "izgubljenih" djela, jer oko 1.300 cijelih ili djelomičnih stihova, koliko je sačuvano, predstavlja, prema jednoj procjeni, "između trećine i četvrtine izvorne pjesme". Postoji opsežan materijal koji omogućuje rekonstrukciju pjesme, i to ne samo rekonstrukciju sadržaja, nego i njegove raspodjele, no fragmenatrno stanje tog materijala ostavlja mnoga složena pitanja neriješenim, a u prošlom je stoljeću proizveo nekoliko teza koje su se naposljetku pokazale pogrešnim.
Novi!!: Skiti i Katalog žena · Vidi više »
Kavkaz (regija)
Kavkaz je geografski termin koji označava čitav kraj između Crnog i Azovskog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Skiti i Kavkaz (regija) · Vidi više »
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Skiti i Kazahstan · Vidi više »
Keltska umjetnost
Temzi u Londonu, visina 77,7 cm, oko 350. pr. Kr., Britanski muzej, London. Keltska umjetnost je umjetnost naroda Kelta (lat. Celtae i Galli,Hrvatska enciklopedija (LZMK) - grč. κελτοί)Istarska enciklopedija (LZMK) - koji su u 7.
Novi!!: Skiti i Keltska umjetnost · Vidi više »
Kijaksar
Kijaksar (vladao od 625. do 585. pr. Kr.) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca, te najuspješniji kralj Medijskog Carstva.
Novi!!: Skiti i Kijaksar · Vidi više »
Kimerijci
Kimerijci ili Kimerani (grč. Κιμμέριοι - Kimmerioi), drevni nomadski narod koji je tijekom starog vijeka naseljavao sjeverne obale Crnog mora.
Novi!!: Skiti i Kimerijci · Vidi više »
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Novi!!: Skiti i Kir Veliki · Vidi više »
Kolhida
Kolhida (gruzijski: კოლხეთი, kolkheti; laz: Kolxeti; grčki: Κολχίς, Kolchís) je u antičkoj geografiji predstavljala regiju i kraljevstvo na području Kavkaza koja je odigrala važnu ulogu u etničkom i kulturnom formiranju gruzijskog naroda i njihovih podgrupa.
Novi!!: Skiti i Kolhida · Vidi više »
Konoplja
Konoplja (uzgojena konoplja, lat. Cannabis) je rod biljaka, s jedinom vrstom Cannabis sativa, koja ima 3 podvrste, i pripada porodici konopljovki.
Novi!!: Skiti i Konoplja · Vidi više »
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.
Novi!!: Skiti i Kozaci · Vidi više »
Kurdi
Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Skiti i Kurdi · Vidi više »
Latenska kultura
Mapa halštatske (žuto) i latenske kulture (zeleno) s imenima keltskih plemena. U središnjoj Europi, željezno doba je podijeljeno u dvije faze u kojima dominiraju Kelti: rana željezna halštatska kultura (prema mjestu u Austriji, Hallsttatu, HaC i D, 800. – 450. pr. Kr.) i kasna željezna latenska kultura (prema mjestu u Švicarskoj, La Tène) koja traje od 450.
Novi!!: Skiti i Latenska kultura · Vidi više »
Liguri
Liguri (grč.:; lat.: Ligures, jednina Ligus ili Ligur) jesu antički narod koji je dao svoje ime talijanskoj pokrajini Liguriji koja se nekoć protezala od sjeverne Italije do južne Galije.
Novi!!: Skiti i Liguri · Vidi više »
Madije
Madije (vladao od 653. do 625. pr. Kr.) je bio skitski vladar koji je ovladao Medijskim Carstvom u periodu od 28 godina.
Novi!!: Skiti i Madije · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Skiti i Mala Azija · Vidi više »
Medijci
Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.
Novi!!: Skiti i Medijci · Vidi više »
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Novi!!: Skiti i Medijsko Carstvo · Vidi više »
Mezija
Provincije Moesia Inferior (desno) i Moesia Superior (lijevo) (obojene crveno) Mezija (srpski: Мезија, grčki: Μοισία, bugarski: Мизия, rumunjski: Moesia, makedonski: Мезија) povijesna je pokrajina i rimska provincija koja se nalazila na teritoriju današnje Srbije, Bugarske i Rumunjske duž južne obale rijeke Dunava.
