Sadržaj
87 odnosi: Afrodita, Amfitrita, Antička filozofija, Ares, Arijadna (mitologija), Arkad, Atena (mitologija), Atlant, Diona (mitologija), Eja, Enija, Ereb, Erida, Eridan, Erinije, Eros, Faeton, Feba (mitologija), Galateja (mitologija), Geja, Giganti, Gorgone, Grčka mitologija, Greje, Harite, Harpija, Heba, Hekatonhiri, Hemera, Heziod, Himera, Hiperion (mitologija), Hipno, Hiron, Hore, Hrisaor, Ilitija, Japet (mitologija), Kalipso (mitologija), Kalista (mitologija), Kaos (mitologija), Katalog žena, Kej, Kerber, Kiklop, Kirka, Krij, Kron, Kupid, Lernejska Hidra, ... Proširite indeks (37 više) »
Afrodita
Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
Pogledaj Teogonija i Afrodita
Amfitrita
Antoine Coysevox: Amfitrita, 1699. – 1705., Louvre Amfitrita (grč., Amphitrítê) u grčkoj mitologiji kći je morskog boga Nereja i njegove žene Doride, Nerejida, morska božica i Posejdonova družica.
Pogledaj Teogonija i Amfitrita
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6.
Pogledaj Teogonija i Antička filozofija
Ares
Ares, Villa Hadriana, Tivoli Ares (grč., Arês ili, Areôs) u grčkoj mitologiji bog je rata, najstariji sin Zeusa i Here.
Pogledaj Teogonija i Ares
Arijadna (mitologija)
Evelyn De Morgan: Arijadna na Naksu, 1877. Arijadna (grč., Ariádnê) u grčkoj mitologiji kći je kretskog kralja Minosa i kraljice Pasifaje, pomogla je Tezeju da izađe iz Labirinta.
Pogledaj Teogonija i Arijadna (mitologija)
Arkad
Arkad (grč. Αρκάδως) je u grčkoj mitologiji kralj Arkadije, Zeusov i Kalistin sin.
Pogledaj Teogonija i Arkad
Atena (mitologija)
5. st. pr. Kr. Atena (grč., Athēnâ ili, Athénē; dorski:, Asána) boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
Pogledaj Teogonija i Atena (mitologija)
Atlant
Atlas nosi na plećima nebeski svod Atlas ili Atlant (grč., Atlas) u grčkoj mitologiji jedan je od Titana, koji su se borili protiv Zeusa, pa za kaznu mora nositi nebeski svod.
Pogledaj Teogonija i Atlant
Diona (mitologija)
Diona (grč., Diốnê) u grčkoj mitologiji nimfa je i Titanida.
Pogledaj Teogonija i Diona (mitologija)
Eja
William-Adolphe Bouguereau: Eja, 1881. Eja ili Eos (grč, Êốs) u grčkoj mitologiji boginja je praskozorja i jutarnjeg rumenila neba, kći Titana Hiperiona i njegove žene Tije, božica praskozorja i jutarnjeg rumenila neba.
Pogledaj Teogonija i Eja
Enija
Božica Enija Enija (grč. Ἐνυώ, Enyṓ) je božica rata u grčkoj mitologiji i pratilica Aresa.
Pogledaj Teogonija i Enija
Ereb
Ereb (grč., Erebos) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog, personifikacija tame i sjene koja je ispunjavala sve kutove svijeta.
Pogledaj Teogonija i Ereb
Erida
Erida (grč., Eris) ili Eris u grčkoj mitologiji boginja je razdora.
Pogledaj Teogonija i Erida
Eridan
Eridan (grč., Eridanós) u grčkoj mitologiji rijeka je u Hadu.
Pogledaj Teogonija i Eridan
Erinije
Orestovo grizodušje, Oresta progone Erinije, 1862. Erinije ili Eumenide (grč., Erinúe;, Eumenídes) u grčkoj mitologiji boginje su osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju.
Pogledaj Teogonija i Erinije
Eros
Caravaggio: Eros (Amor), 1600. Eros (grč., Erôs) u grčkoj mitologiji bog je ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav.
Pogledaj Teogonija i Eros
Faeton
Hendrick Goltzius: Faeton, gravura Faeton (grč., Faethon) u grčkoj mitologiji Helijev je sin.
