Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Sadržaj

636 odnosi: Adaševci, Adigeja, Agdam, Aleksandar Hemon, Aleksandra Ekster, Aleksandrov Andrij Volodimirovič, Alexander Schmemann, Aljoša, Alla Gorska, Alla Zahajkevič, Ana Ahmatova, Anatolij Hricenko, Andrea Ivančević, Andrijaševci, Andrusovski sporazum, Anna Sten, Armenija, Arsenij Jacenjuk, Artem Lukjanovič Vedelj, Austro-Ugarska, Austrougarska vojska, Autonomna Republika Krim, Azerbajdžan, Šibensko-kninska županija, Šiprage, Šumeće, Žitomir (Ukrajina), Čajka (brod), Čavle, Čečenija, Češka, Čeh, Leh i Meh, Čelarevo, Čepin, Čerkaška oblast, Čerkasy, Černihiv, Černihivska oblast, Černovačka oblast, Černovci, Čurug, Bač (općina), Bačinci, Bačko Dobro Polje, Baška, Baia Mare, Bajša, Balačka, Bandura (instrument), Banovina Hrvatska, ... Proširite indeks (586 više) » « Stisni indeks

Adaševci

Adaševci (srp.: Адашевци) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Adaševci

Adigeja

Adigeja (adigejski: Адыгэ Республик, ruski: Респу́блика Адыге́я) je republika u južnom dijelu Ruske Federacije.

Pogledaj Ukrajinci i Adigeja

Agdam

Agdam (azerski: Ağdam, armenski: Ակնա, Akna) je bivši grad duhova na jugozapadu Azerbajdžana.

Pogledaj Ukrajinci i Agdam

Aleksandar Hemon

Aleksandar Hemon (Sarajevo, 9. rujna 1964.), je bosanskohercegovački i američki književnik i novinar ukrajinskog podrijetla, recenzent, urednik i scenarist.

Pogledaj Ukrajinci i Aleksandar Hemon

Aleksandra Ekster

Aleksandra Aleksandrovna Ekster, rođena kao Aleksandra Grigorovič, rus.

Pogledaj Ukrajinci i Aleksandra Ekster

Aleksandrov Andrij Volodimirovič

Aleksandrov Andrij Volodimirovič Aleksandrov Andrij Volodimirovič (ukr.: Александров Андрій Володимирович; Lavov, 15. kolovoza 1965. – Sliven, 2. rujna 2007.), ukrajinski automobilski trkač i inženjer, ukrajinski prvak u reliju.

Pogledaj Ukrajinci i Aleksandrov Andrij Volodimirovič

Alexander Schmemann

Alexander Dimitrijevič Schmemann (Tallinn, 13. rujna 1921. – Crestwood, 13. prosinca 1983.), istaknuti ruski pravoslavni euharistijski teolog, liturgičar i pisac, jedan od glasovitijih pravoslavnih mislilaca 20. stoljeća i protoprezbiter Američke Pravoslavne Crkve.

Pogledaj Ukrajinci i Alexander Schmemann

Aljoša

Aljoša (ukr. Aльоша, rus. Алёша) je umjetničko ime ukrajinske pop pjevačice Olene Kučer (14. svibnja 1986., Zaporižžja) koja je osvojila prvo mjesto u ukrajinskom natjecanju za nastup na 55.

Pogledaj Ukrajinci i Aljoša

Alla Gorska

Spomenik umjetnici Alli Gorskoj, Ukrajina Alla Gorska (čitaj: Alla Horska); (ukr. Алла Олександрівна Горська); (Ukrajina, Jalta, 1929. - Ukrajina, Vasiljkiv, 1970.); je ukrajinska umjetnica, aktivistica za zaštitu ljudskih prava u Sovjetskom Savezu i disidentica u Sovjetskoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Alla Gorska

Alla Zahajkevič

Alla Zahajkevič 2014. godine. Alla Zahajkevič (ukrajinski: Алла Загайкевич; Hmeljnicki, Ukrajina, 17. prosinca 1966.) ukrajinska je skladateljica suvremene klasične glazbe, umjetnica performansa, organizatorica elektroakustičkih glazbenih projekata i muzikologinja.

Pogledaj Ukrajinci i Alla Zahajkevič

Ana Ahmatova

'''Ana Andrejevna Ahmatova''' Ana Andrijivna Ahmatova (ukr. А́нна Андрі́ївна Ахма́това, rođena: Gorenko ili Horenko, ukr. Го́ренко; Ukrajina, Odesa, 23. lipnja 1889. - Rusija, Domodedovo, 5. ožujka 1966.), ruska i ukrajinska pjesnikinja.

Pogledaj Ukrajinci i Ana Ahmatova

Anatolij Hricenko

Anatolij Stepanovič Hricenko (ukr. Анатолій Степанович Гриценко); (Ukrajina, Čerkaška oblast, 25. listopada 1957.); je ukrajinski političar i bivši ministar obrane.

Pogledaj Ukrajinci i Anatolij Hricenko

Andrea Ivančević

Andrea Ivančević (Zagreb, 21. kolovoza 1984. -) je hrvatska sprinterica specijalizirana za utrke na 60m te 60 i 100 metara s preponama, u kojima je vlasnica hrvatskih državnih rekorda.

Pogledaj Ukrajinci i Andrea Ivančević

Andrijaševci

Rijeka Bosut razdvaja Rokovce i Andrijaševce Andrijaševci su općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Andrijaševci

Andrusovski sporazum

Teritorijalne granice Poljsko-Litavske Unije nakon potpisivanja Andrusovskog sporazuma (1667.) Adrusovski sporazum (pol. Rozejm andruszowski, rus. Андрусовское перемирие, ukr. Андрусівський мир) je trinaestogodišnji politički mirovni sporazum između Poljske i Rusije potpisan 1667.

Pogledaj Ukrajinci i Andrusovski sporazum

Anna Sten

Anna Sten (rođena kao Anna Petrívna Fesak; Kijev, 29. lipnja 1908. - New York, 12. studenog 1993.) bila je ukrajinsko-američka glumica kasnog nijemog filma i rane ere zvučnog filma.

Pogledaj Ukrajinci i Anna Sten

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Pogledaj Ukrajinci i Armenija

Arsenij Jacenjuk

Arsenij Petrovič Jacenjuk (ukr. Арсеній Петрович Яценюк); (Ukrajina, Černivci, 22. svibnja 1974.); bio je ukrajinski premijer od veljače 2014 do 2016., političar, ekonomist i pravnik.

Pogledaj Ukrajinci i Arsenij Jacenjuk

Artem Lukjanovič Vedelj

Artem Lukjanovič Vedelj (ukr. Артем Ведель Лук'янович - Artem Vedelj Lukjanovyč); (Kijev, 1767. – Kijev, 14. srpnja 1808.), ukrajinski skladatelj, dirigent, pjevač i violinist.

Pogledaj Ukrajinci i Artem Lukjanovič Vedelj

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Pogledaj Ukrajinci i Austro-Ugarska

Austrougarska vojska

Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.

Pogledaj Ukrajinci i Austrougarska vojska

Autonomna Republika Krim

Autonomna Republika Krim (ukr. Крим, Автономна Республіка Крим, rus. Крым, Автономная Республика Крым, krim. Qırım, Qırım Muhtar Cumhuriyeti) je jedina ukrajinska autonomna republika smještena na gornjoj obali Crnog mora, na istoimenom poluotoku.

Pogledaj Ukrajinci i Autonomna Republika Krim

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Pogledaj Ukrajinci i Azerbajdžan

Šibensko-kninska županija

Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.

Pogledaj Ukrajinci i Šibensko-kninska županija

Šiprage

Šiprage su naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Pogledaj Ukrajinci i Šiprage

Šumeće

Šumeće (ukrajinski: Шумече) su posavsko selo smješteno 15 km jugozapadno od Slavonskoga Broda i dva kilometra od rijeke Save u posavskoj ravnici.

Pogledaj Ukrajinci i Šumeće

Žitomir (Ukrajina)

Žitomir (ukrajinski: Житомир, ruski: Житомир, njemački: Schytomyr, poljski: Żytomierz, hebrejski: זשיטאָמיר) je grad u središnjoj Ukrajini, ujedno središte Žitomirske oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Žitomir (Ukrajina)

Čajka (brod)

Fotografija prikazuje tijek izrade manje čajke Čajka (ukr. Чайка), poznata i kao «zaporoška čajka», je vrsta manjeg okretnog ukrajinskog broda sa jarbolom i veslima, danas u Ukrajini poznatog i kao «zaporoški čoven» (ukr. запорізький човен), kojeg su kroz povijest koristili zaporoški kozaci u borbi protiv poljskih, tatarskih i drugih osvajača Ukrajine.

Pogledaj Ukrajinci i Čajka (brod)

Čavle

Čavle je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Čavle

Čečenija

Čečenija (čečenski Ičkerija, također Čečnja, puni naziv Čečenskaja respublika) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na Kavkazu.

Pogledaj Ukrajinci i Čečenija

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.

Pogledaj Ukrajinci i Češka

Čeh, Leh i Meh

Leh, Čeh i Meh legenda je o trojici braće – Lehu, Čehu i Mehu – koji su utemeljitelji triju slavenskih zemalja: Lehijske, (Poljske); Češke (Bohemije, Moravske, Šleske; sve u današnjoj Češkoj), i Rutenije (koja je dijelom u današnjoj Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini).

Pogledaj Ukrajinci i Čeh, Leh i Meh

Čelarevo

Čelarevo (ćir.: Челарево, mađ.: Dunacséb, njem.: Tscheb, ranije Čib) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Čelarevo

Čepin

Čepin je općina i naselje u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Čepin

Čerkaška oblast

Čerkaška oblast (ukrajinski: Черкаська область, Cherkas’ka oblast’,Cherkashchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini na rijeci Dnjepar.

Pogledaj Ukrajinci i Čerkaška oblast

Čerkasy

Čerkasi, Čerkasy (ukrajinski: Черкаси, ruski: Черкассы, njemački Tscherkassy, poljski: Czerkasy, hebrejski: צ'רקסי) je grad u središnjoj Ukrajini središte Čerkaške oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Čerkasy

Černihiv

Černihiv ili Černigov (ukrajinski: Чернігів, ruski: Чернигов) grad je u sjevernoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Černihiv

Černihivska oblast

Černihivska oblast (ukrajinski: Чернігівська область) oblast je koja se nalazi se u sjeveroistočnoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Černihivska oblast

Černovačka oblast

Černovačka oblast (ukrajinski: Чернівецька область, Černivec’ka oblast’) administrativna je oblast koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajine na granici s Rumunjskom i Moldovom.

Pogledaj Ukrajinci i Černovačka oblast

Černovci

Černovci, Černjivci ili Černivci (ukr. Чернівці, rus. Черновцы;, njem. Czernowitz, rum. Cernăuţi) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Černjivecke oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Černovci

Čurug

Čurug (ćir.: Чуруг, mađ.: Csurog) je naselje u općini Žabalj u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Čurug

Bač (općina)

Zemljovid općine Bač Općina Bač je jedna od općina u Republici Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Bač (općina)

Bačinci

Bačinci (srp.: Бачинци) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Bačinci

Bačko Dobro Polje

Bačko Dobro Polje (ćir.: Бачко Добро Поље, mađ.: Kisker, njem.:Klein Keer) je naselje u općini Vrbas u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Bačko Dobro Polje

Baška

Pogled na Bašku iz zraka. Baška je naselje i općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Baška

Baia Mare

Baia Mare (njemački:Frauenbach, latinski:Rivulus Dominarum, mađarski:Nagybánya) je grad u sjeverozapadnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Maramureş.

Pogledaj Ukrajinci i Baia Mare

Bajša

Bajša (ćir.: Бајша, mađ.: Bajsa) je naselje u općini Bačkoj Topoli u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Bajša

Balačka

Balačka je mješavina ukrajinskog i ruskog jezika kojom pričaju uglavnom etnički Ukrajinci i Kubanski kozaci, njih preko 2,5 milijuna, koji žive u zapadnoj Ruskoj Federaciji.

Pogledaj Ukrajinci i Balačka

Bandura (instrument)

Suvremena bandura iz Harkiva (djelo: Andrij Birko, 2008.) Bandura (ukr. бандура) je ukrajinski nacionalni žičani instrument, koji se kroz oblike poput lutnje te samog instrumenta kobze, očuvao još od vremena srednjovjekovne države Kijevske Rusi.

Pogledaj Ukrajinci i Bandura (instrument)

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Pogledaj Ukrajinci i Banovina Hrvatska

Bardejov

Bardejov (mađ. Bártfa, njem. Bartfeld) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Bardejov

Barentsburg

Barentsburg je mali rudarski grad na otoku Spitsbergenu, Norveška.

Pogledaj Ukrajinci i Barentsburg

Batumi

Batumi (gruzijski: ბათუმი, stari naziv Batum) je grad u Gruziji, glavni grad autnomne pokrajine Adžarije.

Pogledaj Ukrajinci i Batumi

Bălți

Bălți (poljski: Bielce, ukrajinski: Бєльці, ruski: Бельцы) je grad u Moldaviji.

Pogledaj Ukrajinci i Bălți

Bednja

lipa starija od 200 godina, spomenik parkovne arhitekture Bednja je naselje i općina u Hrvatskoj na rijeci Bednji.

Pogledaj Ukrajinci i Bednja

Belgorodska oblast

Belgorodska oblast je oblast u Rusiji na granici s Ukrajinom, oko 500 – 700 km od Moskve.

Pogledaj Ukrajinci i Belgorodska oblast

Belica

Spomen-ploča baruna Franje Inkeya u beličkoj crkvi Belica (mađarski Belica) je općina u središnjem dijelu Međimurske županije, u čiji sastav ulaze tek dva naselja, to su Belica i Gardinovec.

Pogledaj Ukrajinci i Belica

Belogorsk

Belogorsk je grad u Amurskoj oblasti u Rusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Belogorsk

Besarabija

Položaj Besarabije na karti Europe Bilhorod-Dnjistrovskij Grb Besarabije u sklopu Ruskog Carstva Besarabija (rumunjski: Basarabia, ukrajinski: Бесарабія, njemački: Bessarabien, ruski:Бессарабия) je povijesna pokrajina smještena većim dijelom u Moldaviji, a manjim južnim dijelom u Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Besarabija

Bihau

Bihau ili Bihou (bjeloruski: Бы́хаў, ruski: Бы́хов, poljski: Bychów, litavski: Bychavas) je grad u istočnoj Bjelorusiji, u Mogilevskoj oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Bihau

Bijeli Hrvati

Velike ili Bijele Hrvatske (9. st.) Prostor Bijelih Hrvata među istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Bijeli Hrvati bili su istočnoslavensko pleme; djelomično preci Hrvata na Jadranskom moru.

Pogledaj Ukrajinci i Bijeli Hrvati

Bilje

Bilje (mađarski: Bellye) je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Bilje

Bjelorusi

Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.

Pogledaj Ukrajinci i Bjelorusi

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Pogledaj Ukrajinci i Bjelorusija

Bjeloruska grkokatolička Crkva

Bjeloruska grkokatolička Crkva (bje. Беларуская грэка-каталіцкая царква, BHKC) je jedna od 23 Istočne katoličke Crkve sui iuris (po svom pravu) u zajedništvu s drugim Crkvama istočnog obreda te u punom zajedništvu s rimskim papom kojeg priznaje za poglavara.

Pogledaj Ukrajinci i Bjeloruska grkokatolička Crkva

Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika

Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка 140px 125px (Zastava BSSR) (Grb BSSR) Geslo: Proleteri svih zemalja, ujedinite se! Пралетарыі ўсіхкраін, яднайцеся! Datoteka:Soviet Union - Byelorussian SSR.svg službeni jezik (Između 1920.

Pogledaj Ukrajinci i Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika

Blato

Blato (često i Blato na Korčuli) općina je u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Blato

Bnei Yehuda Tel-Aviv

Bnei Yehuda Tel Aviv izraelski je nogometni klub iz grada Tel Aviva.

Pogledaj Ukrajinci i Bnei Yehuda Tel-Aviv

Bogatić (Srbija)

Bogatić (ćirilično: Богатић) je naselje i središte istoimene općina u sjeverozapadnom dijelu Republike Srbije.

Pogledaj Ukrajinci i Bogatić (Srbija)

Bogdan Hmeljnicki

Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnickij (1595. – 1657.) Spomenik Bogdanu Hmeljnickom u Kijevu Obiteljski grb ukrajinske plemićke obitelji Hmeljnicki Bogdan Hmeljnicki (ukrajinski: Богдан Зиновій Михайлович Хмельницький - Bogdan Zynovij Myhajlovyč Hmeljnyc'kyj) (Ukrajina, Subotiv, 27.

Pogledaj Ukrajinci i Bogdan Hmeljnicki

Bogdan Igor Antonyč

Bogdan Igor Antonyč (1909. – 1937.), ukrajinski pjesnik. Bogdan Igor Antonyč (izgovar: Bohdan Ihor Antonič); (ukr. Богдан Ігор Анто́нич); (Poljska, Nowica, 5. listopada 1909. - Ukrajina, Ljviv, 6. srpnja 1937.); jedan od najvećih ukrajinskih pjesnika.

Pogledaj Ukrajinci i Bogdan Igor Antonyč

Bogdanovci

Bogdanovci su općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Pogledaj Ukrajinci i Bogdanovci

Borovo

Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru Borovo (srp. ćir. Борово; mađ. Boró; njem. Worow), također poznato kao Borovo Selo (kako bi se razlikovalo od prigradskog naselja Borovo Naselje koje je do 1980. godine također bilo dio katastarske općine Borovo), je selo i općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u istočnom dijelu Hrvatske.

Pogledaj Ukrajinci i Borovo

Bosanski Novi

Bosanski Novi (boš. / srp. Novi Grad / Нови Град) općina i grad, nalazi se u Bosni i Hercegovini.

Pogledaj Ukrajinci i Bosanski Novi

Botoșani (županija)

Botoșani županija nalazi se u sjevernoj Rumunjskoj, u povijesnoj pokrajini Moldaviji.

Pogledaj Ukrajinci i Botoșani (županija)

Botoșani (grad)

Botoșani (njemački: Botoschan) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Botoșani.

Pogledaj Ukrajinci i Botoșani (grad)

Brckovljani

Brckovljani su općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Brckovljani

Brest (Bjelorusija)

Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Brest (Bjelorusija)

Brestska crkvena unija

Ukrajinske grkokatoličke Crkve; katedrala Sv. Jurja u Lavovu Ukrajinski volinjski episkop Ipatij Potij (1541. – 1613.) Rimski papa Klement VIII. (1536. – 1605.) Brestska crkvena unija (ukr. Берестейська унія) je konkordat između Svete Rimske stolice i Pravoslavne Crkve s prostora Ukrajine, kojim su Kijevski metropolit i većina ukrajinskih crkvenih poglavara potpisali akt sjedinjenja i time 1596.

Pogledaj Ukrajinci i Brestska crkvena unija

Brestska oblast

Brestska oblast (bjeloruski: Брэ́сцкая во́бласць, ruski: Бре́стская о́бласт) je jedna od sedam oblasti u Bjelorusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Brestska oblast

Brodski Stupnik

Brodski Stupnik je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.

Pogledaj Ukrajinci i Brodski Stupnik

Brodsko-posavska županija

Slavonski Brod administrativni centar županije Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije Vrpolju na istoku županije Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra).

Pogledaj Ukrajinci i Brodsko-posavska županija

Bučač

Bučač (ukrajinski: Бучач, poljski: Buczacz) je grad u zapadnoj Ukrajini, u regiji Galiciji, u Ternopoljske oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Bučač

Budžak (Ukrajina)

Tvrđava Akkerman (14. stoljeće), pokraj grada Bilhorod-Dnistrovskyi. Budžak je naziv za južni dio Besarabije, danas dio Odeške oblasti u Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Budžak (Ukrajina)

Bukovina

'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940.

Pogledaj Ukrajinci i Bukovina

Bukovlje

Bukovlje je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Bukovlje

Cahul

Cahul (ruski: Kagul/Кагул) je grad u Moldaviji i središte istoimenog distrikta.

Pogledaj Ukrajinci i Cahul

Calgary

Calgary Calgary, najveći grad kanadske provincije Alberta, smješten na jugu provincije.

Pogledaj Ukrajinci i Calgary

Cernik (Brodsko-posavska županija)

Cernik je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Cernik (Brodsko-posavska županija)

Cetingrad

Cetingrad je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Pogledaj Ukrajinci i Cetingrad

Craiova

Craiova je s 299.429 stanovnika peti grad po veličini u Rumunjskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Craiova

Crkva Hrista Carja u Banjoj Luci

Crkva Hrista Carja (poznata i kao Plava crkva), vjerski je objekt ukrajinskih grkokatolika u Banjoj Luci.

Pogledaj Ukrajinci i Crkva Hrista Carja u Banjoj Luci

Cyril Genik

Cyril Genik (Bereziv Nyžnyj, 1857. – 12. veljače 1925.) bio je ukrajinsko -kanadski imigracijski službenik i kulturni djelatnik.

Pogledaj Ukrajinci i Cyril Genik

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Dan sjećanja ili službeno Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se 18.

Pogledaj Ukrajinci i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Debal'ceve

Debal'ceve (ukrajinski: Дебальцеве, ruski: Дебальцево) je grad u istočnoj Ukrajini u Donjeckoj oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Debal'ceve

Derevljani

Položaj Derevljana među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Derevljani (ukr. Деревляни); srednjovjekovno slavensko odnosno ukrajinsko pleme na prostorima sjeverne Ukrajine i južne Bjelorusije.