Novi!!: Skiti i Mezija · Vidi više »
Mingečaur
Mingečaur (azerski: Mingəçevir) je jedan od republičkih gradova, pod izravnom upravom države Azerbajdžan.
Novi!!: Skiti i Mingečaur · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Skiti i Moldavija · Vidi više »
Mordvini
Mordvini, Mordovci ili Mordva (erzjanski: эрзят, mokša: мокшет, ruski: мордвины, мордовцы ili мордва) ugro-finski su narod, koji pretežno živi u Rusiji, odnosno u Republici Mordoviji, u kojoj čini 40 % stanovništva, i u kojoj predstavlja drugi narod po brojnosti, poslije Rusa (53,4 %).
Novi!!: Skiti i Mordvini · Vidi više »
Musa Partska
Susi u Iranu. Musa Partska je bila jedna italska žena koju je Fraat IV: dobio kao dar od Cezara.
Novi!!: Skiti i Musa Partska · Vidi više »
Nabukodonosor II.
Pečat u oku Mardukovog kipa u Babilonu, koji se često tumači kao prikaz Nabukodonosora II. 20. stoljeća Nabukodonosor II. (akad. Nabû-kudurri-uṣur, 630. – 561. pr. Kr.) je bio najveći vladar Novobabilonskog Carstva.
Novi!!: Skiti i Nabukodonosor II. · Vidi više »
Nahičevan (grad)
Nahičevan (azerski: Naxçıvan, armenski: Նախիջևան) je najveći i glavni grad azerbajdžanske eksklave Nahičevanske Autonomne Republike, oko 450 km zapadno od glavnog grada Azerbajdžana, Bakua.
Novi!!: Skiti i Nahičevan (grad) · Vidi više »
Neuri
Neuri (Νέυροι) su antički narod neutvrđenog porijekla, koji (po Herodotu) su naseljavalji područje zapadno od Budina između gornjeg toka Dnjestra i Južnog Buga (područje moderne Bjelorusije i istočne Poljske).
Novi!!: Skiti i Neuri · Vidi više »
Ogamsko pismo
Ogamski kamen u Dunloeu, 5. ili 6. st., okrug Kerry, Irska Ogamsko pismo, alfabet korišten u ranom Srednjem vijeku za zapisivanje „primitivnoga” oblika staroirskoga jezika, tzv.
Novi!!: Skiti i Ogamsko pismo · Vidi više »
Orod I. Partski
Orod I. Partski je bio arsakidskim vladarem Partskog Carstva.
Novi!!: Skiti i Orod I. Partski · Vidi više »
Perekopska prevlaka
Zemljovid Perekopske prevlake Perekopska prevlaka (ukrajinski: Перекопський перешийок;, ruski: Переко́пский переше́ек, krimskotatarski: Or boynu, Ор бойну, Or boğazı) je ime prevlake kojom je Krim spojen s europskim tlom tj.
Novi!!: Skiti i Perekopska prevlaka · Vidi više »
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Novi!!: Skiti i Perzepolis · Vidi više »
Petroglifi mongolskog Altaja
Petroglif ''Jahači deva'' na jugoistočnom Altaju Petroglifi mongolskog Altaja je prapovijesni arheološki lokalitet u mongolskom dijelu gorja Altaj koje je najpoznatije po petroglifima i nadgrobnim spomenicima (kurgani, humci, menhiri, kromlesi, oltari) koji svjedoče o razvoju kulture u Mongoliji u razdoblju od 12,000 godina.
Novi!!: Skiti i Petroglifi mongolskog Altaja · Vidi više »
Pitagorejska škola
Pitagore Pitagorejska škola (Pitagorejci) naziv je kojim se označuju sljedbenici učenja grčkog filozofa Pitagore.
