Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Tatari

Indeks Tatari

Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).

178 odnosi: Aida Garifullina, Airat Išmuratov, Ak Bars Kazan, Albanci, Alina Zagitova, Almati, Alsou, Altajski narodi, Arsk, Azerbajdžan, Žestilj, Čajka (brod), Čeboksari, Čerkezi, Čingiz Ajtmatov, Čistopolj, Baškirci, Bajmak (Rusija), Belogorsk, Besarabijski Bugari, Bistrița (grad), Bitka na Velbuždu, Bjelev, Bjelorusija, Bolğar, Bolgarski jezik, Botoșani (grad), Cernavodă, Constanța (županija), Constanța (grad), Dinara Safina, Dmitro Višneveckij, Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata, Estonija, Etničke grupe Afganistana, Etničke grupe Armenije, Etničke grupe Azerbajdžana, Etničke grupe Bjelorusije, Etničke grupe Finske, Etničke grupe Kazahstana, Etničke grupe Rusije, Etničke grupe SAD-a, Gabdeljhj Ahatov, Gajhatu, Gata Kamsky, Građanski nacionalizam, Grodnenska oblast, Harkivska oblast, Hersonska oblast, Horlivka, ..., Hrodna, Iași (grad), Irbitski sajam, Islam u Estoniji, Islamizacija Albanije, Ivano-Frankovsk, Jakub Szynkiewicz, Jalta, Jamalskonenečki autonomni okrug, Jan III. Sobjeski, Jelabuga, Jelec, Kalinjingradska oblast, Kaljmius, Kamjanec-Podiljskyj, Karaganda, Karaim, Karatai, Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi, Kazahstan, Kazanj, Kazanjski Kanat, Kazanjski kremlj, Keila (grad u Estoniji), Kemerovska oblast, Kerč, Kirgistan, Kiseli kupus, Knez, Komi-Permjački autonomni okrug, Koncentracijski logor Treblinka, Konotopska bitka, Kozaci, Krimski Tatari, Lav Nikolajevič Tolstoj, Lavov, Maardu, Magadanska oblast, Makiïvka, Mamajev kurgan, Marat Safin, Marij El, Marijci, Meščera, Mihajlo I., ruski car, Mogilevska oblast, Mokša (narod), Mongolska opsada Splita, Moskva, Naberežnije Čelni, Nalibojska šuma, Narodi svijeta T, Neftekamsk, Nikola VII. Zrinski, Nogajska Horda, Ob, Obrezivanje, Opsada Beograda 1456., Orsk, Oružane snage Poljsko-Litavske Unije, Osman (Gundulić), Ostjaci, Pavlodar, Podzemna željeznica Kazanj, Poljaci, Poljsko-litavsko-teutonski rat, Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama, Povijest Irana, Povijest Rusije, Povijest Ukrajine, Povolško-uralska država, Prijestolje od žada, Prvi lionski sabor, Religija u Bjelorusiji, Religija u Kazahstanu, Religija u Poljskoj, Republika Krim, Rinat Ahmetov, Rinat Dasajev, Rjazanj, Rudolf Nurejev, Rumeíka, Rumunji, Rusija, Ruska carska vojska, Ruska književnost, Rusko osvajanje Sibira, Rusko-poljski rat (1654. – 1667.), Rusko-turski rat (1568. – 1570.), Samojedi, Samostan Svetoga Petra u Polju, Sankt-Peterburg, Sjeverna Osetija-Alanija, Smolenska oblast, Snježni leopard, Soloveckij logor, Stanovništvo Rusije, Stefan Lazarević, Strijelci, Svijažsk, Tajmirski autonomni okrug, Tartar, Tartarija, Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika, Tatarstan, Tehnologija drevne Kine, Ternopolj, Transilvanijske utvrđene crkve, Trojice-Sergijeva lavra, Tulcea (županija), Turkijski narodi, Turkmenistan, Turska, Ukrajina, Ukrajinci u Rusiji, Ukrajinski kozaci, Urumi, Utvrda Kamjanec-Podiljskij, Velika geografska otkrića, Vladimirska Gospa, Vladislav IV., poljski kralj, Voronjež, Yesui, Zaporoški kozaci, Zastava Kazahstana, Zdislava iz Lemberka, Zlatna Horda, 1505.. Proširite indeks (128 više) »

Aida Garifullina

Aida Emilevna Garifullina (Kazanj, 30. rujna 1987.), ruska sopranistica tatarskog podrijetla i članica Marijinskog teatra.

Novi!!: Tatari i Aida Garifullina · Vidi više »

Airat Išmuratov

Airat Rafailovič Išmuratov (tatarska ćirilica: Айрат Рафаил улы Ишмурат, Kazanj, 28. lipnja 1973.) je rusko-kanadski skladatelj, dirigent i klezmer klarinetist rođen u Volgi Tataru.

Novi!!: Tatari i Airat Išmuratov · Vidi više »

Ak Bars Kazan

Ak Bars Kazan (rus. Ак Барс Казань) je ruski hokejaški klub iz Kazana.

Novi!!: Tatari i Ak Bars Kazan · Vidi više »

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Novi!!: Tatari i Albanci · Vidi više »

Alina Zagitova

Alina Ilnazovna Zagitova (ruski: Алина Ильназовна Загитова; Iževsk, 18. svibnja 2002.) je ruska klizačica.

Novi!!: Tatari i Alina Zagitova · Vidi više »

Almati

Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алматы́, Алма-Ата; raniji naziv: Vernij (Верный)) je najveći grad u Kazahstanu, s oko 1,3 milijuna stanovnika, te gospodarsko i kulturno središte države.

Novi!!: Tatari i Almati · Vidi više »

Alsou

Alsou Ralifovna Abramova (tatarski:Алсу Рәлиф кызы Абрамова,Alsu Rälif qızı Abramova, ruski:Алсу́ Рали́фовна Абрамова, Alsou, 27. lipnja 1983., Bugulma, Tatarstan, SSSR) je popularna ruska pjevačica.

Novi!!: Tatari i Alsou · Vidi više »

Altajski narodi

Altajski narodi etno-lingvistička je porodica čiji su narodi i jezici rasprostranjeni poglavito u Aziji, i čije tri grane turska, mongolska i tungusko-mandžurska imaju srodan vokabular, morfološku i sntaktičku strukturu.

Novi!!: Tatari i Altajski narodi · Vidi više »

Arsk

Arsk (tatarski: Arça //; ruski: Арск /čitaj: arsk/) je grad u sjeveroistočnom Tatarstanu, u Rusiji.

Novi!!: Tatari i Arsk · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Novi!!: Tatari i Azerbajdžan · Vidi više »

Žestilj

Žestilj (žestika, tatarski javor; lat. Acer tataricum) - vrsta javora porijeklom iz središnje i jugoistočne Europe i jugozapadne Azije.