Pogledaj Ukrajinci i Derevljani

Derusifikacija

Derusifikacija označava politiku vlade i napore određenih nevladinih udruga u nekim državama tijekom tranzicije nakon raspada Sovjetskog Saveza koje su usmjerene nadvladavanju posljedica prethodno provedene rusifikacije.

Pogledaj Ukrajinci i Derusifikacija

Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko

Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko (Dmitrievič; ukr. Дмитро́ Дми́трович Іване́нко ili Dmytro Dmytrovič Ivanenko; Poltava, 29. srpnja 1904. – Moskva, 31. prosinca 1994.), ruski i ukrajinski fizičar.

Pogledaj Ukrajinci i Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko

Dmitro Čigrinskij

Dmytro Anatolijovyč Čyhryns'kyj (ukr.: Дмитро Анатолійович Чигринський) (Izjaslav, 7. studenog 1986.) je ukrajinski nogometaš, rođen 1986.

Pogledaj Ukrajinci i Dmitro Čigrinskij

Dmitro Grigorovič Levickij

Autoportret Dmitra Levickog (1783.) Dmitro Grigorovič Levickij (ukr. Дмитро Григорович Левицький, rus. Дмитрий Григорьевич Левицкий); (Kijev, ožujak 1735. - Sankt Peterburg, 17. travnja 1822.), ukrajinski i ruski profesionalni slikar portreta.

Pogledaj Ukrajinci i Dmitro Grigorovič Levickij

Dmitro Hnatjuk

Dmitro Mihajlovič Hnatjuk (ukr. Дмитро Михайлович Гнатюк); (Ukrajina, Mamajivci, 28. ožujka 1925.); je ukrajinski i sovjetski glazbenik, operni pjevač, pedagog i profesor.

Pogledaj Ukrajinci i Dmitro Hnatjuk

Dmitro Stepanovič Bortnjanskij

Dmitro Stepanovič Bortnjanskij (ukr. Дмитро Степанович Бортнянський - Dmytro Stepanovyč Bortnjans’kyj); (Gluhiv, 28. listopad 1751. - Sankt Peterburg, 10. listopad 1825.); ukrajinski glazbenik, skladatelj i dirigent, koji je bio izrazito popularan u cijelom Ruskom carstvu te je napisao 6 opera i niz drugih poznatih djela.

Pogledaj Ukrajinci i Dmitro Stepanovič Bortnjanskij

Dmitro Višneveckij

Ukrajinska grivnja posvećena hetmanu Dmitru Višneveckom Dmitro Ivanovič Višneveckij (ukr. Дмитро Іванович Вишневецький, pol. Dymitr Wiśniowiecki); (1527. – 1563.) je jedan od prvih istaknutih ukrajinskih hetmana, pripadnik utjecajne plemićke obitelji iz ukrajinske regije Volinj koja je bila u krvnom srodstvu s tadašnjim poljsko-litavskim plemićkim dinastijama Koribut i Gedimini.

Pogledaj Ukrajinci i Dmitro Višneveckij

Dmytro Pavlyčko

Pjesnik Dmytro Pavlyčko, Ukrajina Dmytro Pavlyčko (ukr. Дмитро Васильович Павличко; Stopčativ, 28. rujna 1929.—29. siječnja 2023.) ukrajinski pjesnik, scenarist, kulturni povjesničar, književni prevoditelj, društveni aktivist i političar.

Pogledaj Ukrajinci i Dmytro Pavlyčko

Dnjipro (grad)

Dnjipro (ukr. Дніпро), do prije 19.

Pogledaj Ukrajinci i Dnjipro (grad)

Dnjipropetrovska oblast

Dnjipropetrovska oblast (ukrajinski: Дніпропетровська область, Dnipropetrovs’ka oblast, Dnipropetrovshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Dnjipropetrovska oblast

Dobanovci

Dobanovci je naselje u Srijemu, ali se ne nalazi u Vojvodini, nego u užoj Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Dobanovci

Donbas

invazije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. Donbas ili Donjecki bazen (ukrajinski: Донбас, Донецький басейн) - područje u Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Donbas

Donja Dubrava

mini Donja Dubrava (mađarski Alsódomboru, kajkavski Dolnja Dobrava) je općina u Međimurskoj županiji, Hrvatska, smještena blizu ušća rijeke Mure u Dravu.

Pogledaj Ukrajinci i Donja Dubrava

Donjeck

Donjeck (ukr. Донецьк / Donec'k, rus. Доне́цк / Donjeck) je najveći grad istočne Ukrajine, koji leži na rijeci Kaljmius.

Pogledaj Ukrajinci i Donjeck

Donjecka oblast

Donjecka oblast (ukrajinski: Донецька область, Donec’ka oblast’) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugoistočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Pogledaj Ukrajinci i Donjecka oblast

Donji Andrijevci

Donji Andrijevci su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.

Pogledaj Ukrajinci i Donji Andrijevci

Donji Kraljevec

Donji Kraljevec je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Donji Kraljevec

Donji Vidovec

Donji Vidovec (mađarski Muravid) je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Donji Vidovec

Doroslovo

Doroslovo (ćir.: Дорослово, mađ.:Doroszló) je naselje u općini Sombor u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Doroslovo

Draž

Draž (mađarski Darázs) je naselje i sjedište općine u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Draž

Država Mokselj ili otkrivanje Velikorusije (knjiga)

Naslovnica povijesne knjige Država Mokselj ili otkrivanje Velikorusije (2006.) «Država Mokselj ili otkrivanje Velikorusije» je knjiga koju je 2006.

Pogledaj Ukrajinci i Država Mokselj ili otkrivanje Velikorusije (knjiga)

Drenovci

Drenovci su cvelfersko naselje i sjedište istoimene općine na jugu Vukovarsko-srijemske županije.

Pogledaj Ukrajinci i Drenovci

Druga Poljska Republika

Druga Poljska Republika 1939. Druga Poljska Republika 1922. – 1939. Šleskog ustanka Józef Piłsudski, predsjednik Poljske Druga Poljska Republika, Druga Poljska Zajednica ili međuratna Poljska je poljska država koja je postojala između Prvog i Drugog svjetskog rata, u tom razdoblju Poljaci su vratili svoju nezavisnost.

Pogledaj Ukrajinci i Druga Poljska Republika

Duduk

Duduk (armenski դուդուկ ili ciranapoh, ծիրանափող) je drveno puhačko glazbalo (aerofon), navodno izvornog armenskog podrijetla, sličan klarinetu ili oboi.

Pogledaj Ukrajinci i Duduk

Duljebi

Položaj istočnoslavenskih plemena; Volinjani označavaju položaj Duljiba; 8. st. Duljibi (ukr. Дуліби); srednjovjekovno slavensko odnosno ukrajinsko pleme s prostora sjeverozapadne Ukrajine.

Pogledaj Ukrajinci i Duljebi

Engeljs

Engeljs (ruski:: Энгельс) je grad u Saratovskoj oblasti u Rusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Engeljs

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru.

Pogledaj Ukrajinci i Estonija

Etničke grupe Argentine

Etničke grupe Argentine: 39.934.000 stanovnika, blizu 60 naroda.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Argentine

Etničke grupe Armenije

Etničke grupe Armenije: 2.996.000 stanovnika, 25 naroda.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Armenije

Etničke grupe Australije

Etničke grupe Australije: 20.951.000 stanovnika (UN Country Population; 2008), oko 140 naroda.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Australije

Etničke grupe Azerbajdžana

Etničke grupe Azerbajdžana: 9.000.000 (UN Country Population; 2010) blizu 30 naroda.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Azerbajdžana

Etničke grupe Španjolske

Etničke grupe u Španjolskoj: 44,593.000 stanovnika (UN Country Population; 2008), preko 50 naroda.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Španjolske

Etničke grupe Češke

Etničke grupe Češke: 10,186,000 stanovnika UN Country Population (2007).

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Češke

Etničke grupe Bjelorusije

Etničke grupe Bjelorusije.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Bjelorusije

Etničke grupe Bosne i Hercegovine

Etničke grupe Bosne i Hercegovine, 4.363.000 stanovnika (1991.).

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Bosne i Hercegovine

Etničke grupe Brazila

Etničke grupe Brazila, 194,228,000 stanovnika (UN Country Population; 2008).

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Brazila

Etničke grupe Bugarske

Etničke grupe Bugarske: 7.584.000.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Bugarske

Etničke grupe Cipra

Etničke grupe Cipra, 864.000 stanovnika.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Cipra

Etničke grupe Hrvatske

Etničke grupe Hrvatske: UN Country Population (2007) 4,555.000.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Hrvatske

Etničke grupe Kazahstana

Etničke grupe Kazakstana: 15.532.000 stanovnika (UN Country Population; 2008)). preko 70 naroda.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Kazahstana

Etničke grupe Mongolije

Etničke grupe Mongolije: 2.629.000 (UN Country Population; 2007), 18 naroda.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Mongolije

Etničke grupe Novog Zelanda

Etničke grupe Novog Zelanda: 4,215,000 (UN Country Population; 2008) Oko 60 naroda.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Novog Zelanda

Etničke grupe Rusije

Prvoga svjetskog rata Etničke skupine Rusije (oko 142 499 000 prema UN Country Population iz 2007.) čini otprilike 160 naroda.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Rusije

Etničke grupe SAD-a

Etničke grupe SAD-a: 308,798,000 (UN Country Population; 2008) preko 310 naroda.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe SAD-a

Etničke grupe Slovenije

Etničke grupe Slovenije, 2.002.000 stanovnika (UN Country Population; 2008).

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Slovenije

Etničke grupe Venezuele

Etničke grupe Venezuele: 28.122.000 stanovnika (UN Country Population; 2008) oko 65 naroda.

Pogledaj Ukrajinci i Etničke grupe Venezuele

Euromajdan

Euromajdan (ukr. Євромайдан); u prijevodu "Eurotrg"; u Ukrajini poznatiji kao Revolucija dostojanstva (ukr. Революція гідності) je masovni prosvjed protiv vlade u Ukrajini započet na ulicama Kijeva u studenom 2013. godine i djelomično završen širom Ukrajine krajem veljače u 2014.

Pogledaj Ukrajinci i Euromajdan

Fedir Apollonovič Pirockij

Ukrajinski znanstvenik Fedir Apollonovič Pirockij Fedir Apollonovič Pirockij (ponegdje: Fjodor Apollonovič Pirockij); (ukr. Федір Аполлонович Піроцький, rus. Фёдор Аполлонович Пироцкий); (Ukrajina, Lohvicja, 17. veljače 1845. - Ukrajina, Oleshky, 28.

Pogledaj Ukrajinci i Fedir Apollonovič Pirockij

Festival izvornog folklora Kucurska žetva

Festival izvornog folklora Kucurska žetva je folklorna manifestacija koja se održava u selu Kucuri, autonomna pokrajina Vojvodina, Republika Srbija.

Pogledaj Ukrajinci i Festival izvornog folklora Kucurska žetva

Fjodor Emelianenko

Sportaš borilačkih vještina Fjodor Emelianenko Fjodor Vladimirovič Emeljanenko (rus. Фёдор Владимирович Емельяненко- Fjodor Emel'janenko, ukr. Федір Володимирович Ємельяненко) je ruski borac ukrajinskog podrijetla.

Pogledaj Ukrajinci i Fjodor Emelianenko

Franjo Črnko

Franjo Črnko (16. st.), bio je hrvatski kroničar, komornik Nikole Šubića Zrinskoga.

Pogledaj Ukrajinci i Franjo Črnko

Fridtjof Nansen

Fridtjof Nansen (Store-Froen kod Osla, 10. listopada 1861. – Lysaker, 13. svibnja 1930.), norveški istraživač, zoolog i diplomat.

Pogledaj Ukrajinci i Fridtjof Nansen

Galați (županija)

Galați županija je u Rumunjskoj, u njenoj povijesnoj regiji Moldaviji.

Pogledaj Ukrajinci i Galați (županija)

Galičko-Volinjsko Kraljevstvo

Galičko-Volinjsko Kraljevstvo (staroruski: Галицко-Волинскоє Королѣвство, latinski: Regnum Galiciæ et Lodomeriæ, ukrajinski: Галицько-Волинське князівство) predstavlja srednjovjekovnu ukrajinsku državu nastalu nakon napada Mongola na Kijevsku Rus'.

Pogledaj Ukrajinci i Galičko-Volinjsko Kraljevstvo

Galicija (srednja Europa)

Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.

Pogledaj Ukrajinci i Galicija (srednja Europa)

Galina Sevruk

Galina Sevruk (čitaj: Halina Sevruk); (ukr. Галина Сильвестрівна Севрук); (Uzbekistan, Samarqand, 18. svibnja 1929.); je ukrajinska umjetnica, kiparica, aktivistica za zaštitu ljudskih prava u Sovjetskom Savezu i disidentica u Sovjetskoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Galina Sevruk

Garčin

Garčin je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Garčin

George Gamow

atomske jezgre. tuneliranja ili tunelskog učinka. velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). George Gamow (Odesa, Ukrajina, 4. ožujka 1904. – Boulder, Colorado, SAD, 19. kolovoza 1968.), američki fizičar ukrajinskog podrijetla.

Pogledaj Ukrajinci i George Gamow

Georgij Ivanovič Narbut

Ukrajinski umjetnik Georgij Ivanovič Narbut (1909.) Georgij (Jurij) Ivanovič Narbut (ukr. Георгій (Юрій) Іванович Нарбут); (Ukrajina, Narbutivka, 25. veljače 1886. - Ukrajina, Kijev, 23. ožujka 1920.); je ukrajinski umjetnik, slikar.

Pogledaj Ukrajinci i Georgij Ivanovič Narbut

Gibarac

Gibarac je selo u Srijemu, u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.

Pogledaj Ukrajinci i Gibarac

Giraltovce

Giraltovce (mađ. Girált) grad je u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Giraltovce

Gogolj Fest (međunarodni festival)

Plakat međunarodnog festivala «GogoljFest» iz 2009. (Ukrajina) GOGOLJfest (ukr. ГОГОЛЬfest) je prvi poludisciplinarni višednevni međunarodni festival suvremene umjetnosti, otvoren prvi puta u ukrajinskom Kijevu 2007.

Pogledaj Ukrajinci i Gogolj Fest (međunarodni festival)

Gomel

Gomel (bjeloruski: Гомель) je grad u jugoistočnoj Bjelorusiji blizu granice s Rusijom i Ukrajinom, upravno je središte Gomelske oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Gomel

Gomelska oblast

Gomelska oblast (bjeloruski: Го́мельская во́бласць, ruski: Го́мельская о́бласть) je jedna od sedam oblasti u Bjelorusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Gomelska oblast

Gornji Bogićevci

Gornji Bogićevci su općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Gornji Bogićevci

Gornji Karin

Gornji Karin je mjesto smješteno iznad Karinskog mora.

Pogledaj Ukrajinci i Gornji Karin

Gospođinci

Gospođinci (ćir.: Госпођинци, mađ.: Boldogasszonyfalva) su naselje u općini Žabalj u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Gospođinci

Gospodarstvo Ukrajine

Ukrajinsko gospodarstvo je u fazi razvoja slobodnog tržišta, s bruto domaćim proizvodom koji je doživio ubrzani rast posljednjih nekoliko godina.

Pogledaj Ukrajinci i Gospodarstvo Ukrajine

Grkokatolička crkva u Hrvatskoj

Grkokatolička katedrala u Križevcima Slavonskog Broda Vrhovni nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve Svjatoslav Ševčuk (lijevo) i hrvatski grkokatolički biskup Nikola Kekić prigodom obilježavanja 400. obljetnice Marčanske unije u Križevcima 2012. godine. Grkokatolička crkva u Hrvatskoj je Katolička crkva koja koristi bizantski istočni obred.

Pogledaj Ukrajinci i Grkokatolička crkva u Hrvatskoj

Grodnenska oblast

Grodnenska oblast (bjeloruski: Гродзенская вобласць, ruski: Гродненская область, poljski: Obwód grodzieński) je jedna od šest oblasti u Bjelorusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Grodnenska oblast

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Pogledaj Ukrajinci i Gruzija

Hadjački sporazum

Fotografirani primjerak dokumenta kojim se poljski kralj Jan Kazimierz osvrće na postignuti Hadjački sporazum (1659.) Hadjački sporazum (ukr. Гадяцький договір, pol. Unia Hadziacka) je politički sporazum potpisan 1658.

Pogledaj Ukrajinci i Hadjački sporazum

Hajdamaki

Hajdamaki u vojnom kampu (19. st.) Hajdamaci ili oprišci; (jedn. hajdamak, oprišok)(ukr. гайдамаки, опришки); gerilske su vojničke skupine koje su u 18.

Pogledaj Ukrajinci i Hajdamaki

Hakasija

Hakasija (hakaski i ruski: Хака́сия) je republika u Ruskoj Federaciji, smještena u južnom dijelu središnjeg Sibira.

Pogledaj Ukrajinci i Hakasija

Hanušovce nad Topľou

Hanušovce nad Topľou (mađarski: Tapolyhanusfalva, njemački: Hansdorf an der Töpl) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Hanušovce nad Topľou

Harkivska oblast

Harkovska oblast (ukrajinski: Харківська область, Kharkivs’ka oblast’; Kharkivshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u istočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Pogledaj Ukrajinci i Harkivska oblast

Heinrich Himmler

Heinrich Luitpold Himmler (München, 7. listopada 1900. – Lüneburg, 23. svibnja 1945.) bio je glavni zapovjednik njemačke policije, SS-a, SD-a, Gestapa i RSHA, te time i jedan od najmoćnijih ljudi nacističke Njemačke.

Pogledaj Ukrajinci i Heinrich Himmler

Hermann von Eichhorn

Hermann Gottfried Emil von Eichhorn (Breslau, 13. veljače 1848. – Kijev, 30. srpnja 1918.) je bio njemački feldmaršal i vojni zapovjednik.

Pogledaj Ukrajinci i Hermann von Eichhorn

Herson

Herson(Ukrajinski: Херсон) je grad u južnoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Herson

Hersonska oblast

Hersonska oblast (ukrajinski: Херсонська область, Khersons’ka oblast’, Khersonshchyna) oblast je koja se nalazi se u južnoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Hersonska oblast

Hmeljnickijev ustanak

Hmeljnickijev ustanak bio je rat koji se vodio u periodu 1648. – 1654. kada su se ukrajinski kozaci pobunili protiv Poljsko-Litavske Unije.

Pogledaj Ukrajinci i Hmeljnickijev ustanak

Holíč

Holíč (njemački: Weißkirchen (an der March)/Holitsch, mađarski: Holics) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.

Pogledaj Ukrajinci i Holíč

Holodomor

Umjetnički plakat u spomen na žrtve Holodomora 1932/1933, autor: Leonid Denisenko Obilježavanje Holodomora na ulicama Kijeva, 2006. Holodomor, poznat i kao Gladomor; (prema ukr.: Голодомор, голод (holod) – glad i морити (moryty) - umoriti; Holodomor (Gladomor) - umorstvo umjetno izazvanom glađu); umjetno stvorena glad koja je obuhvatila stanovništvo sovjetske Ukrajine, sjevernog Kavkaza te područje oko donjeg toka rijeke Volge između 1932.

Pogledaj Ukrajinci i Holodomor

Holokaust

Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה‎, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.

Pogledaj Ukrajinci i Holokaust

Hopak

Hopak Članice Nacionalnog akademskog ansambla Ukrajine »Pavlo Virsky« Hopak je ukrajinski narodni ples i smatra se nacionalnim plesom Ukrajine.

Pogledaj Ukrajinci i Hopak

Horlivka

Tarasa Ševčenka Horlivka (ukrajinski: Горлівка, ruski: Горловка) je ukrajinski grad na istoku zemlje, u Donjeckoj oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Horlivka

Hotin

Hotin (ukrajinski i ruski: Хотин, rumunjski: Hotin, poljski: Chocim) je mali povijesni grad u zapadnoj Ukrajini u Černovačkoj oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Hotin

Hrodna

Hrodna ili Grodno (bjeloruski: Гро́дна, litavski: Gardinas, njemački: Garten) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u blizini granice s Poljskom i Litvom, upravno je središte Grodnenske oblast.

Pogledaj Ukrajinci i Hrodna

Hrvati u Ukrajini

Hrvati u Ukrajini broje nekoliko tisuća ljudi, ali se dio njih izjašnjava u etničkom smislu Ukrajincima.

Pogledaj Ukrajinci i Hrvati u Ukrajini

Hrvatsko-ukrajinski odnosi

50px Hrvatsko-ukrajinski odnosi (ukrajinski: Українсько-хорватські відносини) vanjski su odnosi između Hrvatske i Ukrajine.

Pogledaj Ukrajinci i Hrvatsko-ukrajinski odnosi

Hryhorij Skovoroda

Portret ukrajinskog filozofa Hryhorija Skovorde hrivnji Hryhorij Skovoroda, ponegdje Grigorij Skovoroda, (ukr. Григорій Савич Сковорода, rus. Григорий Саввич Сковорода); (Čornuhy, 3. prosinca 1722. - Ivanivka, 9. studenog 1794.); je ukrajinski filozof, pjesnik, predavač i skladatelj.