Novi!!: Skiti i Pitagorejska škola · Vidi više »
Pivo
Pivo Spomen ploča Staroj gradskoj pivovari u Basaričekovoj 4 u Zagrebu Pivo, u nekim krajevima i piva, je alkoholno piće dobiveno nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta ječmenog (rjeđe pšeničnog) slada uz dodatak hmelja.
Novi!!: Skiti i Pivo · Vidi više »
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Novi!!: Skiti i Podrijetlo Hrvata · Vidi više »
Pontsko-kaspijska stepa
Azovsko-sivaškom nacionalnom parku Prostor koji zauzima Pontsko-kaspijska stepa označen je ljubičastom bojom na karti. Pontsko-kaspijska stepa je velika stepa koja se prostire od sjeverne obale Crnoga mora prema istoku sve do Kaspijskoga jezera, tj.
Novi!!: Skiti i Pontsko-kaspijska stepa · Vidi više »
Poslanica Kološanima
Poslanica Kološanima je jedna od knjiga Novoga zavjeta i Biblije.
Novi!!: Skiti i Poslanica Kološanima · Vidi više »
Povijest Afganistana
Afganistanski vladar Ahmad Šah Durani 1839. godine. Povijest Afganistana potječe od prije 50 000 godina, od kada potječu najraniji dokazi o ljudskom djelovanju na tome području.
Novi!!: Skiti i Povijest Afganistana · Vidi više »
Povijest Azerbajdžana
Položaj Azerbajdžana na Kavkazu Azerbajdžan (azer. Azərbaycan) je država smještena na istoku kavkaske regije euroazijskog kontitenta.
Novi!!: Skiti i Povijest Azerbajdžana · Vidi više »
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Novi!!: Skiti i Povijest Irana · Vidi više »
Povijest Kazahstana
Zastava Kazahstana Povijest Kazahstana seže još od vremena paleolitika.
Novi!!: Skiti i Povijest Kazahstana · Vidi više »
Povijest Rumunjske
Ovaj članak govori o povijesti Rumunjske.
Novi!!: Skiti i Povijest Rumunjske · Vidi više »
Povijest Ukrajine
Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Skiti i Povijest Ukrajine · Vidi više »
Povijest Ukrajine-Rusi (knjiga)
Naslovnica knjige Povijest Ukrajine-Rusi, 8. tom (1922.) «Povijest Ukrajine-Rusi» (ukr. Історія України-Руси) je velika povijesna zbirka stručnih autorskih radova ukrajinskog povjesničara Mihajla Gruševskog, izdana u 10 nastavaka na ukrajinskom jeziku i pisana krajem 19.
Novi!!: Skiti i Povijest Ukrajine-Rusi (knjiga) · Vidi više »
Povolška Bugarska
Povolška ili Volška Bugarska (ruski: Волжская Булгария), odnosno Volško-Kamska Bugarska (ruski: Волжско-Камская Булгария) ili Itilska Bugarska (čuvaški: Атӑлçи́ Пӑлха́р, tatarski: Идел Болгар) bila je srednjovjekovna protobugarska država koja je od 7. do 13. stoljeća postojala oko ušća rijeke Kame i oko Volge u današnjoj Rusiji.
Novi!!: Skiti i Povolška Bugarska · Vidi više »
Protobugari
Protobugari, Bulgari ili vrlo rijetko Bolgari, su bili polunomadska turkijska ratnička plemena koja su živjela u kaspijskoj stepi i uz rijeku Volgu.
Novi!!: Skiti i Protobugari · Vidi više »
Publije Herenije Deksip
Publije Herenije Deksip (latinski Publius Herennius Dexippus, starogrčki Δέξιππος), ca.
Novi!!: Skiti i Publije Herenije Deksip · Vidi više »
Razavi Horasan
Razavi Horasan (perz. خراسان رضوی; Horāsān-e Razavi, punim imenom استان خراسان رضوی; Ostān-e Horāsān-e Razavi) jedna je od 31 iranske pokrajine.
