Sadržaj
36 odnosi: Apoastron, Asteroidi, Asteroidna obitelj, Asteroidni pojas, Astronomija, Astronomski objekt, Claes-Ingvar Lagerkvist, Daniel Kirkwood, Hirajamine obitelji, Joseph-Louis Lagrange, Jupiter, Kazimierz Kordylewski, Kirkwoodove zone, Kronologija klasične mehanike, Lagrangeove točke, Mala tijela Sunčevog sustava, Mali planet, Marsovi trojanci, Meteoroid, Nebeska mehanika, Neit (hipotetski Venerin mjesec), Neptunovi trojanci, Oblaci Kordiljevskog, Periastron, Perturbacija (astronomija), Praznina (astronomija), Problem dvaju tijela, Problem triju tijela, Saturnovi prirodni sateliti, Saturnovi unutarnji sateliti, Sunčev sustav, Suorbitalna konfiguracija, Trojanci (astronomija), Vulkanoidi, Walter Baade, Zemljin Trojanac.
Apoastron
baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). Apoastron (grč. apo: daleko + ἀστήρ ili ἄστρον: zvijezda) je točka na eliptičnoj stazi zvijezde u dvojnome sustavu koja je najudaljenija od središta mase i od druge zvijezde.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Apoastron
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Asteroidi
Asteroidna obitelj
Kirkwoodove pukotine koje odgovaraju rezonansnim orbitama, dijele dijagram na nekoliko dijelova (A, B+C, D, E+F+G) Asteroidna obitelj (eng. asteroid family, rus. семейство астероидов, fra. famille d'astéroïdes), populacija asteroida istih vlastitih orbitalnih elemenata kao što su velika poluos, ekscentricitet i nagib.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Asteroidna obitelj
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Asteroidni pojas
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Astronomija
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Astronomski objekt
Claes-Ingvar Lagerkvist
Claes-Ingvar Lagerkvist (Nässjö, 17. studenoga 1944.), švedski astronom i otkrivatelj kometa i asteroida.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Claes-Ingvar Lagerkvist
Daniel Kirkwood
Daniel Kirkwood (Harford County, Maryland, 27. rujna 1814. – Riverside, Kalifornija, 11. lipnja, 1895.), američki astronom.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Daniel Kirkwood
Hirajamine obitelji
U asteroidnom pojasu postoje područja povećane koncentracije asteroida.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Hirajamine obitelji
Joseph-Louis Lagrange
Joseph-Louis Lagrange (Torino, 25. siječnja 1736. - Pariz, 10. travnja 1813.), talijanski matematičar i astronom, živio je u doba prosvjetiteljstva.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Joseph-Louis Lagrange
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Jupiter
Kazimierz Kordylewski
Kazimierz Kordylewski (Poznanj, 11. listopada 1903. - Krakov, 11. ožujka 1981.), poljski astronom.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Kazimierz Kordylewski
Kirkwoodove zone
2,82 AJ) Ceres, oko 750 000 planetoida (asteroida) s promjerom većim od 1 kilometar i milijuni manjih. Usporedba veličina planetoida ili asteroida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Kirkwoodove zone ili Kirkwoodove pukotine su područja u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas) u kojima se nalazi malen broj planetoida.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Kirkwoodove zone
Kronologija klasične mehanike
Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. njihala ili klatna. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti.'' Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Kronologija klasične mehanike
Lagrangeove točke
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci nalaze se na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Lagrangeove točke
Mala tijela Sunčevog sustava
željezni meteorit. satelit koji je bio otkriven kod asteroida. Hrašćine (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. meteorski roj. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. pustinje Atacama u Čileu. Mala tijela Sunčevog sustava su asteroidi (planetoidi), kometi, meteoriti i meteori, te sitna razdrobljena materija koja pluta međuplanetarnim prostorom.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Mala tijela Sunčevog sustava
Mali planet
Mali planet je astronomski objekt u izravnoj orbiti oko Sunca koji nije ni planet niti isključivo svrstan pod komete.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Mali planet
Marsovi trojanci
Prvi Marsov trojanac, 5261 Eureka, otkriven je 20. lipnja 1990. Do danas (srpanj 2007.) otkrivena su samo 4 marsova trojanca.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Marsovi trojanci