Pogledaj Ukrajinci i Hryhorij Skovoroda

Huljajpole

Huljajpole (ukrajinski: Гуляйполе) je grad u Zaporoškoj oblasti u jugoistočnoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Huljajpole

Humenné

Humenné (mađ: Homonna, njem: Homenau) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Humenné

Igor Stravinski

Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский, Igor' Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. – New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX.

Pogledaj Ukrajinci i Igor Stravinski

Igor Turčin

Igor Jevdokimovič Turčin (ukr. Ігор Євдокимович Турчин; Sofiivka, Ukrajina, 16. studenog 1936. – Bukurešt, Rumunjska, 7. studenog 1993.), ukrajinski rukometni trener, izbornik sovjetske, a zatim i ukrajinske reprezentacije od 1973.

Pogledaj Ukrajinci i Igor Turčin

Ilja Jefimovič Rjepin

Ilja Jefimovič Rjepin (rus. Илья Ефимович Репин; 5. kolovoza 1844., Čugujiv, Ukrajina – 29. rujna 1930., Kuokkala, Finska; danas Rjepino, Rusija); bio je ruski slikar, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu tijekom 19.

Pogledaj Ukrajinci i Ilja Jefimovič Rjepin

Indoeuropljani

Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.

Pogledaj Ukrajinci i Indoeuropljani

Industrijalizacija sovjetske Ukrajine (1930-ih)

Industrijalizacija sovjetske Ukrajine početkom tridesetih godina 20.-tog stoljeća predstavlja politički predvođenu gospodarsku aktivnost popraćenu masovnim deportacijama i političkim čistkama.

Pogledaj Ukrajinci i Industrijalizacija sovjetske Ukrajine (1930-ih)

Internacionalizam ili rusifikacija?

Naslovnica društveno-političke knjige Internacionalizam ili rusifikacija? (1965.) Internacionalizam ili rusifikacija? je naslov programske knjige ukrajinskog pisca i disidenta Ivana Dzjube, tiskane 1965.

Pogledaj Ukrajinci i Internacionalizam ili rusifikacija?

Isak Babelj

'''Isak Emenuilovič Babelj''' Isak Emanuilovič Babelj (rus. Исаак Эммануилович Бабель, Odesa, 1. srpnja 1894. – Butirka, 27. siječnja 1940.) je bio ukrajinski i ruski sovjetski pisac, židovskog podrijetla.

Pogledaj Ukrajinci i Isak Babelj

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Pogledaj Ukrajinci i Istočna Europa

Istočni Slaveni

Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.

Pogledaj Ukrajinci i Istočni Slaveni

Istočnoslavenski jezici

Istočnoslavenski jezici su podskupina iz skupine slavenskih jezika, indoeuropska jezična porodica.

Pogledaj Ukrajinci i Istočnoslavenski jezici

Ivan Drač

Ivan Drač Ivan Drač (ukr. Іван Федорович Драч); (Ukrajina, Teližinci, 17. listopada 1936.); je ukrajinski pjesnik, scenarist, književni kritičar, prevoditelj, politički aktivist i disident u Sovjetskoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Ivan Drač

Ivan Franko

Ukrajinski pjesnik Ivan Jakovič Franko, autor: Ivan Truš (1930.) Spomenik Ivanu Franku u Lipiku Ivan Jakovič Franko (ukr. Іван Якович Франко – Ivan Jakovyč Franko); (Nagujevyči, 27. kolovoz 1856. – Lavov, 28. lipanj 1916.); je ukrajinski pjesnik, pisac, socijalni i literarni kritičar, novinar, ekonomist i politički aktivist.

Pogledaj Ukrajinci i Ivan Franko

Ivan Maksimovič Sošenko

Ivan Maksimovič Sošenko (ukr. Іван Максимович Сошенко - Ivan Mskymovyč Sošenko); (Boguslav, 2. lipnja 1807. – Korsunj, 18. srpnja 1876.), ukrajinski slikar koji je svoju uspješnu karijeru gradio tijekom sve dinamičnijeg razvoja likovne umjetnosti u Ruskom carstvu.

Pogledaj Ukrajinci i Ivan Maksimovič Sošenko

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Pogledaj Ukrajinci i Ivan Pavao II.

Ivan Petrovič Kotljarevskij

Ukrajinski pisac Ivan Kotljarevskij Ivan Petrovič Kotljarevskij (ukr. Іван Петрович Котляревський; Poltava, 9. rujna 1769. – Poltava, 10. studenog 1838.) je ukrajinski pisac, pjesnik i dramaturg, jedan od predvodnika u stvaranju suvremenog ukrajinskog književnog jezika.

Pogledaj Ukrajinci i Ivan Petrovič Kotljarevskij

Ivan Stepanovič Mazepa

Jedna od kijevskih crkvi izgrađena pod direktivom Ivana Mazepe, 18. st. Ivan Stepanovič Mazepa (ukr. Іван Степанович Мазепа); (Ukrajina, Bila cerkva, 1639. - Moldova, Bendery, 1709.); je visoko školovan ukrajinski plemić, hetman kozačke vojske lijevoobalne Ukrajine koja se nakon ustanka hetmana Bogdana Hmeljnickog i sklopljenog Perejaslavskog sporazuma našla pod protektoratom Moskovske države i moskovskog cara.

Pogledaj Ukrajinci i Ivan Stepanovič Mazepa

Ivan Vihovskij

Portret ukrajinskog hetmana Ivana Vihovskog (17. st.) Ivan Vihovskij (ukr. Іван Виговський, pol. Iwan Wyhowski, rus. Иван Выговский) je ukrajinski plemić i hetman Rusi-Ukrajine u razdoblju od 1657.

Pogledaj Ukrajinci i Ivan Vihovskij

Izmajil

Izmajil (ukrajinski: Ізмаїл, ruski i bugarski: Измаил, rumunjski: Ismail) je grad u Ukrajini u Odeškoj oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Izmajil

Jack Palance

Volodimir Palahnjuk (ukr. Володимир Палагнюк) poznatiji profesionalno kao Jack Palance (18. veljače 1919. – 10. studeni 2006.) je američki filmski glumac ukrajinskog podrijetla.

Pogledaj Ukrajinci i Jack Palance

Jagodnjak

Zgrada Općine Jagodnjak Jagodnjak (srp. ćir. Јагодњак; mađ. Kácsfalu; njem. Katschfeld), je mjesto i općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Jagodnjak

Jakiv Jakovič Hnizdovskij

Ukrajinski umjetnik Jakiv Jakovič Hnizdovskij (New York, 1969.) Jakiv Jakovič Hnizdovskij (ukr. Яків Якович Гніздовський, eng. Jacques Hnizdovsky); (Ukrajina, Pilipče, 27. siječnja 1915. - SAD, New York, 8. studenoga 1985.); je ukrajinski i američki umjetnik, slikar, kipar, dizajner i ilustrator.

Pogledaj Ukrajinci i Jakiv Jakovič Hnizdovskij

Jalta

Jalta (ukr./rus.: Ялта, grč.: Γιάλτα) je grad i crnomorsko ljetovalište na južnoj obali poluotoka Krima u Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Jalta

Jamalskonenečki autonomni okrug

Jamalskonenečki autonomni okrug ili Jamalo‑Nenecki autonomni okrug je samostalni okrug u Tjumenjskoj oblasti Rusije; površine oko 750 300 km² i s 522 798 stanovnika (2010.). Obuhvaća sjeverni dio Zapadnosibirske nizine: donji tok rijeke Ob, istočni ogranke Polarnog Urala i poluotoke Jamal, Tazov i Gydan.

Pogledaj Ukrajinci i Jamalskonenečki autonomni okrug

Janošik

Janošik (ćir.: Јаношик, slv. Janošík) je naselje u općini Alibunar u Južnobanatskom okrugu u Vojvodini, naseljeno Slovacima.

Pogledaj Ukrajinci i Janošik

Jaroslav Jevdokimov

Jaroslav Oleksandrovič Jevdokimov (ukr. Ярослав Олександрович Євдокимов, bjel.: Яраслаў Аляксандравіч Еўдакімаў, rus.: Ярослав Александрович Евдоки́мов; Rivne, 22. studenoga 1946.) ukrajinski je pjevač (bariton).

Pogledaj Ukrajinci i Jaroslav Jevdokimov

Jūrmala

Jūrmala (u prijevodu obala, njem. Riga-Strand, Rigaer Strand (Riška plaža, Rigasche Strand)) je grad u Latviji na obali Riškog zaljeva, smješten 25 kilometara zapadno od glavnog grada Rige.

Pogledaj Ukrajinci i Jūrmala

Józef i Wiktoria Ulma

Józef i Wiktoria Ulma i njihovo sedmero djece - poljski katolički blaženici Józef i Wiktoria Ulma bili su poljski rimokatolički bračni par koji je tijekom njemačke okupacije Poljske skrivao dvije židovske obitelji u selu Markowi riskirajući život kako bi ih spasio od holokausta.

Pogledaj Ukrajinci i Józef i Wiktoria Ulma

Jelgava

Jelgava je grad smješten u središtu Latvije 41 kilometar jugozapadno od Rige.

Pogledaj Ukrajinci i Jelgava

Jevgenij Paščenko

Jevgenij Paščenko (ukr. Євге́н Микола́йович Па́щенко, Evgen Mykolajovič Paščenko) (Vorkuta, Rusija, 9. rujna 1950. – Zagreb, 8. svibnja 2021.) ukrajinski filolog, povjesničar, ukrajinist i diplomat.

Pogledaj Ukrajinci i Jevgenij Paščenko

Josif Slipij

Josif Slipij (ukr. Йосиф Сліпий; Zazdrist, Ukrajina, 17. veljače 1892. - Rim, Italija, 7. rujna 1984.) bio je ukrajinski grkokatolički nadbiskup i kardinal.

Pogledaj Ukrajinci i Josif Slipij

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18.

Pogledaj Ukrajinci i Josif Staljin

Jozafata Hordaševska

Blažena Jozafata Mihajlina Hordaševska (ukr.: Йосафа́та Михайлина Гордашевська, Lviv, 20. studenoga 1869. – Lviv, 7. travnja 1919.) - ukrajinska grkokatolička redovnica, utemeljiteljica ženske redovničke zajednice Sestara Službenica od Marije Bezgrešne, proglašena blaženom Rođena je kao Mihajlina Hordaševska u Lvivu 20.

Pogledaj Ukrajinci i Jozafata Hordaševska

Julija Tymošenko

Julija Volodymyrivna Tymošenko (ukr. Юлія Володимирівна Тимошенко); (rođena: 27. studenog 1960.); ukrajinska političarka i po prvi puta ukrajinska premijerka od 24. siječnja do 8. rujna 2005. godine.

Pogledaj Ukrajinci i Julija Tymošenko

Jurij Lucenko

Jurij Lucenko (ukr. Юрій Віталійович Луценко); (Rivne, 14. prosinca 1964.); je ukrajinski političar (desnog centra) i bivši ministar unutarnjih poslova.

Pogledaj Ukrajinci i Jurij Lucenko

Jurjevo

Ikona Svetog Jurja i zmaja, Rusija, XVI. stoljeće Jurjevo, Jurjevdan je blagdan svetog Jurja, 23. travnja, kojega neke pravoslavne crkve obilježavaju 6. svibnja prema julijanskom kalendaru.

Pogledaj Ukrajinci i Jurjevo

Kalinjingradska oblast

Kalinjingradska oblast (rus.: Калинингра́дская о́бласть, Калининградская область ili neslužbeno Янта́рный край, što pak znači jantarski kraj, te njem.: Gebiet Kaliningrad) je oblast u Rusiji na obali Baltičkoga mora.

Pogledaj Ukrajinci i Kalinjingradska oblast

Kam'janske

Kamjanske (ukr. Кам’янське), do 19.

Pogledaj Ukrajinci i Kam'janske

Kamjanec-Podiljskyj

Kamjanec-Podiljskyj (ukrajinski: Кам’янець-Подільський) je grad smješten u zapadnoj Ukrajini na Volino Podolskoj uzvisini.

Pogledaj Ukrajinci i Kamjanec-Podiljskyj

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Pogledaj Ukrajinci i Kanada

Kaniža (Bebrina)

Kaniža (ukrajinski: Каніжа) je naselje u Brodsko-posavskoj županiji.

Pogledaj Ukrajinci i Kaniža (Bebrina)

Karaš-severinska županija

Karaš-severinska županija (rum.Caraş-Severin, (mađ.Krassó-Szörény) je županija u rumunjskom dijelu Banata, glavni grad županije je Ričica. Županija je poznata u Hrvatskoj zbog hrvatske manjine koja živi u općinama Karaševo i Lupak.

Pogledaj Ukrajinci i Karaš-severinska županija

Karaganda

Karaganda ili Karagandi (kaz. Қарағанды, rus. Караганда) je grad u Kazahstanu u Karagandinskoj oblasti, sjedište istoimene biskupije.

Pogledaj Ukrajinci i Karaganda

Karansebeš

Karansebeš (rum. Caransebeş, njem.; Karansebesch, mađ.; Karánsebes) je grad u županiji Karaš-Severin u rumunjskom dijelu Banata.

Pogledaj Ukrajinci i Karansebeš

Karlova nagrada

Karlova nagrada (njem. Karlspreis) jedna je od najcjenjenijih europskih nagrada i dodjeljuje se osobama koje promiču europsko jedinstvo.

Pogledaj Ukrajinci i Karlova nagrada

Katedrala sv. Jurja u Lavovu

Katedrala sv. Jurja u Lavovu Katedrala svetog Jurja (ukrajinski: Собор святого Юра), smještena je u Lavovu u Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Katedrala sv. Jurja u Lavovu

Katerina Čumačenko-Juščenko

Susret predsjedničkih obitelji, druga s lijeva: Katerina Čumačenko-Juščenko (Washington, 2005.) Katerina Čumačenko-Juščenko (ukr. Катерина Михайлівна Ющенко - Kateryna Myhajlivna Juščenko) je ukrajinska i američka društvena i politička aktivistica, ujedno žena trećeg ukrajinskog predsjednika Viktora Juščenka.

Pogledaj Ukrajinci i Katerina Čumačenko-Juščenko

Katerina Bilokur

Katerina Vasilivna Bilokur (ukr. Катерина Василівна Білокур; Bohdanivka, Ukrajina, 7. prosinca 1900. - Bohdanivka, Ukrajina, 10. lipnja 1961.) bila je ukrajinska naivna slikarica Na većini slika Katerine Bilokur motiv je cvijeće.

Pogledaj Ukrajinci i Katerina Bilokur

Kathryn Bolkovac

Kathryn Bolkovac je američka policajka i zvižđačica hrvatskog podrijetla.

Pogledaj Ukrajinci i Kathryn Bolkovac

Katolička Crkva u Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Katolička crkva u Dubaiju. Katolička Crkva u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dio je svjetske Katoličke Crkve pod duhovnim vodstvom pape i rimske kurije.

Pogledaj Ukrajinci i Katolička Crkva u Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Kaunas

Kaunas (slav. Kovno), znan pod još nekoliko imena, je drugi najveći grad u Litvi i bivši privremeni glavni grad.

Pogledaj Ukrajinci i Kaunas

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Pogledaj Ukrajinci i Kazahstan

Kazani (jama)

Kazani su naziv za jamu koja se nalazi na području Starog Grada u Sarajevu.

Pogledaj Ukrajinci i Kazani (jama)

Kazimir Maljevič

Kazimir Severinovič Maljevič (ukr. Малевич Казимир Северинович, rus. Казимир Северинович Малевич, Kijev, 23. veljače 1879. – Sankt-Peterburg, 15. svibnja 1935.) je bio ukrajinski i ruski slikar poljsko-ukrajinskog podrijetla, teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije, te jedan od glavnih predstavnika ukrajinskeDo kada će se u Hrvatskoj pisati pogrešno o Kazimiru Maljeviču? - Književna Rijeka - časopis za književnost i književne prosudbe br.3., god.VII., Rijeka, jesen 2002., str.

Pogledaj Ukrajinci i Kazimir Maljevič

Keila (grad u Estoniji)

Crkva u Keili Keila (njem. Kegel) je grad i općina u okrugu Harjumaa u sjeverozapadnoj Estoniji.

Pogledaj Ukrajinci i Keila (grad u Estoniji)

Kemerovska oblast

Kemerovska oblast (rus.

Pogledaj Ukrajinci i Kemerovska oblast

KickassTorrents

KickassTorrents (poznata po kratici KAT) jest mrežna stranica koja pruža direktorij torrent datoteka i magnetnih poveznica kojima se omogućava dijeljenje datoteka umreženjem peer-to-peer (P2P) koristeći protokol BitTorrent.

Pogledaj Ukrajinci i KickassTorrents

Kijevska oblast

Kijevska oblast (ukrajinski: Київська область, Kyivs’ka oblast’, Kyivshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Kijevska oblast

Kijevska Rus'

Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.

Pogledaj Ukrajinci i Kijevska Rus'

Kira Muratova

Kira Georgievna Muratova, rođena Korotkova (na ukrajinskom: Кіра Георгіївна Муратова, Soroca, 5. studenog 1934. – Odesa, 6. lipnja 2018.) - bila je sovjetska i ukrajinska filmska redateljica, scenaristica i glumica poznata po svojem neubičajenom redateljskom stilu.

Pogledaj Ukrajinci i Kira Muratova

Kirilo Rozumovskij

Portret ukrajinskog hetmana Kirila Rozumovskog (18. st.) Kirilo Rozumovskij (ukr. Кирило Григорович Розумовський, rus. Кирилл Григорьевич Разумовский); (Kozelec, 18. ožujak 1728. - Baturin, 1. siječanj 1803.); posljednji ukrajinski hetman s priznatom autonomijom u Ruskom Carstvu.

Pogledaj Ukrajinci i Kirilo Rozumovskij

Kirilo Stecenko

Kirilo Grigorovič Stecenko (ukr. Кирило Григорович Стеценко); (Ukrajina, Kvitkiv, 12. svibnja 1882. - Ukrajina, Veprik, 29. travnja 1922.); je ukrajinski skladatelj, dirigent i profesor glazbe.

Pogledaj Ukrajinci i Kirilo Stecenko

Kirovogradska oblast

Kirovogradska oblast (ukrajinski: Кіровоградська область, Kirovograds’ka oblast’, Kirovogradščyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Kirovogradska oblast

Komi-Permjački autonomni okrug

Komi-Permjački okrug (komijski: Перым-Коми автономия кытш, ruski: Ко́ми-Пермя́цкий о́круг), ili još i "Permjakija" je teritorij s posebnim statusom u ruskom upravnom sustavu unutar Permskog kraja u Rusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Komi-Permjački autonomni okrug

Koncentracijski logor Treblinka

Tabla Treblinka u muzeju Yad Vashem. Koncentracijski logor Treblinka, izvorni naziv: Istrebljivački logor Treblinka (njem. Vernichtungslager Treblinka), bio je nacistički logor za istrebljenje na području okupirane Poljske, aktivan tijekom Drugog svjetskog rata.

Pogledaj Ukrajinci i Koncentracijski logor Treblinka

Kongregacija

Kongregacija (lat. congregatio), od latinskoga congregatio (con, s + grex, društvo, družina), može značiti.

Pogledaj Ukrajinci i Kongregacija

Konstjantin Vasilj Ostrockij

Portret ukrajinskog plemića Konstjantina V. Ostrockog Službeni poljsko-litavski grb plemićke obitelji Ostrockij Konstjantin Vasilj Ostrockij (ukr. Костянтин Василь Острозький, lat. Konstantinas Vasilijus Ostrogiškis); (Bjelorusija, Turov, 2. veljače 1526. - Ukrajina, Ostroh, 13.

Pogledaj Ukrajinci i Konstjantin Vasilj Ostrockij

Kopyly

Kopyly (ukr. Копили) je selo u Ukrajini, u Poltavskoj oblasti, u Poltavskom rajonu.

Pogledaj Ukrajinci i Kopyly

Korjenizacija

Korjenizacija je bila sovjetska nacionalna politika usmjerena prema neruskim autohtonim narodima Sovjetskog Saveza, odnosno četrnaest neruskih sovjetskih republika i titularnim narodima autonomnih sovjetskih socijalističkih republika Ruske SFSR.

Pogledaj Ukrajinci i Korjenizacija

Kosančić

Kosančić (ćir.: Косанчић) je naselje u općini Vrbas u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Kosančić

Kotor Varoš

Kotor Varoš je općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republika Srpska.

Pogledaj Ukrajinci i Kotor Varoš

Kozaci

'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902.

Pogledaj Ukrajinci i Kozaci

Krakov

Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Krakov

Kralj Danilo

Kralj Danilo ili Danilo Romanovič (ukr. король Данило ili Данило Романович); (1201.—1264.); je srednjovjekovni ukrajinski galičko-volinjski knez i knez kijevski 1239./1240.

Pogledaj Ukrajinci i Kralj Danilo

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Pogledaj Ukrajinci i Kraljevina Ugarska

Kramators'k

Kramators'k (ukrajinski: Краматорськ, ruski: Краматорск) je grad u istočnoj Ukrajini u (Donjeckoj oblasti).

Pogledaj Ukrajinci i Kramators'k

Kremnica

Kremnica (mađ. Körmöcbánya, njem. Kremnitz), je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj, upravno pripada Okrugu Žiar nad Hronom.

Pogledaj Ukrajinci i Kremnica

Krimski Tatari

Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.

Pogledaj Ukrajinci i Krimski Tatari

Krnjaja

KrnjajaAnte Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str.