Novi!!: Skiti i Razavi Horasan · Vidi više »
Republika Krim
Republika Krim (krimskotatarski: Къырым Джумхуриети; ruski: Республика Крым; ukrajinski: Республіка Крим) jedna je od republika Rusije.
Novi!!: Skiti i Republika Krim · Vidi više »
Ripejske planine
Ripejske planine su legendarni planinski lanac koji je, po mišljenju antičkih autora, opasivao sjever Europe.
Novi!!: Skiti i Ripejske planine · Vidi više »
Roșia Montană
Roșia Montană (rumunjski za „Roșia Gorska”; njemački:Goldbach ili Rotseifen, mađarski: Verespatak, latinski: Alburnus Maior) je općina u rumunjskoj županiji Alba, zapadna Transilvanija.
Novi!!: Skiti i Roșia Montană · Vidi više »
Ropstvo u staroj Grčkoj
Atike, oko 380. pr. n. e., (Glyptothek, München, Njemačka) Ropstvo u staroj Grčkoj bilo je uobičajena institucija kao i u drugim antičkim društvima.
Novi!!: Skiti i Ropstvo u staroj Grčkoj · Vidi više »
Saqqez
Saqqez (perz. سقز; poznat i kao Saqez, Saghez) je grad u Iranu i sjedište Kurdistanske pokrajine.
Novi!!: Skiti i Saqqez · Vidi više »
Sarmati
Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.
Novi!!: Skiti i Sarmati · Vidi više »
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Novi!!: Skiti i Satrap · Vidi više »
Sekelji
Rumunjskoj Enterijer stare sikulske seoske kuće Kratersko jezero Sveta Ana scena je jedne stare sikulske legende Kip Árona Gábora, sikulskog heroja mađarske borbe za slobodu 1848-1849. godine u centru Târgu Secuiesca Keramičke posude sa sikulskim motivima čuveni su proizvodi naselja Corunda Sikulski drveni nadgrobni spomenici Sekelji, na hrvatskom također: Sikuli, Sekelji ili Szekleri, mađarski: székelyek (jednina: székely), rumunjski Secuii (jednina: Secui) je naziv za regionalnu zajednicu Mađara nastanjena uglavnom u istočnim krajevima Transilvanije, u Rumunjskoj.
Novi!!: Skiti i Sekelji · Vidi više »
Simferopolj
Simferopolj, Simferopol ili Simferopol'(ukr.: Сімферополь, rus.: Симферополь, krim.: Aqmescit) je glavni grad Autonomne Republike Krim u Ukrajini.
Novi!!: Skiti i Simferopolj · Vidi više »
Sinatruk I. Partski
Sinatrukove kovanice. Sinatruk I. Partski (Sanatruk) (oko 157. pr. Kr. - 70. pr. Kr.) je bio vladarem Partskog Carstva.
Novi!!: Skiti i Sinatruk I. Partski · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Skiti i Sisak · Vidi više »
Siscia
Sisak: ostaci starorimskih gradskih zidina Siscia je ime rimskoga grada na mjestu današnjega Siska.
Novi!!: Skiti i Siscia · Vidi više »
Sistan
Sistan (''Sigistan'') na isječku zemljovida „Perzija” (Rigobert Bonne, 1787.) Sistanski slijev Haozdarova vrata (Iran) Sistan (perz. سیستان; Sīstān), regija koja obuhvaća dijelove istočnog Irana odnosno jugozapadnog Afganistana i Pakistana.
Novi!!: Skiti i Sistan · Vidi više »
Sjeverni Horasan
Sjeverni Horasan (perz. خراسان شمالی; Horāsān-e Ŝomāli, punim imenom استان خراسان شمالی; Ostān-e Horāsān-e Ŝomāli) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Novi!!: Skiti i Sjeverni Horasan · Vidi više »
Skalpiranje
Skalpirani Robert McGee Skalpiranje /od engl.
Novi!!: Skiti i Skalpiranje · Vidi više »
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Novi!!: Skiti i Skiti · Vidi više »
Skitska umjetnost
skitskih ratnika, Ermitaž u Sankt-Peterburgu Skitska umjetnost je umjetnost naroda Skita koja je cvjetala od 4. do 1. st. pr. Kr. u zaleđu Crnog mora.
