Brže od pregledniku!
43 odnosi: Afganistan, Ahmad Šah Masud, Šah, Čagatajci, Čagatajski jezik, Čagatajski Kanat, Čovjek, Badahšan (pokrajina), Baktrija, Batkenska oblast, Buhara, Eduard Bagirov, Etničke grupe Afganistana, Etničke grupe Indije, Etničke grupe Irana, Etničke grupe Kazahstana, Etničke grupe Rusije, Ferganska dolina, Gazni, Horezm, Indoeuropljani, Iranski narodi, Islam Karimov, Kabul, Kalinjingradska oblast, Kirgistan, Korjenizacija, Kunduz, Moskva, Mudžahedin, Narodi svijeta T, Paštunci, Parya jezik, Srednja Azija, Tadžikistan, Teheran, Terminologija Irana i Perzije, Tubetejka, Turkestan, Turkmenistan, Uzbekistan, Veliki Horasan, Veliki Iran.
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Tadžici i Afganistan · Vidi više »
Ahmad Šah Masud
Massoudova grobnica Ahmad Shah Massoud ((perzijski: احمد شاه مسعود), Pandjsher, 1. rujna 1953. - Takhar, 9. rujna 2001.), afganistanski borac i vojskovođa, tadžičkog etničkog podrijetla.
Novi!!: Tadžici i Ahmad Šah Masud · Vidi više »
Šah
Popularna "Staunton" šahovska ploča, koju je kreirao Nathaniel Cook 1849. i koju je koristio vodeći igrač toga doba Howard Staunton. Fédération Internationale des Échecs (FIDE) je prihvatila ovu ploču kao standard 1924. godine Šah je igra za dva igrača.
Novi!!: Tadžici i Šah · Vidi više »
Čagatajci
Čagatajci (Čagatajski Tadžici), jedna od skupina Tadžika iz jugoistočnog Uzbekistana i južnog Tadžikistana čije porijeklo, kao ni kod Hardura nije razjašnjeno.
Novi!!: Tadžici i Čagatajci · Vidi više »
Čagatajski jezik
Čagatajski jezik (جغتای; Chagatai, chaghatay, jagatai; ISO 639-3: chg), izumrli altajski jezik istočnoturkijske skupine koji se govorio na području današnjeg Turkmenistana.
Novi!!: Tadžici i Čagatajski jezik · Vidi više »
Čagatajski Kanat
Čagatajski Kanat na karti Azije, oko godine 1300. Čagatajski Kanat (mongolski: Цагадайн улс, turski: Cagatay Hanlığı) bio je mongolski, a kasnije jezično poturčeni Kanat, kojim je vladao jedan Džingis-kanov sin Čagataj kan i njegovi nasljednici.
Novi!!: Tadžici i Čagatajski Kanat · Vidi više »
Čovjek
Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.
Novi!!: Tadžici i Čovjek · Vidi više »
Badahšan (pokrajina)
Badahšan na karti Badahšan je jedna od 34 afganistanske pokrajine.
Novi!!: Tadžici i Badahšan (pokrajina) · Vidi više »
Baktrija
Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.
Novi!!: Tadžici i Baktrija · Vidi više »
Batkenska oblast
Krajolik Batkenske oblasti Batkenska oblast (kirgiski: Баткен областы) je jedna od sedam oblasti u Kirgistanu.
Novi!!: Tadžici i Batkenska oblast · Vidi više »
Buhara
Buhara (uzbečki: Buxoro, tadžički: Бухоро, perzijski: بُخارا, iz sogdijskog: βuxārak, što znači "sretna palača") je glavni grad istoimene provincije (vilajeta) u Uzbekistanu.
Novi!!: Tadžici i Buhara · Vidi više »
Eduard Bagirov
Eduard Bagirov je ruski pisac azerskog podrijetla.
Novi!!: Tadžici i Eduard Bagirov · Vidi više »
Etničke grupe Afganistana
Etničke grupe Afganistana: 28,226,000 stanovnika (UN Country Population; 2008) Preko 70 naroda.
Novi!!: Tadžici i Etničke grupe Afganistana · Vidi više »
Etničke grupe Indije
Etničke grupe Indije: 1.186.186.000 stanovnika (2008.), preko 2500 različitih etničkih zajednica.
Novi!!: Tadžici i Etničke grupe Indije · Vidi više »
Etničke grupe Irana
Etničke grupe Irana, 72,212,000 (UN Country Population; 2008).
Novi!!: Tadžici i Etničke grupe Irana · Vidi više »
Etničke grupe Kazahstana
Etničke grupe Kazakstana: 15.532.000 stanovnika (UN Country Population; 2008)). preko 70 naroda.