Pogledaj Ukrajinci i Krnjaja

Kropyvnyckyj

Kropyvnyckyj (ukrajinski: Кропивницький / Kropyvnyc'kyj; do 1924 g. Jelisavetgrad, od 1924. do 1934. – Zinovjevsk, od 1934. do 1939. – Kirovo, od 1939. do 2016. - Kirovohrad) grad je u središnjoj Ukrajini središte Kirovogradske oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Kropyvnyckyj

Kruščić

Kruščić (ćir.: Крушчић, njem.: Weprovatz, mađ.: Veprőd) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini, naseljeno pretežno Srbima i Crnogorcima.

Pogledaj Ukrajinci i Kruščić

Krupina

Krupina (mađ. Korpona, njem. Karpfen) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Krupina

Ksenija Mišina

Ksenija Oleksandrivna Mišina (ukrajinski: Ксенія Олександрівна Мішина, Sevastopolj, 18. lipnja 1989.) - ukrajinska filmska i kazališna glumica.

Pogledaj Ukrajinci i Ksenija Mišina

Kubanski kozaci

Zaporoški kozaci su preci Kubanskih kozaka Kubanski kor ukrajinskog glazbenika Vasilja Jemeca (1913.) Zastava Kubanske Narodne Republike (1918. – 1920.) Naseljenost ukrajinske populacije na prostoru Kubana (1926.) Kubanski kozaci su možda najvještiji konjanici na svijetu Kubanski kozaci (ukr.

Pogledaj Ukrajinci i Kubanski kozaci

Kucura

Kucura (ćir.: Куцура, mađ.: Kucora, njem.:Kutzura) je naselje u općini Vrbas u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Kucura

Kula (Bačka)

Kula je grad i sjedište istoimene općine u Zapadnobačkom okrugu, u Vojvodini, Srbija.

Pogledaj Ukrajinci i Kula (Bačka)

Kula (općina)

Mapa općine Kula Općina Kula je jedna od općina u Republici Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Kula (općina)

Kvitka Cisyk

Kvitka Cisyk (čitaj: Kvitka Cisik); (ukr. Квітка Цісик); (New York, 4. travanj 1953. - New York, 29. ožujak 1998.); je američka i ukrajinska pjevačica (sopran) i violinistica, u Ukrajini posebno poznata po svojim albumima ukrajinske narodne tematike «Pjesme Ukrajine» i «Dvije boje».

Pogledaj Ukrajinci i Kvitka Cisyk

Lajkovac

Lajkovac (ćirilično Лајковац) grad i središte istoimene općine u Republici Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Lajkovac

Lalić (Odžaci, Srbija)

Lalić (srp.: Лалић, svk. Laliť, mađ, Liliomos) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Lalić (Odžaci, Srbija)

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom.

Pogledaj Ukrajinci i Latvija

Lavov

LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.

Pogledaj Ukrajinci i Lavov

Lavovska oblast

Lavovska oblast (ukrajinski: Львівська область, L’vivs’ka oblast’, L’vivshchyna) oblast je koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajine na granici s Poljskom.

Pogledaj Ukrajinci i Lavovska oblast

Lemki

Lemki u narodnoj nošnji (lijevo), Prešovska regija, Slovačka Lemki (ukrajinski, rusinski: Лeмки, lemkivski: Лeмкы) su manja etnička zajednica nastanjena na graničnim karpatskim prostorima Poljske, Ukrajine i Slovačke.

Pogledaj Ukrajinci i Lemki

Leonid Brežnjev

Leonid Brežnjev (19. prosinca 1906./1. siječnja 1907. – 10. studenog 1982.) je bio Generalni sekretar komunističke partije Sovjetskog Saveza (vođa SSSR-a) od 1964. godine.

Pogledaj Ukrajinci i Leonid Brežnjev

Lesja Ukrajinka

Ukrajinska spisateljica Lesja Ukrajinka (1871. – 1913.) Lesja Ukrajinka (ukr. Леся Українка) je pseudonim za jednu od najpoznatijih ukrajinskih spisateljica i društveno-političkih aktivistica Larisu Petrivnu Kosač-Kvitku (ukr. Лариса Петрівна Косач-Квітка – Larysa Petrivna Kosač-Kvitka); (Novograd-Volinjskij, 13.

Pogledaj Ukrajinci i Lesja Ukrajinka

Lev Danilovič

Portret kralja Leva Daniloviča (nepoznati autor, 17. st.) Lev Danilovič ili Lev I. Galickij (ukr. Лев Данилович); (1228.—1301.); je ukrajinski srednjovjekovni knez i kralj Rusi-Ukrajine u sklopu Galičko-Volinjskog Kraljevstva.

Pogledaj Ukrajinci i Lev Danilovič

Liepāja

Liepāja, luka Liepāja (njemački: Libau, litavski: Liepoja, poljski: Lipawa, ruski: Либава / Libava ili Лиепая / Lijepaja) grad je u zapadnoj Latviji, na obali Baltičkog mora, najznačajnija luka u Latviji.

Pogledaj Ukrajinci i Liepāja

Lilija Podkopajeva

Lilija Podkopajeva Lilija Podkopajeva (ukr. Лілія Олександрівна Подкопаєва; Donjeck, 15. kolovoza 1978. godine) - ukrajinska gimnastičarka, olimpijska, svjetska i europska prvakinja.

Pogledaj Ukrajinci i Lilija Podkopajeva

Lina Kostenko

Lina Kostenko (ukr. Ліна Василівна Костенко); (Ukrajina, Ržiščiv, 19. ožujka 1930.); je ukrajinska pjesnikinja, spisateljica, društveni aktivist i disident u Sovjetskoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Lina Kostenko

Lipany

Lipany (mađ. Héthárs, njem. Siebenlinden, lat. Septemtiliae) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Lipany

Lipar

Lipar (ćir.: Липар) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini, naseljeno pretežno Srbima.

Pogledaj Ukrajinci i Lipar

Lipovljani

Lipovljani su općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Pogledaj Ukrajinci i Lipovljani

Litavski građanski rat (1697. – 1702.)

Litvanski građanski rat 1697.–1702., oružani sukob između vojnih snaga posvađanih plemićkih obitelji u Velikoj Kneževini Litvi (državi koja je u to doba bila u Poljsko-Litvanskoj uniji) u osvit Velikoga sjevernoga rata.

Pogledaj Ukrajinci i Litavski građanski rat (1697. – 1702.)

Ljubov Syrota

Ukrajinska spisateljica Ljubov Syrota (2003.) Ljubov Syrota (ukr. Любов Макарівна Сирота); (21. lipnja 1956., Irtyšsk, Kazahstan); je ukrajinska spisateljica, novinarka i prevoditeljica.

Pogledaj Ukrajinci i Ljubov Syrota

Lothar Matthäus

Lothar Herbert Matthäus (Erlangen, 21. ožujka 1961.), njemački je nogometni trener i bivši nogometaš.

Pogledaj Ukrajinci i Lothar Matthäus

Lugansk

Luhansk,»Lugansk«.

Pogledaj Ukrajinci i Lugansk

Luganska oblast

Luganska oblast (ukrajinski: Луганська область, Luhans’ka oblast’; ruski: Луга́нська о́бласть, Luganska oblast) administrativna je oblast koja se nalazi se u istočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Pogledaj Ukrajinci i Luganska oblast

Lugoj

Lugoj (njem.; Lugosch, srp.; Lugož, mađ.; Lugos) je grad u županiji Timiş u rumunjskom dijelu Banata.

Pogledaj Ukrajinci i Lugoj

Maardu

ruske pravoslavne crkve Maardu je grad i općina u okrugu Harjumaa, sjeverna Estonija.

Pogledaj Ukrajinci i Maardu

Mađari u Vojvodini

Mađari su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Mađari u Vojvodini

Magadanska oblast

Magadanska oblast (ruski: Магаданская область, Magadanskaja oblast) upravna je jedinica u Rusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Magadanska oblast

Makiïvka

Makiïvka (ukrajinski: Макіївка, ruski: Макеевка, stari nazivi: Dmitriivsk, Dmitriivs'kyj) je ukrajinski grad na istoku zemlje, u Donjeckoj oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Makiïvka

Maksim Sozontovič Berezovskij

Maksim Sozontovič Berezovskij (ukr. Максим Созонтович Березовський - Maksym Sozontovyč Berezovs'kyj); (Hluhiv, 27. listopada 1745. – Sankt Peterburg, 2. travnja 1777.) bio je ukrajinski skladatelj, dirigent, violinist i operni pjevač (bas).

Pogledaj Ukrajinci i Maksim Sozontovič Berezovskij

Manitoba

Manitoba je jedna od deset kanadskih pokrajina.

Pogledaj Ukrajinci i Manitoba

Maramureš (pokrajina)

Položaj pokrajine Maramureš Maramureš ili Maramaroščina (rumunjski: Maramureş, ukrajinski: Мармарощина / Marmaroščina, Марамарощина / Maramaroščina) je povijesna pokrajina danas smještena u sjevernoj Rumunjskoj i zapadnoj Ukrajini, dio je druge povijesne pokrajine Transilvanije.

Pogledaj Ukrajinci i Maramureš (pokrajina)

Maramureș (županija)

Maramureș ((mađarski:Máramaros) županija nalazi se u sjeverozapadnoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Transilvaniji. Glavni grad županije Maramureș je grad Baia Mare.

Pogledaj Ukrajinci i Maramureș (županija)

Mariana Sadovska

Mariana Sadovska (Lviv, Ukrajina, 23. travnja 1972.) - ukrajinska je pjevačica, skladateljica i glumica Otac joj je ukrajinski pjevač Viktor Morozov.

Pogledaj Ukrajinci i Mariana Sadovska

Marija Burmaka

Marija Burmaka (ukr. Марія Бурмака); rođena 17.

Pogledaj Ukrajinci i Marija Burmaka

Marija Oksentijivna Primačenko

Marija Oksentijivna Primačenko (ukr. Марія Оксентіївна Примаченко); (Bolotnja, 1. siječanj 1908. - Bolotnja, 18. kolovoz 1997.); je ukrajinska slikarica folklorne umjetnosti i umjetnosti naive.

Pogledaj Ukrajinci i Marija Oksentijivna Primačenko

Marija Zankovecka

Marija Zankovecka (ukrajinski: Марія Заньковецька), rođena kao Marija Kostjantjinivna Adasovska (Zankiv, Ukrajina, 4. kolovoza 1854. – Kijev, 4. listopada 1934.) - ukrajinska kazališna glumica, dobitnica nagrade ukrajinske narodne umjetnice (1922. godine).

Pogledaj Ukrajinci i Marija Zankovecka

Marin Čilić

Marin Čilić (Međugorje, BIH, 28. rujna 1988.) profesionalni je hrvatski tenisač, osvajač US Opena 2014. Najbolji rezultat na ATP-ovoj ljestvici u karijeri bilo mu je treće mjesto.

Pogledaj Ukrajinci i Marin Čilić

Markušica

Markušica (srp. ćir. Маркушица; mađ. Márkusfalva; njem. Sankt Markus), je naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Pogledaj Ukrajinci i Markušica

Marusja Čuraj

Poštanska marka ukrajinske glazbenice Marusje Čuraj (2000.) Marusja Čuraj (ukr. Маруся Чурай); (1626. – 1689.); je ukrajinska barokna glazbena skladateljica, pjesnikinja i pjevačica, koja je svoju slavu stekla ponajviše kroz spominjanje u ukrajinskoj literaturi i pjesmama pjevanim širom Ukrajine.

Pogledaj Ukrajinci i Marusja Čuraj

Medzilaborce

Medzilaborce (mađ. Mezőlaborc, rue. Меджилабірці/Medžilabirci) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Medzilaborce

Megrelija-Gornja Svanetija

Megrelija-Gornja Svanetija ili Mingrelija-Gornja Svanetija (gruz. სამეგრელო-ზემო სვანეთი) je regija (Mhare) u zapadnoj Gruziji koja uključuje povijesne gruzijske pokrajine Mingreliju (Samegrelo) i Gornju Svanetiju (Zemo Svaneti).

Pogledaj Ukrajinci i Megrelija-Gornja Svanetija

Melenci

Melenci (srpski: Меленци, mađarski: Melence, njemački: Melenze) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Zrenjanin.

Pogledaj Ukrajinci i Melenci

Michalovce

Michalovce (mađ. Nagymihály, njem. Großmichel) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Michalovce

Mihail Vasiljevič Ostrogradski

Mihail Vasiljevič Ostrogradski (Pašenna, 24. rujna 1801. – Poltava, 1. siječnja 1862.), ukrajinski matematičar.

Pogledaj Ukrajinci i Mihail Vasiljevič Ostrogradski

Mihajlo Gruševski

Mihajlo Gruševski u mlađim danima (1895.) Mihajlo Gruševski (ukr. Михайло Сергійович Грушевський - Myhajlo Sergijovyč Gruševs'kyj); (Helm, 17. rujan 1866. - Kislovodsk, 26. studeni 1934.); je ukrajinski povjesničar, prosvjetni djelatnik, političar i prvi predsjednik neovisne Ukrajine odnosno Ukrajinske Narodne Republike.

Pogledaj Ukrajinci i Mihajlo Gruševski

Mihajlo Mihajlovič Verbickij

Mihajlo Mihajlovič Verbickij (ukr. Михайло Михайлович Вербицький, pol. Michał Werbycki); (Poljska, Javirnik Ruskij, 4. ožujka 1815. - Mlinač, 7. prosinca 1870.); je ukrajinski skladatelj i grkokatolički svećenik.

Pogledaj Ukrajinci i Mihajlo Mihajlovič Verbickij

Mikluševačko ljeto

Mikluševačko ljeto (rusinski: Миклошевске лєто), je manifestacija kulture Rusina i Ukrajinaca iz Hrvatske.

Pogledaj Ukrajinci i Mikluševačko ljeto

Mikluševci

Mikluševci (rusinski:Миклошевци, ukrajinski: Мiклушевці), je naselje u sastavu općine Tompojevci.

Pogledaj Ukrajinci i Mikluševci

Mikola Azarov

Mikola Janovič Azarov (ukr. Микола Янович Азаров); (Rusija, Kaluga, 17. prosinac 1947.); rođen kao Nikolaj Janovič Pahlo (rus. Николай Янович Пахло); je ukrajinski političar i premijer Ukrajine od 11.

Pogledaj Ukrajinci i Mikola Azarov

Mikola Dileckij

Stranica iz Glazbene gramatike, izdanje tiskano 1679. Mikola Dileckij ili Nikolaj Dileckij (ukr. Микола Павлович Дилецкий, pol. Mikołaj Dylecki, rus. Николай Павлович Дилецкий; Kijev, 1630. – Moskva, 1680.) bio je ukrajinski skladatelj, glazbeni teoretičar, autor Glazbene gramatike objavljene 1677.

Pogledaj Ukrajinci i Mikola Dileckij

Mikola Grigorovič Buraček

Poštanska marka posvećena djelu Mikole Buračeka Mikola Grigorovič Buraček (ukr. Микола Григорович Бурачек - Mykola Grygorovyč Buraček); (Letyčiv, 16. ožujak 1871. - Harkiv, 12. kolovoz 1942.); je ukrajinski slikar impresionist, pisac i pedagog.

Pogledaj Ukrajinci i Mikola Grigorovič Buraček

Mikola Vitalijovič Lisenko

Mikola Vitalijovič Lisenko (ukr. Микола Віталійович Лисенко - Mykola Vitalijovyč Lysenko); (Grynjky, 22. listopad 1842. - Kijev, 6. studeni 1912.); je ukrajinski glazbeni skladatelj, pijanist, dirigent i pedagog.

Pogledaj Ukrajinci i Mikola Vitalijovič Lisenko

Mikolajivska oblast

Mikolajivska oblast (ukrajinski: Миколаївська область, Mykolayivs’ka oblast’, Mykolajivščyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u južnoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Mikolajivska oblast

Minska oblast

Minska oblast (bjeloruski: Мі́нская во́бласць, ruski: Минская о́бласть) je jedna od sedam oblasti u Bjelorusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Minska oblast

Mladenovac

Mladenovac (srpski: Младеновац) je gradsko naselje i središte beogradske istoimene općine u Republici Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Mladenovac

Mošorin

Mošorin (ćir.: Мошорин, mađ, Mozsor) je naselje u općini Titel u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Mošorin

Mogilevska oblast

Mogilevska oblast (bjeloruski: Магілёўская во́бласць, ruski: Могилёвская о́бласть) je jedna od šest oblasti u Bjelorusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Mogilevska oblast

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Pogledaj Ukrajinci i Moldavija

Moldavija (pokrajina)

Stjepana III. Moldavskog Položaj Kneževine Moldavije i susjednih regija, 16./17. st. Moldavija (moldavski jezik: Moldova, stariji naziv: Moldavska) je povijesno slavensko-romanska regija, nakon 14.

Pogledaj Ukrajinci i Moldavija (pokrajina)

Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika

Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika (moldavski: Република Советикэ Сочиалистэ Молдовеняскэ; ruski: Молда́вская Сове́тская Социалисти́ческая Респу́блика, akronim: MSSR) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Pogledaj Ukrajinci i Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Pogledaj Ukrajinci i Moskva

Myhajlo Kocjubynskyj

Ukrajinski pisac Mihajlo Mihajlovič Kocjubinskij (1900.) Mihajlo Mihajlovič Kocjubinskij (ukrajinski: Михайло Михайлович Коцюбинський – Myhajlo Myhajlovyč Kocjubyns'kyj); (Vinnicja, 17. rujna 1864. – Černjigiv, 25. travnja 1913.) bio je ukrajinski pisac, pjesnik, autor kvalitetnih novela koje su nakon njegove smrti u Sovjetskom Savezu često bile temelj izrade pojedinih vrijednih sovjetskih filmova.

Pogledaj Ukrajinci i Myhajlo Kocjubynskyj

Mykola Knjažyckyj

Mykola Knjažyckyj Mykola Leonidovyč Knjažyckyj (ukr. Микола Леонідович Княжицький) je ukrajinski televizijski novinar rođen u Ljvivu 2.

Pogledaj Ukrajinci i Mykola Knjažyckyj

Mykola Leontovyč

Mykola Dmytrovyč Leontovyč (ukr. Микола Дмитрович Леонтович, eng. Mykola Leontovych); (Ukrajina, Monastyrok, 1. prosinca 1877. - Markivska, 23. siječnja 1921.); je ukrajinski glazbeni skladatelj, dirigent i međunarodno poznati profesor glazbe.

Pogledaj Ukrajinci i Mykola Leontovyč

Mykola Zerov

Mykola Zerov Mykola Zerov (Zinkiv, 26. travnja 1890. – Sandarmoh, 3. studenog 1937.) - ukrajinski pjesnik, prevoditelj i književni kritičar.

Pogledaj Ukrajinci i Mykola Zerov

Myroslav Skoryk

Myroslav Skoryk (ukr. Мирослав Михайлович Скорик); (Ukrajina, Ljviv, 12. srpnja 1938.); je ukrajinski glazbeni skladatelj, autor nekoliko svjetski poznatih glazbenih djela.

Pogledaj Ukrajinci i Myroslav Skoryk

Naberežnije Čelni

Naberežnije Čelni (ruski: На́бережные Челны, tatarski: Yar Çallı) su grad u Rusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Naberežnije Čelni

Narodi svijeta U

Narodi svijeta U.

Pogledaj Ukrajinci i Narodi svijeta U

Natalija Poklonskaja

Natalija Poklonskaja Natalija Vladimirovna Poklonskaja (rus. Ната́лья Влади́мировна Покло́нская; ukr. Наталія Володимирівна Поклонська; Mihailovka, Luhansk, 18. ožujka 1980.) je pravnica, poznata kao vrhovna tužiteljica Republike Krim.

Pogledaj Ukrajinci i Natalija Poklonskaja

Neštin

Neštin (ćir.: Нештин, mađ.: Nyest) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Neštin

Negoslavci

Negoslavci (srp. ćir. Негославци; mađ. Negoszlovce), su naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Pogledaj Ukrajinci i Negoslavci

Nestor Mahno

Nestor Mahno Nestor Ivanovič Mahno (ukr. Нестор Іванович Махно - Nestor Ivanovyč Mahno); (Guljaj Pole, 26. listopad 1888. - Pariz, 6. srpanj 1934.); je ukrajinski anarhistički revolucionar, pokretač anarhističkog pokreta i neovisne vojske u zaraćenoj Ukrajinskoj Narodnoj Republici i tek stvaranoj sovjetskoj Ukrajini između 1917.

Pogledaj Ukrajinci i Nestor Mahno

Nikolaj Davydenko

Nikolaj Vladimirovič Davidenko (rus. Николай Владимирович Давыденко, ukr. Микола Володимирович Давиденко); (Siverodoneck, Ukrajina, 2. srpnja 1981.); ruski je umirovljeni tenisač ukrajinskog podrijetla.

Pogledaj Ukrajinci i Nikolaj Davydenko

Nikolaj Vasiljevič Gogolj

Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31.

Pogledaj Ukrajinci i Nikolaj Vasiljevič Gogolj

Njemačka kuhinja

Njemačke kobasice, meso i mliječni proizvodi. Bratwurst. Njemačka kuhinja predstavlja gastronomsko bogatstvo i raznolikost Njemačke.

Pogledaj Ukrajinci i Njemačka kuhinja

Nova Crvenka

Nova Crvenka (ćir.: Нова Црвенка) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini, naseljeno pretežno Srbima.

Pogledaj Ukrajinci i Nova Crvenka

Nova Srbija

Nova Srbija je bila pokrajina u carskoj Rusiji od 1752. do 1764. godine stečena kolonizacijom i rusifikacijom središnjih ukrajinskih prostora nakon potpunog rušenja autonomije prethodno formirane Zaporoške republike.

