Sadržaj
24 odnosi: Adam Pribićević, Armin Pavić, Đorđe Nastić, Bude Budisavljević (general), Bude Budisavljević (hrvatski književnik), Budislav Budisavljević, Hrvatska pravoslavna Crkva, Josip Frank, Jovan Živković, Jovan Banjanin, Julije Drohobeczky, Nikola Stojanović, Pravoslavlje u Hrvata, Salamon Mosković, Srbi i Hrvati, Srbi u Hrvatskoj, Srbobran (razdvojba), Stanislav Budisavljević, Stojan Novaković, Tomislav Maretić, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Veleizdajnički proces, Velikosrpska ideologija, Vrač pogađač.
Adam Pribićević
Batajnici Adam Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 25. prosinca 1880. – Windsor, 7. veljače 1957.), bio je hrvatski političar i publicist srpske narodnosti.
Pogledaj Srbobran (novine) i Adam Pribićević
Armin Pavić
Armin Pavić Armin Pavić (Požega, 29. ožujka 1844. – Zagreb, 11. veljače 1914.), bio je hrvatski književni povjesničar i prevoditelj.
Pogledaj Srbobran (novine) i Armin Pavić
Đorđe Nastić
Đorđe Nastić, kršteno ime Risto (Mostar, 1884. – 1919.) Srbin iz Bosne, diplomirani filozof i agent provokator austrijske vlade koji je povezan s Bombaškom aferom 1907. – 1908. godine u Kneževini Crnoj Gori i Veleizdajničkim procesom 1909. godine u Zagrebu.
Pogledaj Srbobran (novine) i Đorđe Nastić
Bude Budisavljević (general)
General Bude Budisavljević, litografija Anastasa Jovanovića. Na izvorniku, ispod je tekst: Budislav Budisavljević, c.v. General Major i brigadir u Banatu (na ćirilici i na njemačkom jeziku) Bude plemeniti Budisavljević, Budimir, Budislav (Pećane, 14. rujna 1790. - Gospić, 12. kolovoza 1862.) je bio general-major, plemić u austrijskoj i (kratko) u francuskoj službi.
Pogledaj Srbobran (novine) i Bude Budisavljević (general)
Bude Budisavljević (hrvatski književnik)
Bude Budisavljević Budislav - Bude plemeniti Budisavljević (Bjelopolje kod Korenice, 17. siječnja 1843. – Zagreb, 22. siječnja 1919.), je bio upravni službenik, veliki župan u Gospiću i Zagrebu, hrvatski književnik i jezikoslovac, pripadnik riječke filološke škole.
Pogledaj Srbobran (novine) i Bude Budisavljević (hrvatski književnik)
Budislav Budisavljević
Grob novinara Budislava - Bude Budisavljevića i Milana Grčića na Mirogoju Busijama, Zemun. Nije sigurno kojem od trojice poznatijih ljudi s ovim imenom i prezimenom je ulica posvećena Budislav plemeniti Budisavljević poznatiji kao Bude, (Vrelo Koreničko, 1872. - Zagreb, 24. ožujka 1914.), bio je hrvatski novinar (srpske narodnosti) i saborski zastupnik.
Pogledaj Srbobran (novine) i Budislav Budisavljević
Hrvatska pravoslavna Crkva
Grb Hrvatske pravoslavne Crkve. Hrvatska pravoslavna Crkva bila je pravoslavna Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ograničene autokefalnosti.
Pogledaj Srbobran (novine) i Hrvatska pravoslavna Crkva
Josip Frank
Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Pogledaj Srbobran (novine) i Josip Frank
Jovan Živković
Barun Jovan Živković Fruškogorski (srp. барон Јован Живковић Фрушкогорски, njem. Freiherr Johann Zsivkovics von Fruschkogorsky; Srijemski Karlovci, 11. travnja 1826. – Zagreb, 8. travnja 1902.) bio je hrvatski pravnik, plemić, političar i bankar.
Pogledaj Srbobran (novine) i Jovan Živković
Jovan Banjanin
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županić, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr.
Pogledaj Srbobran (novine) i Jovan Banjanin
Julije Drohobeczky
Julije Drohobeczky (Gany, kod Užhoroda, Ukrajina, 5. listopada 1853. Strmac Pribićki kraj Krašića, 11. veljače 1934.), hrvatski grkokatolički biskup, politički i kulturni djelatnik, rusinske nacionalnosti, Hrvatski leksikon, A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1.
Pogledaj Srbobran (novine) i Julije Drohobeczky
Nikola Stojanović
Nikola M. Stojanović (Mostar, 1880. – Beograd, 1964.), bio je srpski književnik, političar i velikosrpski intelektualac.
Pogledaj Srbobran (novine) i Nikola Stojanović
Pravoslavlje u Hrvata
Grb Udruge hrvatskih pravoslavnih vjernika. Po popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 16.647 Hrvata pravoslavnih kršćana.
Pogledaj Srbobran (novine) i Pravoslavlje u Hrvata
Salamon Mosković
Salamon (Samojlo) Mosković (Zagreb, 7. lipnja 1864. — nadnevak i mjesto smrti nepoznati), hrvatski političar i gospodarstvenik.
Pogledaj Srbobran (novine) i Salamon Mosković
Srbi i Hrvati
Srbi i Hrvati je poznati tekst Nikole Stojanovića koji je izazvao ili je pak iskorišten za opravdanje rujanskih protusrpskih prosvjeda u Zagrebu, kada su se razbijali prozori srpskih ustanova.
Pogledaj Srbobran (novine) i Srbi i Hrvati
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Srbobran (novine) i Srbi u Hrvatskoj
Srbobran (razdvojba)
*Srbobran (općina), općina u Srbiji.
Pogledaj Srbobran (novine) i Srbobran (razdvojba)
Stanislav Budisavljević
Stanislav plemeniti Budisavljević Prijedorski, u obitelji poznat i kao Stanko, (Bjelopolje kod Korenice, 1839. - Pula, 20. rujna 1907.) je bio časnik i generalni komesar komesarijata austro-ugarske ratne mornarice.
Pogledaj Srbobran (novine) i Stanislav Budisavljević
Stojan Novaković
'''Stojan Novaković''' Stojan Novaković (Šabac, 1842. – Niš, 1915.), srpski povjesničar, političar, filolog i književni povjesničari.
Pogledaj Srbobran (novine) i Stojan Novaković
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Pogledaj Srbobran (novine) i Tomislav Maretić
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Srbobran (novine) i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Veleizdajnički proces
Imenom Veleizdajnički proces naziva se u hrvatskoj historiografiji sudski proces koji su vlasti Austro-Ugarske organizirale u Zagrebu 1909. godine protiv 53 člana Srpske samostalne stranke.
Pogledaj Srbobran (novine) i Veleizdajnički proces
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Pogledaj Srbobran (novine) i Velikosrpska ideologija
Vrač pogađač
Vrač pogađač je bio satirični i kulturni list kojega je 1896.
Pogledaj Srbobran (novine) i Vrač pogađač