Pogledaj Teogonija i Faeton
Feba (mitologija)
Feba i Asterija, Berlin Feba (grč., Phoíbê) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida.
Pogledaj Teogonija i Feba (mitologija)
Galateja (mitologija)
Rafael: Galateja, detalj, 1511. Galateja (grč., Galateia) u grčkoj mitologiji ime je dviju djevojaka - nimfe Galateje i oživjelog kipa.
Pogledaj Teogonija i Galateja (mitologija)
Geja
sirijska freska, Damask Geja ili Gaja (grč.,.
Pogledaj Teogonija i Geja
Giganti
Gigant, fontana u Versaillesu Giganti (grč., Gigantos) u grčkoj mitologiji rasa je divova koja se borila protiv olimpskih bogova.
Pogledaj Teogonija i Giganti
Gorgone
atički ćup (''lekythos''), oko 530. pr. Kr. Gorgone (grč., Gorgónes ili, Gorgoĩ) u grčkoj mitologiji ženska su stvorenja s oštrim očnjacima i zmijskom kosom, kćeri morskog boga Forka i Keto ("Forkide"), a njihov je pogled okamenjivao.
Pogledaj Teogonija i Gorgone
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Pogledaj Teogonija i Grčka mitologija
Greje
Perzej vraća oko Grejama Greje (grč., Graĩai) u grčkoj mitologiji tri su sestre s jednim okom i jednim zubom što su ih dijelile, Forkisove i Ketine kćeri, Forkide.
Pogledaj Teogonija i Greje
Harite
Primavera, detalj Harite (grč., Khárites) u grčkoj mitologiji boginje su ljupkosti i ljepote, ljudskog šarma i plodnosti.
Pogledaj Teogonija i Harite
Harpija
Matthius Merian: Harpija, 1660. Harpije (grč., Hárpuiai) u grčkoj mitologiji ptice su s licima žena; boginje oluje.
Pogledaj Teogonija i Harpija
Heba
Demeter Laccataris: Heba, 1850. Hebe (grč., Hêbê) u grčkoj mitologiji boginja je mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu.
Pogledaj Teogonija i Heba
Hekatonhiri
Briarej, jedan od Hekatonhira Hekatonhiri ili Storuki (grč., Hekatógkheires) u grčkoj mitologiji golemi su storuki divovi, Uranovi i Gejini (stvoriteljica zemlje) sinovi.
Pogledaj Teogonija i Hekatonhiri
Hemera
William-Adolphe Bouguereau: Dan, 1881. Hemera (grč., Hêméra.
Pogledaj Teogonija i Hemera
Heziod
''''''Ἡσίοδος'''''' Heziod (Ἡσίοδος; oko 7. stoljeće pr. Kr.) prvi je starogrčki pjesnik koji o sebi daje biografske podatke.
Pogledaj Teogonija i Heziod
Himera
Firenci. Himera (grč., Khímaira; hrv. zmijolav) u grčkoj mitologiji pustinjska je neman u Liciji, spada u legendarne zvijeri.
Pogledaj Teogonija i Himera
Hiperion (mitologija)
Hiperion (grč., Hyperíôn) u grčkoj mitologiji bog je Sunca u Homerovoj Ilijadi i Odiseji - Helos Hyperion.
Pogledaj Teogonija i Hiperion (mitologija)
Hipno
John William Waterhouse: San (Hipno) i njegov polubrat Smrt (Tanatos) Hipno (grč., Hipnos) u grčkoj mitologiji personifikacija je sna.
Pogledaj Teogonija i Hipno
Hiron
lire, 65. – 79. Hiron (grč., Kheírôn) u grčkoj mitologiji sin je Krona i Okeanide Filire; Kentaur i odgajatelj mnogih grčkih junaka.
Pogledaj Teogonija i Hiron
Hore
Hore, Meyersov leksikon, 1888. Hore (grč., Hórai) u grčkoj mitologiji boginje su životnog reda i godišnjih doba, Zeusove i Temidine kćeri, polusestre Mojra.
Pogledaj Teogonija i Hore
Hrisaor
Hrisaor (grč., Khrysáôr) u grčkoj mitologiji Pegazov je divovski brat, Posejdonov i Meduzin sin te Gerionov otac.
Pogledaj Teogonija i Hrisaor
Ilitija
Atena se rađa iz Zeusove glave, dok ju Ilitija gleda, grčka vaza Ilitija (grčki Εἰλείθυια) je božica rađanja iz grčke mitologije.