Pogledaj Ukrajinci i Nova Srbija

Nová Baňa

Nová Baňa (mađ. Újbánya, njem. Königsberg) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Nová Baňa

Novgorodska Republika

Novgorodska republika (rus. Новгородская республика/Novgorodskaja respublika, ukr. Новгородська республіка/Novgordska respublika) je srednjovjekovna staroruska država, ispočetka formirana kao kneževina u sklopu države Kijevske Rusi.

Pogledaj Ukrajinci i Novgorodska Republika

Novi Bečej

Novi Bečej (ćirilično: Нови Бечеј, mađarski: Törökbecse) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Novi Bečej.

Pogledaj Ukrajinci i Novi Bečej

Novi Beograd

Novi Beograd je beogradska općina s najvećim brojem stanovnika.

Pogledaj Ukrajinci i Novi Beograd

Novigrad

Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.

Pogledaj Ukrajinci i Novigrad

Oblast Krdžali

Oblast Krdžali (bugarski Област Кърджали) nalazi se u južnoj Bugarskoj, na granici s Grčkom.

Pogledaj Ukrajinci i Oblast Krdžali

Oblast Loveč

Oblast Loveč (bugarski Област Ловеч) nalazi se u sjevernoj Bugarskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Oblast Loveč

Oblast Montana

Oblast Montana (bugarski Област Монтана) nalazi se u sjeverozapadnoj Bugarskoj, na granici sa Srbijom i Rumunjskom.

Pogledaj Ukrajinci i Oblast Montana

Odeška oblast

Odeška oblast (ukrajinski: Одеська область, Odes’ka oblast’, Odeshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugozapadnoj Ukrajini na granici s Rumunjskom i Moldovom i na obalama Crnog mora.

Pogledaj Ukrajinci i Odeška oblast

Odesa

Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.

Pogledaj Ukrajinci i Odesa

Ognjem i mačem

Ognjem i mačem je povijesni roman kojeg je napisao Henryk Sienkiewicz 1884. Prvi je dio Trilogije, u koju spadaju i romani Potop i Gospodin Volodijovski.

Pogledaj Ukrajinci i Ognjem i mačem

Okrug Ida-Viru

Okrug Ida-Viru ili kraće Ida-Viru jedan je od 15 estonskih okruga.

Pogledaj Ukrajinci i Okrug Ida-Viru

Oksana Bajul

Oksana Sergejevna Bajul (ukr. Оксана Сергіївна Баюл; Dnjipro, 16. studenog 1977.) bila je ukrajinska klizačica u umjetničkom klizanju.

Pogledaj Ukrajinci i Oksana Bajul

Oleg Blohin

Oleg Blohin ili Oleh Blohin (ukr. Оле́г Володи́мирович Блохі́н, čita se Oleh Volodymyrovyč Blohin) (Kijev, 5. studenog 1952.) je ukrajinski nogometni trener i umirovljeni nogometaš.

Pogledaj Ukrajinci i Oleg Blohin

Oleksandr Dovženko

Oleksandr Dovženko (ukr. Олександр Петрович Довженко); (Sosnicja, 10. rujna 1894. – Moskva, 25. studenoga 1956.) ukrajinski filmski redatelj, scenarist, producent i ravnatelj filmske produkcije u Sovjetskom Savezu.

Pogledaj Ukrajinci i Oleksandr Dovženko

Oleksandr Pavlovič Rodzjanko

Aleksandr Pavlović Rodzianko (ukr. Олекса́ндр Па́влович Родзя́нко) je bio general i zapovjednik bjelogardejskog korpusa za vrijeme ruskog građanskog rata.

Pogledaj Ukrajinci i Oleksandr Pavlovič Rodzjanko

Oleksandr Porfirovič Arhipenko

Oleksandr Porfirovič Arhipenko (ukr. Олександр Порфирович Архипенко, eng. Alexander Porfyrovych Archipenko); (Ukrajina, Kijev, 30. ožujaka 1887. – SAD, New York, 25. veljače 1964.); je poznati ukrajinski i američki avantgardni umjetnik, kipar i grafički umjetnik.

Pogledaj Ukrajinci i Oleksandr Porfirovič Arhipenko

Oleksandrija

Oleksandrija (ukr. Олександрія, rus.: Александрия/Alexandrija) je grad u središnjoj Ukrajini u Kirovogradskoj oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Oleksandrija

Oleksij Griščenko

Oleksij (Oleksa) Vasiljovič Griščenko (ukr. Олексій Васильович Грищенко, eng. Alexis Gritchenko); (Ukrajina, Krolevec, 2. travnja 1883. - Francuska, Vence, 28. siječnja 1977.); je ukrajinski slikar, teoretičar umjetnosti i pisac.

Pogledaj Ukrajinci i Oleksij Griščenko

Olena Pčilka

Olena Pčilka (ukr. Олена Пчілка); (Ukrajina, Gadjač, 29. lipanj 1849. – Ukrajina, Kijev, 4. listopad 1930.); je književni pseudonim za poznatu ukrajinsku spisateljicu, kulturnu aktivistkinju i etnografikinju Olhu Petrivnu-Kosač (ukr. Ольга Петрівна-Косач).

Pogledaj Ukrajinci i Olena Pčilka

Olga Bezsmertna

Olga Bezsmertna (ukr.: Ольга Безсмертна; Bohuslav, Ukrajina, 6. kolovoza 1983.) ukrajinska je operna sopranistica koja radi u Bečkoj državnoj operi.

Pogledaj Ukrajinci i Olga Bezsmertna

Olga Julianivna Kobiljanska

Ukrajinska spisateljica Olga Kobiljanska (1863. – 1942.) Olga Julianivna Kobiljanska (ukr. Ольга Юліанівна Кобиляньска - Oljga Julianivna Kobyljan'ka); (Rumunjska, Gura Humorului, 27. studeni 1863. – Ukrajina, Černivci, 21. ožujak 1942.); je poznata ukrajinska spisateljica iz karpatske regije Bukovina, koja se nalazi na današnjoj granici između Ukrajine i Rumunjske.

Pogledaj Ukrajinci i Olga Julianivna Kobiljanska

Olha Rapaj-Markiš

Rad Olhe Rapaj-Markiš u Dječjoj knjižnici u Kijevu. Olha Rapaj-Markiš (ukr. Ольга Перецівна Рапай-Маркіш, Harkov, 1. kolovoza 1929. – Tel Aviv, 1. veljače 2012.) ukrajinska je umjetnica.

Pogledaj Ukrajinci i Olha Rapaj-Markiš

Omeljan Pricak

Omeljan Josipovič Pricak (ukr. Омелян Йосипович Пріцак, eng. Omeljan Pritsak); (Ukrajina, Luka, 7. travnja 1919. - SAD, Boston, 29. ožujka 2006.); je ukrajinski i međunarodni znanstvenik, povjesničar, filolog te jedna od utjecajnijih osoba na Harvardskom sveučilištu u SAD-u.

Pogledaj Ukrajinci i Omeljan Pricak

Orest Subteljnij

Orest Subteljnij (eng. Orest Subtelny); (Krakov, Poljska, 17. svibnja 1941.); je kanadsko-ukrajinski povjesničar, profesor, znanstvenik i suradnik nekoliko međunarodno priznatih sveučilišta i znanstvenih institucija.

Pogledaj Ukrajinci i Orest Subteljnij

Organizacija ukrajinskih nacionalista

Znak Organizacije ukrajinskih nacionalista (M) Organizacija ukrajinskih nacionalista (ukr. Організація українськихнаціоналістів), skraćeno OUN, ukrajinski je politički pokret stvoren 1929.

Pogledaj Ukrajinci i Organizacija ukrajinskih nacionalista

Orsk

Orsk (ruski: Орск) je grad u Orenburškoj oblasti u Rusiji, na jugu gorja Urala, na obalama rijeke Urala.

Pogledaj Ukrajinci i Orsk

Ostjaci

Ostjaci ili Hanti (Остяки, Ханти; sami sebe zovu As-yakh) ugrofinski su narod koji živi u Rusiji, to jest u Hantijsko-mansijskom autonomnom okrugu u kojem čine oko 1 % stanovništva i predstavljaju četvrti narod po brojnosti poslije Rusa (66 %), Ukrajinaca (12 %) i Tatara (8 %).

Pogledaj Ukrajinci i Ostjaci

Ostroška akademija

Europi i Ukrajini - Ukrajina zauzima 4. mjesto Ostroška akademija ili punim nazivom Nacionalno sveučilište Ostroška akademija (ukr. Національний Університет Острозька Академія) je ukrajinsko sveučilište osnovano 1576.

Pogledaj Ukrajinci i Ostroška akademija

Palilula (općina, Beograd)

Palilula je jedna od općina grada Beograda.

Pogledaj Ukrajinci i Palilula (općina, Beograd)

Pančevo

Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.

Pogledaj Ukrajinci i Pančevo

Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš

Ukrajinski književnik Pantelejmon Kuliš (1819. – 1897.) Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš (ukr. Пантелеймон Олександрович Куліш); (Voroniž, 7. kolovoz 1819. - Motronivka, 14. veljača 1897.); je ukrajinski pisac, pjesnik, povjesničar, folklorist, etnograf, prevoditelj, književni kritičar, redaktor i izdavač.

Pogledaj Ukrajinci i Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš

Parage

Parage (ćir.: Параге, mađ.: Parrag) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Parage

Pavlo Skoropadskij

Posljednji ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij Pavlo Petrovič Skoropadskij (ukr. Павло Петрович Скоропадський, rus. Павел Петрович Скоропадский, de. Paul Petrowitsch Skoropadskyj); (Njemačka, Wiesbaden, 3. svibnja 1873. - Njemačka, Bavarska, 26. travnja 1945.) je ukrajinski vojni i politički dužnosnik, jedan od ukrajinskih generala u službi vojske Ruskog Carstva i hetman neovisne Ukrajinske Države pod njemačkim protektoratom.

Pogledaj Ukrajinci i Pavlo Skoropadskij

Pavlodar

Pavlodar (kazaški i ruski: Павлодар) je grad u sjeveroistočnom Kazahstanu, te glavni grad istoimene regije, smješten na rijeci Irtiš.

Pogledaj Ukrajinci i Pavlodar

Pečori

Pečori (estonski: Petseri, ruski: Печо́ры) naseljeno je mjesto s administrativnim statusom grada na krajnjem zapadu europskog dijela Ruske Federacije.

Pogledaj Ukrajinci i Pečori

Perejaslavski sporazum

Perejaslavski sporazum (rus. Переяславская рада, ukr. Переяславська рада); je službeni dogovor potpisan ugovorom 1654.

Pogledaj Ukrajinci i Perejaslavski sporazum

Petrovačko zvono

Petrovačko zvono (rusinski: Петривски дзвон), je najveća i središnja godišnja kulturna manifestacija Rusina i Ukrajinaca iz Hrvatske.

Pogledaj Ukrajinci i Petrovačko zvono

Pilip Orlik

Portret ukrajinskog hetmana Pilipa Orlika Pilip Orlik (ukr. Пилип Орлик); (Bjelorusija, Košuta, 11. listopad 1672. - Rumunjska, Iaşi, 26. svibanj 1742.); je ukrajinski vojni i politički dužnosnik, hetman Rusi-Ukrajine, diplomatski dužnosnik i bliski suradnik hetmana Ivana Mazepe.

Pogledaj Ukrajinci i Pilip Orlik

Piroge

Piroge su danas međunarodno slavensko jelo koje se koristilo na galicijskom prostoru bivše Poljske države, današnjim prostorima zapadne Ukrajine, istočne Poljske i Slovačke, gdje se mješalo niz slavenskih naroda između ostalih i Poljaci, Ukrajinci i Bjelorusi, posljednja dva naroda tada su bila poznata kao Rusini.

Pogledaj Ukrajinci i Piroge

Pisanica

Tgu bana Jelačića u Zagrebu 2009. godine. Pisanica je bojom ukrašeno jaje.

Pogledaj Ukrajinci i Pisanica

Pjesma o Igorovom pohodu

Sovjetska poštanska marka povodom 800-te godišnjice bitke, 1985. Epsko srednjovjekovno djelo Pjesma o Igorovom pohodu (staroslavenski: Слово о плъку Игоревѣ - Slovo o plŭku Igorevě, ukrajinski: Слово о полку Ігоревім - Slovo o polku Ihorevim, ruski: Слово о полку Игореве - Slovo o polku Igoreve) je nastalo najkasnije 1187.

Pogledaj Ukrajinci i Pjesma o Igorovom pohodu

Plaški

Plaški je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Pogledaj Ukrajinci i Plaški

Ploče

Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Pogledaj Ukrajinci i Ploče

Plzeňska biskupija

Plzeňska biskupija (češ. Diecéze plzeňská, lat. Dioecesis Pilznensis) je dijeceza Katoličke Crkve u Češkoj sa sjedištem u gradu Plzeňu i u sastavu Praške nadbiskupije i pod upravom njezinog nadbiskupa i kardinala Dominika Duke.

Pogledaj Ukrajinci i Plzeňska biskupija

Pobuna mornara u Boki kotorskoj

Austro-ugarski mornari, većinom Hrvati, u Boki kotorskoj 1917. Pobuna mornara u Boki kotorskoj bila je oružana buna mornara (većinom Hrvata) austro-ugarske ratne mornarice početkom 1918. godine.

Pogledaj Ukrajinci i Pobuna mornara u Boki kotorskoj

Podrijetlo Hrvata

Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.

Pogledaj Ukrajinci i Podrijetlo Hrvata

Pokolj u Katinskoj šumi

Križevi za Katyn, Harkiv i Mednoje Berije Staljinu s prijedlogom egzekucije poljskih časnika Sovjetski plakat iz Drugog svjetskog rata koji prikazuje vojnika Crvene armije koji zarobljava poljskog časnika i "oslobađanje seljaka od gospode" U pokolju u Katynskoj šumi (poljski: zbrodnia katyńska, Katyń crime; ruski: Катынский расстрел), postrojbe sovjetskog Ministarstva unutrašnjih poslova (poznatije kao NKVD) ubile su više tisuća poljskih časnika.

Pogledaj Ukrajinci i Pokolj u Katinskoj šumi

Poliščuci

Poliški prostor naseljen Poliščucima. Poliščuci ili Poliščuki (ukr.: поліщук/poliščuk, bje.: паляшук/paljaščuk, polj. Poleszuk, rus.: полещук/polješčuk) su stanovnici regije Polissja; regionalni naziv za subetničku grupu Ukrajinaca.

Pogledaj Ukrajinci i Poliščuci

Poliščuki

Poliščuci (jednina na ukr.: Поліщук, Poliščuk), jedna od ukrajinskih etnografskih skupina u nizinskim predjelima sjeverne Ukrajine.

Pogledaj Ukrajinci i Poliščuki

Politički rusinizam

Politički rusinizam; također Političko rusinstvo; je ukrajinski termin za politiku propagiranja postojanja rusinske nacije u kojoj se nastoji obrazložiti specifičnost rusinskog nacionalnog identiteta te njegova različitost od onog ukrajinskog.

Pogledaj Ukrajinci i Politički rusinizam

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Pogledaj Ukrajinci i Poljaci

Poljički statut

hrvatskom ćirilicom. Poljički statut je najvažniji izvor Poljičke Republike.

Pogledaj Ukrajinci i Poljički statut

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.

Pogledaj Ukrajinci i Poljska

Poljska pravoslavna Crkva

Varšavi Poljska pravoslavna Crkva (poljski: Autokefaliczny Kościół Prawosławny) jedna je od autokefalnih pravoslavnih Crkava.

Pogledaj Ukrajinci i Poljska pravoslavna Crkva

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Pogledaj Ukrajinci i Poljsko-Litavska Unija

Poltavska bitka

Poltavska bitka ili Bitka kod Poltave (rus. Полтавская битва, šve. Slaget vid Poltava, ukr. Битва під Полтавою) je povijesni vojni sukob koji se dogodio na prostoru središnje Ukrajine, grada Poltave, 8.

Pogledaj Ukrajinci i Poltavska bitka

Poltavska oblast

Poltavska oblast (ukrajinski: Полтавська область, Poltavs’ka oblast’, Poltavshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Poltavska oblast

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.

Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1961. godine; Srbi - plava, Muslimani - zelena, Hrvati - narančasta. Treći po redu popis stanovništva u drugoj Jugoslaviji objavljen je 30. ožujka 1961. godine.

Pogledaj Ukrajinci i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine.

Pogledaj Ukrajinci i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1981. godine.

Pogledaj Ukrajinci i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.

Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1991. godine; Srbi - plava, Muslimani - zelena, Hrvati - narančasta. Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen u ožujku 1991. godine.

Pogledaj Ukrajinci i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.

Popis stanovništva u Hrvatskoj proveden je u ožujku 1991.

Pogledaj Ukrajinci i Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.

Popis stanovništva u Pridnjestrovlju 2004.

Popis stanovništva u odmetnutoj moldovskoj pokrajini Pridnjestrovlju organiziran je 2004. godine, otprilike u isto vrijeme kao i Popis u Moldovi, u kojem je Pridnjestrovlje odbilo sudjelovati, inzistirajući na svojoj deklaraciji neovisnosti od 2. rujna 1990.

Pogledaj Ukrajinci i Popis stanovništva u Pridnjestrovlju 2004.

Popis stanovništva u Sloveniji 1991.

Popis stanovništva u SR Sloveniji je izvršen u ožujku 1991. godine, kao dio Popisa stanovništva u Jugoslaviji.

Pogledaj Ukrajinci i Popis stanovništva u Sloveniji 1991.

Poprad

Poprad je grad u Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Poprad

Povijest kalendara

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Pogledaj Ukrajinci i Povijest kalendara

Povijest Litve

lijevo lijevo Antički "Put jantara" Povijest Litve je povijest prostora današnje Republike Litve i naroda Litvanaca od prapovijesti do danas.

Pogledaj Ukrajinci i Povijest Litve

Povijest Podgorača

Povijest Podgorača može se proučavati do prapovijesti, jer je već tada podgoračko područje bilo naseljeno.

Pogledaj Ukrajinci i Povijest Podgorača

Povijest Poljske

Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.

Pogledaj Ukrajinci i Povijest Poljske

Povijest Ukrajine

Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.

Pogledaj Ukrajinci i Povijest Ukrajine

Povijest Ukrajine (knjiga)

Omot knjige Povijest Ukrajine (2010.) "Povijest Ukrajine" je knjiga tiskana na hrvatskom jeziku u nakladiništvu Hrvatsko-ukrajinskog društva 2010.

Pogledaj Ukrajinci i Povijest Ukrajine (knjiga)

Povijest Ukrajine-Rusi (knjiga)

Naslovnica knjige Povijest Ukrajine-Rusi, 8. tom (1922.) «Povijest Ukrajine-Rusi» (ukr. Історія України-Руси) je velika povijesna zbirka stručnih autorskih radova ukrajinskog povjesničara Mihajla Gruševskog, izdana u 10 nastavaka na ukrajinskom jeziku i pisana krajem 19.

Pogledaj Ukrajinci i Povijest Ukrajine-Rusi (knjiga)

Prava LGBT osoba u Europi

Lezbijska, gay, biseksualna, i transrodna (LGBT) prava vrlo se razlikuju unutar Europe.

Pogledaj Ukrajinci i Prava LGBT osoba u Europi

Prešov

Prešov (mađ. Eperjes, njem. Eperies) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Prešov

Prešovský kraj

Prešovský kraj jedna od krajeva (pokrajina) Slovačke.

Pogledaj Ukrajinci i Prešovský kraj

Prevlaka Suwałki

Shematski prikaz prevlake Suwałki (litavsko-poljska granica označena je narančastom bojom). alt.

Pogledaj Ukrajinci i Prevlaka Suwałki

Pridnjestrovska Moldavska Republika

Pridnjestrovska Moldavska Republika ili kraće Pridnjestrovlje (spominje se i pod nazivom Transdnjestarska Republika) je dio teritorija Moldavije smješten uz lijevu obalu Dnjestra, koja je na mjestima široka i do 15 km.

Pogledaj Ukrajinci i Pridnjestrovska Moldavska Republika

Prijedor

Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.

Pogledaj Ukrajinci i Prijedor

Pyrjatyn

Pyrjatyn (ukr. Пирятин) je grad u središnjoj Ukrajini, sjedište Pyrjatynskog rajona u sklopu Poltavske oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Pyrjatyn

Rakovac (Beočin, Srbija)

Rakovac (ćir.: Раковац, mađ.: Dombó) je naselje u općini Beočin u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Rakovac (Beočin, Srbija)

Raspad SSSR-a

Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.

Pogledaj Ukrajinci i Raspad SSSR-a

Rat u istočnoj Ukrajini

Rat u istočnoj Ukrajini (ukr. Війна на сході України) ili ranije Oružani sukob na istoku Ukrajine (rus. "Вооружённый конфликт на востоке Украины") je oružani sukob koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima Ukrajine vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te proruskih separatističkih paravojnih postrojba samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike na drugoj strani, u početku predvođene ruskim državljaninom Igorom Strelkovom.

Pogledaj Ukrajinci i Rat u istočnoj Ukrajini

Rat u Pridnjestrovlju

Rat u Pridnjestrovlju (negdje Rat u Moldovi acig.org (5. veljače 2012.)), oružani sukob koji se 1992.