Novi!!: Tadžici i Etničke grupe Kazahstana · Vidi više »
Etničke grupe Rusije
Prvoga svjetskog rata Etničke skupine Rusije (oko 142 499 000 prema UN Country Population iz 2007.) čini otprilike 160 naroda.
Novi!!: Tadžici i Etničke grupe Rusije · Vidi više »
Ferganska dolina
Krajolik Ferganske doline u Uzbekistanu Ferganska dolina (uzbečki: Farg‘ona vodiysi, kirgiški: Фергана өрөөнү, tadžički: водии Фaрғонa, ruski: Ферганская долина, perzijski: وادی فرغانه) je dolina u srednjoj Aziji.
Novi!!: Tadžici i Ferganska dolina · Vidi više »
Gazni
Gazni (perz. i paš. غزنی - Ḡaznī; povijesni nazivi: غزنین - Ḡaznīn i غزنه - Ḡaznīn) je grad u središnjem Afganistanu.
Novi!!: Tadžici i Gazni · Vidi više »
Horezm
Satelitska snimka (2009.) Horezm (ili Horezem i Kvarizem) je antičko područje uz donji tok rijeke Amu-Darje južno od Aralskog jezera koje obuhvaća moderni Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i sjeverni Iran.
Novi!!: Tadžici i Horezm · Vidi više »
Indoeuropljani
Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.
Novi!!: Tadžici i Indoeuropljani · Vidi više »
Iranski narodi
Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.
Novi!!: Tadžici i Iranski narodi · Vidi više »
Islam Karimov
Islam Abduganijevič Karimov (uzbečki Islom Abdugʻaniyevich Karimov; ruski Ислам Абдуганиевич Каримов) (Samarkand, Uzbečka SSR (danas (Uzbekistan), Sovjetski Savez, 30. siječnja 1938. — Taškent, 2. rujna 2016.), bio je prvi predsjednik Uzbekistana. Otac mu je Uzbek, majka Tadžikinja. Odrastao je u sovjetskom državnom sirotištu. Studirao strojarstvo i ekonomiju u Taškentu. Kasnih 1980-ih postao je član Uzbekistanske Komunističke Partije, a bio je blizak i s tadašnjim generalnim sekretarom. Kasnije dolazi na njegovo mjesto. Raspadom Sovjetskog Saveza proglašava Uzbekistan nezavisnom državom 31. kolovoza 1991. Pobjeđuje na izborima 29. prosinca iste godine i od tada je bio na vlasti do svoje smrti 2016. Promatrači iz međunarodnih organizacija dosadašnje izbore u Uzbekistanu ocijenili su nedemokratskim. Poznat je po progonu radikalnih muslimana, ekstremista, terorista kao i vlastitih političkih protivnika. Dok ga jedni smatraju nedemokratom i nemilosrdnim liderom, drugi ga slave zbog borbe protiv rastućeg islamskog ekstremizma. Na njegovo inzistiranje u uzbečkim zatvorima višegodišnje zatvorske kazne odslužuju tisuće džihadista, vehabija i ostalih radikalnih fundamentalista i religijskih fanatika koji predstavljaju opasnost za Uzbekistan i samog Karimova. Mišljenja o njegovoj vladavini podijeljena su. Karimov je godinama vješto balansirao između istoka i zapada, moćnih političkih blokova koji su nastojali pridobiti naklonost gospodarskog i vojnog diva Uzbekistana kojemu je Karimov bio na čelu 26 godina. Pod njegovim vodstvom Uzbekistan najbolju političku suradnju imao s Rusijom, Kinom, Kazahstanom, Turkmenistanom, Azerbajdžanom, Indijom i Južnom Korejom, dok je odnose s tradicionalno bliskom Turskom ozbiljno zahladio. Pod njegovim vodstvom Uzbekistan je postao članom nekoliko azijskih političkih i vojnih saveza zahvaljujući kojima se Karimov smatrao jednim od najmoćnijih azijskih lidera. Karimov je bio oženjen ekonomisticom Tatjanom s kojom je imaa dvije kćeri i tri unuka. Njegova starija kćer Gulnara ima poslovno carstvo noćnih klubova, tvornicu cementa a od kraja 2013. nalazi se u pritvoru iz jos točno neutvrđenih razloga, najvjerojatnije se radilo o sukobu sa šefovima uzbečkih tajnih službi koji su navodno htjeli izvršiti državni udar na Karimova.
Novi!!: Tadžici i Islam Karimov · Vidi više »
Kabul
Kabul (paštunski: "کابل"), glavni i najveći grad Afganistana sa stanovništvom od oko tri milijuna ljudi.