Pogledaj Teogonija i Ilitija
Japet (mitologija)
Japet (grč., Iapetós) u grčkoj mitologiji Uranov je i Gejin sin, Titan.
Pogledaj Teogonija i Japet (mitologija)
Kalipso (mitologija)
Anatole Calmels: Kalipso, 1853. Kalipso (grč., Kalupsố), u grčkoj mitologiji nimfa i Odisejeva ljubavnica.
Pogledaj Teogonija i Kalipso (mitologija)
Kalista (mitologija)
Jupiter (Zeus) i Kalista, 1744. Kalista (grč., Kallistố) u grčkoj mitologiji bila je kći kralja Arkadije Likona ili je pak bila nimfa.
Pogledaj Teogonija i Kalista (mitologija)
Kaos (mitologija)
Kaos (grč., Khaos) u grčkoj mitologiji primordijalno je božanstvo, beskrajan prostor iz kojega su nastali svjetlost i dan, tama i noć, a zatim i Zemlja, podzemni svijet i ljubav.
Pogledaj Teogonija i Kaos (mitologija)
Katalog žena
P.Oxy. XI 1359 fr. 2, 2. stoljeće, Oksirinh) Katalog ženâ (starogrčki Γυναικῶν κατάλογος), Gynaikôn katálogos) ― poznat i kao Eeje ili Ehoje (ἢ οἵη, ē' hoiē) ― jest fragmentarno sačuvana starogrčka epska pjesma koja se u antici pripisivala Heziodu.
Pogledaj Teogonija i Katalog žena
Kej
Kej ili Koj (grč., Koĩos) u grčkoj mitologiji Titan je, Uranov i Gejin sin, poznat po svojoj inteligenciji.
Pogledaj Teogonija i Kej
Kerber
William Blake: Kerber Kerber (grč., Kérberos) u grčkoj mitologiji troglavi je pas - mitološko biće.
Pogledaj Teogonija i Kerber
Kiklop
Odilon Redon: Kiklop, 1914. Kiklop (grč., Kýklôps) u grčkoj mitologiji ime je plemena divova koji imaju samo jedno oko.
Pogledaj Teogonija i Kiklop
Kirka
John William Waterhouse: ''Kirka Indiviosa'', 1892. Kirka (grč., Kírkê) u grčkoj mitologiji čarobnica je (nimfa ili božica) s vlastita otoka, Odisejeva ljubavnica, Helijeva i Perzina kći.
Pogledaj Teogonija i Kirka
Krij
Krij (grč., Kríos) u grčkoj mitologiji Titan je, Uranov i Gejin sin, bog vještine, vodstva i zviježđa.
Pogledaj Teogonija i Krij
Kron
Saturn (Kron) proždire svoga sina, 17. stoljeće Kron (grč., Krónos) u grčkoj mitologiji titan je zemljoradnje; jedan od Titana, Uranov i Gejin sin, Rejin muž.
Pogledaj Teogonija i Kron
Kupid
Kupid naoružan lukom. Rimska kopija grčkog kipa, 2. stoljeće. Kapitolinski muzej.) Kupid (lat.:Cupido, "žudnja“) bio je u rimskoj mitologiji bog požude, erotske ljubavi, privlačnosti i naklonosti.
Pogledaj Teogonija i Kupid
Lernejska Hidra
Gustave Moreau: Heraklo i lernejska Hidra, 1876. Lernejska Hidra (Lernaía Hýdra) u grčkoj mitologiji stvorenje je sa zmijskim tijelom i mnogo zmijskih glava te otrovnim dahom; Tifonov i Ehidnin potomak, odgojila ju je Hera.
Pogledaj Teogonija i Lernejska Hidra
Leta
Leta (slijeva) pored Apolona koji ubija strijelama Titiju koji ju je htio silovati, 5. stoljeće pr. Kr. Leta (grč., Lêtố) u grčkoj mitologiji kći je Titana Keja i njegove žene Febe, majka Zeusove djece - Apolona i Artemide.
Pogledaj Teogonija i Leta
Maja (mitologija)
amfore, 5. stoljeće pr. Kr., München Maja (grč., Maĩa) u grčkoj mitologiji najstarija je Plejada, jedna od sedam Atlantovih i Plejoninih kćeri.