Pogledaj Ukrajinci i Rat u Pridnjestrovlju

Rîbnița

Rîbnița (također i rumunjski: Râbnița, moldavska ćirilica: Рыбница, ukrajinski: Ри́бниця, ruski: Ры́бница) je grad u Moldaviji.

Pogledaj Ukrajinci i Rîbnița

Religija u Bjelorusiji

Crkva sv. Simona i Helene Prije 1917., Bjelorusija je imala 2,466 vjerskih zajednica, uključujući 1,650 pravoslavnih, 127 rimokatoličke, 657 židovske, 32 protestantske, i nekoliko muslimanskih zajednica.

Pogledaj Ukrajinci i Religija u Bjelorusiji

Religija u Kazahstanu

Karagandi. Religija u Kazahstanu je važan dio kazahstanskoga društva.

Pogledaj Ukrajinci i Religija u Kazahstanu

Religija u Ukrajini

Katedrala sv. Mihajla u Kijevu sagrađena je u 12. stoljeću. Religija u Ukrajini ima veliko značenje.

Pogledaj Ukrajinci i Religija u Ukrajini

Republika Krim

Republika Krim (krimskotatarski: Къырым Джумхуриети; ruski: Республика Крым; ukrajinski: Республіка Крим) jedna je od republika Rusije.

Pogledaj Ukrajinci i Republika Krim

Revúca

Revúca (mađ. Nagyrőce, njem. Groß-Rauschenbach), grad je u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Revúca

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Pogledaj Ukrajinci i Riga

Rivanjska oblast

Rivanjska oblast (ukrajinski: Рівненська область, Rivnens’ka oblast’, Rivnenshchyna) oblast je koja se nalazi se u sjeverozapadnoj Ukrajine.

Pogledaj Ukrajinci i Rivanjska oblast

Rivne

Rivne (ukrajinski: Рівне, ruski: Ровно, njemački Röwne, poljski: Równe, hebrejski: ראוונע) je grad u sjeverozapadnoj Ukrajini središte Rivanjske oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Rivne

Rokselana

Rokselana odnosno Hürrem (perz. خرم, tur. Hürrem – nasmijana, vesela); također i Haseki Sultannem Hürrem; rođena kao pravoslavka Anastasija ili Aleksandra Lisowska (Rohatyn, Poljska, današnja Ukrajina) (1503. – 1558.) (Carigrad, Osmansko Carstvo) bila je najmoćnija sultanija u povijesti Osmanskog Carstva, zakonita supruga sultana Sulejmana, majka šestoro Vladareve djece, upraviteljica Harema, humanitarka, a nakon smrti princa Mustafe jedina nasljednica carske titule Valide sultanije (hrv.

Pogledaj Ukrajinci i Rokselana

Roman Šuhevič

Ukrajinski političar Roman Šuhevič na poštanskoj marki (2007.) Roman Šuhevič (ukr. Роман Шухевич), poznat i pod pseudonimom Taras Čuprinka (Krakovec, 30. lipnja 1907. – Ljviv, 5. ožujka 1950.), ukrajinski je političar i vojni dužnosnik, zapovjednik Ukrajinske ustaničke armije u Drugom svjetskom ratu.

Pogledaj Ukrajinci i Roman Šuhevič

Roman Berezovski

Roman Berezovski (Armenija, 5. kolovoza 1974.), armenski umirovljeni nogometaš i sadašnji trener ukrajinskog podrijetla.

Pogledaj Ukrajinci i Roman Berezovski

Roman Petrović

Roman Petrović (polj. Roman Petrowicz; Donji Vakuf, 1896. – Sarajevo, 1947.), bosanskohercegovački je slikar ukrajinsko-poljskog podrijetla.

Pogledaj Ukrajinci i Roman Petrović

Rostovska oblast

Rostovska oblast (ruski: Росто́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.

Pogledaj Ukrajinci i Rostovska oblast

Rušnyk

Tradicionalni ukrajinski ručnici. Tradicionalni ruski ručnici. Rušnik (ukr. i rus. рушник, rušnik; bjelorus. ручнiк, ručnik) je tradicinalni ukrajinski ručnik koji se danas osim kod Ukrajinaca susreće i kod drugih istočnoslavenskih naroda, posebno Bjelorusa.

Pogledaj Ukrajinci i Rušnyk

Rugvica

Rugvica je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Rugvica

Rumunjske povijesne pokrajine

Karta svih pokrajina s rumunjskim stanovništvom Karta podjele Rumunjske na pokrajine i županije između dva svjetska rata Rumunjske povijesne pokrajine je pojam kojim se opisuju povijesne zemlje tradicinalno naseljene Rumunjima, ali i drugim narodima Mađarima, Ukrajincima, Turcima, Bugarima, Moldavcima, Nijemcima i drugima.

Pogledaj Ukrajinci i Rumunjske povijesne pokrajine

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Pogledaj Ukrajinci i Rusi

Rusifikacija

Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.

Pogledaj Ukrajinci i Rusifikacija

Rusifikacija Ukrajine

Rusifikacija Ukrajine (ukr. зросійщення України) podrazumijeva zakone, odredbe i druge slične akte s kojima se već od kraja 17.

Pogledaj Ukrajinci i Rusifikacija Ukrajine

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Pogledaj Ukrajinci i Rusija

Rusini

Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.

Pogledaj Ukrajinci i Rusini

Ruska imena

Antroponimijski sustav Rusa u mnogome je sličan općem europskom.

Pogledaj Ukrajinci i Ruska imena

Ruska književnost

Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.

Pogledaj Ukrajinci i Ruska književnost

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Pogledaj Ukrajinci i Ruski jezik

Ruski Krstur

Ruski Krstur (ćir.: Руски Крстур, rusinski: Руски Керестур) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini, većinom naseljeno Rusinima.

Pogledaj Ukrajinci i Ruski Krstur

Rusko-poljski rat (1654. – 1667.)

Rusko-poljski rat, također poznat i kao Trinaestogodišnji rat, Prvi sjeverni rat ili Rat za Ukrajinu, vođen je u razdoblju od 1654. do 1667. godine između Moskovskog Carstva s jedne i Poljsko-Litavske Unije s druge strane.

Pogledaj Ukrajinci i Rusko-poljski rat (1654. – 1667.)

Rusko-turski rat (1676. – 1681.)

Rusko-turski rat (1676. – 1681.), bio je rat vođen između Moskovskog te Osmanskog Carstva i Krimskog Kanata.

Pogledaj Ukrajinci i Rusko-turski rat (1676. – 1681.)

Rustavi

Rustavi (gru. რუსთავი) je grad i administrativno središte provincije Kvemo Kartli u Gruziji, osnovano 19. siječnja 1948. godine.

Pogledaj Ukrajinci i Rustavi

Ruteni

Autohtoni životni prostor srednjovjekovnih Rutena odnosno Ukrajinaca i Bjelorusa Ruteni (ukr. Русини) je srednjovjekovni latinski naziv za Ukrajince formiran na prijelazu s 12.

Pogledaj Ukrajinci i Ruteni

Sandarmoh

Spomen-obilježje u Sandarmoku. Sandarmok (ruski: Сандармох) je šumski masiv, 19 km od mjesta Povenec u Kareliji u Rusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Sandarmoh

Sandra Perković

Sandra Perković (Zagreb, 21. lipnja 1990.), hrvatska je atletičarka, hrvatska rekorderka u bacanju diska Aktualni hrvatski atletski rekordi, www.has.hr (pristupljeno 17. kolovoza 2014.) i bivša državna rekorderka u bacanju kugle, Hrvatski rekord Sandre Perković u bacanju kugle, www.ak-dinamo.hr, 27.

Pogledaj Ukrajinci i Sandra Perković

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Pogledaj Ukrajinci i Sankt-Peterburg

Satu Mare (županija)

Satu Mare županija je na sjeveru Rumunjske u povjesnoj pokrajini Transilvaniji glavni grad je Satu Mare.

Pogledaj Ukrajinci i Satu Mare (županija)

Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske

Petrovaca Ukrajinci Hrvatske (2002.) Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske (ukr. Союз русинiв i українцiв Республiки Хорватiя, rus. Союз Русинохи УкраїнцохРепублики Горватскей) je krovna kulturno-prosvjetna manjinska organizacija u Republici Hrvatskoj osnovana 1968.

Pogledaj Ukrajinci i Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske

Savino Selo

Savino Selo (ćir.: Савино Село, mađ.: Torzsa, njem.:Torschau) je naselje u općini Vrbas u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Savino Selo

Selenča

Selenča (ćir.: Селенча, mađ.: Bácsújfalu) je naselje u općini Bač u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Selenča

Senec

Senec (mađ. Szenc) je grad u Bratislavskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Senec

Sereď

Sereď (slk. do 1954. Sered, mađ. Szered) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno pripada Okrugu Galanta.

Pogledaj Ukrajinci i Sereď

Serhij Žadan

Serhij Žadan, 2022. Serhij Viktorovyč Žadan (ukrajinski: Сергій Вікторович Жадан); (Starobiljsk, Luhanska oblast, 23. kolovoza 1974.); je ukrajinski pjesnik, romanopisac, esejist i prevoditelj.

Pogledaj Ukrajinci i Serhij Žadan

Serhij Plohij

Serhij Plohij 2015. Serhij Plohij (eng. Serhii Plokhy); je ukrajinsko-kanadski povjesničar, međunarodno priznati stručnjak za znanost povijesti, suradnik nekoliko priznatih svjetskih sveučilišta i trenutno znanstvenik na Kanadskom institutu za Ukrajinske studije.

Pogledaj Ukrajinci i Serhij Plohij

Serhij Tihipko

Serhij Leonidovič Tihipko (ukr. Сергій Леонідович Тiгiпко) ili Sergej Tigipko (rus. Сергей Леонидович Тигипко); (Moldova, Dragonešti, 13. veljača 1960.); je ukrajinski političar, finacijski stručnjak, bivši ministar gospodarstva i trenutni potpredsjednik Vlade Ukrajine.

Pogledaj Ukrajinci i Serhij Tihipko

Sevastopolj

Sevastopolj, Sevastopol, u hrvatskim izvorima također i kao Sebastopolje i Sebastopolj (ukr./rus.: Севастополь, krimski tatarski: Aqyar) je grad na zapadnoj obali poluotoka Krima u središtu Crnog mora.

Pogledaj Ukrajinci i Sevastopolj

Sibinj

Sibinj je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Sibinj

Sibir

Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.

Pogledaj Ukrajinci i Sibir

Simon Petljura

Simon Petljura (ukr. Симон Васильович Петлюра, čita se Symon Vasyljovyč Petljura); (Poltava, 10. svibnja 1879. – Pariz, 25. svibnja 1926.) bio je ukrajinski publicist, pisac i novinar, te jedan od glavnih ukrajinskih vojnih i političkih vođa i zagovaratelja ukrajinske neovisnosti u vrijeme Ruske revolucije 1917.

Pogledaj Ukrajinci i Simon Petljura

Sirig

Sirig (ćir.: Сириг, mađ.: Hadiknépe) je naselje u općini Temerin u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Sirig

Sirius B (časopis)

Sirius B je dvomjesečni magazin za znanstvenofantastičnu, fantastičnu i horor književnost koji izlazi u Republici Hrvatskoj, na hrvatskome jeziku.

Pogledaj Ukrajinci i Sirius B (časopis)

Siverjani

Položaj Siverjana među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Siverjani (ukr. Сіверяни, rus. Северяне); srednjovjekovno slavensko odnosno ukrajinsko pleme koje je svoje središte imalo na prostoru Černigovske, Sumske i Poltavske oblasti u današnjoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Siverjani

Skorenovac

Skorenovac Skorenovac (srpski: Skorenovac ili Скореновац, mađarski: Székelykeve, njemački: Skorenowatz, banatskobugarski: Gjurgevo) je selo u općini Kovin, u Južnobanatskom okrugu autonomne pokrajine Vojvodine Republike Srbije.

Pogledaj Ukrajinci i Skorenovac

Slava Ukrajini

Harkivu (podignut 1991.). ruske invazije na Ukrajinu. »Slava Ukrajini!« (ukr. Слава Україні!, lat. Slava Ukraini) ukrajinski je nacionalni pozdrav, simbol ukrajinskoga suvereniteta i otpora stranoj agresiji.

Pogledaj Ukrajinci i Slava Ukrajini

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Pogledaj Ukrajinci i Slaveni

Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata

Slavenska teorija smatra, da su svi današnji jezični Slaveni, pa tako i Hrvati, u dalekoj prošlosti živjeli zajedno kao jedan pranarod istočno od Uralskog gorja.

Pogledaj Ukrajinci i Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Slavonija

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Pogledaj Ukrajinci i Slobodan Milošević

Slov"jans'k

Slov"jans'k (ukrajinski: Слов'янськ, ruski: Славянск Slavjansk) je ukrajinski grad na istoku zemlje, u Donjeckoj oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Slov"jans'k

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Pogledaj Ukrajinci i Slovaci

Smolenska oblast

Smolenska oblast (ruski: Смол́енская о́бласть) je oblast na zapadu Rusije.

Pogledaj Ukrajinci i Smolenska oblast

Snina

Snina (mađ. Szinna, rusinski Снина) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Snina

Soči

Pogled s Crnog mora. Pogled na Soči Karta olimpijskih borilišta Zimskih olimpijskih igara 2014. Soči (rus. Со́чи, abh. Шəача, adig. Шъачэ, ubyh. Шьача) je grad u Krasnodarskom kraju u Ruskoj Federaciji.

Pogledaj Ukrajinci i Soči

Sobrance

Sobrance (mađ. Szobránc, njem. Sobranz) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Sobrance

Soloveckij logor

Soloveckij logor (rus. Соловецкий лагерь особого назначения); (СЛОН); je zatvorenički logor u bivšem Sovjetskom Savezu odnosno sovjetskoj Rusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Soloveckij logor

Sonia Delaunay

Sonia Delaunay Sonia Delaunay (djevojački Sonia Ilinična Stern; Odesa, 14. studenoga 1885. – Pariz, 5. prosinca 1979.) - ukrajinsko-francuska umjetnica.

Pogledaj Ukrajinci i Sonia Delaunay

Sovjetska invazija na Poljsku

Sovjetska invazija na Poljsku, također poznata i kao Agresija SSSR-a na Poljsku, odnosno Poljska kampanja Crvene armije, Pohod Crvene armije na Zapadnu Bjelorusiju i Ukrajinu, u sovjetskim izvorima navođen i kao Oslobodilački pohod Crvene armije bile su ratne operacije koje je SSSR izveo 1939.

Pogledaj Ukrajinci i Sovjetska invazija na Poljsku

Sovjetska Republika Naissaar

Sovjetska Republika Naissaar (est.: Naissaare Nõukogude Vabariik), službeno Sovjetska Republika Vojnika i Graditelja Utvrda Naissaar (rus.: Советская республика матросов и строителей),: "nõukogu kuulutab saare soldatite ja kindluseehitajate sotsialistlikuks vabariigiks." bila je kratkotrajna i nepriznata sovjetska republika proglašena na otoku Naissaaru u Estoniji.

Pogledaj Ukrajinci i Sovjetska Republika Naissaar

Spišská Stará Ves

Spišská Stará Ves (mađ. Szepesófalu, njem. Alt(en)dorf, polj. (Stara) Spiska Wieś) grad je u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj na samoj granici s Poljskom.

Pogledaj Ukrajinci i Spišská Stará Ves

Spišské Podhradie

Spišské Podhradie (mađ. Szepesváralja, njem. Kirchdorf) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj koji upravno pripada okrugu Levoča.

Pogledaj Ukrajinci i Spišské Podhradie

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.

Pogledaj Ukrajinci i Srbija

Srijemska Mitrovica

Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.

Pogledaj Ukrajinci i Srijemska Mitrovica

Srijemska Mitrovica (općina)

Mapa općine Srijemska Mitrovica Općina Srijemska Mitrovica je jedna od općina u Republici Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Srijemska Mitrovica (općina)

Stanovništvo Bjelorusije

Bjeloruska tenisačica Viktorija Azarenka Stanovništvo Bjelorusije pretežno čine Bjelorusi.

Pogledaj Ukrajinci i Stanovništvo Bjelorusije

Stanovništvo Europe

Stanovništvo Europe po broju stanovnika po državama.

Pogledaj Ukrajinci i Stanovništvo Europe

Stanovništvo Gruzije

Demografske karakteristike stanovništva Gruzije uključuju promjene broja stanovnika, gustoću naseljenosti, etničku pripadnost, stupanj obrazovanja, zdravlje, ekonomski status, vjeroispovijest i druge aspekte stanovništva.

Pogledaj Ukrajinci i Stanovništvo Gruzije

Stanovništvo Hrvatske

Stanovništvo Hrvatske obuhvaća sve osobe koje žive na teritoriju Republike Hrvatske, hrvatske i strane državljane.

Pogledaj Ukrajinci i Stanovništvo Hrvatske

Stanovništvo Moldavije

Etnički sastav Moldavije 1989. poštanskoj marki Stanovništvo Moldavije pretežno čine Moldavci.

Pogledaj Ukrajinci i Stanovništvo Moldavije

Stanovništvo Rusije

Kretanje stanovništva Rusije kroz povijest. Populacijska piramida Rusije 2010. godine. Ruska djevojka Stanovništvo Rusije sastoji se od više od 160 naroda, a dominiraju Rusi (80,9 %).

Pogledaj Ukrajinci i Stanovništvo Rusije

Stanovništvo Slovačke

Etnička struktura rema podacima iz 2011. godine Slovačka prema podacima sa zadnjeg popisa stanovništva iz 2011. godine ima 5,397,036 stanovnika, odnosno 110 stanovnika po km2.

Pogledaj Ukrajinci i Stanovništvo Slovačke

Stanovništvo Srbije

Srbija premа popisu stanovništva iz 2011.

Pogledaj Ukrajinci i Stanovništvo Srbije

Stanovništvo Ukrajine

Populacijska krivulja Ukrajine Dobna struktura Ukrajine Ukrajinske djevojke u tradicionalnim košuljama vyšyvankama. Prirodni prirast stanovništva Ukrajine Stanovništvo Ukrajine većinom čine Ukrajinci s 77,8% (popis 2001.) od ukupnog broja stanovnika u Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Stanovništvo Ukrajine

Stará Ľubovňa

Stará Ľubovňa (mađarski: Ólubló, njemački: Altlublau, poljski: Stara Lubowla) grad je u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj u blizini granice s Poljskom.

Pogledaj Ukrajinci i Stará Ľubovňa

Staro Petrovo Selo

Staro Petrovo Selo je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Staro Petrovo Selo

Staroruski (termin)

Opisni termin »staroruski« je pojam kojim se označava kulturno i političko povijesno razdoblje istočnih Slavena prije raspada države Kijevske Rusi u 13.

Pogledaj Ukrajinci i Staroruski (termin)

Stepan Bandera

Ukrajinski političar Stepan Bandera Stepan Andrijovič Bandera (ukr. Степан Андрійович Бандера); (Staryj Ugryniv, 1. siječnja 1909. - München, 15. listopada 1959.) je ukrajinski politički i društveni aktivist, jedan od vođa ukrajinskog nacionalnog pokreta u zapadnoj Ukrajini, vođa kontroverzne terorističke Organizacije Ukrajinskih Nacionalista u Drugom svjetskom ratu.

Pogledaj Ukrajinci i Stepan Bandera

Stepan Prokopovič Timošenko

Ukrajinski znanstvenik Stepan Timošenko (1878. – 1972.) Stepan Prokopovič Timošenko (ukr. Степан Прокопович Тимошенко, rus. Степан Прокофьевич Тимошенко); (Ukrajina, Šoptivka, 22. prosinca 1878. - SAD, Palo Alto, 29. ožujka 1972.); je ukrajinski znanstvenik kojeg u stručnim krugovima smatraju ocem modernog mehaničkog inženjeringa.

Pogledaj Ukrajinci i Stepan Prokopovič Timošenko

Strážske

Strážske (mađarski: Őrmező, njemački: Straschke) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Strážske

Stropkov

Stropkov (mađarski: Sztropkó, njemački: Stropko) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Stropkov

Suceava (županija)

Suceava županija nalazi se u sjevernoj Rumunjskoj, u njenoj povjesnoj pokrajini Bukovini.

Pogledaj Ukrajinci i Suceava (županija)

Suceava (grad)

Suceava (poljski:Suczawa, ukrajinski:Сучава, mađarski:Szucsáva) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj u pokrajini Bukovini, glavni grad županije Suceava.

Pogledaj Ukrajinci i Suceava (grad)

Sulina

Sulina je grad na Delti Dunava u Rumunjskoj županiji Tulcea.

Pogledaj Ukrajinci i Sulina

Sumi

Sumi ili Sumy (ukr. Суми, rus.: Сумы) je grad u sjeveroistočnoj Ukrajini središte Sumske oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Sumi

Sumska oblast

Sumska oblast (ukrajinski: Сумська область, Sums’ka oblast’ Sumshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u sjeveroistočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Pogledaj Ukrajinci i Sumska oblast

Surčin (općina)

Općina Surčin (srpski: Општина Сурчин) je općina u sastavu grada Beograda u Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Surčin (općina)

Susek

Susek (ćir.: Сусек) je naselje u općini Beočin u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Susek

Svarog

Svarog (poljski: Swaróg, ćirilicom: Сварог, lužičkosrpski jezik: Schwayxtix) je, u slavenskoj mitologiji, bog vatre i neba, stvoritelj svega na nebu i zemlji, prvo božanstvo Sunca kod Slavena.