Novi!!: Tatari i Žestilj · Vidi više »

Čajka (brod)

Fotografija prikazuje tijek izrade manje čajke Čajka (ukr. Чайка), poznata i kao «zaporoška čajka», je vrsta manjeg okretnog ukrajinskog broda sa jarbolom i veslima, danas u Ukrajini poznatog i kao «zaporoški čoven» (ukr. запорізький човен), kojeg su kroz povijest koristili zaporoški kozaci u borbi protiv poljskih, tatarskih i drugih osvajača Ukrajine.

Novi!!: Tatari i Čajka (brod) · Vidi više »

Čeboksari

Grb Šupaškara Šupaškar (ruski: Чебокса́ры, čuvaški: Шупашкар – u prijeslovu: Šupaškar, tatarski: Çabaqsar) je glavni grad Čuvašije u Rusiji.

Novi!!: Tatari i Čeboksari · Vidi više »

Čerkezi

Čerkezi Čerkezi su narod u srednjem i sjeverozapadnom Kavkazu, zvani nekada i Cirkasijci.

Novi!!: Tatari i Čerkezi · Vidi više »

Čingiz Ajtmatov

'''Čingiz Ajtmatov''' Čingiz Ajtmatov (kirgiski: Чыңгыз Айтматов, ruski: Чинги́з Тореку́лович Айтма́тов) bio kirgiski pisac koji je pisao na ruskom i kirgiskom.

Novi!!: Tatari i Čingiz Ajtmatov · Vidi više »

Čistopolj

Čistopolj (ruski: Чистополь, tatarski: Çístay) je grad u Tatarstanu, u Rusiji.

Novi!!: Tatari i Čistopolj · Vidi više »

Baškirci

S. M. Prokudina-Gorskog (1910.) Baškirci (u vlastitom jeziku башкорт (Baškort); ruski: Башкиры (Baškiri) su turkijski narod uglavnom naseljen u republici Baškiriji u Rusiji. Neki Baškirci žive u drugim dijelovima Rusije, u Permskoj, Čeljabinskoj, Orenburškoj, Sverdlovskoj, Kurganskoj, Samarskoj i Saratovskoj oblasti, a u novije vrijeme mnogi se naseljavaju u republici Tatarstan. Područje njihove rasprostranjenosti osobito je bilo oko rijeke Bjele, pritoke Kame i obroncima Urala i susjednim ravnicama. Jezik Baškiraca (Bashqort tele) pripada kipčačko-protobugarskoj grupi turkijskih jezika (uralska porodica), a danas se govori i u Uzbekistanu, Kazahstanu i gradu Moskvi. Baškirci su moguće (prema nekim autoritetima) finskoga porijekla, koji su turcizirani od strane Tatara. Svakako se spominju pod imenom baškort (kaže Rustem Akmat) od 7. stoljeća. Ime Baškirci spominje Ibn-Foslan koji u ranom 10. stoljeću putuje među Povolške Protobugare. Opisuje ih kao ratoboran narod sklon idolatriji. Kao susjedi Povolških Protobugara i Pečenega živjeli su slobodno do provale Mongola u 13. stoljeću. Već u 14. stoljeću od Zlatne Horde primaju islam, a u 16. stoljeću padaju pod vlast Rusa. Tijekom 16. i 17. stoljeća bune se zbog visokih daća, a učestvuju i u Pugačovljevoj buni. Godine 1786. Baškirci su oslobođeni plaćanja daća (plaćala su se u krznima). Osim u Rusiji mnogi Baškirci danas žive i po Kazahstanu, Uzbekistanu, Kirgiziji, Tadžikistanu, Turkmeniji i Ukrajini.

Novi!!: Tatari i Baškirci · Vidi više »

Bajmak (Rusija)

Bajmak (ruski: Баймак, baškirski:Баймаҡ, (Baymaq)) je grad u jugoistočnom dijelu Baškirije (Rusija).

Novi!!: Tatari i Bajmak (Rusija) · Vidi više »

Belogorsk

Belogorsk je grad u Amurskoj oblasti u Rusiji.

Novi!!: Tatari i Belogorsk · Vidi više »

Besarabijski Bugari

Besarabijski Bugari (bug.: бесарабски българи, besarabski bǎlgari, rum.: bulgari basarabeni) su bugarska manjinska skupina nastanjena u povijesnoj pokrajini Besarabiji, u današnjoj Ukrajini (Odeška oblast) i Moldaviji.

Novi!!: Tatari i Besarabijski Bugari · Vidi više »

Bistrița (grad)

'''Požar na zvoniku iz 16. stoljeća (protestanska crkva), 11. srpanja 2008. godine''' Bistrița (njemački: Bistritz, mađarski: Beszterce) je grad u sjevernoj Rumunjskoj, glavni grad županije Bistrița-Năsăud.

Novi!!: Tatari i Bistrița (grad) · Vidi više »

Bitka na Velbuždu

Bitka kod Velbužda (danas Ćustendil, Bugarska) je bila velika bitka koja se 28. srpnja 1330. godine odigrala između vojski Srpskog Kraljevstva i Drugog Bugarskog Carstva.

Novi!!: Tatari i Bitka na Velbuždu · Vidi više »

Bjelev

Bjelev (rus. Белёв) je grad u Rusiji.

Novi!!: Tatari i Bjelev · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Tatari i Bjelorusija · Vidi više »

Bolğar

Bolgar (tatarski: Bolğar) je od 7.

Novi!!: Tatari i Bolğar · Vidi više »

Bolgarski jezik

Bolgarski jezik (protobugarski, ISO 639-3: xbo; također i Bolğar), je bio jezik Protobugara.

Novi!!: Tatari i Bolgarski jezik · Vidi više »

Botoșani (grad)

Botoșani (njemački: Botoschan) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Botoșani.

Novi!!: Tatari i Botoșani (grad) · Vidi više »

Cernavodă

Cernavodă (povijesni nazivi: trački: Axiopa, grčki: Ἀξιούπολις, bugarski: Черна вода, turski: Boğazköy) rumunjski je grad u županiji Constanța u Sjevernoj Dobrudži.

Novi!!: Tatari i Cernavodă · Vidi više »

Constanța (županija)

Constanța je županija (județ) u regiji Dobrudža u Rumunjskoj.

Novi!!: Tatari i Constanța (županija) · Vidi više »

Constanța (grad)

Constanța (konˈstant͡sa) najveća je rumunjska luka na Crnom moru.

Novi!!: Tatari i Constanța (grad) · Vidi više »

Dinara Safina

Dinara Mihajlovna Safina (rus. Дина́ра Муби́новна Са́фина, Moskva, 27. travnja 1986.) umirovljena je ruska tenisačica tatarske nacionalnosti.