Pogledaj Teogonija i Maja (mitologija)
Majdanpek
Majdanpek je grad u sjeveroistočnoj Srbiji, koji upravno pripada borskom okrugu.
Pogledaj Teogonija i Majdanpek
Meduza (mitologija)
Arnold Böcklin: Meduza, 1878. Meduza (grč., Médoysa) u grčkoj mitologiji bila je jedna od Gorgona, čudovišna žena koja je ljude pretvarala u kamen.
Pogledaj Teogonija i Meduza (mitologija)
Menetije
Menetije (grč., Menoítios) u grčkoj mitologiji Titan je, Japetov i Klimenin sin, bog naglog gnjeva.
Pogledaj Teogonija i Menetije
Metida (mitologija)
Metida ili Metis (grč., Mễtis) u grčkoj mitologiji Okeanova je i Tetijina kći, Titanida; prva Zeusova žena, Atenina majka.
Pogledaj Teogonija i Metida (mitologija)
Muza
Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.
Pogledaj Teogonija i Muza
Najade
Najade (grč., Naiádes) u grčkoj mitologiji bile su vodene nimfe koje su gospodarile nad potocima, izvorima, rijekama i fontanama.
Pogledaj Teogonija i Najade
Nemejski lav
Nemejski lav, Louvre, 5. stoljeće pr. Kr. Nemejski lav (léon tēs Neméas) u grčkoj mitologiji bilo je stvorenje koje je živjelo u Nemeji.
Pogledaj Teogonija i Nemejski lav
Nikta
Nikta (Nýx) u grčkoj mitologiji boginja je noći i primordijalno božanstvo.
Pogledaj Teogonija i Nikta
Okean
Okean, Fontana di Trevi, Rim Okean ili Ocean (grč., Okeanós) u grčkoj mitologiji bog je mora i voda; Uranov i Gejin sin, Titan.
Pogledaj Teogonija i Okean
Ourea
Olimp, dom bogova u grčkoj mitologiji U grčkoj mitologiji, Ourea (grčki Ουρεα) bogovi su i personifikacije planina.
Pogledaj Teogonija i Ourea
Pakao (Dante)
Prva stranica izvornog izdanja ''Pakla'' s uvodom i prvim pjevanjem. Pakao ili izvorno Inferno, prvi je dio epskog spjeva Božanske komedije talijanskog pjesnika Dantea Alighierija.
Pogledaj Teogonija i Pakao (Dante)
Pandora (mitologija)
Nicolas Régnier: Pandora, s ćupom, a ne kutijom, poštujući izvorni mit, 1626. Pandora (grč., Pandốra) u grčkoj mitologiji prva je žena, koju je Zeus za kaznu Prometeju koji je ukrao vatru, dao ljudima, zajedno s kutijom svih zala.
Pogledaj Teogonija i Pandora (mitologija)
Pasifaja (mitologija)
kravom, freska iz Pompeja Pasifaja (grč., Pasipháē) u grčkoj mitologiji bila je Okeanida, Perzina i Helijeva kći, Minosova žena.
Pogledaj Teogonija i Pasifaja (mitologija)
Pegaz
Pegaz, Poznań Pegaz (grč.:, Pégasos) u grčkoj mitologiji bio je krilati konj, Posejdonov (u njegovoj ulozi boga konjâ) i Meduzin sin.
Pogledaj Teogonija i Pegaz
Pont (mitologija)
Pont (grč., Póntos) u grčkoj mitologiji primordijalno je božanstvo, bog mora, Gejin sin.
Pogledaj Teogonija i Pont (mitologija)
Povijest kartografije
Sredozemnog mora. Druga četvrtina 14. stoljeća. Povijest kartografije prikazuje početke i razvoj kartografije (grč. χάρτης chartis, "karta" + γράφειν graphein, "pisati"), znanosti o izradi, upotrebi i održavanju geografskih i srodnih karata.
Pogledaj Teogonija i Povijest kartografije
Prometej (mitologija)
vatronoša, 1817. Prometej (grč. Προμηθεύς, Prometheús) u grčkoj mitologiji sin je Titana Japeta i Okeanide Klimene, Atlantov, Epimetejev i Menetijev brat; bog koji je ljudima dao vatru.
Pogledaj Teogonija i Prometej (mitologija)
Reja (mitologija)
Reja Reja ili Rea (grč., Rea) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida.