Pogledaj Ukrajinci i Svarog

Svidník

'''Centar Svidníka ''' Svidník (mađ. Ferencvágása, njem. Oberswidnik) grad je u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Svidník

T-84

T-84 je ukrajinski glavni borbeni tenk i glavno kopneno obrambeno sredstvo Ukrajine.

Pogledaj Ukrajinci i T-84

Tajisija Povalij

Tajisija Povalij (ukr. Таїсія Миколаївна Повалій) je ukrajinska pjevačica i glumica rođena u manjem mjestu Šamrajivki (blizu Kijeva) 10.

Pogledaj Ukrajinci i Tajisija Povalij

Tajmirski autonomni okrug

Tajmirski autonomni okrug ili Tajmirija (ruski: Таймы́рский автоно́мный о́круг) je federalni subjekt Ruske Federacije. Autonomni je okrug u Krasnojarskom kraju. Ustanovljen je 30. prosinca 1930. godine. Ime je dobio po poluotoku Tajmiru. Okrug se naziva i Dolgano-nenecki autonomni okrug (ruski: Долгано-Ненецкий автономный округ), po imenima domorodačkih naroda, Dolganaca i Nenaca.

Pogledaj Ukrajinci i Tajmirski autonomni okrug

Talas

Talas (kirgiski: Талас) je grad u Kirgistanu u središnjoj Aziji.

Pogledaj Ukrajinci i Talas

Tallinn

Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.

Pogledaj Ukrajinci i Tallinn

Tamara Karsavina

Tamara Karsavina Tamara Platonovna Karsavina (ruski: Тама́ра Плато́новна Карса́вина, Sankt-Peterburg, 10. ožujka 1885. – Beaconsfield, 26. svibnja 1978.) bila je ruska primabalerina, slavna po svojim plesnim sposobnostima i gracioznosti, glavna plesačica Carskog ruskog baleta, a kasnije i Ruskog baleta Sergeja Djagiljeva.

Pogledaj Ukrajinci i Tamara Karsavina

Taras Žitinskij

Taras Žitinskij (ukr. Тарас Житинський); je ukrajinski folk-rock glazbenik, autor više glazbenih albuma.

Pogledaj Ukrajinci i Taras Žitinskij

Tartu

Grad Tartu Tartu (njem. Dorpat) je drugi najveći estonski grad.

Pogledaj Ukrajinci i Tartu

Teheran

Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.

Pogledaj Ukrajinci i Teheran

Terešky

Terešky (ukr. Терешки) je selo u Ukrajini, sjedište istoimene općine (seoskog vijeća) u Poltavskom rajonu u sklopu Poltavske oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Terešky

Ternopolj

Ternopolj ili Ternopilj (ukrajinski: Тернопіль, ruski: Тернополь, hebrejski: טרנופול, njemački Ternopil, poljski: Tarnopol) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Ternopoljske oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Ternopolj

Ternopoljska oblast

Ternopoljska oblast (ukrajinski: Тернопільська область, Ternopil’s’ka oblast, Ternopilshchyna) oblast je koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Ternopoljska oblast

Tetjana Jablonska

Tetjana Nilivna Jablonska (ukrajinski: Тетя́на Ни́лівна Ябло́нська) (Smolensk, 24. veljače 1917. – Kijev, 17. lipnja 2005.) bila je ukrajinska slikarica.

Pogledaj Ukrajinci i Tetjana Jablonska

The Ukrainian Weekly

The Ukrainian Weekly je ukrajinsko glasilo u sjevernoj Americi na engleskom jeziku.

Pogledaj Ukrajinci i The Ukrainian Weekly

Tiverci

Položaj Tiveraca među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Tiverci (ukr. Тиверці); srednjovjekovno istočnoslavensko pleme, djelomično preci ukrajinske nacije, koji su najkasnije od 9.

Pogledaj Ukrajinci i Tiverci

Tkvarčeli

Tkvarčeli (gruzijski: ტყვარჩელი, abhaski: Тҟəарчал, ruski: Ткуарчал ili Ткварчели) je grad u gruzijskoj pokrajini Abhaziji.

Pogledaj Ukrajinci i Tkvarčeli

Tripiljska kultura

Tripiljski kipić pronađen u Ukrajini Tripiljska kultura (ukr. Трипільська культура) potječe s prostora zapadne Ukrajine, točnije između rijeka Dnjepar i Dnjestar, a ime je dobila prema selu Tripilja u blizini grada Kijeva, gdje su je otkrili ukrajinski arheolozi krajem 19.

Pogledaj Ukrajinci i Tripiljska kultura

Trpinja

Trpinja (srp. ćir. Трпиња; mađ. Terpenye) jest naselje i općina u istočnoj Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Pogledaj Ukrajinci i Trpinja

Turkmenistan

Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.

Pogledaj Ukrajinci i Turkmenistan

Užgorod

Užgorod (ukrajinski, rusinski i ruski: Ужгород, mađarski: Ungvár, njemački: Ungwar, češki i slovački: Užhorod) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Zakarpatske oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Užgorod

Ukrainia (sastav)

"Ukrainia" je kanadsko-ukrajinski punk - rock - folk glazbeni sastav osnovan 2006.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrainia (sastav)

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajina

Ukrajina – nije Rusija

Naslovnica knjige Ukrajina nije Rusija autora Leonida Kučme (2003.) «Ukrajina – nije Rusija» je knjiga bivšeg predsjednika Ukrajine Leonida Kučme koja je izašla u javnost 2003.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajina – nije Rusija

Ukrajina na Olimpijskim igrama

Ukrajina je prvi put sudjelovala na Olimpijskim igrama kao neovisna država 1994. godine, te je sudjelovala na svim Ljetnim i Zimskim olimpijskim igarama od tada.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajina na Olimpijskim igrama

Ukrajinci Hrvatske (knjiga)

Naslovnica knjige Ukrajinci Hrvatske (2002.) Ukrajinci Hrvatske (ukr. Українцi Хорватiї) je knjiga tiskana na ukrajinskom jeziku, izdana u Zagrebu 2002.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinci Hrvatske (knjiga)

Ukrajinci u Hrvatskoj

Kobzar iz Zagreba (1987.), Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca Zagreba. Slavonskoga Broda Šumeću kod Slavonskoga Broda Ukrajinci u Hrvatskoj (ukr. Українці у Хорватії, u Brodskom posavlju poznati i kao Galcijani) jedna su od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinci u Hrvatskoj

Ukrajinci u Mađarskoj

Ukrajinci su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinci u Mađarskoj

Ukrajinci u Rusiji

Naseljenost Ukrajinaca u Ruskoj Federaciji prema popisu iz 2002. godine. Ukrajinci u Rusiji predstavljaju najveću ukrajinsku dijasporu u svijetu i prema službenom popisu iz 2002.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinci u Rusiji

Ukrajinofobija

Ukrajinofobija (ukr. українофобія); antiukrajinsko raspoloženje; je društveno-politička pojava za koju je karakteristična netrpeljivost (nerijetko i mržnja) prema Ukrajincima, ukrajinskoj kulturi i običajima, ukrajinskom jeziku i često neovisnoj identifikaciji ukrajinske nacije.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinofobija

Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva

Ukrajinska autokefalna (neovisna) pravoslavna Crkva (ukr. Українська автокефальна православна церква); je jedna od tri velike pravoslavne Crkve u Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva

Ukrajinska dijaspora

Bosni, 19. st. Ukrajinska dijaspora u Brazilu, 19. st. Zaporoških kozaka, 20. st. Tradicionalne ukrajinske crkve u Brazilu; Tingui Park, Curitiba Argenitini Ukrajinska dijaspora (ukr. Українська діаспора); je globalna zajednica osoba koje se u etničkom smislu smatraju Ukrajincima ili imaju bliže ukrajinske korijene po očevoj strani.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinska dijaspora

Ukrajinska glazba

Ukrajinska nacionalna opera «Taras Ševčenko» u Kijevu banduru Isječak iz kozačkog narodnog plesa Hopak Sovjetska poštanska marka s ukrajinskim nacionalnim instrumentima Ukrajinska pjevačica Ruslana (2007.) Ukrajinska glazba (ukr. Українська музика) smatra se jednom od najutjecajnijih kvalitetnih glazba u svijetu unatoč tome što u javnosti ima nešto manju prepoznatljivost.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinska glazba

Ukrajinska grkokatolička Crkva

Ukrajinska grkokatolička Crkva (ukr. Українська греко-католицька церква (УГКЦ)), također poznata kao Ukrajinska katolička Crkva; jedna je od izravnih sljedbenica srednjovjekovne Ukrajinske Crkve osnovane prihvaćanjem kršćanstva u Ukrajini odnosno Kijevskoj Rusi 988.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinska grkokatolička Crkva

Ukrajinska književnost

Ukrajinska književnost je književnost pisana na staroukrajinskom odnosno suvremenom ukrajinskome jeziku.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinska književnost

Ukrajinska kuhinja

''Boršč'', ukrajinski specijalitet od cikle ''Deruny'', ukrajinski specijalitet od krumira Ukrajinska kuhinja ima dugu tradiciju koja se konačno definirala na prijelazu s 18.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinska kuhinja

Ukrajinska kultura

Zlatnovršni manastir sv. Mihovila iz 12. stoljeća, Kijevska oblast Počajivska ikona Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, Luganska oblast Ukrajinska kultura (ukr.: Українська культура) se smatra jednom od najstarijih kultura u svijetu.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinska kultura

Ukrajinska Narodna Republika

Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinska Narodna Republika

Ukrajinska pravoslavna Crkva

Ukrajinska pravoslavna Crkva stvorena je 988.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinska pravoslavna Crkva

Ukrajinska sovjetska enciklopedija

Ukrajinska sovjetska enciklopedija (ruski: Украинская советская энциклопедия, ukrajinski: Українська радянська енциклопедія) opća je enciklopedija izdana u Ukrajinskoj SSR.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinska sovjetska enciklopedija

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika

Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske

Naslovnica časopisa Vjesnik Ukrajinske zajednice RH (2009.) Ukrajinci Hrvatske (2002.) Sjedište vukovarskog ogranka organizacije (Ukrajinski dom). Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske (ukr. Українська громада Республіки Хорватія) je krovna kulturno-prosvjetna manjinska organizacija u Republici Hrvatskoj službeno osnovana 20.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinski jezik

Ukrajinski kozaci

'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg Ukrajinski hetman Dmitro Višneveckij (16.

Pogledaj Ukrajinci i Ukrajinski kozaci

Uliči

Položaj Uliča među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Uliči (ukr. Уличі); srednjovjekovno istočnoslavensko pleme, preci ukrajinske nacije, koji su od 6.

Pogledaj Ukrajinci i Uliči

Unija tri naroda

Unija tri naroda (pol. Rzeczpospolita Trojga Narodów, eng. Commonwealth of Three Nations) je federativna državna zajednica između Poljske, Litve i Zaporoške Republike formirana potpisivanjem Hadjačkog sporazuma 16.

Pogledaj Ukrajinci i Unija tri naroda

Utvrda Kamjanec-Podiljskij

Pogled noću na povijesnu utvrdu Kamjanec-Podiljskij iz 11. stoljeća, Ukrajina Dnevni turistički posjet utvrdi Kamjanec-Podiljskij, grad Kamjanec-Podiljskij Utvrda Kamjanec-Podiljskij (ukr. Кам'янець-Подільська фортеця); utvrda u ukrajinskom gradu Kamjanec-Podiljskom sagrađena u 11.

Pogledaj Ukrajinci i Utvrda Kamjanec-Podiljskij

Valentin Petrovič Gluško

Novčić posvećen ukrajinskom znanstveniku Valentinu Glušku Valentin Petrovič Gluško (ukr. Валентин Петрович Глушко, rus. Валентин Петрович Глушко); (Ukrajina, Odesa, 2. rujan 1908. - Rusija, Moskva, 10. siječanj 1989.); je ukrajinski inženjer, i jedan od tri ključna sovjetska inženjera raketne i druge svemirske opreme, uz Volodimira Čolomeja i Sergeja Pavloviča Koroljova, tijekom takozvane svemirske utrke 20.

Pogledaj Ukrajinci i Valentin Petrovič Gluško

Vancouver

Vancouver (eng. izgovor /vænˈkuːvər/; hrv. izgovor vankúver) je obalni grad smješten u regiji Lower Mainlandu, u Britanskoj Kolumbiji, Kanada.

Pogledaj Ukrajinci i Vancouver

Varjazi

Ključni trgovački putevi Vikinga Putevi Varjaga i formiranje države u 9. stoljeću Pojam Varjazi (non. Væringjar, grk. Βάραγγοι / Varangoi, ukr./rus. варяги / varyagi / varyahy) podrazumijeva se kao naziv za srednjovjekovne germanske osvajače Vikinge na prostorima istočne Europe odnosno Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Bizanta.

Pogledaj Ukrajinci i Varjazi

Vasylj Stus

Vasylj Stus Vasylj Stus (ukr. Василь Семенович Стус); (Ukrajina, Rahnivka, 8. siječnja 1938. – Rusija, Kučino, 4. rujna 1985.); je ukrajinski pjesnik i publicist, politički disident u Sovjetskoj Ukrajini, jedan od najistaknutijih aktivista za zaštitu ljudskih prava, zaštitu ukrajinskog jezika i prava na slobodu pisane riječi.

Pogledaj Ukrajinci i Vasylj Stus

Veľké Kapušany

Veľké Kapušany (mađ. Nagykapos) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Veľké Kapušany

Veľký Šariš

Veľký Šariš (mađ. Nagysáros, njem. Groß-Scharosch) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Veľký Šariš

Veľký Krtíš

Veľký Krtíš (mađ. Nagykürtös, njem. Theissholz) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Veľký Krtíš

Velika Kneževina Litva

Velika Kneževina Litva ili Velika Kneževina Litve, Rusi i Samogitije (starobjelorus. Великое князство Литовъское, polj. Wielkie Księstwo Litewskie, lat. Magnus Ducatus Lituaniae), službeni je naziv srednjovjekovne višenarodne države koja je u doba svoje najveće teritorijalne rasprostranjenosti obuhvaćala ozemlje današnjih država Litve i Bjelorusije te dijelove Ukrajine, Ruske Federacije (odnosno nekadašnje Kijevske Rusi) i Poljske.

Pogledaj Ukrajinci i Velika Kneževina Litva

Velika Kneževina Ruska

Mapa države Unija tri naroda (1658. – 1659.) Velika Kneževina Ruska (ukr. Велике князівство Руське, eng. Grand Duchy of Ruthenia) je naziv kratkotrajne ukrajinske države formirane u sklopu federativne zajednice s Poljskom i Litvom 16.

Pogledaj Ukrajinci i Velika Kneževina Ruska

Velika Njemačka

Srednjoj Europi (1937.) Velika Njemačka (njemački: Großdeutschland) je izraz koji obuhvaća njemačku državu na prostoru svih njemačkih govornih područja i područja gdje većinski žive Nijemci.

Pogledaj Ukrajinci i Velika Njemačka

Velikosrpska propaganda

Velikosrpska propaganda je s lažnim tvrdnjama proizvodila mržnju prema susjednim narodima Albancima, Bošnjacima, Hrvatima i Crnogorcima kako bi poticala rušilački, osvetnički i ubilački nagon radi provođenja ciljeva velikosrpske ideologije.

Pogledaj Ukrajinci i Velikosrpska propaganda

Venja Drkin

Venja Drkin (ruski: Веня Д'ркин, ukr. Дрантя, Веніамін Д'ркін, Вєня Диркін) (Dolžanskij, Ukrajina, 11. lipnja 1970. – Koroljov, Rusija, 21. kolovoza 1999.), pravim imenom – Aleksander Mihajlovič Litvínov (ruski: Александр Михайлович Литвинов, ukrajinski: Олекса́ндр Миха́йлович Литви́нов), bio je ruski umjetnik ukrajinskog porijekla, pjevač, pisac bajki.

Pogledaj Ukrajinci i Venja Drkin

Vera Farmiga

Vera Farmiga odnosno Vira Farmiga (ukr. Віра Фарміга / Vira Farmiga) je američka glumica ukrajinskog podrijetla.

Pogledaj Ukrajinci i Vera Farmiga

Viktor Belenko

Viktor Ivanovič Belenko (rus. Виктор Иванович Беленко) (Naljčik, Rusija, 15. veljače 1947.) je bivši sovjetski vojni pilot.

Pogledaj Ukrajinci i Viktor Belenko

Viktor Janukovič

Viktor Janukovič (ukr. Віктор Федорович Янукович, rus. Виктор Фёдорович Янукович); (Jenakijeve, 9. srpnja 1950.); bio je četvrti predsjednik Ukrajine.

Pogledaj Ukrajinci i Viktor Janukovič

Viktor Juščenko

Viktor Andrijovič Juščenko (ukr: Віктор Андрійович Ющенко); je treći ukrajinski predsjednik, trenutačno oporbeni političar u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi.

Pogledaj Ukrajinci i Viktor Juščenko

Viktorija Koblenko

Viktorija Koblenko (ukr. Вікторія Кобленко, niz. Victoria Koblenko); (Vinnicja, 19. prosinca 1980.) je nizozemska glumica, voditeljica i kolumnistica ukrajinskog porijekla.

Pogledaj Ukrajinci i Viktorija Koblenko

Vinička oblast

Vinička oblast (ukrajinski: Вінницька область, Vinnyts’ka oblast’,Vinnychchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u zapadnome dijelu središnje Ukrajine na granici s Rumunjskom.

Pogledaj Ukrajinci i Vinička oblast

Vinica (Ukrajina)

Vinica, Vinnycja (ukrajinski: Вінниця, ruski: Винница, njemački Winnyzja, poljski: Winnica, hebrejski: ויניצה) je grad u središnjoj Ukrajini, središte Viničke oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Vinica (Ukrajina)

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Vinkovci

Vitalij Kličko

Potpis Vitalij Kličko (ukr. Віталій Кличко; Belovodsk, Kirgistan, 19. srpnja 1971.) ukrajinski je političar i bivši profesionalni boksač u teškoj kategoriji.

Pogledaj Ukrajinci i Vitalij Kličko

Vitebska oblast

Vitebska oblast (bjeloruski: Ві́цебская во́бласць, ruski: Ви́тебская о́бласть) je jedna od šest oblasti u Bjelorusiji.

Pogledaj Ukrajinci i Vitebska oblast

Vjačeslav Kirilenko

Vjačeslav Kirilenko (ukr. Вячеслав Анатолійович Кириленко); (Ukrajina, Policke, 7. lipnja 1968.); je ukrajinski političar, filozof i povjesničar.

Pogledaj Ukrajinci i Vjačeslav Kirilenko

Vladimir I., veliki knez Kijeva

Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.

Pogledaj Ukrajinci i Vladimir I., veliki knez Kijeva

Vladimir Solovjov

Ivan Kramskoj: Vladimir Solovjov 1885. Vladimir Sergejevič Solovjov ili Vladimir Solovjev (ruski: Владимир Сергеевич Соловьёв, Moskva 28. siječnja 1853. - Uzkoje, 13. kolovoza 1900.) bio je ruski filozof i pjesnik, pisac pamfleta, književni kritičar, koji je odigrao značajnu ulogu u razvoju ruske filozofije i poezije krajem 19.

Pogledaj Ukrajinci i Vladimir Solovjov

Vladimirci

Vladimirci (ćir.: Владимирци) je naselje i središte istoimene općine u Mačvanskom okrugu u Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Vladimirci

Volinjska oblast

Volinjska oblast (ukrajinski: Волинська область, Volyns’ka oblast’, Volyn’) oblast koja se nalazi u zapadnoj Ukrajini na granici s Poljskom i Bjelorusijom.

Pogledaj Ukrajinci i Volinjska oblast

Volinjski pokolj

Poljaci Stanovništvo Republike Poljske s materinskim jezikom ukrajinskim i rusinskim, prema popisu stanovništva iz 1931. godine Dominantnost stanovništva ukrajinskog jezika nad stanovništvom poljskog jezika u Volinjskom vojvodstvu prema popisu iz 1931. Woli Ostrowieckiej Varšavi Spomenik Tragediji Volinjskoj u Varšavi Wroclawu Obelisk u Kłodzku Spomenik u Krakovu Spomenik u Gdanjsku Spomenik u Przemyślu Michniów, spomenik „Požar Volinja” Aleja žrtava genocida OUN-UPA u Legnici Volinjski pokolj počinili su ukrajinski nacionalisti s aktivnom, čestom podrškom mjesnog ukrajinskog stanovništva prema manjinskim Poljacima nekadašnjeg Volinjskog vojvodstva (za vrijeme rata pod vlašću Komesarijata države Ukrajine), za vrijeme nacističke okupacije poljske, u razdoblju od veljače 1943.

Pogledaj Ukrajinci i Volinjski pokolj

Volnovaha

Volnovaha je grad u Donjeckoj oblasti u istočnoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Volnovaha

Volodimir Ivanovič Vernadskij

Ukrajinski znanstvenik Volodimir Vernadskij (portret s poštanske markice) Volodimir Ivanovič Vernadskij (ponegdje: Vladimir Ivanovič Vernadskij); (ukr. Володимир Іванович Вернадський, rus. Владимир Иванович Вернадский); (Sankt Peterburg, 12.