Novi!!: Tatari i Dinara Safina · Vidi više »

Dmitro Višneveckij

Ukrajinska grivnja posvećena hetmanu Dmitru Višneveckom Dmitro Ivanovič Višneveckij (ukr. Дмитро Іванович Вишневецький, pol. Dymitr Wiśniowiecki); (1527. – 1563.) je jedan od prvih istaknutih ukrajinskih hetmana, pripadnik utjecajne plemićke obitelji iz ukrajinske regije Volinj koja je bila u krvnom srodstvu s tadašnjim poljsko-litavskim plemićkim dinastijama Koribut i Gedimini.

Novi!!: Tatari i Dmitro Višneveckij · Vidi više »

Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata

Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata je skupni naziv za 16 pravoslavnih i grčko-katoličkih crkava koje su upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi, a od kojih se 8 nalazi u poljskim vojvodstvima: Malopoljskom i Potkarpatskom vojvodstvu, te 8 u ukrajinskim pokrajinama: Lavovskoj i Ivano-Frankovskoj oblasti.

Novi!!: Tatari i Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Tatari i Estonija · Vidi više »

Etničke grupe Afganistana

Etničke grupe Afganistana: 28,226,000 stanovnika (UN Country Population; 2008) Preko 70 naroda.

Novi!!: Tatari i Etničke grupe Afganistana · Vidi više »

Etničke grupe Armenije

Etničke grupe Armenije: 2.996.000 stanovnika, 25 naroda.

Novi!!: Tatari i Etničke grupe Armenije · Vidi više »

Etničke grupe Azerbajdžana

Etničke grupe Azerbajdžana: 9.000.000 (UN Country Population; 2010) blizu 30 naroda.

Novi!!: Tatari i Etničke grupe Azerbajdžana · Vidi više »

Etničke grupe Bjelorusije

Etničke grupe Bjelorusije.

Novi!!: Tatari i Etničke grupe Bjelorusije · Vidi više »

Etničke grupe Finske

Etničke grupe Finske: 5.293.000 stanovnika (UN Country Population; 2008.).

Novi!!: Tatari i Etničke grupe Finske · Vidi više »

Etničke grupe Kazahstana

Etničke grupe Kazakstana: 15.532.000 stanovnika (UN Country Population; 2008)). preko 70 naroda.

Novi!!: Tatari i Etničke grupe Kazahstana · Vidi više »

Etničke grupe Rusije

Prvoga svjetskog rata Etničke skupine Rusije (oko 142 499 000 prema UN Country Population iz 2007.) čini otprilike 160 naroda.

Novi!!: Tatari i Etničke grupe Rusije · Vidi više »

Etničke grupe SAD-a

Etničke grupe SAD-a: 308,798,000 (UN Country Population; 2008) preko 310 naroda.

Novi!!: Tatari i Etničke grupe SAD-a · Vidi više »

Gabdeljhj Ahatov

Gabdeljhaj Ahatov (puni naziv: Gabdeljhaj Huramovič Ahatov; Габдулхай Хурамович Ахатов; tatar. Габделхәй Хурам улы Əхатов) (Staroe Aimanovo, Menzelja kanton, Tatarstan, Rusija, 8. rujna 1927. - Naberežnye Čelny, Tatarstan, Rusija, 25. studenoga 1986.), bio je znanstvenik i jezikoslovac.

Novi!!: Tatari i Gabdeljhj Ahatov · Vidi više »

Gajhatu

Gajhatu (1259. – 1295.) bio je peti vladar Ilhanata, mongolskog kanata sa središtem u Perziji.

Novi!!: Tatari i Gajhatu · Vidi više »

Gata Kamsky

Gata Kamsky (rus. Гатаулла Рустемович Сабиров, Гата Камский, tat. Ğata Kamskiy, Ğataulla Rөstəm uğlı Sabirov; Гата Камский, Гатаулла Рөстәм улы Сабиров) (Novokuznjeck, Ukrajina, 2. lipnja 1974.), američki je šahovski velemajstor, koji je velemajstorski status stekao još dok je bio sovjetskim državljaninom.

Novi!!: Tatari i Gata Kamsky · Vidi više »

Građanski nacionalizam

"proljeća naroda". keltskih naroda. Građanski nacionalizam, također poznat i pod nazivom liberalni ili slobodarski nacionalizam oblik je nacionalizma koji, prema tumačenjima političke filozofije, nije utemeljen na ksenofobiji i nesnošljivosti prema drugim narodima, već su, potpuno suprotno, u građanski nacionalizam utkane i domoljubne ideje, ali istovremeno sloboda i jednakost drugih naroda kojima su zajamčena ljudska prava i društvena snošljivost.

Novi!!: Tatari i Građanski nacionalizam · Vidi više »

Grodnenska oblast

Grodnenska oblast (bjeloruski: Гродзенская вобласць, ruski: Гродненская область, poljski: Obwód grodzieński) je jedna od šest oblasti u Bjelorusiji.

Novi!!: Tatari i Grodnenska oblast · Vidi više »

Harkivska oblast

Harkovska oblast (ukrajinski: Харківська область, Kharkivs’ka oblast’; Kharkivshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u istočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Novi!!: Tatari i Harkivska oblast · Vidi više »

Hersonska oblast

Hersonska oblast (ukrajinski: Херсонська область, Khersons’ka oblast’, Khersonshchyna) oblast je koja se nalazi se u južnoj Ukrajini.

Novi!!: Tatari i Hersonska oblast · Vidi više »

Horlivka

Tarasa Ševčenka Horlivka (ukrajinski: Горлівка, ruski: Горловка) je ukrajinski grad na istoku zemlje, u Donjeckoj oblasti.

Novi!!: Tatari i Horlivka · Vidi više »

Hrodna

Hrodna ili Grodno (bjeloruski: Гро́дна, litavski: Gardinas, njemački: Garten) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u blizini granice s Poljskom i Litvom, upravno je središte Grodnenske oblast.

Novi!!: Tatari i Hrodna · Vidi više »

Iași (grad)

Iași (Jaši) je drugi grad po veličini u Rumunjskoj i središte rumunjskog dijela povijesne pokrajine Moldavije.

Novi!!: Tatari i Iași (grad) · Vidi više »

Irbitski sajam

Irbitski sajam je bio drugi najveći sajam u carskoj Rusiji.

Novi!!: Tatari i Irbitski sajam · Vidi više »

Islam u Estoniji

Estonija je jedna od zemalja u Europi s najmanjom islamskom vjerskom zajednicom.

Novi!!: Tatari i Islam u Estoniji · Vidi više »

Islamizacija Albanije

Islamizacija Albanije bila je posljedica osmanskog osvajanja Albanije krajem 14. stoljeća.

