Brže od pregledniku!
62 odnosi: Aleksandar Deroko, Austro-Ugarska, Avdo Karabegović Halidbegov, Beč, Behar (časopis), Beograd, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Brčko, Dramski pisac, Drugi svjetski rat, Gajret, Gajret (časopis), Gimnazija Mostar, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatske obrambene snage, Istanbul, Jugoslavija (razdvojba), Karađoz-begova džamija u Mostaru, Mostar, Muhadžir, Muslimanska narodna organizacija, Novinar, Omer-beg Sulejmanpašić, Opća i nacionalna enciklopedija, Osman Nuri Hadžić, Pjesnik, Pseudomaurski stil, Rat u Bosni i Hercegovini, Safvet-beg Bašagić, Sarajevo, Sarkofag, Sevdalinka, Srbi Bosne i Hercegovine, Srbija, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Stolica, Tuberkuloza, Turbe (mauzolej), Ustaše, Zagreb, Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878., 14. rujna, 1858., 1878., 1879., 1900., 1905., ..., 1906., 1907., 1908., 1909., 1910., 1912., 1918., 1936., 1992., 1998., 30. ožujka, 7. siječnja. Proširite indeks (12 više) »
Aleksandar Deroko
Aleksandar Deroko (4. rujna 1894. – 30. studenog 1988.) je bio srpski arhitekt i pisac mnogobrojnih knjiga iz područja arhitekture, ali i drugih područja, koje je najčešće sam ilustrirao.
Novi!!: Osman Đikić i Aleksandar Deroko · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Osman Đikić i Austro-Ugarska · Vidi više »
Avdo Karabegović Halidbegov
Avdo Karabegović (poznat kao Avdo Karabegović Halidbegov; Modriča, 25. kolovoza 1878. – Loznica, 18. prosinca 1908.), bosanskohercegovački je književnik bošnjačkog podrijetla.
Novi!!: Osman Đikić i Avdo Karabegović Halidbegov · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Osman Đikić i Beč · Vidi više »
Behar (časopis)
Behar je bosanskohercegovački list za pouku i zabavu.
Novi!!: Osman Đikić i Behar (časopis) · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Osman Đikić i Beograd · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Osman Đikić i Bošnjaci · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Osman Đikić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Novi!!: Osman Đikić i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Vidi više »
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Osman Đikić i Brčko · Vidi više »
Dramski pisac
Dramski pisac ili dramatičar je osoba koja piše drame, koji mogu biti kazališna, komorna ili književna djela u dramskoom obliku koja nisu predviđena za izvođenje.
Novi!!: Osman Đikić i Dramski pisac · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Osman Đikić i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Gajret
Društvo Gajret je bilo kulturno-prosvjetno društvo muslimana u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i Srbiji.
Novi!!: Osman Đikić i Gajret · Vidi više »
Gajret (časopis)
Gajret, bosanskohercegovački časopis, koji je izlazio u Sarajevu.
Novi!!: Osman Đikić i Gajret (časopis) · Vidi više »
Gimnazija Mostar
Gimnazija Mostar (2014.) Gimnazija Mostar, nekad poznata kao Gimnazija Aleksa Šantić, popularno poznata kao Stara gimnazija, je gimnazija u Mostaru, Bosna i Hercegovina; na adresi Španjolski trg 1.
Novi!!: Osman Đikić i Gimnazija Mostar · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Osman Đikić i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Osman Đikić i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatske obrambene snage
Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Osman Đikić i Hrvatske obrambene snage · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Osman Đikić i Istanbul · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Osman Đikić i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Karađoz-begova džamija u Mostaru
Karađoz-begova džamija (poznata i kao Zaim Hadži Mehmed-bega – Karađoza džamija) je džamija u Bosni i Hercegovini, a nalazi se u Mostaru na križanju ulice Braće Fejića i Karadžozbegove ulice, te predstavlja najveću džamiju u Hercegovini.
Novi!!: Osman Đikić i Karađoz-begova džamija u Mostaru · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Osman Đikić i Mostar · Vidi više »
Muhadžir
Muhadžir (Muhajir ili Mohajir) (مهاجر - arapska riječ za izbjeglicu, useljenika ili iseljenika. Islamski kalendar Hidžra je započeo kada je Muhammed zajedno sa svojim pristašama otišao iz Meke za Medinu. Oni su se zvali Muhadžiri. Korijenarapske riječi za useljenje ili iseljenje je Hijrat. Kroz stoljeća se izraz Muhajir ili Mohajiri koristio za nekoliko različitih grupa u islamskoj povijesti.
