Sadržaj
46 odnosi: Afel, Astronomija, Dan, Elongacija, Godina, Hebrejski kalendar, Hiparh, Ivanjski krijesovi, Jednadžba vremena, Kalendar, Konjunkcija (astronomija), Lunarni kalendar, Lunisolarni kalendar, Marsovo mjerenje vremena, Merkur, Mjesec, Nikola Kopernik, Nutacija, Ophodno vrijeme, Opozicija (astronomija), Perihel, Platonova godina, Polarna zvijezda, Pomrčina Mjeseca, Pomrčina Sunca, Povijest astronomije, Povijest kalendara, Precesija, Ravnodnevica, Reforma kalendara, Rujanski ekvinocij, Sarosov period, Satni kut, Sekunda, Siderički dan, Siderički mjesec, Sinodički dan, Sinodički mjesec, Solarni kalendar, Treći Keplerov zakon, Tropska godina, Venera, Vrijeme (fizika), Zemlja, Zemljina precesija, Zvjezdana godina.
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Pogledaj Tropska godina i Afel
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Tropska godina i Astronomija
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Tropska godina i Dan
Elongacija
kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).
Pogledaj Tropska godina i Elongacija
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Tropska godina i Godina
Hebrejski kalendar
Hebrejski kalendar (הלוח העברי) ili židovski kalendar je godišnji kalendar koji se koristi u judaizmu.
Pogledaj Tropska godina i Hebrejski kalendar
Hiparh
Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.
Pogledaj Tropska godina i Hiparh
Ivanjski krijesovi
Finskoj Poljskoj 1865. godine Ivanjski krijesovi običaj su paljenja vatre uoči svetkovine rođenja sv. Ivana Krstitelja, to jest 23. lipnja uvečer.
Pogledaj Tropska godina i Ivanjski krijesovi
Jednadžba vremena
Jednadžba vremena prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Tropska godina i Jednadžba vremena
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Pogledaj Tropska godina i Kalendar
Konjunkcija (astronomija)
kvadraturu. Venere. accessdate.
Pogledaj Tropska godina i Konjunkcija (astronomija)
Lunarni kalendar
Lunarni kalendar jest kalendar koji se temelji na lunarnim ciklusima ili ciklusima Mjesečevih faza.
Pogledaj Tropska godina i Lunarni kalendar
Lunisolarni kalendar
Lunisolarni kalendar jest kalendar u mnogim kulturama čiji datumi kazuju Mjesečeve faze i vrijeme solarne godine.
Pogledaj Tropska godina i Lunisolarni kalendar
Marsovo mjerenje vremena
Duljina i vrijeme Marsovskih godišnjih doba u odnosu na godišnja doba na Zemlji Za mjerenje vremena na Marsu korištene su ili su predložene razne sheme neovisno o Zemljinom vremenu i kalendarima.
Pogledaj Tropska godina i Marsovo mjerenje vremena
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Pogledaj Tropska godina i Merkur
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj Tropska godina i Mjesec
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu.
Pogledaj Tropska godina i Nikola Kopernik
Nutacija
nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.
Pogledaj Tropska godina i Nutacija
Ophodno vrijeme
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Tropska godina i Ophodno vrijeme
Opozicija (astronomija)
kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.
Pogledaj Tropska godina i Opozicija (astronomija)
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Pogledaj Tropska godina i Perihel
Platonova godina
Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija. proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Platonova godina je siderički ili zvjezdani period precesije Zemljine osi (razdoblje u kojem se Zemljina os ponovno nađe usmjerena prema istomu dijelu nebeske sfere i proljetna točka opiše puni krug po ekliptici); iznosi 25 800 godina.
Pogledaj Tropska godina i Platonova godina
Polarna zvijezda
Sjevernjače na snimci koja je bila izložena svjetlosti 45 minuta. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Na južnom nebeskom polu trenutno nema tako sjajne zvijezde u blizini da bi se mogla nazvati Južna Polarna zvijezda (vidi + 2014.). Polarna zvijezda je zvijezda najbliža nebeskom polu.
Pogledaj Tropska godina i Polarna zvijezda
Pomrčina Mjeseca
Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.
Pogledaj Tropska godina i Pomrčina Mjeseca
Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.
Pogledaj Tropska godina i Pomrčina Sunca
Povijest astronomije
Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.
Pogledaj Tropska godina i Povijest astronomije
Povijest kalendara
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Tropska godina i Povijest kalendara
Precesija
Precesija zvrka ili žiroskopa. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile.
Pogledaj Tropska godina i Precesija
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Pogledaj Tropska godina i Ravnodnevica
Reforma kalendara
Reforma kalendara je svaka značajna revizija kalendarskog sustava.
Pogledaj Tropska godina i Reforma kalendara
Rujanski ekvinocij
Sunca na dan ekvinocija Rujanski ekvinocij (ili sjeverni ekvinocij), trenutak kada Sunce prividno prelazi nebeski ekvator dolazeći sa sjevera.
Pogledaj Tropska godina i Rujanski ekvinocij
Sarosov period
Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Sarosov period (prema grčki σάρος sarosov period, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Pogledaj Tropska godina i Sarosov period
Satni kut
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Satni kut je sferni kut ili luk između ravnine nebeskoga meridijana i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda.
Pogledaj Tropska godina i Satni kut
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Pogledaj Tropska godina i Sekunda
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Tropska godina i Siderički dan
Siderički mjesec
Siderički mjesec ili zvjezdani mjesec je razdoblje Mjesečeva obilaska Zemlje s obzirom na zvijezde (27,321 662 d .
Pogledaj Tropska godina i Siderički mjesec
Sinodički dan
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Tropska godina i Sinodički dan
Sinodički mjesec
Sinodički mjesec je razdoblje promjene Mjesečevih mijena koje odražava položaj Mjeseca prema Suncu, a iznosi 29,530 59 d .
Pogledaj Tropska godina i Sinodički mjesec
Solarni kalendar
Solarni kalendar jest kalendar čiji datumi kazuju poziciju Zemlje tijekom njezine revolucije oko Sunca ili ekvivalentnu prividnu poziciju Sunca tijekom njegova puta po nebeskoj sferi.
Pogledaj Tropska godina i Solarni kalendar
Treći Keplerov zakon
sinodičkog perioda (S-Sunce, Z-Zemlja, P-gornji planet) Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1.88 godina) zbog jednostavnosti. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Venera (žuta kružnica) obiđe Sunce za 0.615 godine ili 224.65 dana. Prosječna udaljenost Venereod Sunca je ono 108 milijuna kilometara (ono 0.7 AJ).
Pogledaj Tropska godina i Treći Keplerov zakon
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Tropska godina i Tropska godina
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Pogledaj Tropska godina i Venera
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Pogledaj Tropska godina i Vrijeme (fizika)
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Tropska godina i Zemlja
Zemljina precesija
Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.
Pogledaj Tropska godina i Zemljina precesija
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Tropska godina i Zvjezdana godina