Novi!!: Tatari i Islamizacija Albanije · Vidi više »

Ivano-Frankovsk

Ivano-Frankovsk, Ivano-Frankivsk, nekada Stanislaviv (ukr. Івано-Франківськ nekada Станиславів) je grad u jugozapadnoj Ukrajini, središte Ivano-Frankovske oblast.

Novi!!: Tatari i Ivano-Frankovsk · Vidi više »

Jakub Szynkiewicz

Jakub Szynkiewicz (16. travnja 1884. – 1. studenog 1966.), poljski je teolog, doktor filozofije i orijentalistike tatarskoga podrijetla, prvi muftija Poljskoga muslimanskoga saveza.

Novi!!: Tatari i Jakub Szynkiewicz · Vidi više »

Jalta

Jalta (ukr./rus.: Ялта, grč.: Γιάλτα) je grad i crnomorsko ljetovalište na južnoj obali poluotoka Krima u Ukrajini.

Novi!!: Tatari i Jalta · Vidi više »

Jamalskonenečki autonomni okrug

Jamalskonenečki autonomni okrug ili Jamalo‑Nenecki autonomni okrug je samostalni okrug u Tjumenjskoj oblasti Rusije; površine oko 750 300 km² i s 522 798 stanovnika (2010.). Obuhvaća sjeverni dio Zapadnosibirske nizine: donji tok rijeke Ob, istočni ogranke Polarnog Urala i poluotoke Jamal, Tazov i Gydan.

Novi!!: Tatari i Jamalskonenečki autonomni okrug · Vidi više »

Jan III. Sobjeski

Jan III.

Novi!!: Tatari i Jan III. Sobjeski · Vidi više »

Jelabuga

Jelabuga (ruski: Елабуга, tatarski: Alabuğa/Алабуга) je grad u Tatarstanu, u Rusiji.

Novi!!: Tatari i Jelabuga · Vidi više »

Jelec

Jelec (ruski: Елец) je grad u Lipeckoj oblasti u Rusiji, smješten na rijeci Bistraja Sosna, koja je pritok Dona.

Novi!!: Tatari i Jelec · Vidi više »

Kalinjingradska oblast

Kalinjingradska oblast (rus.: Калинингра́дская о́бласть, Калининградская область ili neslužbeno Янта́рный край, što pak znači jantarski kraj, te njem.: Gebiet Kaliningrad) je oblast u Rusiji na obali Baltičkoga mora.

Novi!!: Tatari i Kalinjingradska oblast · Vidi više »

Kaljmius

Kaljmius (ukrajinski: Кальміус, ruski: Кальмиус) je rijeka na jugoistoku Ukrajine duga 209 km.

Novi!!: Tatari i Kaljmius · Vidi više »

Kamjanec-Podiljskyj

Kamjanec-Podiljskyj (ukrajinski: Кам’янець-Подільський) je grad smješten u zapadnoj Ukrajini na Volino Podolskoj uzvisini.

Novi!!: Tatari i Kamjanec-Podiljskyj · Vidi više »

Karaganda

Karaganda ili Karagandi (kaz. Қарағанды, rus. Караганда) je grad u Kazahstanu u Karagandinskoj oblasti, sjedište istoimene biskupije.

Novi!!: Tatari i Karaganda · Vidi više »

Karaim

Karaim. Karaim (Karaite), narod turske jezične skupine, naseljen u Litvi, Ukrajini (Krim), Poljskoj i Izraelu.

Novi!!: Tatari i Karaim · Vidi više »

Karatai

Karatai (Каратаи), mordvinska etnička zajednica naseljena u Tatarstanu, koja govori tatarskim jezikom, prihvativši i neke elemente tatarske kulture, ali su sačuvali saznanje o svojoj mordvinskoj etničkoj pripadnosti.

Novi!!: Tatari i Karatai · Vidi više »

Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi

''Crkva Svetog Vasilija Blaženika''Legenda kaže da je nakon završetka crkve Ivan Grozni dao oslijepiti graditelja kako ne bi napravio ništa ljepše. Katedrala svetog Vasilija Blaženika ili jednostavno Sveti Vasilije je crkva u Moskvi koju je između 1550. i 1560. godine dao izgraditi Ivan IV.

Novi!!: Tatari i Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Tatari i Kazahstan · Vidi više »

Kazanj

Kazanj (rus. Каза́нь) ili Kazan (tat.: Казан) je glavni grad Republike Tatarstan i jedan od najvećih gradova Ruske Federacije.

Novi!!: Tatari i Kazanj · Vidi više »

Kazanjski Kanat

Kazanjski Kanat (zeleno) Kazanjski Kanat (tatarski: Казан ханлыгы, rus. Казанское ханство) bila je srednjovekovna država Tatara, jedna od nasljednica Zlatne Horde, na mjestu gdje je bila Povolška Bugarska.

Novi!!: Tatari i Kazanjski Kanat · Vidi više »

Kazanjski kremlj

Kazanski kremlj (ruski: Казанский Кремль, tatarski: Казан кирмәне) je ruski kremlj (gradska citadela) i povijesno utvrđeno središte Tatarstana u gradu Kazanju.

Novi!!: Tatari i Kazanjski kremlj · Vidi više »

Keila (grad u Estoniji)

Crkva u Keili Keila (njem. Kegel) je grad i općina u okrugu Harjumaa u sjeverozapadnoj Estoniji.

Novi!!: Tatari i Keila (grad u Estoniji) · Vidi više »

Kemerovska oblast

Kemerovska oblast (rus.

Novi!!: Tatari i Kemerovska oblast · Vidi više »

Kerč

Kerč (ukrajinski: Керч, ruski: Керчь) je lučki grad u Autonomnoj republici Krim u Ukrajini (de jure) i Rusiji (de facto) od 145 265 stanovnika.

Novi!!: Tatari i Kerč · Vidi više »

Kirgistan

Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Tatari i Kirgistan · Vidi više »

Kiseli kupus

Kiseli kupus Kiseli kupus s mesom u jelu bigos. Kiseli kupus, odnosno kiselo zelje, je prirodno ukiseljeni kupus koji se dobiva fermentacijom uz pomoć više vrsta bakterija, među kojima su Leuconostoc, Lactobacillus, Streptococcus i Pediococcus.

Novi!!: Tatari i Kiseli kupus · Vidi više »

Knez

Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.

Novi!!: Tatari i Knez · Vidi više »

Komi-Permjački autonomni okrug

Komi-Permjački okrug (komijski: Перым-Коми автономия кытш, ruski: Ко́ми-Пермя́цкий о́круг), ili još i "Permjakija" je teritorij s posebnim statusom u ruskom upravnom sustavu unutar Permskog kraja u Rusiji.

