Brže od pregledniku!
49 odnosi: Antihrvatstvo, Barentsovo more, Bijelo more, Bosna i Hercegovina, Brazil, Brzi putnički brod, Danska, Danska obrana, Džepni bojni brod Admiral Graf von Spee, Državna granica, Državno područje, Epikontinentalni pojas, Francuska mornarica, Hong Kong, Hrvatska, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Isključivi gospodarski pojas, Kabotaža, Kiribati, Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora, Kraljevska danska mornarica, Lučka kapetanija, Neškodljivi prolazak, Nezavisna Država Hrvatska, Obalno more, Ophodni brod, Oružane snage Gruzije, Oružane snage Komora, Oružane snage Trinidada i Tobaga, Otok Howland, Otvoreno more, Perzijski zaljev, Polazna crta, Pomorske snage, Pomorsko dobro, Priručnik San Remo, RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir, RTOP-21 Šibenik, Sjeverno more, Unutarnje morske vode, Urugvaj, Vanjski pojas, Vojska Crne Gore, Wilsonovih 14 točaka, Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, Zapadna polutka, Zastava Republike Hrvatske, Zemljopis Irana, Zračni prostor.
Antihrvatstvo
Postrojavanje četnika na Peristilu u Splitu 1920.-ih godina. Velikosrpska ideja je svoje pobornike uspijevala između dva svjetska rata naći diljem Hrvatske - pa i među etničkim Hrvatima, od kojih se nemali broj kasnije borio u četničkim postrojbama tijekom Drugog svjetskog rata. Antihrvatstvo ili protuhrvatstvo je termin koji opisuje nastojanja usmjerena protiv interesa i samog opstanka hrvatskog naroda i države, često poričući smislenost postojanja hrvatskog naroda, samobitnost njegovog jezika i povijesti i pravo na svoju državu.
Novi!!: Teritorijalno more i Antihrvatstvo · Vidi više »
Barentsovo more
Barentsovo more (nor.: Barentshavet, rus.: Баренцево море – latinično: Barencevo more) rubno je more Arktičkoga oceana, smješteno uz sjeverne obale Norveške i Rusije i podijeljeno između norveških i ruskih teritorijalnih voda.
Novi!!: Teritorijalno more i Barentsovo more · Vidi više »
Bijelo more
Bijelo more (rus.: Бе́лое мо́ре, fin.: Vienanmeri) jest zaljev na jugu Barentsova mora smješten na sjeverozapadnoj obali Rusije.
Novi!!: Teritorijalno more i Bijelo more · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Teritorijalno more i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Teritorijalno more i Brazil · Vidi više »
Brzi putnički brod
Brzi putnički brod, prema Pomorskom zakoniku RH, putnički brod kojem je najveća brzina m/s jednaka ili veća od vrijednosti dobivene formulom: 3,7 ∇ 0,1667, gdje je ∇ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji m3.
Novi!!: Teritorijalno more i Brzi putnički brod · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Teritorijalno more i Danska · Vidi više »
Danska obrana
Danska obrana jesu ujedinjene oružane snage Kraljevine Danske zadužene za obranu Danske i njenih konstitutivnih, samoupravnih jedinica Grenlanda i Farskih otoka.
Novi!!: Teritorijalno more i Danska obrana · Vidi više »
Džepni bojni brod Admiral Graf von Spee
Admiral Graf von Spee bio je oklopljeni ratni brod klase Deutschland koji se nalazio u naoružanju Njemačke ratne mornarice neposredno prije i u ranim fazama Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Teritorijalno more i Džepni bojni brod Admiral Graf von Spee · Vidi više »
Državna granica
Državna granica Gambije i Senegala Ulaz u Republiku Hrvatsku. Državna granica je zamišljena crta koja omeđuje državno područje jedne države.
Novi!!: Teritorijalno more i Državna granica · Vidi više »
Državno područje
Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.
Novi!!: Teritorijalno more i Državno područje · Vidi više »
Epikontinentalni pojas
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Kontinentski šelf (kontinentski prag, priobalni rub, epikontinentski rub, kontinentska površina, neritik) je geomorfološki oblik reljefa morskog dna.
Novi!!: Teritorijalno more i Epikontinentalni pojas · Vidi više »
Francuska mornarica
Francuska mornarica (' Nacionalna mornarica '), pomorski je ogranak francuskih oružanih snaga i jedan od pet grana vojne službe Francuske.