Novi!!: Skiti i Skitska umjetnost · Vidi više »
Skudra
grčko-perzijskih ratova Skudra (grč. Σκύδρα; iz perz. Skudra), satrapija Ahemenidskog Perzijskog Carstva smještena u Europi od kasnih 510-ih do 479. ili 465. pr. Kr. Postojanje ove upravne jedinice nižeg značaja ovjereno je na perzijskim klinopisima u Nakš-e Rustamu odnosno egipatskim epigrafskim zapisima, a najčešće se identificira s Trakijom s obzirom na to da perzijski izvori navode kako su je naseljavala tri naroda: Saka Paradraja (Skiti), Jauna Takabara (Grci ili Makedonci), te Skudre (najvjerojatnije Tračani).
Novi!!: Skiti i Skudra · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Skiti i Slovačka · Vidi više »
Spaljena zemlja
povlačenju spaljuje naftna polja u Kuvajtu. Spaljena zemlja naziv je za vojnu strategiju kojom se - tijekom napredovanja ili povlačenja namjerno uništava sve što bi moglo poslužiti neprijatelju.
Novi!!: Skiti i Spaljena zemlja · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Skiti i Srednji vijek · Vidi više »
Sudak
Sudak (ruski i ukrajinski: Судак, krimskotatarski: Sudaq) je gradić na Krimu.
Novi!!: Skiti i Sudak · Vidi više »
Sveti Andrija
Sveti Andrija, kao i brat mu Šimun Petar bio je jedan od dvanaest apostola i prvi biskup grada Carigrada, bio je ribar na Genezaretskom jezeru (tj. Galilejskom moru) u Kafarnaumu, kamo su obojica stigli iz rodne Betsaide.
Novi!!: Skiti i Sveti Andrija · Vidi više »
Tiridat II. Partski
Tiridat II.
Novi!!: Skiti i Tiridat II. Partski · Vidi više »
Tiridat III. Partski
Tiridat III.
Novi!!: Skiti i Tiridat III. Partski · Vidi više »
Toharci
Toharci ili Tohari su bili stanovnici srednjovjekovnih gradova-država oaza na sjevernom rubu Tarimske zavale (današnji Xinjiang, Kina).
Novi!!: Skiti i Toharci · Vidi više »
Tolnanska županija
Tolnanska županija. Tolnanska županija (mađarski: Tolna megye) jedna je od 19 mađarskih županija.
Novi!!: Skiti i Tolnanska županija · Vidi više »
Tumul
Velja Mogila kod Bara, Gornji Šušanj, Crna Gora Kraljevski grobovi ''Gamla Uppsala'' (5. do 6. st.), Švedska. Tumul (latinski naziv za humak ili manje brdo), još i gromila i mogila (engleski: barrow; njemački: Hügelgrab; ruski: kurgan; irski: cairn; velški: carnedd; škotski: càrn; portugalski: mamoas) je veći ili manji zemljani ili kameni humak pod kojim se nalazi jedan ili više grobova.
Novi!!: Skiti i Tumul · Vidi više »
Turizam u Ukrajini
Katedrala Svetog Mihaela iz 12. stoljeća, Kijev Tvrđava Kamjanec-Podiljskij iz 11. stoljeća, zapadna Ukrajina volinjske pisanice, zapadna Ukrajina Buky, središnja Ukrajina Jezero Sinevir, karpatska Ukrajina Tradicionalno ukrajinsko jelo Boršč Tradicionalni ukrajinski restoran u gradu Lavovu (Ljvivu), zapadna Ukrajina Lastavičje gnijezdo, Krim, Ukrajina Ukrajina predstavlja najveću europsku državu, smještenu u istočnom dijelu europskog kontinenta.
Novi!!: Skiti i Turizam u Ukrajini · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Skiti i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Skiti i Ukrajinci · Vidi više »
Ukrajinska kuhinja
''Boršč'', ukrajinski specijalitet od cikle ''Deruny'', ukrajinski specijalitet od krumira Ukrajinska kuhinja ima dugu tradiciju koja se konačno definirala na prijelazu s 18.
Novi!!: Skiti i Ukrajinska kuhinja · Vidi više »
Ukrajinska kultura
Zlatnovršni manastir sv. Mihovila iz 12. stoljeća, Kijevska oblast Počajivska ikona Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, Luganska oblast Ukrajinska kultura (ukr.: Українська культура) se smatra jednom od najstarijih kultura u svijetu.
Novi!!: Skiti i Ukrajinska kultura · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Skiti i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Uljanik (otok)
Uljanik (tal. Scoglio Olivi, njem. Oliven Insel) je jedan od otoka smješten u pulskom zaljevu.
Novi!!: Skiti i Uljanik (otok) · Vidi više »
Umjetnost starog vijeka
Apuliji, smatra se za jedinstveno djelo te vrste koje nema sličnog prethodnikaIsman, ''I predatori dell'arte perduta'', str. 81. Umjetnost starog vijeka, umjetnost drevnih civilizacija ili umjetnost antike je umjetnost starog vijeka; dio povijesti umjetnosti koja se fokusira na proučavanje formalne, tehničke, strukturne i ideološke interpretacije (ikonografski i ikonološki) umjetničkog djela, ali prije svega njegovog povijesnog značenja; gdje upotpunjava arheologiju koja je povijesna znanost čiji je otkrivanje i analiza konteksta materijalne kulture.
Novi!!: Skiti i Umjetnost starog vijeka · Vidi više »
Urmija (jezero)
Urmija (perz. دریاچه ارومیه: Daryâcheh-ye Orumiyeh; kurd. زه ریاچه ی ورمێ; azer. ارومیه گولی ili ارومیه گولو; arm. Ուրմիա լիճ, antički Matiene) je slano jezero koje se nalazi u Iranu, između iranskih pokrajina Istočnog i Zapadnog Azerbejdžana i zapadno od južnog dijela Kaspijskog jezera.
Novi!!: Skiti i Urmija (jezero) · Vidi više »
Varna
Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj s 349 031 stanovnika.
Novi!!: Skiti i Varna · Vidi više »
Veliki Horasan
Transoksijane) Veliki Horasan (perz. خراسان بزرگ; Horāsān-e Bozorg) je naziv za povijesnu regiju odnosno važno kulturološko žarište koje se proteže preko sjeveroistočnog Irana, sjevernog Afganistana, zapadnog Tadžikistana, te južnih dijelova Turkmenistana i Uzbekistana.
Novi!!: Skiti i Veliki Horasan · Vidi više »
Vitalijan (general)
Vitalijan (latinski: Flavius Vitalianus, grčki: Βιταλιανός; ? -520) bio je istočnorimski (bizantski) vojskovođa.
Novi!!: Skiti i Vitalijan (general) · Vidi više »
Zaporižja
Zaporižja, Zaporižžja ili Zaporožje (ukr. Запоріжжя, rus.: Запорожье) grad je u jugoistočnoj Ukrajini.
Novi!!: Skiti i Zaporižja · Vidi više »
Zemljopis Irana
Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.
Novi!!: Skiti i Zemljopis Irana · Vidi više »
Zlatno Altajsko gorje
Zlatno Altajsko gorje je naziv UNESCO-ove svjetske baštine koja se sastoji od planinskog vijenca Altaj, rezervata prirode Katun, Jezera Teleckoje (Озеро Телецкое), Planine Beluha (Белуха) i visoravni Ukok u središnjem Sibiru.
Novi!!: Skiti i Zlatno Altajsko gorje · Vidi više »
510-ih pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Skiti i 510-ih pr. Kr. · Vidi više »
513. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Skiti i 513. pr. Kr. · Vidi više »
519. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Skiti i 519. pr. Kr. · Vidi više »
530. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Skiti i 530. pr. Kr. · Vidi više »
610-ih pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Skiti i 610-ih pr. Kr. · Vidi više »
653. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Skiti i 653. pr. Kr. · Vidi više »