Novi!!: Tatari i Komi-Permjački autonomni okrug · Vidi više »

Koncentracijski logor Treblinka

Tabla Treblinka u muzeju Yad Vashem. Koncentracijski logor Treblinka, izvorni naziv: Istrebljivački logor Treblinka (njem. Vernichtungslager Treblinka), bio je nacistički logor za istrebljenje na području okupirane Poljske, aktivan tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Tatari i Koncentracijski logor Treblinka · Vidi više »

Konotopska bitka

Mapa države Unija tri naroda (1658. – 1659.) Konotopska bitka (ukr. Конотопська битва, rus.: Конотопская битва) je ukrajinsko-ruska vojna bitka između ukrajinske zaporoške vojske pod zapovjedništvom hetmana Ivana Vihovskog i manjeg broja tatarsko-poljskih saveznika s jedne strane, i ruske carske vojske predvođene Aleksejem Trubeckim i manjeg broja rusko-ukrajinskih kozačkih snaga s druge strane.

Novi!!: Tatari i Konotopska bitka · Vidi više »

Kozaci

'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.

Novi!!: Tatari i Kozaci · Vidi više »

Krimski Tatari

Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.

Novi!!: Tatari i Krimski Tatari · Vidi više »

Lav Nikolajevič Tolstoj

Lav Nikolajevič Tolstoj (ruski: Лев Никола́евич Толсто́й), (Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828. – Astapovo, 7. studenog 1910.), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.

Novi!!: Tatari i Lav Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »

Lavov

LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.

Novi!!: Tatari i Lavov · Vidi više »

Maardu

ruske pravoslavne crkve Maardu je grad i općina u okrugu Harjumaa, sjeverna Estonija.

Novi!!: Tatari i Maardu · Vidi više »

Magadanska oblast

Magadanska oblast (ruski: Магаданская область, Magadanskaja oblast) upravna je jedinica u Rusiji.

Novi!!: Tatari i Magadanska oblast · Vidi više »

Makiïvka

Makiïvka (ukrajinski: Макіївка, ruski: Макеевка, stari nazivi: Dmitriivsk, Dmitriivs'kyj) je ukrajinski grad na istoku zemlje, u Donjeckoj oblasti.

Novi!!: Tatari i Makiïvka · Vidi više »

Mamajev kurgan

Majka Domovina na Mamajev kurganu Mamajev kurgan (ruski: Мамаев Курган) je brdo iznad Volgograda (bivšeg Staljingrada).

Novi!!: Tatari i Mamajev kurgan · Vidi više »

Marat Safin

Маrat Mihajlovič Safin (tatarski: Marat Mixail ulı Safin; ruski: Марат Михайлович Сафин, Moskva, 27. siječnja 1980.) umirovljeni је ruski tenisač tatarske narodnosti, bivši svjetski broj 1.

Novi!!: Tatari i Marat Safin · Vidi više »

Marij El

Karta Marij Ela. Marij El ili Mari El, prije Mari (ruski: Респу́блика Мари́й Эл; marijski: Марий Эл Республика) je federalni subjekt Ruske Federacije, odnosno jedna od njenih republika.

Novi!!: Tatari i Marij El · Vidi više »

Marijci

nevarjaških kultura u europskom dijelu Rusije u 9. stoljeću. Područje naroda Mari je prikazano rozo. Marijci ili Mari, prije Čeremisi (marijski: мари, марий, мары, маре, мере, мӓрӹ, ruski: Марийцы, черемисы) narod su iz grupe Povolških Finaca srodni Mordvinima.

Novi!!: Tatari i Marijci · Vidi više »

Meščera

Meščera (ruski мещёра), jedno od tri nestala plemena Povolških Finaca nastanjenih svojevremeno u šumovitim predjelima između Oke i Kljazme (Клязьма).

Novi!!: Tatari i Meščera · Vidi više »

Mihajlo I., ruski car

Mihajlo I. Fjodorovič Romanov (rus. Михаи́л Фёдорович Рома́нов) (Moskva, 22. srpnja 1596. – Moskva, 13. srpnja 1645.), prvi ruski car iz dinastije Romanov od 21. veljače 1613. godine.

Novi!!: Tatari i Mihajlo I., ruski car · Vidi više »

Mogilevska oblast

Mogilevska oblast (bjeloruski: Магілёўская во́бласць, ruski: Могилёвская о́бласть) je jedna od šest oblasti u Bjelorusiji.

Novi!!: Tatari i Mogilevska oblast · Vidi više »

Mokša (narod)

Mokša su pleme Mordvina nastanjeno u nizinama Oke i Dona u Mordoviji, Rusija, koji s Erzjama (Эрзя) i manjim plemenima Tengušev (Tengushev), Terjuhane (Терюхане) i Karatai (Каратаи) čine mordvinsku granu Povolških Finaca, i jezično pripadaju uralskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Tatari i Mokša (narod) · Vidi više »

Mongolska opsada Splita

Mongolska opsada Splita, ratni događaj koji se zbio 1242. godine, a dio je mongolskog pohoda na Europu.

Novi!!: Tatari i Mongolska opsada Splita · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Tatari i Moskva · Vidi više »

Naberežnije Čelni

Naberežnije Čelni (ruski: На́бережные Челны, tatarski: Yar Çallı) su grad u Rusiji.

Novi!!: Tatari i Naberežnije Čelni · Vidi više »

Nalibojska šuma

Nalibojska šuma Nalibojska šuma (blr. Налібоцкая пушча) je veliki šumski kompleks u sjeverozapadnoj Bjelorusiji, na desnoj obali rijeke Njemen, na bjeloruskom grebenu.

Novi!!: Tatari i Nalibojska šuma · Vidi više »

Narodi svijeta T

Narodi svijeta T.

Novi!!: Tatari i Narodi svijeta T · Vidi više »

Neftekamsk

Neftekamsk (ruski: Нефтека́мск, baškirski: Нефтекама (Neftekama)) je grad na sjeverozapadu Baškirije (Rusija).

Novi!!: Tatari i Neftekamsk · Vidi više »

Nikola VII. Zrinski

Nikola VII.

Novi!!: Tatari i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »

Nogajska Horda

Aziji Nogajska Horda bila je konfederacija osamnaestak turkijskih i mongolskih plemena koja je okupirala Pontsko-kaspijsku stepu od oko 1500.

Novi!!: Tatari i Nogajska Horda · Vidi više »

Ob

Ob, je rijeka u azijskom dijelu Rusije.