Novi!!: Osman Đikić i Muhadžir · Vidi više »
Muslimanska narodna organizacija
Muslimanska narodna organizacija (MNO) bila je politička stranka osnovana 1906. godine u Bosni i Hercegovini, tada formalno dijelu Osmanskog Carstva, a stvarno pod okupacijom Austro-Ugarske.
Novi!!: Osman Đikić i Muslimanska narodna organizacija · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Osman Đikić i Novinar · Vidi više »
Omer-beg Sulejmanpašić
Omer-beg Sulejmanpašić (poznat kao Omer-beg Sulejmanpašić Skopljak; Odžak, 1870. – Odžak, 1918.), bosanskohercegovački je književnik bošnjačkog podrijetla.
Novi!!: Osman Đikić i Omer-beg Sulejmanpašić · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Osman Đikić i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Osman Nuri Hadžić
Osman Nuri Hadžić (Mostar, 28. lipnja 1869. – Beograd, 23. prosinca 1937.), hrvatski i bošnjački, Proleksis enciklopedija (pristupljeno 7. siječnja 2015.) je književnik.
Novi!!: Osman Đikić i Osman Nuri Hadžić · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Osman Đikić i Pjesnik · Vidi više »
Pseudomaurski stil
Gradska vijećnica u Sarajevu (1896.) Pseudomaurski stil ili neo-maurski preporod je arhitektonski historicistički stil koji su oblikovali romantičarski arhitekti u duhu orijentalizma.
Novi!!: Osman Đikić i Pseudomaurski stil · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Osman Đikić i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Safvet-beg Bašagić
Safvet-beg Bašagić (Nevesinje, 6. svibnja 1870. – Sarajevo, 9. travnja 1934.) bio je bosanskohercegovački književnik, znanstvenik, prevoditelj i političar.
Novi!!: Osman Đikić i Safvet-beg Bašagić · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Osman Đikić i Sarajevo · Vidi više »
Sarkofag
zagrebačkoj katedrali. Sarkofag (lat. sarcophagus; grč. λίθος σαρκοφάγος lithos sarkophagos 'kamen koji jede, troši meso; kameni lijes'; od σάρξ sárx 'meso', φαγεῖν phagêin 'jesti') je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, osobito mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes.
Novi!!: Osman Đikić i Sarkofag · Vidi više »
Sevdalinka
Primjer sevdaha Sevdalinka predstavlja jedinstven narodni glazbeni izraz u Bosni i Hercegovini, koji se može pohvaliti dugom i bogatom tradicijom.
Novi!!: Osman Đikić i Sevdalinka · Vidi više »
Srbi Bosne i Hercegovine
Etnička karta po naseljenim mjestima 2013. godine: većinski srpska naselja označena su plavom bojom Srbi su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Osman Đikić i Srbi Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Osman Đikić i Srbija · Vidi više »
Srpska akademija znanosti i umjetnosti
Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.
Novi!!: Osman Đikić i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Stolica
Stolica Drvena stolica Stolica (također stolac, sjedalica) je dio namještaja koji služi za sjedenje.
Novi!!: Osman Đikić i Stolica · Vidi više »
Tuberkuloza
Prikaz rendgenskog snimanja Tuberkuloza (skraćeno: TBC) ili sušica je česta i u mnogim slučajevima smrtonosna zarazna bolest.
Novi!!: Osman Đikić i Tuberkuloza · Vidi više »
Turbe (mauzolej)
Turbe u Travniku Turbe je mauzolej obično bogatijeg i/li poznatijeg čovjeka.
Novi!!: Osman Đikić i Turbe (mauzolej) · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Osman Đikić i Ustaše · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Osman Đikić i Zagreb · Vidi više »
Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.
Austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine, dotad osmanskog Bosanskog pašaluka, bilo je rezultat dogovora na Berlinskom kongresu 1878.
Novi!!: Osman Đikić i Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878. · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Osman Đikić i 14. rujna · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Osman Đikić i 1858. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Osman Đikić i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Osman Đikić i 1879. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Osman Đikić i 1900. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Osman Đikić i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Osman Đikić i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Osman Đikić i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Osman Đikić i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Osman Đikić i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Osman Đikić i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Osman Đikić i 1912. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Osman Đikić i 1918. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Osman Đikić i 1936. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Osman Đikić i 1992. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Osman Đikić i 1998. · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: Osman Đikić i 30. ožujka · Vidi više »
7. siječnja
7.
Novi!!: Osman Đikić i 7. siječnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Mauzolej Osmana Đikića, Turbe Osmana Đikića.
