Brže od pregledniku!
64 odnosi: Alatskivi (jezero), Aleksandr Andrejevič von Bunge, Baltička košarkaška liga, Betti Alver, Carl Robert Jakobson, Džohar Dudajev, Deklaracija o neovisnosti Estonije, Dorpatska biskupija, Elva (grad u Estoniji), Emajõgi, Estonija, Estonski rat za neovisnost, Europska prijestolnica kulture, EuroVelo, Ferrara, FIBA Liga prvaka 2016./17., Hafnarfjörður, Heinrich Lenz, Hrvanje grčko-rimskim stilom, Imena europskih gradova na različitim jezicima, Jaan Tõnisson, Jüri Uluots, Jõgeva, JK Tammeka Tartu, Julie Wilhelmine Hagen-Schwarz, Kaarel Eenpalu, Kaiavere (jezero), Karl Kark, Katolička Crkva u Estoniji, Kārlis Ābele, Kersti Kaljulaid, Kristina Šmigun-Vähi, Latvija, Latvijsko narodno buđenje, Laulupidu, Livonski rat, Meistriliiga, Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu, Obrazovanje u Estoniji, Okrug Tartu, Otto Wilhelm von Struve, Paul Keres, Põltsamaa, Pečori, Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924., Popis europskih pravaca, Povijest Estonije, Pskov, Raspjevana revolucija, Registracijske oznake za cestovna vozila u Estoniji, ..., Rusini, Rusko-estonski sporazum iz Tartua, Saadjärv, Stadion Tamme, Struveov luk, Svjetsko prvenstvo u reliju 2020., Svjetsko prvenstvo u reliju 2021., Tamsalu, Ugaunija, Ulična umjetnost, Valga, Vesprim, Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.), Vojvodstvo Livonija. Proširite indeks (14 više) »
Alatskivi (jezero)
Alatskivi, umjetno jezero na rijeci Alatskivi u općini Tartu u Estoniji.
Novi!!: Tartu i Alatskivi (jezero) · Vidi više »
Aleksandr Andrejevič von Bunge
Aleksandr Andrejevič von Bunge (rus. Александр Андреевич Фон Бунге, nje. Alexander Georg von Bunge) (Kijev, Ukrajina, 6. listopada 1803. – Mõtliku, Estonija 18. srpnja 1890.) je bio ruski botaničar, orijentalist, sinolog, istraživač i liječnik.
Novi!!: Tartu i Aleksandr Andrejevič von Bunge · Vidi više »
Baltička košarkaška liga
Baltička košarkaška liga (BBL) je košarkaška regionalna liga Baltičkih republika.
Novi!!: Tartu i Baltička košarkaška liga · Vidi više »
Betti Alver
Betti Alver Elisabet "Betti" Alver (Jõgeva, 23. studenoga 1906. – Tartu, 19. lipnja 1989.), bila je jedna od najznačajnijih estonskih pjesnikinja.
Novi!!: Tartu i Betti Alver · Vidi više »
Carl Robert Jakobson
Carl Robert Jakobson (Tartu, 26. srpnja 1841. – Kurgja, 19. ožujka 1882.) bio je estonski pisac, novinar, političar i učitelj, jedna od ključnih figura Estonskog narodnog preporoda.
Novi!!: Tartu i Carl Robert Jakobson · Vidi više »
Džohar Dudajev
Džohar Musajevič Dudajev (čečenski:; Дудин Муса кант Жовхар, ruski: Джохар Мусаевич Дудаев) rođen 15. veljače 1944. godine, Jalhori, Čečenija - preminuo 21. travnja 1996., Gehi Ču, Čečenija, je zapovjednik sovjetskog zrakoplovstva i čečenski vođa, prvi predsjednik Čečenske republike Ičkerije.
Novi!!: Tartu i Džohar Dudajev · Vidi više »
Deklaracija o neovisnosti Estonije
estonskom jeziku. Deklaracija o neovisnosti Estonije ili Manifest narodā Estonije (est.: Manifest Eestimaa rahvastele) osnivački je akt Republike Estonije donesen 24. veljače 1918., kojim je formalno proglašena neovisnost Estonije.