Novi!!: Tatari i Ob · Vidi više »

Obrezivanje

Obrezivanje Obrezivanje u svijetu Komplet za cirkumciziju iz 18. stoljeća Obrezivanje (latinizam cirkumcizija, od lat. circumcisio) je operacijski zahvat kojim se odstranjuje ili oštećuje dio spolnog organa, najčešće prepucij (kožica na vrhu penisa) od glavića.

Novi!!: Tatari i Obrezivanje · Vidi više »

Opsada Beograda 1456.

Opsada Beograda 1456. (mađ. Nándorfehérvári diadal, tur. Belgrad kuşatması) je drugi veliki napad Turaka na Beograd, a dogodio se između 4. i 22. srpnja.

Novi!!: Tatari i Opsada Beograda 1456. · Vidi više »

Orsk

Orsk (ruski: Орск) je grad u Orenburškoj oblasti u Rusiji, na jugu gorja Urala, na obalama rijeke Urala.

Novi!!: Tatari i Orsk · Vidi više »

Oružane snage Poljsko-Litavske Unije

Oružane snage Poljsko-Litavske Unije sastojala se od dvije odvojene vojske – Krunske vojske Kraljevine Poljske i Vojske Velike Kneževine Litve nakon Lublinske unije 1569.

Novi!!: Tatari i Oružane snage Poljsko-Litavske Unije · Vidi više »

Osman (Gundulić)

Naslovnica ''Osmana'' iz 1826. godine u Dubrovniku. Osman je povijesno-romantični ep nastao u posljednjem desetljeću života Ivana Gundulića.

Novi!!: Tatari i Osman (Gundulić) · Vidi više »

Ostjaci

Ostjaci ili Hanti (Остяки, Ханти; sami sebe zovu As-yakh) ugrofinski su narod koji živi u Rusiji, to jest u Hantijsko-mansijskom autonomnom okrugu u kojem čine oko 1 % stanovništva i predstavljaju četvrti narod po brojnosti poslije Rusa (66 %), Ukrajinaca (12 %) i Tatara (8 %).

Novi!!: Tatari i Ostjaci · Vidi više »

Pavlodar

Pavlodar (kazaški i ruski: Павлодар) je grad u sjeveroistočnom Kazahstanu, te glavni grad istoimene regije, smješten na rijeci Irtiš.

Novi!!: Tatari i Pavlodar · Vidi više »

Podzemna željeznica Kazanj

Podzemna željeznica Kazanj Podzemna željeznica Kazanj ili Kazanjski metro (rus. Казанское метро, tatar. Казан метросы) jedna je od najmlađih podzemnih željeznica u Rusiji, a sastoji se od jedne linije na kojoj se nalazi 10 postaja.

Novi!!: Tatari i Podzemna željeznica Kazanj · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Tatari i Poljaci · Vidi više »

Poljsko-litavsko-teutonski rat

Poljsko-litavsko-teutonski rat, poznat i kao Veliki rat vođen je u razdoblju od 1409. do 1411. godine između Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve protiv države Teutonskih vitezova.

Novi!!: Tatari i Poljsko-litavsko-teutonski rat · Vidi više »

Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama

Tridesetogodišnjeg rata Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama pokriva najznačajnije sukobe u kojima je poginuo najveći broj žrtava zabilježenih u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Tatari i Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama · Vidi više »

Povijest Irana

Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.

Novi!!: Tatari i Povijest Irana · Vidi više »

Povijest Rusije

Slikovni prikaz Velikoga grba Ruskoga Carstva.Presented drawing of Artist Igor Barbe, 2006, http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Greater_coat_of_arms_of_the_Russian_empire_IGOR_BARBE_1500x1650jpg.jpg "Greater Coat of Arms of the Russian Empire" 1882-1917 '' Ovo je pregled povijesti Rusije do 1917. Za daljnju rusku povijest vidi članke Sovjetski Savez i Rusija.

Novi!!: Tatari i Povijest Rusije · Vidi više »

Povijest Ukrajine

Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Tatari i Povijest Ukrajine · Vidi više »

Povolško-uralska država

Povolško-uralska država u izvornom obliku na tatarskom se zove Idel-Ural (doslovno: "Volga-Ural").

Novi!!: Tatari i Povolško-uralska država · Vidi više »

Prijestolje od žada

Prijestolje od žada drugi je roman u alternativno povijesnom/fantastičnom serijalu Temeraire američke autorice Naomi Novik, prvi puta objavljen u Hrvatskoj 2010. godine.

Novi!!: Tatari i Prijestolje od žada · Vidi više »

Prvi lionski sabor

Prvi lionski sabor je trinaesti ekumenski sabor, kojeg priznaje Katolička Crkva.

Novi!!: Tatari i Prvi lionski sabor · Vidi više »

Religija u Bjelorusiji

Crkva sv. Simona i Helene Prije 1917., Bjelorusija je imala 2,466 vjerskih zajednica, uključujući 1,650 pravoslavnih, 127 rimokatoličke, 657 židovske, 32 protestantske, i nekoliko muslimanskih zajednica.

Novi!!: Tatari i Religija u Bjelorusiji · Vidi više »

Religija u Kazahstanu

Karagandi. Religija u Kazahstanu je važan dio kazahstanskoga društva.

Novi!!: Tatari i Religija u Kazahstanu · Vidi više »

Religija u Poljskoj

Religija u Poljskoj zastupljena je s nekoliko vjerskih zajednica.

Novi!!: Tatari i Religija u Poljskoj · Vidi više »

Republika Krim

Republika Krim (krimskotatarski: Къырым Джумхуриети; ruski: Республика Крым; ukrajinski: Республіка Крим) jedna je od republika Rusije.

Novi!!: Tatari i Republika Krim · Vidi više »

Rinat Ahmetov

Ukrajinski poduzetnik Rinat Ahmetov Rinat Leonidovič Ahmetov (ukr. Рінат Леонідович Ахметов, rus. Ринат Леонидович Ахметов, tat. Ренат Леонид улы Әхмәтов); (Ukrajina, Donjeck, 21. rujna 1966.); je ukrajinski oligarh, političar i jedan od najbogatijih poduzetnika u Ukrajini i Europi.

Novi!!: Tatari i Rinat Ahmetov · Vidi više »

Rinat Dasajev

Rinat Dasajev (rus. Ринат Файзрахманович Дасаев) (Astrahan, 13. lipnja 1957.) bivši sovjetski nogometni vratar.

Novi!!: Tatari i Rinat Dasajev · Vidi više »

Rjazanj

Rjazanj (rus. Рязань) je grad u Rusiji i administrativno središte Rjazanjske oblasti.

Novi!!: Tatari i Rjazanj · Vidi više »

Rudolf Nurejev

Rudolf Nurejev Rudolf Nurejev (nedaleko Irkutska, 17. ožujka 1938. – Levallois-Perret, 6. siječnja 1993.), ruski baletan.