Meteoroid
Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Meteoroid
Nebeska mehanika
Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Nebeska mehanika
Neit (hipotetski Venerin mjesec)
Francesca Fontane pretpostavljenih satelita Venere. Bakrorezi iz Fontaninog djela (1646.). Mrlje svjetlosti oko Venere nastaju optičkim učincima. Neit je hipotetički prirodni satelit Venere koji je navodno ugledao Giovanni Cassini 1672.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Neit (hipotetski Venerin mjesec)
Neptunovi trojanci
Neptunovi trojanci, nebeska tijela u orbiti oko Sunca, koji imaju isti orbitalni period kao Neptun te slijede otprilike istu putanju.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Neptunovi trojanci
Oblaci Kordiljevskog
Lagrangeovim točkama L4 i L5 u sustavu Zemlja - Mjesec. Oblaci Kordiljevskog su nakupine prašine na Mjesečevoj stazi u položaju koji odgovara Lagrangeovim točkama L4 i L5 u sustavu Zemlja - Mjesec, a otkrio ih je poljski astronom Kazimierz Kordylewski 1961.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Oblaci Kordiljevskog
Periastron
baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). Periastron (grč. peri: blizu + ἀστήρ ili ἄστρον: zvijezda), točka na eliptičnoj stazi zvijezde u dvojnome sustavu koja je najbliža središtu mase i drugoj zvijezdi.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Periastron
Perturbacija (astronomija)
Zemlje, dolazi do malih pertubacija ili poremećaja putanje Mjeseca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Perturbacija (astronomija)
Praznina (astronomija)
Razdioba tvari u kockastoj sekciji svemira. Plave vlaknaste strukture predstavljaju tvar (primarno tamnu tvar), a prazna područja između tih područja su svemirske praznine. Praznine su veliki pusti prostor u svemiru između galaktičkih vlakana, najvećih struktura u koje sadrže vrlo malo (prazninske galaktike) ili u kojima uopće nema galaktika.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Praznina (astronomija)
Problem dvaju tijela
baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). Baricentar, težište ili središte mase, u astronomiji je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Problem dvaju tijela
Problem triju tijela
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Problem triju tijela
Saturnovi prirodni sateliti
Reje. Hiperion (na dnu). Prikazani su i neki manji sateliti. Svi su u mjerilu. Herschel (izvor:NASA) Enkelad - slika složena slika od dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice Cassini-Huygens tokom 2004. – 2005. (izvor:NASA) Reja. atmosferom. Saturnovi prirodni sateliti čine skupinu prirodnih satelita Saturna i do sada ih je otkriveno 82.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Saturnovi prirodni sateliti
Saturnovi unutarnji sateliti
Saturnovi unutarnji sateliti su Saturnovi sateliti u pravilnim progradnim putanjama, uglavnom s vrlo malim ekscentricitetima putanje i inklinacijama prema Saturnovom ekvatoru (do 1.7°, uz iznimku Japeta: 7.57°).
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Saturnovi unutarnji sateliti
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Sunčev sustav
Suorbitalna konfiguracija
U astronomiji je suorbitalna konfiguracija konfiguracija dvaju ili više astronomskih objekata (poput asteroida, mjeseca ili planeta) koji kruže na istoj ili vrlo sličnoj udaljenosti od svog primarnog svemirskog tijela, tj.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Suorbitalna konfiguracija
Trojanci (astronomija)
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Pritiskom možeš vidjeti cjelokupni prikaz. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Trojanci (astronomija)
Vulkanoidi
Umjetnikov dojam vulkanoida. Vulkanoidi su hipotetska populacija asteroida koji orbitiraju oko Sunca u dinamički stabilnoj zoni unutar orbite planeta Merkura.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Vulkanoidi
Walter Baade
Walter Baade (Schröttinghausen, 24. ožujka 1893. – Göttingen, 25. lipnja 1960.), njemački astronom.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Walter Baade
Zemljin Trojanac
Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Zemljin Trojanac (oznaka: 2010 TK7) je planetoid (asteroid) promjera oko 300 metara kruži oko Sunca u Lagrangeovoj točki L4 ispred Zemlje.
Pogledaj Trojanci (astronomija) i Zemljin Trojanac
Također poznat kao Trojanac (asteroid), Trojanski asteroid.