Novi!!: Tadžici i Kabul · Vidi više »
Kalinjingradska oblast
Kalinjingradska oblast (rus.: Калинингра́дская о́бласть, Калининградская область ili neslužbeno Янта́рный край, što pak znači jantarski kraj, te njem.: Gebiet Kaliningrad) je oblast u Rusiji na obali Baltičkoga mora.
Novi!!: Tadžici i Kalinjingradska oblast · Vidi više »
Kirgistan
Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Tadžici i Kirgistan · Vidi više »
Korjenizacija
Korjenizacija je bila sovjetska nacionalna politika usmjerena prema neruskim autohtonim narodima Sovjetskog Saveza, odnosno četrnaest neruskih sovjetskih republika i titularnim narodima autonomnih sovjetskih socijalističkih republika Ruske SFSR.
Novi!!: Tadžici i Korjenizacija · Vidi više »
Kunduz
Kunduz je grad u sjevernom Afganistanu, glavni grad provincije Kunduz.
Novi!!: Tadžici i Kunduz · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Tadžici i Moskva · Vidi više »
Mudžahedin
Mudžahedinski borci u Afganistanu 1985. Mudžahedin (arapski: مجاهدين) je množina imenice mudžahid (arapski: مجاهد), što doslovno znači "borac", netko tko se angažirao u džihadu, ili "borbi", ali se često prevodi kao "sveti ratnik".
Novi!!: Tadžici i Mudžahedin · Vidi više »
Narodi svijeta T
Narodi svijeta T.
Novi!!: Tadžici i Narodi svijeta T · Vidi više »
Paštunci
Djeca Paštunci Paštunci (Afganci, Patani; pus.: پښتون; Paṣ̌tun) su iranski narod nastanjen u južnoj i jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Tadžici i Paštunci · Vidi više »
Parya jezik
Parya jezik (ISO 639-3: paq; afghana-yi nasfurush, afghana-yi siyarui, laghmani, pbharya), indoeuropski jezik centralne indoarijske skupine kojim govori oko 3 000 ljudi u Tadžikistanu i svega oko 250 u Afganistanu (2008.; 1 300, 2000.), iz kojega su iz provincije Laghman u Tadžikistan došli 1880.
Novi!!: Tadžici i Parya jezik · Vidi više »
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.
Novi!!: Tadžici i Srednja Azija · Vidi više »
Tadžikistan
Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.
Novi!!: Tadžici i Tadžikistan · Vidi više »
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Novi!!: Tadžici i Teheran · Vidi više »
Terminologija Irana i Perzije
Karta moderne države '''Iran''' Terminologija „Irana“ i „Perzije“ nerijetko predstavlja spor oko imenovanja u zapadnom svijetu, odnosno problem prilikom razumijevanja političke, povijesne, geografske i kulturne terminologije koju karakteriziraju ti nazivi.
Novi!!: Tadžici i Terminologija Irana i Perzije · Vidi više »
Tubetejka
Tubetejka Tubetejka (tatarski|tat. түбәтәй) je tradicionalna kapa - dio narodne nošnje turskih naroda iz središnje Azije (Uzbeka, Kazaka, Tadžika, Kirgiza i Krimskih Tatara).
Novi!!: Tadžici i Tubetejka · Vidi više »
Turkestan
Zastava Turkestana Zemljovid Turkestana Turkestan na zemljovidu Azije iz 1914. Turkestan, nekada navođen i kao Turkistan (doslovno "Zemlja Turaka") je u azijskoj povijesti označavao područja Centralne Azije između Sibira na sjeveru; Tibeta, suvremenog Pakistana, Afganistana i Irana na jugu; Pustinje Gobi na istoku te Kaspijskog mora na zapadu.
Novi!!: Tadžici i Turkestan · Vidi više »
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Tadžici i Turkmenistan · Vidi više »
Uzbekistan
Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.
Novi!!: Tadžici i Uzbekistan · Vidi više »
Veliki Horasan
Transoksijane) Veliki Horasan (perz. خراسان بزرگ; Horāsān-e Bozorg) je naziv za povijesnu regiju odnosno važno kulturološko žarište koje se proteže preko sjeveroistočnog Irana, sjevernog Afganistana, zapadnog Tadžikistana, te južnih dijelova Turkmenistana i Uzbekistana.
Novi!!: Tadžici i Veliki Horasan · Vidi više »
Veliki Iran
Središnje Azije (Baktrija) i Hindukuša do rijeke Ind u Pakistanu na jugoistoku Veliki Iran (perz. ایران بزرگ: Irān-e Bozorg ili ایرانزمین: Irān-zamīn) ili Iranski kulturološki kontinent je naziv za područje kojim prevladava iranska kultura.
Novi!!: Tadžici i Veliki Iran · Vidi više »