Novi!!: Teritorijalno more i Francuska mornarica · Vidi više »
Hong Kong
Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (''PUR'') Narodne Republike Kine.
Novi!!: Teritorijalno more i Hong Kong · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Teritorijalno more i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kontrola zračne plovidbe
Zračnoj luci „Franjo Tuđman” Lučko Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. (engleski skraćeni naziv CROATIA CONTROL) je trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske za obavljanje poslova kontrole zračne plovidbe u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Teritorijalno more i Hrvatska kontrola zračne plovidbe · Vidi više »
Isključivi gospodarski pojas
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Isključivi gospodarski pojas je područje koje se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega, podvrgnuto je posebnom pravnom režimu na temelju kojega obalne države ima pravo vršiti svoja suverena prava.
Novi!!: Teritorijalno more i Isključivi gospodarski pojas · Vidi više »
Kabotaža
Kabotaža je prijevoz putnika i/ili tereta između pojedinih mjesta na području jedne države.
Novi!!: Teritorijalno more i Kabotaža · Vidi više »
Kiribati
Republika Kiribati je otočna država u središnjem dijelu Tihog oceana.
Novi!!: Teritorijalno more i Kiribati · Vidi više »
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (eng. The United Nations Convention on Law of the Sea; kratica: UNCLOS) je sporazum kojeg je usvojila Treća konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS III) i ona je otvorena za potpisivanje, zajedno sa Završnim aktom Konferencije, u Montego Bayu, Jamajka, 10. prosinca 1982. Konvencija je stupila na snagu 16. studenog 1994., a Republika Hrvatska je položila odgovarajuću notifikaciju o sukcesiji kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda 5. travnja 1995. Sporazum o primjeni XI.
Novi!!: Teritorijalno more i Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora · Vidi više »
Kraljevska danska mornarica
Danska kraljevska mornarica pomorski je ogranak danskih obrambenih snaga.
Novi!!: Teritorijalno more i Kraljevska danska mornarica · Vidi više »
Lučka kapetanija
Lučka kapetanija je glavna institucija s provedbenom funkcijom u području pomorstva u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Teritorijalno more i Lučka kapetanija · Vidi više »
Neškodljivi prolazak
Neškodljivi prolazak je pravo plovidbe stranih brodova teritorijalnim morem obalne države radi.
Novi!!: Teritorijalno more i Neškodljivi prolazak · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Teritorijalno more i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Obalno more
Republika Hrvatska i njezino obalno more Obalno more je pojam koji se u međunarodnom pravu, odnosno pravu mora, uobičava koristiti kako bi se označio onaj dio mora nad kojim obalna država proteže svoj suverenitet (ne i svoja suverena prava!).
Novi!!: Teritorijalno more i Obalno more · Vidi više »
Ophodni brod
HMCS ''Brandon'', kanadski ophodni brod klase ''Kingston'' Ophodni brod (ophodni čamac) naziv je za mali ratni brod čiji je zadatak obrana obale, odnosno nadziranje teritorijalnih voda.
Novi!!: Teritorijalno more i Ophodni brod · Vidi više »
Oružane snage Gruzije
Oružane stnage Gruzije (gru. საქართველოს შეიარაღებული ძალები) sastoje se od Gruzijskih kopnenih snaga, Gruzijskih zračnih snaga, paravojnih postrojbi i Gruzijske narodne garde.
Novi!!: Teritorijalno more i Oružane snage Gruzije · Vidi više »
Oružane snage Komora
Oružane snage Komora (na francuskom jeziku: Armée nationale de développement) sastoje se kopnene vojske, nacionalne policije te obalne straže.
Novi!!: Teritorijalno more i Oružane snage Komora · Vidi više »
Oružane snage Trinidada i Tobaga
Oružane snage Trinidada i Tobaga službeni je naziv za vojsku Trinidada i Tobaga.
Novi!!: Teritorijalno more i Oružane snage Trinidada i Tobaga · Vidi više »
Otok Howland
Slikano sa satelita NASA-e Otok Howland je otok u Tihom oceanu i pripada SAD-u kao nepripojen teritorij.
Novi!!: Teritorijalno more i Otok Howland · Vidi više »
Otvoreno more
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Otvoreno more prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, obuhvaća sve dijelove mora koji nisu uključeni u isključivi gospodarski pojas, teritorijalno more ili unutrašnje vode neke države, ili u arhipelaške vode neke arhipelaške države.