Pogledaj Ukrajinci i Volodimir Ivanovič Vernadskij

Volodimir Lukič Borovikovskij

Volodimir Lukič Borovikovskij, autor: Bugajevskij-Blagodatnij Volodimir Lukič Borovikovskij (ukr. Володимир Лукич Боровиковський, rus. Владимир Лукич Боровиковский); (Mirhorod, 24. srpnja 1757. – Sankt Peterburg, 6. travnja 1825.); je ukrajinski slikar, koji je dominirao u slikarskoj umjetnosti portreta tijekom razdoblja na prijelazu s 18.

Pogledaj Ukrajinci i Volodimir Lukič Borovikovskij

Volodimir Mihajlovič Ivasjuk

Poštanska markica s Ivasjukovim likom Volodimir Mihajlovič Ivasjuk (ukr. Володимир Михайлович Івасюк); (Ukrajina, Kicmanj, 4. ožujka 1949. - Ukrajina, Ljviv, 24. travnja 1979.); je ukrajinski skladatelj i pjevač, kojemu je 2009.

Pogledaj Ukrajinci i Volodimir Mihajlovič Ivasjuk

Volodimir Mikolajovič Čelomej

Ukrajinska poštanska marka posvećena znanstveniku Volodimiru Čelomeju Volodimir Mikolajovič Čelomej (često: Vladimir Nikolajevič Čelomej); (ukr. Володимир Миколайович Челомей, rus. Владимир Николаевич Челомей); (Poljska, Siedlce, 30. lipnja 1914.

Pogledaj Ukrajinci i Volodimir Mikolajovič Čelomej

Volodimir Zelenski

Volodimir Oleksandrovič Zelenski (ukr. Володимир Олександрович Зеленський; Krivij Rih, 25. siječnja 1978.) ukrajinski je političar i šesti predsjednik Ukrajine.

Pogledaj Ukrajinci i Volodimir Zelenski

Volodymyr Vynnyčenko

Ukrajinski društveno-politički aktivist Volodimir Kirilovič Vinničenko (1910.) Volodymyr Vynnyčenko (ukr. Володимир Кирилович Винниченко - Volodymyr Kyrylovyč Vynnyčenko); (Kropyvnyckyj, 28. srpanj 1880. - Mougins, 6. ožujak 1951.) je ugledni ukrajinski pisac, dramaturg, politički aktivist i revolucionarni političar Ukrajinske Narodne Republike.

Pogledaj Ukrajinci i Volodymyr Vynnyčenko

Voronjež

Voronjež (ruski) je grad u jugozapadnoj Rusiji, administrativno središte Voronješke oblasti.

Pogledaj Ukrajinci i Voronjež

Vranov nad Topľou

Vranov nad Topľou (mađ. Varannó, njem. Frö(h)nel / Vronau an der Töpl) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Vranov nad Topľou

Vršac

Vršac (srp. Вршац, mađ.: Versec, Versecz, nje.: Werschetz, rum.: Vârşeţ, tur.: Virşac) je grad u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Republici Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Vršac

Vrbas (općina)

Mapa općine Vrbas Općina Vrbas je jedna od općina u Republici Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Vrbas (općina)

Vrpolje

Vrpolje je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Vrpolje

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Pogledaj Ukrajinci i Vukovar

Vukovarsko-srijemska županija

Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.

Pogledaj Ukrajinci i Vukovarsko-srijemska županija

Vyšyvanka

Razglednica žene odjevene u ukrajinsku tradicionalnu nošnju koja uključuje i crveno-bijelu košulju «vyšyvanku» (1916.). Na glavi ima ukrajinski vijenac. «Vyšyvanka» (čitaj: višivanka); (ukr. вишиванка); je ukrajinska tradicionalna košulja odnosno odjeća koja sadrži elemente ukrajinskog tradicionalnog znakovlja odnosno simbola.

Pogledaj Ukrajinci i Vyšyvanka

Waffen SS

Danzigu Waffen SS, punim imenom Waffen Schutzstaffel (hrvatski: Oružani zaštitni odred), borbeni je ogranak SS-a, ogranka NSDAP-a, nacionalsocijalističke stranke u Njemačkoj za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Pogledaj Ukrajinci i Waffen SS

Zakarpatje

Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Pogledaj Ukrajinci i Zakarpatje

Zakarpatska oblast

Zakarpatska oblast administrativna je oblast koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Zakarpatska oblast

Zakon pet klasova

Zakon pet klasova je bio sovjetski zakon.

Pogledaj Ukrajinci i Zakon pet klasova

Zapadna Ukrajinska Narodna Republika

Zapadnoukrajinska Narodna Republika (ukr. Західно-Українська Народна Республика), skraćeno ZUNR; bila je ukrajinska država nastala 1918.

Pogledaj Ukrajinci i Zapadna Ukrajinska Narodna Republika

Zaporiška oblast

Zaporoška oblast (ukrajinski: Запорізька область, ruski: Запорожская область) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugoistočnoj Ukrajini.

Pogledaj Ukrajinci i Zaporiška oblast

Zaporoška Republika

Zaporoška Republika ili Kozačka Republika (ukr. Військо Запорозьке), ponegdje zapisana u političkom smislu kao Hetmanska država (ukr. Гетьманщина) je ukrajinska kozačka republika koja je nastala 1649.

Pogledaj Ukrajinci i Zaporoška Republika

Zaporoška Sič

Zaporoški Kozak Zaporoška Sič (ukrajinski: Запорізька Січ) je povijesno ukrajinsko područje, koje je postojalo između 16.

Pogledaj Ukrajinci i Zaporoška Sič

Zaporoški kozaci

'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg samurajski status zaporoške čajke Vasiljom Jemecom banduru Zaporoški kozaci ili Zaporošci su pripadnici ranih vojničkih skupina ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15.

Pogledaj Ukrajinci i Zaporoški kozaci

Zelena Ukrajina

Prostor Zelene Ukrajine ili Zelenog klina u Ruskoj Federaciji Nacionalna zastava Zelene Ukrajine Teritorij ruskog Dalekog istoka Zelena Ukrajina (ukr.: Зелена Україна - Зелений Клин) je povijesno ukrajinski prostor Dalekog istoka u današnjoj Ruskoj Federaciji, danas poznatiji kao rusko-ukrajinska regija Zeleni klin, zemljopisno smještena između azijske rijeke Amura i Tihog oceana.

Pogledaj Ukrajinci i Zelena Ukrajina

Zemlja (1930.)

Zemlja (ukr. Земля) je sovjetski i ukrajinski crno-bijeli nijemi film snimljen 1930. u režiji ukrajinskoga redatelja Oleksandra Dovženka.

Pogledaj Ukrajinci i Zemlja (1930.)

Zemlja snova (festival)

Prizor s festivala Zemlja snova iz 2006. (Ukrajina) Staroukrajinski kršćanski blagdan Sveto Ivana Kupale (Ukrajina) Zemlja snova ili prema izvornom nazivu Krajina mrij (ukr. Країна мрій); je međunarodni festival narodne glazbe i običaja koji je u Ukrajini prvi puta otvoren 2004.

Pogledaj Ukrajinci i Zemlja snova (festival)

Zemun

Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.

Pogledaj Ukrajinci i Zemun

Zmajevo

Zmajevo (ćir.: Змајево, mađ.: Ókér, njem.:Altker) je naselje u općini Vrbas u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Pogledaj Ukrajinci i Zmajevo

Zrenjanin

Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.

Pogledaj Ukrajinci i Zrenjanin

Zvezdara

Zvezdara (srpski: Звездара) je gradsko naselje i središte beogradske istoimene općine u Republici Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Zvezdara

Zvezdara (općina)

Općina Zvezdara (srpski: Општина Звездара) je općina u sastavu grada Beograda u Srbiji.

Pogledaj Ukrajinci i Zvezdara (općina)

Zvolen

Zvolen (mađ. Zólyom, njem. Altsohl) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Pogledaj Ukrajinci i Zvolen

Također poznat kao Ukrajinac.

, Bardejov, Barentsburg, Batumi, Bălți, Bednja, Belgorodska oblast, Belica, Belogorsk, Besarabija, Bihau, Bijeli Hrvati, Bilje, Bjelorusi, Bjelorusija, Bjeloruska grkokatolička Crkva, Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Blato, Bnei Yehuda Tel-Aviv, Bogatić (Srbija), Bogdan Hmeljnicki, Bogdan Igor Antonyč, Bogdanovci, Borovo, Bosanski Novi, Botoșani (županija), Botoșani (grad), Brckovljani, Brest (Bjelorusija), Brestska crkvena unija, Brestska oblast, Brodski Stupnik, Brodsko-posavska županija, Bučač, Budžak (Ukrajina), Bukovina, Bukovlje, Cahul, Calgary, Cernik (Brodsko-posavska županija), Cetingrad, Craiova, Crkva Hrista Carja u Banjoj Luci, Cyril Genik, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Debal'ceve, Derevljani, Derusifikacija, Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko, Dmitro Čigrinskij, Dmitro Grigorovič Levickij, Dmitro Hnatjuk, Dmitro Stepanovič Bortnjanskij, Dmitro Višneveckij, Dmytro Pavlyčko, Dnjipro (grad), Dnjipropetrovska oblast, Dobanovci, Donbas, Donja Dubrava, Donjeck, Donjecka oblast, Donji Andrijevci, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Doroslovo, Draž, Država Mokselj ili otkrivanje Velikorusije (knjiga), Drenovci, Druga Poljska Republika, Duduk, Duljebi, Engeljs, Estonija, Etničke grupe Argentine, Etničke grupe Armenije, Etničke grupe Australije, Etničke grupe Azerbajdžana, Etničke grupe Španjolske, Etničke grupe Češke, Etničke grupe Bjelorusije, Etničke grupe Bosne i Hercegovine, Etničke grupe Brazila, Etničke grupe Bugarske, Etničke grupe Cipra, Etničke grupe Hrvatske, Etničke grupe Kazahstana, Etničke grupe Mongolije, Etničke grupe Novog Zelanda, Etničke grupe Rusije, Etničke grupe SAD-a, Etničke grupe Slovenije, Etničke grupe Venezuele, Euromajdan, Fedir Apollonovič Pirockij, Festival izvornog folklora Kucurska žetva, Fjodor Emelianenko, Franjo Črnko, Fridtjof Nansen, Galați (županija), Galičko-Volinjsko Kraljevstvo, Galicija (srednja Europa), Galina Sevruk, Garčin, George Gamow, Georgij Ivanovič Narbut, Gibarac, Giraltovce, Gogolj Fest (međunarodni festival), Gomel, Gomelska oblast, Gornji Bogićevci, Gornji Karin, Gospođinci, Gospodarstvo Ukrajine, Grkokatolička crkva u Hrvatskoj, Grodnenska oblast, Gruzija, Hadjački sporazum, Hajdamaki, Hakasija, Hanušovce nad Topľou, Harkivska oblast, Heinrich Himmler, Hermann von Eichhorn, Herson, Hersonska oblast, Hmeljnickijev ustanak, Holíč, Holodomor, Holokaust, Hopak, Horlivka, Hotin, Hrodna, Hrvati u Ukrajini, Hrvatsko-ukrajinski odnosi, Hryhorij Skovoroda, Huljajpole, Humenné, Igor Stravinski, Igor Turčin, Ilja Jefimovič Rjepin, Indoeuropljani, Industrijalizacija sovjetske Ukrajine (1930-ih), Internacionalizam ili rusifikacija?, Isak Babelj, Istočna Europa, Istočni Slaveni, Istočnoslavenski jezici, Ivan Drač, Ivan Franko, Ivan Maksimovič Sošenko, Ivan Pavao II., Ivan Petrovič Kotljarevskij, Ivan Stepanovič Mazepa, Ivan Vihovskij, Izmajil, Jack Palance, Jagodnjak, Jakiv Jakovič Hnizdovskij, Jalta, Jamalskonenečki autonomni okrug, Janošik, Jaroslav Jevdokimov, Jūrmala, Józef i Wiktoria Ulma, Jelgava, Jevgenij Paščenko, Josif Slipij, Josif Staljin, Jozafata Hordaševska, Julija Tymošenko, Jurij Lucenko, Jurjevo, Kalinjingradska oblast, Kam'janske, Kamjanec-Podiljskyj, Kanada, Kaniža (Bebrina), Karaš-severinska županija, Karaganda, Karansebeš, Karlova nagrada, Katedrala sv. Jurja u Lavovu, Katerina Čumačenko-Juščenko, Katerina Bilokur, Kathryn Bolkovac, Katolička Crkva u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kaunas, Kazahstan, Kazani (jama), Kazimir Maljevič, Keila (grad u Estoniji), Kemerovska oblast, KickassTorrents, Kijevska oblast, Kijevska Rus', Kira Muratova, Kirilo Rozumovskij, Kirilo Stecenko, Kirovogradska oblast, Komi-Permjački autonomni okrug, Koncentracijski logor Treblinka, Kongregacija, Konstjantin Vasilj Ostrockij, Kopyly, Korjenizacija, Kosančić, Kotor Varoš, Kozaci, Krakov, Kralj Danilo, Kraljevina Ugarska, Kramators'k, Kremnica, Krimski Tatari, Krnjaja, Kropyvnyckyj, Kruščić, Krupina, Ksenija Mišina, Kubanski kozaci, Kucura, Kula (Bačka), Kula (općina), Kvitka Cisyk, Lajkovac, Lalić (Odžaci, Srbija), Latvija, Lavov, Lavovska oblast, Lemki, Leonid Brežnjev, Lesja Ukrajinka, Lev Danilovič, Liepāja, Lilija Podkopajeva, Lina Kostenko, Lipany, Lipar, Lipovljani, Litavski građanski rat (1697. – 1702.), Ljubov Syrota, Lothar Matthäus, Lugansk, Luganska oblast, Lugoj, Maardu, Mađari u Vojvodini, Magadanska oblast, Makiïvka, Maksim Sozontovič Berezovskij, Manitoba, Maramureš (pokrajina), Maramureș (županija), Mariana Sadovska, Marija Burmaka, Marija Oksentijivna Primačenko, Marija Zankovecka, Marin Čilić, Markušica, Marusja Čuraj, Medzilaborce, Megrelija-Gornja Svanetija, Melenci, Michalovce, Mihail Vasiljevič Ostrogradski, Mihajlo Gruševski, Mihajlo Mihajlovič Verbickij, Mikluševačko ljeto, Mikluševci, Mikola Azarov, Mikola Dileckij, Mikola Grigorovič Buraček, Mikola Vitalijovič Lisenko, Mikolajivska oblast, Minska oblast, Mladenovac, Mošorin, Mogilevska oblast, Moldavija, Moldavija (pokrajina), Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika, Moskva, Myhajlo Kocjubynskyj, Mykola Knjažyckyj, Mykola Leontovyč, Mykola Zerov, Myroslav Skoryk, Naberežnije Čelni, Narodi svijeta U, Natalija Poklonskaja, Neštin, Negoslavci, Nestor Mahno, Nikolaj Davydenko, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Njemačka kuhinja, Nova Crvenka, Nova Srbija, Nová Baňa, Novgorodska Republika, Novi Bečej, Novi Beograd, Novigrad, Oblast Krdžali, Oblast Loveč, Oblast Montana, Odeška oblast, Odesa, Ognjem i mačem, Okrug Ida-Viru, Oksana Bajul, Oleg Blohin, Oleksandr Dovženko, Oleksandr Pavlovič Rodzjanko, Oleksandr Porfirovič Arhipenko, Oleksandrija, Oleksij Griščenko, Olena Pčilka, Olga Bezsmertna, Olga Julianivna Kobiljanska, Olha Rapaj-Markiš, Omeljan Pricak, Orest Subteljnij, Organizacija ukrajinskih nacionalista, Orsk, Ostjaci, Ostroška akademija, Palilula (općina, Beograd), Pančevo, Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš, Parage, Pavlo Skoropadskij, Pavlodar, Pečori, Perejaslavski sporazum, Petrovačko zvono, Pilip Orlik, Piroge, Pisanica, Pjesma o Igorovom pohodu, Plaški, Ploče, Plzeňska biskupija, Pobuna mornara u Boki kotorskoj, Podrijetlo Hrvata, Pokolj u Katinskoj šumi, Poliščuci, Poliščuki, Politički rusinizam, Poljaci, Poljički statut, Poljska, Poljska pravoslavna Crkva, Poljsko-Litavska Unija, Poltavska bitka, Poltavska oblast, Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961., Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971., Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981., Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991., Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991., Popis stanovništva u Pridnjestrovlju 2004., Popis stanovništva u Sloveniji 1991., Poprad, Povijest kalendara, Povijest Litve, Povijest Podgorača, Povijest Poljske, Povijest Ukrajine, Povijest Ukrajine (knjiga), Povijest Ukrajine-Rusi (knjiga), Prava LGBT osoba u Europi, Prešov, Prešovský kraj, Prevlaka Suwałki, Pridnjestrovska Moldavska Republika, Prijedor, Pyrjatyn, Rakovac (Beočin, Srbija), Raspad SSSR-a, Rat u istočnoj Ukrajini, Rat u Pridnjestrovlju, Rîbnița, Religija u Bjelorusiji, Religija u Kazahstanu, Religija u Ukrajini, Republika Krim, Revúca, Riga, Rivanjska oblast, Rivne, Rokselana, Roman Šuhevič, Roman Berezovski, Roman Petrović, Rostovska oblast, Rušnyk, Rugvica, Rumunjske povijesne pokrajine, Rusi, Rusifikacija, Rusifikacija Ukrajine, Rusija, Rusini, Ruska imena, Ruska književnost, Ruski jezik, Ruski Krstur, Rusko-poljski rat (1654. – 1667.), Rusko-turski rat (1676. – 1681.), Rustavi, Ruteni, Sandarmoh, Sandra Perković, Sankt-Peterburg, Satu Mare (županija), Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske, Savino Selo, Selenča, Senec, Sereď, Serhij Žadan, Serhij Plohij, Serhij Tihipko, Sevastopolj, Sibinj, Sibir, Simon Petljura, Sirig, Sirius B (časopis), Siverjani, Skorenovac, Slava Ukrajini, Slaveni, Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata, Slavonija, Slobodan Milošević, Slov"jans'k, Slovaci, Smolenska oblast, Snina, Soči, Sobrance, Soloveckij logor, Sonia Delaunay, Sovjetska invazija na Poljsku, Sovjetska Republika Naissaar, Spišská Stará Ves, Spišské Podhradie, Srbija, Srijemska Mitrovica, Srijemska Mitrovica (općina), Stanovništvo Bjelorusije, Stanovništvo Europe, Stanovništvo Gruzije, Stanovništvo Hrvatske, Stanovništvo Moldavije, Stanovništvo Rusije, Stanovništvo Slovačke, Stanovništvo Srbije, Stanovništvo Ukrajine, Stará Ľubovňa, Staro Petrovo Selo, Staroruski (termin), Stepan Bandera, Stepan Prokopovič Timošenko, Strážske, Stropkov, Suceava (županija), Suceava (grad), Sulina, Sumi, Sumska oblast, Surčin (općina), Susek, Svarog, Svidník, T-84, Tajisija Povalij, Tajmirski autonomni okrug, Talas, Tallinn, Tamara Karsavina, Taras Žitinskij, Tartu, Teheran, Terešky, Ternopolj, Ternopoljska oblast, Tetjana Jablonska, The Ukrainian Weekly, Tiverci, Tkvarčeli, Tripiljska kultura, Trpinja, Turkmenistan, Užgorod, Ukrainia (sastav), Ukrajina, Ukrajina – nije Rusija, Ukrajina na Olimpijskim igrama, Ukrajinci Hrvatske (knjiga), Ukrajinci u Hrvatskoj, Ukrajinci u Mađarskoj, Ukrajinci u Rusiji, Ukrajinofobija, Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva, Ukrajinska dijaspora, Ukrajinska glazba, Ukrajinska grkokatolička Crkva, Ukrajinska književnost, Ukrajinska kuhinja, Ukrajinska kultura, Ukrajinska Narodna Republika, Ukrajinska pravoslavna Crkva, Ukrajinska sovjetska enciklopedija, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske, Ukrajinski jezik, Ukrajinski kozaci, Uliči, Unija tri naroda, Utvrda Kamjanec-Podiljskij, Valentin Petrovič Gluško, Vancouver, Varjazi, Vasylj Stus, Veľké Kapušany, Veľký Šariš, Veľký Krtíš, Velika Kneževina Litva, Velika Kneževina Ruska, Velika Njemačka, Velikosrpska propaganda, Venja Drkin, Vera Farmiga, Viktor Belenko, Viktor Janukovič, Viktor Juščenko, Viktorija Koblenko, Vinička oblast, Vinica (Ukrajina), Vinkovci, Vitalij Kličko, Vitebska oblast, Vjačeslav Kirilenko, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Vladimir Solovjov, Vladimirci, Volinjska oblast, Volinjski pokolj, Volnovaha, Volodimir Ivanovič Vernadskij, Volodimir Lukič Borovikovskij, Volodimir Mihajlovič Ivasjuk, Volodimir Mikolajovič Čelomej, Volodimir Zelenski, Volodymyr Vynnyčenko, Voronjež, Vranov nad Topľou, Vršac, Vrbas (općina), Vrpolje, Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Vyšyvanka, Waffen SS, Zakarpatje, Zakarpatska oblast, Zakon pet klasova, Zapadna Ukrajinska Narodna Republika, Zaporiška oblast, Zaporoška Republika, Zaporoška Sič, Zaporoški kozaci, Zelena Ukrajina, Zemlja (1930.), Zemlja snova (festival), Zemun, Zmajevo, Zrenjanin, Zvezdara, Zvezdara (općina), Zvolen.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

Jezici

Ukrajinci

Sadržaj