Pogledaj Teogonija i Reja (mitologija)
Selena
Sebastiano Ricci: Selena i Endimion, 1713. Selena (grč., Selếnê) u grčkoj mitologiji božica je Mjeseca, ujedno i njegova personifikacija; kći Titana Hiperiona i Teje, Helijeva i Ejina sestra.
Pogledaj Teogonija i Selena
Sfinga
Kefrenovom piramidom Sfinga (grč., Sphigx) biće je s lavljim tijelom, a ovnovom, sokolovom, jastrebovom ili ljudskom glavom; postoji u egipatskoj i grčkoj mitologiji, a javlja se i u hinduizmu.
Pogledaj Teogonija i Sfinga
Skila
beotijske posude, 5. stoljeće pr. Kr., Louvre Skila ili Scila (grč., Skylla) u grčkoj mitologiji morska je neman, koja je na morskom tjesnacu vrebala brodove što bi prolazili i gutala ljude koji su u njima plovili.
Pogledaj Teogonija i Skila
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Pogledaj Teogonija i Starogrčka književnost
Stiks
Gustave Doré: Stiks, 1861. Stiks ili Stig (grč., Stýx) u grčkoj mitologiji ime je rijeke koja tvori granicu između zemlje i podzemnog svijeta - Hada.
Pogledaj Teogonija i Stiks
Stvaranje ljudi (grčka mitologija)
Atena i Prometej stvaraju ljude, reljef Stvaranje ljudi u grčkoj mitologiji je prikazano na više načina i u različitim mitovima.
Pogledaj Teogonija i Stvaranje ljudi (grčka mitologija)
Svjetska književnost
Svjetska književnost obuhvaća književnost svih naroda i nacija, premda se općenito često odnosi na književnost zapadnoeuropskog kulturnog kruga (nakon romantizma i Sjeverne Amerike).
Pogledaj Teogonija i Svjetska književnost
Talasa (mitologija)
Talasa ili Talata (grč., Thálassa) u grčkoj mitologiji personifikacija je Sredozemnog mora, primordijalno božanstvo, Eterova i Hemerina kći.
Pogledaj Teogonija i Talasa (mitologija)
Tanatos
Tanat (grč., Thánatos) ili Tanatos u grčkoj mitologiji bog je smrti, a ujedno i njezina personifikacija.
Pogledaj Teogonija i Tanatos
Tartar (pakao)
Tartar (grč., Tártaros) u grčkoj mitologiji ime je podzemnog svijeta - pakla - još niže smještenog od Hada.
Pogledaj Teogonija i Tartar (pakao)
Teja
Teja (grč., Theía;, Théa;, Aíthra) u grčkoj mitologiji je Titanida.
Pogledaj Teogonija i Teja
Temida
Atika, 3. stoljeće pr. Kr. Temida ili Temis (grč., Thémis), u grčkoj mitologiji Titanida, je i božica pravednosti, Gejina i Uranova kći, majka Suđenica i Hora.
Pogledaj Teogonija i Temida
Tetija (mitologija)
Tetija, mozaik Tetija (grč., Têthýs) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida; boginja mora koja je bila Okeanova sestra i žena te je s njim imala tri tisuće kćeri zvanih Okeanide.
Pogledaj Teogonija i Tetija (mitologija)
Tifon
etruščanski mural Tifon (grč., Tiphôn; Tifonej,, Tiphôneús; Tifaon,, Typháôn; Tif,, Tiphos) u grčkoj mitologiji Gejin je i Tartarov sin koji je htio svrgnuti Zeusa, često smatran bogom oluje.
Pogledaj Teogonija i Tifon
Titani
Cornelis van Haarlem: Pad Titana, 1588. Titani (grč., mn.) u grčkoj mitologiji mitološka su bića koja su vladala tijekom legendarnog zlatnog doba, prema Heziodu; Uranovi i Gejini sinovi.
Pogledaj Teogonija i Titani
Triton (mitologija)
Triton, rimski mozaik Triton (grč. Τρίτων, Tritôn) u grčkoj mitologiji bog je mora, Posejdonov i Amfitritin sin.
Pogledaj Teogonija i Triton (mitologija)
Uran (mitologija)
Giorgio Vasari: Kastriranje Urana, palača Vecchio, freska, 1560. Uran (grč., Ouranós) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog neba, Gejin muž i sin.
Pogledaj Teogonija i Uran (mitologija)