Brže od pregledniku!
34 odnosi: Aleksandar Vasilijevski, Aleksej Brusilov, Besarapska Sovjetska Socijalistička Republika, Charles de Gaulle, Curzonova linija, Druga Poljska Republika, Edward Rydz-Śmigły, Galicijska Sovjetska Socijalistička Republika, George Nathaniel Curzon, Glibokaje, Józef Piłsudski, Kobryn, Latvija, Lavov, Litavska Socijalistička Sovjetska Republika, Litavska Sovjetska Socijalistička Republika, Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Mihail Tuhačevski, Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku, Poljska, Povijest Poljske, Povijest Ukrajine, Ruski građanski rat, Semjon Buđoni, Simon Petljura, Sovjetska invazija na Poljsku, Stanisław Maczek, Ukrajina, Ukrajinska Narodna Republika, Varšavska bitka (1920.), Vladimir Iljič Lenjin, Władysław Anders, Zapadna Bjelorusija, 14. veljače.
Aleksandar Vasilijevski
Aleksandar Mihajlovič Vasilijevski (rus. Алекса́ндр Миха́йлович Василе́вский), (30. rujna 1895. – 5. prosinca 1977.) bio je sovjetski časnik Crvene armije, promaknut u maršala Sovjetskog Saveza 1943. Bio je voditelj generalskog osoblja tijekom Drugog svjetskog rata, te ministar obrane od 1949. do 1953. Kao zapovjednik generalskog osoblja, Vasilijevski je bio odgovoran za nadgledanje planiranja skoro svih sovjetskih ofenziva, od Staljingradske ofenzive do Istočnopruske ofenzive i bitke za Königsberg.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Aleksandar Vasilijevski · Vidi više »
Aleksej Brusilov
Aleksej Aleksejevič Brusilov (rus. Алексей Алексеевич Брусилов, Tbilisi, 19. kolovoza 1853. – 17. ožujka 1926.) je bio ruski general, koji je najpoznatiji kao tvorac ofenzivne taktike korištene u Brusilovljevoj ofenzivi u Prvom svjetskom ratu.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Aleksej Brusilov · Vidi više »
Besarapska Sovjetska Socijalistička Republika
Besarapska Sovjetska Socijalistička Republika ili Besarapska SSR (ruski: Бессарабская Советская Социалистическая Республика, Бессарабская ССР) je bila bivša sovjetska socijalistička republika, autonomni dio Ruske SFSR.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Besarapska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Charles de Gaulle
Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. – Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, vršitelj dužnosti 18.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Charles de Gaulle · Vidi više »
Curzonova linija
Curzonova linija ne razlikuje se mnogo od današnje poljske istočne granice Kada su za poljsko-sovjetskog rata mladi Poljaci prodrli 1919. u Ukrajinu i Bjelorusiju, Pariška mirovna konferencija predložila je da se poljsko-ruska granica povuče prema liniji: Grodno - Jalovka - Nemirov - Brest-Litovsk - Dogursk - Ustilug - Krylov, zapadno od Rave Ruske i istočno od Pemysla do Karpata.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Curzonova linija · Vidi više »
Druga Poljska Republika
Druga Poljska Republika 1939. Druga Poljska Republika 1922. – 1939. Šleskog ustanka Józef Piłsudski, predsjednik Poljske Druga Poljska Republika, Druga Poljska Zajednica ili međuratna Poljska je poljska država koja je postojala između Prvog i Drugog svjetskog rata, u tom razdoblju Poljaci su vratili svoju nezavisnost.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Druga Poljska Republika · Vidi više »
Edward Rydz-Śmigły
Edward Rydz-Śmigły (Łapszyn, 11. ožujka 1886. – Varšava, 2. prosinca 1941.) bio je poljski maršal, vojni zapovjednik u Drugom svjetskom ratu i vrhovni zapovjednik Poljske vojske, slikar i pjesnik.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Edward Rydz-Śmigły · Vidi više »
Galicijska Sovjetska Socijalistička Republika
Zastava Galicijske SSR Galicijska Sovjetska Socijalistička Republika je bila bivša sovjetska republika.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Galicijska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
George Nathaniel Curzon
George Nathaniel Curzon (Kedleston Hall, 11. siječnja 1859. – London, 20. ožujka 1925.), britanski političar Obnašao je dužnost vicekralja Indije, te ministra različitih resora.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i George Nathaniel Curzon · Vidi više »
Glibokaje
Glibokaje (bjeloruski: Глыбокае, ruski: Глубо́кое, poljski: Głębokie, litavski: Glubokas) je grad u sjevernoj Bjelorusiji u Vitebskoj oblasti.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Glibokaje · Vidi više »
Józef Piłsudski
'''Maršal Piłsudski''' Józef Klemens Piłsudski (5. prosinca 1867., Zułów, Litva – 12. svibnja 1935., Varšava), poljski revolucionar, socijalist, državnik, šef države (1918. – 1922.), predsjednik vlade i diktator (1926. – 1935.) II.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Józef Piłsudski · Vidi više »
Kobryn
Kobrin (bjeloruski: Кобрын, ruski: Кобрин, poljski: Kobryń, jidiš: קאברין) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u Brestskoj oblasti.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Kobryn · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Latvija · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Lavov · Vidi više »
Litavska Socijalistička Sovjetska Republika
Litavska Socijalistička Sovjetska Republika (rus. Litovskaя Sovetskaя Socialističeskaя Respublika; lit. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika) bila je kratkotrajna sovjetska republika formirana 1918. godine.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Litavska Socijalistička Sovjetska Republika · Vidi više »
Litavska Sovjetska Socijalistička Republika
Litavska Sovjetska Socijalistička Republika, skraćeno Litavska SSR ili LSSR, (lit. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika, LTSR; rus. Литовская Советская Социалистическая Республика, ЛССР), bila je po površini 11.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Litavska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika
Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika (LBSSR, LitBel, Litbel; litavski: Lietuvos-Baltarusijos Tarybinės Socialistinės Respublikos; bjeloruski: Літоўска-Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка; ruski: Литовско-Белорусская ССР) je bivša sovjetska republika.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Mihail Tuhačevski
Mihail Nikolajevič Tuhačevski (ruski: Михаи́л Никола́евич Тухаче́вский; 16. veljače 1893. – 12. lipnja 1937.) bio je ruski sovjetski maršal, zapovjednik Crvene armije između 1925.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Mihail Tuhačevski · Vidi više »
Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku
Invaziju na Poljsku 1939.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Poljska · Vidi više »
Povijest Poljske
Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Povijest Poljske · Vidi više »
Povijest Ukrajine
Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Povijest Ukrajine · Vidi više »
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Ruski građanski rat · Vidi više »
Semjon Buđoni
Semjon Buđoni Semjon Buđoni (Proletarsk, 25. travnja 1883. — Moskva, 26. listopada 1973.) bio je sovjetski maršal.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Semjon Buđoni · Vidi više »
Simon Petljura
Simon Petljura (ukr. Симон Васильович Петлюра, čita se Symon Vasyljovyč Petljura); (Poltava, 10. svibnja 1879. – Pariz, 25. svibnja 1926.) bio je ukrajinski publicist, pisac i novinar, te jedan od glavnih ukrajinskih vojnih i političkih vođa i zagovaratelja ukrajinske neovisnosti u vrijeme Ruske revolucije 1917.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Simon Petljura · Vidi više »
Sovjetska invazija na Poljsku
Sovjetska invazija na Poljsku, također poznata i kao Agresija SSSR-a na Poljsku, odnosno Poljska kampanja Crvene armije, Pohod Crvene armije na Zapadnu Bjelorusiju i Ukrajinu, u sovjetskim izvorima navođen i kao Oslobodilački pohod Crvene armije bile su ratne operacije koje je SSSR izveo 1939.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Sovjetska invazija na Poljsku · Vidi više »
Stanisław Maczek
'''General Maczek''' vojnoj odori. Maczek u oklopničkoj odori, 1944. General Stanisław Maczek (Szczerzec, 31. ožujka 1892. – Edinburgh, 11. prosinca 1994.) je bio posljednji zapovjednik poljskog 1.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Stanisław Maczek · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinska Narodna Republika
Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Ukrajinska Narodna Republika · Vidi više »
Varšavska bitka (1920.)
Varšavska bitka vojna je bitka koja se odvila u kolovozu 1920.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Varšavska bitka (1920.) · Vidi više »
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »
Władysław Anders
Brigadni general Władysław Anders Władysław Albert Anders (11. kolovoza 1892. – 12. svibnja 1970.), poljski general.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Władysław Anders · Vidi više »
Zapadna Bjelorusija
Bjeloruska karikatura, iz 1921. godine, koja prikazuje "cijepanje" Bjelorusije Zapadna Bjelorusija je naziv koji se odnosi na područje suvremene Bjelorusije koje je pripadalo Drugoj Poljskoj Republici na temelju ugovora iz Rige koji je održan između poljsko-sovjetskog rata i Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Zapadna Bjelorusija · Vidi više »
14. veljače
14.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i 14. veljače · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Poljsko-boljševički rat, Poljsko-sovjetski rat.