Novi!!: Tatari i Rudolf Nurejev · Vidi više »

Rumeíka

Nikoli Čudotvorcu u Ukrajini Rumeíka (mariupoljski grčki, krimski grčki ili tauro-romajski) grčko je narječje kojim govore etnički Grci naseljeni na sjevernoj obali Azovskoga mora u jugoistočnoj Ukrajini.

Novi!!: Tatari i Rumeíka · Vidi više »

Rumunji

Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.

Novi!!: Tatari i Rumunji · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Tatari i Rusija · Vidi više »

Ruska carska vojska

Značka Ruske carske vojske Ruska carska vojska naziv je za kopnene oružane snage Ruskog Carstva djelatna u razdoblju između 1721.

Novi!!: Tatari i Ruska carska vojska · Vidi više »

Ruska književnost

Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.

Novi!!: Tatari i Ruska književnost · Vidi više »

Rusko osvajanje Sibira

Jermakovo osvajanje Sibira. Rusko osvajanje Sibira bilo je rezultat ekonomskih, političkih i vojno-političkih težnji.

Novi!!: Tatari i Rusko osvajanje Sibira · Vidi više »

Rusko-poljski rat (1654. – 1667.)

Rusko-poljski rat, također poznat i kao Trinaestogodišnji rat, Prvi sjeverni rat ili Rat za Ukrajinu, vođen je u razdoblju od 1654. do 1667. godine između Moskovskog Carstva s jedne i Poljsko-Litavske Unije s druge strane.

Novi!!: Tatari i Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) · Vidi više »

Rusko-turski rat (1568. – 1570.)

Rusko-turski rat je bio niz vojnih okršaja od 1568. godine do 1570. godine između Moskovskog i Osmanskog Carstva.

Novi!!: Tatari i Rusko-turski rat (1568. – 1570.) · Vidi više »

Samojedi

Samojedsko područje u Rusiji Nenci u šatoru Samojedi je skupno ime za niz manjih plemena nastanjenih u sibirskom području istočno i sjeveroistočno od Urala, napose u bazenima Oba i Jeniseja i poluotoku Tajmir.

Novi!!: Tatari i Samojedi · Vidi više »

Samostan Svetoga Petra u Polju

Samostan Svetoga Petra u Polju bio je benediktinski samostan u Čičevu kod Trebinja.

Novi!!: Tatari i Samostan Svetoga Petra u Polju · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Tatari i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sjeverna Osetija-Alanija

Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.

Novi!!: Tatari i Sjeverna Osetija-Alanija · Vidi više »

Smolenska oblast

Smolenska oblast (ruski: Смол́енская о́бласть) je oblast na zapadu Rusije.

Novi!!: Tatari i Smolenska oblast · Vidi više »

Snježni leopard

Snježni leopard (Panthera uncia) jest vrlo ugrožena vrsta potporodice velikih mačaka.

Novi!!: Tatari i Snježni leopard · Vidi više »

Soloveckij logor

Soloveckij logor (rus. Соловецкий лагерь особого назначения); (СЛОН); je zatvorenički logor u bivšem Sovjetskom Savezu odnosno sovjetskoj Rusiji.

Novi!!: Tatari i Soloveckij logor · Vidi više »

Stanovništvo Rusije

Kretanje stanovništva Rusije kroz povijest. Populacijska piramida Rusije 2010. godine. Ruska djevojka Stanovništvo Rusije sastoji se od više od 160 naroda, a dominiraju Rusi (80,9 %).

Novi!!: Tatari i Stanovništvo Rusije · Vidi više »

Stefan Lazarević

Stefan Lazarević (Kruševac, 1377. – Crkvine kod Mladenovca, 1427.), bio je srpski prosvijećeni vladar (udeoni knez, potom priznati despot) (1402. – 1427.), vitez, mecena i književnik, prvi među jednakima kršćanskoga Zmajevog reda.

Novi!!: Tatari i Stefan Lazarević · Vidi više »

Strijelci

'''Strijelci u 17. stoljeću''', na ilustraciji iz 19. stoljeća Aleksandra Vasiljeviča Viskatova (1804.—1858). Strijelci (rus.:стрельцы́) bili su poseban vojni red, stajaća vojska naoružana vatrenim oružjem, koju je osnovao ruski car Ivan IV. Grozni.

Novi!!: Tatari i Strijelci · Vidi više »

Svijažsk

Svijažsk (ruski: Свия́жск, tatarski: Зөя/Zöyä) je selo u rajonu Zelenodoljsk u ruskoj republici Tatarstanu, smješteno na otoku u blizini desne obale umjetnog jezera Kujbyševsko, u području ušća rijeke Svijage u Volgu, oko 12 km sjeverozapadno od Zelenodoljska i 30 km zapadno od glavnog grada Tatarstana, Kazanja.

Novi!!: Tatari i Svijažsk · Vidi više »

Tajmirski autonomni okrug

Tajmirski autonomni okrug ili Tajmirija (ruski: Таймы́рский автоно́мный о́круг) je federalni subjekt Ruske Federacije. Autonomni je okrug u Krasnojarskom kraju. Ustanovljen je 30. prosinca 1930. godine. Ime je dobio po poluotoku Tajmiru. Okrug se naziva i Dolgano-nenecki autonomni okrug (ruski: Долгано-Ненецкий автономный округ), po imenima domorodačkih naroda, Dolganaca i Nenaca. Tajmirski autonomni okrug je jedan od narjeđe naseljenih krajeva Ruske Federacije. U upravnom sjedištu Dudinki živi više od polovice stanovništva. Prema referendumu od 17. travnja 2005., ovaj će okrug je zajedno s Evenčkim autonomnim okrugom pridružen Krasnojarskom kraju 1. siječnja 2007.

Novi!!: Tatari i Tajmirski autonomni okrug · Vidi više »

Tartar

* Tartar (pakao), podzemni svijet u grčkoj mitologiji.

Novi!!: Tatari i Tartar · Vidi više »

Tartarija

Kinesku Tartariju'' (označenu ljubičastom bojom). Tartarija (latinski: Tartaria) ili Velika Tartarija (latinski: Tartaria Magna) povijesna je regija u Aziji koje se prostirala od Kaspijskoga jezera i Urala do Tihoga oceana.

Novi!!: Tatari i Tartarija · Vidi više »

Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika

Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika (rus. Татарстан Автономияле Совет Социалистик Республикасы) bila je autnomna socjalistička repulika u sastavu Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike.

Novi!!: Tatari i Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Tatarstan

Republika Tatarstan, Tatarska ili Tatarija (ruski: Респу́блика Татарста́н, tatarski: Татарстан Республикасы) je republika u Ruskoj Federaciji.