Novi!!: Tartu i Deklaracija o neovisnosti Estonije · Vidi više »
Dorpatska biskupija
Dorpatska biskupija (latinski: Ecclesia Tarbatensis, donjonjemački: Bisdom Dorpat) bila je biskupija katoličke Crkve i teokratska kneževina na teritoriju Konfederacije Terre Mariane, koja je postojala od 1224. do 1558. Prostirala se na teritoriju današnjih estonskih okruga Tartu, Põlva, Võru i Jõgeva.
Novi!!: Tartu i Dorpatska biskupija · Vidi više »
Elva (grad u Estoniji)
Gradska vijećnica Elva Elva je grad i općina u okrugu Tartumaa, jugoistočna Estonija.
Novi!!: Tartu i Elva (grad u Estoniji) · Vidi više »
Emajõgi
Emajõgi (njem. Embach, lat. Metra) je rijeka u Estoniji koja teče iz jezera Võrtsjärv kroz okrug Tartumaa u Čudsko jezero.
Novi!!: Tartu i Emajõgi · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Tartu i Estonija · Vidi više »
Estonski rat za neovisnost
Estonski rat za neovisnost (estonski: Vabadussõda, dosl. "Rat za slobodu"), poznat još i kao Estonski oslobodilački rat, naziv je za vojni sukob koji se odvio od 1918. do 1920. u kojem je novoproglašena nezavisna Republika Estonija branila svoju neovisnost i teritorijalni integritet od napada sovjetske Rusije i kasnije od Baltičke teritorijalne obrane.
Novi!!: Tartu i Estonski rat za neovisnost · Vidi više »
Europska prijestolnica kulture
Europska prijestolnica kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu kojeg Europska unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu.
Novi!!: Tartu i Europska prijestolnica kulture · Vidi više »
EuroVelo
EuroVelo 2020 EuroVelo, mreža europskih biciklističkih staza, projekt je Europske biciklističke federacije za razvoj 12 dugih biciklističkih staza koje presijecaju čitav europski kontinent.
Novi!!: Tartu i EuroVelo · Vidi više »
Ferrara
Ferrara je glavni grad istoimene pokrajine Ferrara u regiji Emilia-Romagna, u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Tartu i Ferrara · Vidi više »
FIBA Liga prvaka 2016./17.
FIBA Liga prvaka (engl. Basketball Champions League) svoje prvo izdanje ima u sezoni 2016./17.
Novi!!: Tartu i FIBA Liga prvaka 2016./17. · Vidi više »
Hafnarfjörður
Hafnarfjörður (anglicizirano Hafnarfjordur) je lučki grad i općina koja se nalazi na jugozapadnoj obali Islanda, oko 10 km južno od Reykjavíka.
Novi!!: Tartu i Hafnarfjörður · Vidi više »
Heinrich Lenz
Heinrich Lenz (rusizirano: Emilij Hristijanovič Lenc ili Эмилий Христианович Ленц) ili punim imenom Heinrich Friedrich Emil Lenz (Dorpat, danas Tartu, 12. veljače 1804. – Rim, 10. veljače 1865.), ruski fizičar njemačkoga podrijetla rođen u Estoniji.
Novi!!: Tartu i Heinrich Lenz · Vidi više »
Hrvanje grčko-rimskim stilom
Hrvanje grčko-rimskim stilom Hrvanje grčko-rimskim stilom ili klasično hrvanje (Europa) ili francusko hrvanje (u Rusiji do 1948.) stil je hrvanja, koji se prakticira širom svijeta.
Novi!!: Tartu i Hrvanje grčko-rimskim stilom · Vidi više »
Imena europskih gradova na različitim jezicima
Većina gradova u Europi ima različita imena u različitim jezicima.
Novi!!: Tartu i Imena europskih gradova na različitim jezicima · Vidi više »
Jaan Tõnisson
Jaan Tõnisson (Viiratsi, 22. prosinca 1868. – Tallinn(?), vjerojatno 1941.), estonski je političar i pravnik.
Novi!!: Tartu i Jaan Tõnisson · Vidi više »
Jüri Uluots
Jüri Uluots (Kirbla, 13. siječnja 1890. – Stockholm, 9. siječnja 1945.) estonski je pravnik, novinar i političar, najpoznatiji po tome što je od 1939. do 1945. bio premijer Estonije.
Novi!!: Tartu i Jüri Uluots · Vidi više »
Jõgeva
Željeznički kolodvor Jõgeva Jõgeva (njem. Laisholm, rus. Йыгева) je gradić u Estoniji, s nešto više od 6000 stanovnika.
Novi!!: Tartu i Jõgeva · Vidi više »
JK Tammeka Tartu
JK Tammeka Tartu je estonski nogometni klub iz Tartua.
Novi!!: Tartu i JK Tammeka Tartu · Vidi više »
Julie Wilhelmine Hagen-Schwarz
Autoportret (prije 1870.) Julie Wilhelmine Hagen-Schwarz (Prangli, 27. listopada 1824. – Tartu, 20. listopada 1902.), estonska slikarica njemačkog podrijetla poznata po brojnim portretima.
Novi!!: Tartu i Julie Wilhelmine Hagen-Schwarz · Vidi više »
Kaarel Eenpalu
Kaarel August Eenpalu, rođen kao Karl-August Einbund (Tartu, 28. svibnja 1888. – Kirov, 27./28. siječnja 1942.) bio je estonski pravnik, novinar i političar, Državni starješina (1932.) i premijer Estonije (1938. – 1939.). Eenpalu je bio bliski suradnik i saveznik Konstantina Pätsa te se spominje kao tvorac pojma "Doba šutnje", kojim se označava razdoblje autokratske vladavine Konstantina Pätsa od 1934. pa do parlamentarnih izbora 1938. godine.
Novi!!: Tartu i Kaarel Eenpalu · Vidi više »
Kaiavere (jezero)
Kaiavere je jezero u u općini Tartu, u okrugu Tartu, u općini Estoniji.
Novi!!: Tartu i Kaiavere (jezero) · Vidi više »
Karl Kark
Karl Kark (Hellenurme, 3. siječnja 1883. – Tallinn, 1. prosinca 1924.), estonski je inženjer i političar, najpoznatiji kao ministar cesta (prometa) u vladi Državnog starješine Friedricha Akelija.
Novi!!: Tartu i Karl Kark · Vidi više »
Katolička Crkva u Estoniji
Katedrala sv. Petra i Pavla u Tallinnu. Katolička crkva u Estoniji je dio opće Katoličke Crkve, pod vodstvom Pape i rimske kurije.
Novi!!: Tartu i Katolička Crkva u Estoniji · Vidi više »
Kārlis Ābele
Kārlis Ābele (okrug Bauņi, danas Matīši, 22. kolovoza 1896. – Adelaide, Australija, 24. siječnja 1961.) je bio latvijski književnik i botaničar.
Novi!!: Tartu i Kārlis Ābele · Vidi više »
Kersti Kaljulaid
Kersti Kaljulaid na Opinion Festivalu 2021. u Paideu, Estonija Kersti Kaljulaid (Tartu, 30. prosinca 1969.) bila je peta predsjednica Estonije između 2016.
Novi!!: Tartu i Kersti Kaljulaid · Vidi više »
Kristina Šmigun-Vähi
Kristina Šmigun-Vähi (Tartu, Estonija, 23. veljače 1977.) je bivša i zasada najuspješnija estonska skijašica u disciplini skijaškog trčanja.
Novi!!: Tartu i Kristina Šmigun-Vähi · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Tartu i Latvija · Vidi više »
Latvijsko narodno buđenje
Latvijsko narodno buđenje (odn. letonsko narodno buđenje) (latv. latviešu tautas atmoda) pojam je koji označuje tri različita ideološki povezana nacionalna pokreta u Latviji.
Novi!!: Tartu i Latvijsko narodno buđenje · Vidi više »
Laulupidu
Otvaranje festivala 2009. godine. Laulupidu (hrvatski: Estonski festival pjesme) je festival zborova koji se svakih pet godina održava u Estoniji još od 1869. godine (iako razmak između festivala nije uvijek bio pet godina).
Novi!!: Tartu i Laulupidu · Vidi više »
Livonski rat
Livonski rat bio je dugogodišnji vojni sukob (1558. – 1583.), u kojom se Carska Rusija bezuspješno borila protiv koalicije sastavljene od Kraljevine Poljske, Velike Kneževine Litve i Kraljevine Švedske za kontrolu nad tadašnjom Velikom Livonijom, u kojoj su pored Livonije bile i Estonija, Kurlandija i otok Saaremaa.
Novi!!: Tartu i Livonski rat · Vidi više »
Meistriliiga
Meistriliiga je najjača državna nogometna liga u Estoniji.
Novi!!: Tartu i Meistriliiga · Vidi više »
Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu
Ösel. Njemačka okupacija Estonije odvila se tijekom posljednjih mjeseci Prvoga svjetskoga rata.
Novi!!: Tartu i Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu · Vidi više »
Obrazovanje u Estoniji
Zgrada Sveučilišta u Tartuu 1860. godine, u vrijeme "zlatnog doba" Sveučilišta. Zgrada estonske akademije zanosti, nacionalne znasnstvene institucije. Povijest formalnog obrazovanja u Estoniji datira već od 13. i 14. stoljeća kada su osnovane prve monaške i katedralne škole.
Novi!!: Tartu i Obrazovanje u Estoniji · Vidi više »
Okrug Tartu
Okrug Tartu ili Tartumaa (est. Tartu maakond, njem. Kreis Dorpat) ili kraće Tartu jedan je od 15 estonskih okruga.
Novi!!: Tartu i Okrug Tartu · Vidi više »
Otto Wilhelm von Struve
Otto Wilhelm von Struve (Tartu, 7. svibnja 1819. (julijanski kalendar: 25. travnja) – Karlsruhe, 14. travnja 1905.), ruski astronom iz poznate baltičke njemačke obitelji astronoma Struve.
Novi!!: Tartu i Otto Wilhelm von Struve · Vidi više »
Paul Keres
Paul Keres (Narva, 7. siječnja 1916. — Helsinki, 5. lipnja 1975.) bio je estonski i sovjetski šahist.
Novi!!: Tartu i Paul Keres · Vidi više »
Põltsamaa
Crkva i dvorac u gradu Põltsamaa (njem. Oberpahlen) je grad u okrugu Jõgevamaa, središnja Estonija.
Novi!!: Tartu i Põltsamaa · Vidi više »
Pečori
Pečori (estonski: Petseri, ruski: Печо́ры) naseljeno je mjesto s administrativnim statusom grada na krajnjem zapadu europskog dijela Ruske Federacije.
Novi!!: Tartu i Pečori · Vidi više »
Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.
Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.
Novi!!: Tartu i Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924. · Vidi više »
Popis europskih pravaca
Karta svih europskih pravaca Popis europskih pravaca daje pregled europskih pravaca.
Novi!!: Tartu i Popis europskih pravaca · Vidi više »
Povijest Estonije
Zastava Estonije Grb Estonije Glinena posuda iz tzv. sjevernjačke ''Kulture češljastih ukrasa''.Estonski povijesni muzej, Narva. brončanog doba (sjeverna Estonija). Povijest Estonije je povijest prostora današnje Republike Estonije i naroda Estonaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Tartu i Povijest Estonije · Vidi više »
Pskov
Pskov (rus. Псков, njemački: Pleskau) je grad u Rusiji i administrativno središte Pskovske oblasti.
Novi!!: Tartu i Pskov · Vidi više »
Raspjevana revolucija
Estonskoga festivala pjesme 1988. godine bili su početak Raspjevane revolucije, koja je po tim događajima i dobila svoje ime. Raspjevana revolucija (est.: laulev revolutsioon; let.: dziesmotā revolūcija; lit.: dainuojanti revoliucija) je uobičajeni naziv za događaje koji su doveli do obnove suvereniteta Estonije, Latvije i Litve, triju baltičkih država pod sovjetskom kontrolom, usred raspada Sovjetskoga Saveza.
Novi!!: Tartu i Raspjevana revolucija · Vidi više »
Registracijske oznake za cestovna vozila u Estoniji
Popis registracijskih oznaka za cestovna vozila u Estoniji Na registracijskim pločicama za cestovna vozila (automobile, kamione, autobuse, radna vozila i radne strojeve, motocikle) iz Estonije postoje ove oznake.
Novi!!: Tartu i Registracijske oznake za cestovna vozila u Estoniji · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Tartu i Rusini · Vidi više »
Rusko-estonski sporazum iz Tartua
Sporazum iz Tartua (est.: Tartu rahu) mirovni je sporazum potpisan 2. veljače 1920. godine u Tartuu između Republike Estonije i Ruske SFSR, a kojim je okončan Estonski rat za neovisnost.
Novi!!: Tartu i Rusko-estonski sporazum iz Tartua · Vidi više »
Saadjärv
Saadjärv je jezero u istočnoj Estonija s površinom od 7,08 km².
Novi!!: Tartu i Saadjärv · Vidi više »
Stadion Tamme
Stadion Tamme (est. Tamme staadion) je višenamjenski stadion u Tartuu, Estonija.
Novi!!: Tartu i Stadion Tamme · Vidi više »
Struveov luk
Postaja u Hammerfestu Struveov luk je lanac geodetskih oznaka za triangulaciju, koji se proteže od Hammerfesta u Norveškoj do Crnog mora, prolazeći kroz deset zemalja u ukupnoj dužini od 2.820 km.
Novi!!: Tartu i Struveov luk · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u reliju 2020.
Svjetsko prvenstvo u reliju 2020.
Novi!!: Tartu i Svjetsko prvenstvo u reliju 2020. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u reliju 2021.
Svjetsko prvenstvo u reliju 2021.
Novi!!: Tartu i Svjetsko prvenstvo u reliju 2021. · Vidi više »
Tamsalu
Željeznički kolodvor Tamsalu Tamsalu je grad u okrugu Lääne-Virumaa, sjeverna Estoniji.
Novi!!: Tartu i Tamsalu · Vidi više »
Ugaunija
Ugaunija (estonski: Ugandi, latinski: Ungannia, donjonjemački: Uggn) bila je povijesna grofovija i regija na jugoistoku Estonije.
Novi!!: Tartu i Ugaunija · Vidi više »
Ulična umjetnost
Ulična umjetnost je grana likovne umjetnosti koja je stvorena na javnim mjestima.
Novi!!: Tartu i Ulična umjetnost · Vidi više »
Valga
Valga (njem. Walk) je grad u južnoj Estoniji i glavni grad okruga Valgamaa.
Novi!!: Tartu i Valga · Vidi više »
Vesprim
Vesprim (u hrvatskim izvorima također i Besprim)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Tartu i Vesprim · Vidi više »
Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.)
Vojvodstvo Estonija (šve.: Hertigdömet Estland, est.: Eestimaa hertsogkond, njem.: Herzogtum Estland) također poznato kao Švedska Estonija, (šve. Svenska Estland) je vojvodstvo ili domena Švedskog Carstva od 1561.
Novi!!: Tartu i Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) · Vidi više »
Vojvodstvo Livonija
Vojvodstvo Livonija (polj. Księstwo Zadźwińskie ili Księstwo Inflanckie, lit. Livonijos kunigaikštystė, est. Üleväina-Liivimaa hertsogkond, lat. Pārdaugavas hercogiste, lat. Ducatus Ultradunensis) poznata i kao Poljska Livonija bila je vazal Velike Kneževine Litve, a kasnije Poljsko-Litavske Unije koja je postojala od 1561. do 1621. godine.
Novi!!: Tartu i Vojvodstvo Livonija · Vidi više »