Novi!!: Teritorijalno more i Otvoreno more · Vidi više »
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Novi!!: Teritorijalno more i Perzijski zaljev · Vidi više »
Polazna crta
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu te polazna crta Polazna crta (rjeđe osnovna crta), u pravu mora je crta od koje se mjeri širina teritorijalnog mora, vanjskog pojasa, isključivog gospodarskog pojasa i epikontinentalnog pojasa.
Novi!!: Teritorijalno more i Polazna crta · Vidi više »
Pomorske snage
Pomorske snage podrazumijevaju plovne, podvodne i druge borbene platforme koje se u pomorskim operacijama koriste za obavljanje neke od operativnih funkcija pomorskih snaga.
Novi!!: Teritorijalno more i Pomorske snage · Vidi više »
Pomorsko dobro
Pomorsko dobro (engl. martime domaine) je kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku pod njenom osobitom zaštitom, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom (Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03,100/04, 141/06).
Novi!!: Teritorijalno more i Pomorsko dobro · Vidi više »
Priručnik San Remo
Sanremski priručnik o međunarodnom pravu primjenjivom na oružane sukobe na moru pripremili su međunarodni pravni i pomorski stručnjaci koje je okupio Međunarodni institut za humanitarno pravo.
Novi!!: Teritorijalno more i Priručnik San Remo · Vidi više »
RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir
RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir je ratni brod u sastavu flote Hrvatske ratne mornarice.
Novi!!: Teritorijalno more i RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir · Vidi više »
RTOP-21 Šibenik
RTOP-21 Šibenik je ratni brod u sastavu flote Hrvatske ratne mornarice.
Novi!!: Teritorijalno more i RTOP-21 Šibenik · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Teritorijalno more i Sjeverno more · Vidi više »
Unutarnje morske vode
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Unutarnje morske vode obalne države su vode koje se nalaze od polazne crte teritorijalnog mora u smjeru kopna.
Novi!!: Teritorijalno more i Unutarnje morske vode · Vidi više »
Urugvaj
Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.
Novi!!: Teritorijalno more i Urugvaj · Vidi više »
Vanjski pojas
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Vanjski pojas je pojas mora koji se nalazi uz teritorijalno more, u kojem obalna država može vršiti nadzor potreban da bi.
Novi!!: Teritorijalno more i Vanjski pojas · Vidi više »
Vojska Crne Gore
Vojska Crne Gore predstavlja naoružani dio Snaga sigurnosti za obranu Crne Gore (uz policiju i obalnu stražu), koja djeluje u skladu s ustavom i načelima međunarodnoga prava koja određuju načela porabe sile za samoobranu.
Novi!!: Teritorijalno more i Vojska Crne Gore · Vidi više »
Wilsonovih 14 točaka
Vođe četiriju velikih sila na konferenciji - Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Italije - bili su poznati pod nazivom ''' velika četvorica '''. To su (slijeva na desno): David Lloyd George (britanski premijer), Vittorio Orlando (talijanski predsjednik vlade), Georges Clemenceau (francuski premijer) i Woodrow Wilson (američki predsjednik). Prvi svjetski rat završio je potpisivanjem primirja i sklapanjem mirovnih ugovora s poraženim zemljama.
Novi!!: Teritorijalno more i Wilsonovih 14 točaka · Vidi više »
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (kratica: ZERP) obuhvaća morski prostor u Jadranskom moru, od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom, a privremeno slijedi crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljenu Sporazumom između SFRJ i Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968. godine.
Novi!!: Teritorijalno more i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas · Vidi više »
Zapadna polutka
Zapadna polutka Zapadna polutka ili zapadna hemisfera geografski je izrazOlson, Judy M (1997), "Projecting the hemisphere", in Robinson, Arthur H; Snyder, John P (eds.),, Bethesda, MD: Cartography and Geographic Information Society, American Congress on Surveying and Mapping.
Novi!!: Teritorijalno more i Zapadna polutka · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Teritorijalno more i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
Zemljopis Irana
Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.
Novi!!: Teritorijalno more i Zemljopis Irana · Vidi više »
Zračni prostor
Zračni prostor je dio atmosfere iznad kopna i teritorijalnog mora koji kontrolira pojedina država.
Novi!!: Teritorijalno more i Zračni prostor · Vidi više »