Novi!!: Tatari i Tatarstan · Vidi više »

Tehnologija drevne Kine

Kineski abak ili računaljka. drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.). Najstarija sačuvana knjiga tiskana pomoću čitavih stranica izrezbarenih na drvenim blokovima ''Dharani sutra'' (između 650. i 670.). Knjiga ''Diamond Sutra'' iz 868. konoplje koji se koristio za umatanje, otprilike 100. pr. Kr. Prvi papirnati novac iz 10. stoljeća (''Jiao zi''). dinastije Yuan (1271. – 1368.). dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Magnetni kamen ili prirodno magnetizirani magnetit koji se koristio kod prvih kineskih kompasa. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han. dinastije Han. dinastije Han. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). sata iz 1088. (''Kozmički stroj''). Kineski zid kod Juyongguana. Tehnologija drevne Kine započinje s razvojem njihove civilizacije, a prvi razvoj civilizacije se opaža duž rijeke Huang He (Žuta rijeka).

Novi!!: Tatari i Tehnologija drevne Kine · Vidi više »

Ternopolj

Ternopolj ili Ternopilj (ukrajinski: Тернопіль, ruski: Тернополь, hebrejski: טרנופול, njemački Ternopil, poljski: Tarnopol) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Ternopoljske oblasti.

Novi!!: Tatari i Ternopolj · Vidi više »

Transilvanijske utvrđene crkve

Tlocrt utvrđene crkve u selu Hărman Transilvanijske utvrđene crkve su utvrđene crkve u naseljima Sasa i Sekelja u jugoistočnoj Transilvaniji (Rumunjska).

Novi!!: Tatari i Transilvanijske utvrđene crkve · Vidi više »

Trojice-Sergijeva lavra

Lavra svetog Trojstva i Sergija ili Trojice-Sergijeva lavra (ruski: Троице-Сергиева лавра) je najvažniji ruski pravoslavni samostan (statusa lavre) i duhovno središte Ruske pravoslavne crkve.

Novi!!: Tatari i Trojice-Sergijeva lavra · Vidi više »

Tulcea (županija)

Tulcea (), je županija u jugoistočnoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Dobrudži.

Novi!!: Tatari i Tulcea (županija) · Vidi više »

Turkijski narodi

Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.

Novi!!: Tatari i Turkijski narodi · Vidi više »

Turkmenistan

Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Tatari i Turkmenistan · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Tatari i Turska · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Tatari i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinci u Rusiji

Naseljenost Ukrajinaca u Ruskoj Federaciji prema popisu iz 2002. godine. Ukrajinci u Rusiji predstavljaju najveću ukrajinsku dijasporu u svijetu i prema službenom popisu iz 2002.

Novi!!: Tatari i Ukrajinci u Rusiji · Vidi više »

Ukrajinski kozaci

'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg Ukrajinski hetman Dmitro Višneveckij (16. st.) Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnicki (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Vihovskij (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Briuhoveckij (17. st.) Ukrajinski hetman Kirilo Rozumovskij (18. st.) Ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij (20. st.) Ukrajinski kozaci je pojam koji označava pripadnike slavenskih vojničkih skupina, ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjeverozapadnih ukrajinskih krajeva sele na stepske prostore južne Ukrajine i Rusije (prostor uz ušće rijeke Don).

Novi!!: Tatari i Ukrajinski kozaci · Vidi više »

Urumi

Urumi (grč. Ουρούμ Urúm, tur. Greko-Tatarlar, Urumlar), naziv za etničku zajednicu turkijske skupine naroda nastanjenih u Ukrajini na obalama Azovskog mora.

Novi!!: Tatari i Urumi · Vidi više »

Utvrda Kamjanec-Podiljskij

Pogled noću na povijesnu utvrdu Kamjanec-Podiljskij iz 11. stoljeća, Ukrajina Dnevni turistički posjet utvrdi Kamjanec-Podiljskij, grad Kamjanec-Podiljskij Utvrda Kamjanec-Podiljskij (ukr. Кам'янець-Подільська фортеця); utvrda u ukrajinskom gradu Kamjanec-Podiljskom sagrađena u 11.

Novi!!: Tatari i Utvrda Kamjanec-Podiljskij · Vidi više »

Velika geografska otkrića

Velika geografska otkrića označavaju razdoblje u povijesti koje je trajalo od polovice 15. do polovice 16. stoljeća.

Novi!!: Tatari i Velika geografska otkrića · Vidi više »

Vladimirska Gospa

Vladimirska Gospa (grčki: Θεοτόκος τουΒλαντιμίρ, tj. "Majka Božja"; ruski: Владимирская Богоматерь) je jedna od najsvetijih ikona Istočne pravoslavne crkve i najpoznatiji primjer Bizantske umjetnosti i jedna je od najviše kopiranih slika, te su mnoge njene kopije svete svaka na svoj način.

Novi!!: Tatari i Vladimirska Gospa · Vidi više »

Vladislav IV., poljski kralj

Vladislav IV., poljski kralj Vladislav IV. (Krakov, 9. lipnja 1595. – Merkinė, Litva, 20. svibnja 1648.), poljski kralj od 1632. godine, izabrani ruski car između 1610. i 1612. godine i de jure veliki vojvoda Moskve od 1610. godine.

Novi!!: Tatari i Vladislav IV., poljski kralj · Vidi više »

Voronjež

Voronjež (ruski) je grad u jugozapadnoj Rusiji, administrativno središte Voronješke oblasti.

Novi!!: Tatari i Voronjež · Vidi više »

Yesui

Yesui bila je velika tatarska plemkinja, jedna od supruga velikog vladara Džingis-kana, osnivača carstva Mongola.

Novi!!: Tatari i Yesui · Vidi više »

Zaporoški kozaci

'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg samurajski status zaporoške čajke Vasiljom Jemecom banduru Zaporoški kozaci ili Zaporošci su pripadnici ranih vojničkih skupina ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjevernijih ukrajinskih krajeva sele i pojavljuju na južnim ukrajinskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu, kasnije Zaporošku republiku.

Novi!!: Tatari i Zaporoški kozaci · Vidi više »

Zastava Kazahstana

20px Zastava Kazahstana. Omjer 1:2 Zastava Kazahstana u današnjem obliku je usvojena 4. lipnja 1992.

Novi!!: Tatari i Zastava Kazahstana · Vidi više »

Zdislava iz Lemberka

Zdislava iz Lemberka (Zdislava Berka; Křižanov, oko 1220. – Lemberk, 1. siječnja 1252.), češka svetica i dominikanka.

Novi!!: Tatari i Zdislava iz Lemberka · Vidi više »

Zlatna Horda

Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.

Novi!!: Tatari i Zlatna Horda · Vidi više »

1505.

1505. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Tatari i 1505. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Tatar.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »