Brže od pregledniku!
54 odnosi: Armenija, Švedska, Žarko Puhovski, Ženevska deklaracija (1918.), Čakavski sabor, Bakir Izetbegović, Barryjevi amandmani, Bugarska, Burbonska Španjolska, Danska, Debrecin, Demokratska fronta, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Estonija, Federalizam, Federalizam u Bosni i Hercegovini, Fidži, Florence Nightingale, Gorski Karabah, Građanska koalicija Prvi mart, Haris Silajdžić, Hrvatska pučka stranka (1919.), Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina), Hrvatsko proljeće, Janko Bedeković, John Adams, Johnson Aguiyi-Ironsi, Jugoslavenstvo, Komunistička nomenklatura, Kraljevina Engleska, Latvija, Narodna skupština Republike Srpske, Narodna stranka Radom za Boljitak, Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Nemiri u Federaciji Bosne i Hercegovine 2014., Norveška, Novozelandske regije, Politička podjela Francuske, Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji, Reformacija, Sirijske pokrajine, Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Stranka demokratske akcije, Stranka pravde i povjerenja, Stranka za Bosnu i Hercegovinu, Sulejman Tihić, Svetozar Pribićević, Unitarističko jugoslavenstvo, Urugvaj, ..., Ustav Estonije, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Zair, 14. izvanredni kongres SKJ. Proširite indeks (4 više) »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Unitarizam i Armenija · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Unitarizam i Švedska · Vidi više »
Žarko Puhovski
Žarko Puhovski (Zagreb, 15. prosinca 1946.), politolog, filozof, politički analitičar i javni zagovarač REKOM-a u Hrvatskoj.
Novi!!: Unitarizam i Žarko Puhovski · Vidi više »
Ženevska deklaracija (1918.)
Ženevska deklaracija je sporazum sklopljen zadnjeg dana Ženevske konferencije, koja je trajala od 6.
Novi!!: Unitarizam i Ženevska deklaracija (1918.) · Vidi više »
Čakavski sabor
Aleji glagoljaša u sjevernoj Istri Čakavski sabor hrvatska je kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.
Novi!!: Unitarizam i Čakavski sabor · Vidi više »
Bakir Izetbegović
Bakir Izetbegović (Sarajevo, 28. lipnja 1956.), bošnjački bosanskohercegovački političar i bivši član Predsjedništva BiH od 2010.
Novi!!: Unitarizam i Bakir Izetbegović · Vidi više »
Barryjevi amandmani
Robert Barry, voditelj misije OESS-a u BiH 1998. – 2001. Barryjevi amandmani je naziv za odredbe Pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva koje uređuju izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Novi!!: Unitarizam i Barryjevi amandmani · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Unitarizam i Bugarska · Vidi više »
Burbonska Španjolska
Burbonska Španjolska (špa. Reino de España, fra. Royaume d’Espagne) trajala je od 1700. do 1808. godine, a nastala je 1. studenoga 1700.
Novi!!: Unitarizam i Burbonska Španjolska · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Unitarizam i Danska · Vidi više »
Debrecin
Debrecin, Debrcin (na mađarskom: Debrecen, njemački: Debreczin) je grad na istoku Mađarske, po broju stanovnika drugi najveći grad te zemlje (nakon glavnog grada Budimpešte).
Novi!!: Unitarizam i Debrecin · Vidi više »
Demokratska fronta
Demokratska fronta je bosanskohercegovačka parlamentarna unitaristička socijaldemokratska politička stranka osnovana 2013.
Novi!!: Unitarizam i Demokratska fronta · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Unitarizam i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Unitarizam i Estonija · Vidi više »
Federalizam
federacije Federalizam (francuski fédéralisme, od latinskog foedus – savez) u užem, suvremenom značenju obilježava poseban oblik složene države, njezinu političku i ustavnopravnu strukturu i organizaciju vlasti.
Novi!!: Unitarizam i Federalizam · Vidi više »
Federalizam u Bosni i Hercegovini
Upravno uređenje Bosne i Hercegovine stvarano je tijekom rata u Bosni i Hercegovini i potvrđeno je ustavom koji je proizašao iz Daytonskog sporazuma u studenome 1995.
Novi!!: Unitarizam i Federalizam u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Fidži
Fidži (fidžijski: Viti; fidžijski hindski: फ़िजी), službeno Republika Fidži (fidžijski: Matanitu Tugalala o Viti; fidžijski hindski: फ़िजी गणराज्य), otočna je država u Melaneziji, u Oceaniji, smještena u južnom Pacifiku, oko 2000 kilometara od Sjevernoga otoka Novog Zelanda.
Novi!!: Unitarizam i Fidži · Vidi više »
Florence Nightingale
Florence Nightingale (Firenca, 12. svibnja 1820. – London, 13. kolovoza 1910.), bila je engleska bolničarka, statističarka i utemeljiteljica modernog sestrinstva.
Novi!!: Unitarizam i Florence Nightingale · Vidi više »
Gorski Karabah
Gorski Karabah, u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom Nagorno-Karabah, (armenski: Արցախ, tj. Artsakh ili Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah) bila je nepriznata država koja se nalazi u Zakavkazju čiju neovisnost priznaju tri također nepriznate države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje).
Novi!!: Unitarizam i Gorski Karabah · Vidi više »
Građanska koalicija Prvi mart
Građanska koalicija Prvi mart bila je nevladina organizacija više organizacija i udruga kao i koalicija bosanskohercegovačkih političkih stranaka s područja Federacije BiH koje djeluje u Republici Srpskoj, jednoj od entiteta BiH.
Novi!!: Unitarizam i Građanska koalicija Prvi mart · Vidi više »
Haris Silajdžić
Haris Silajdžić Haris Silajdžić (Breza, 1. rujna 1945.) je bošnjački bosanskohercegovački političar i bivši član Predsjedništva te zemlje.
Novi!!: Unitarizam i Haris Silajdžić · Vidi više »
Hrvatska pučka stranka (1919.)
Hrvatska pučka stranka (HPS) bila je klerikalno i pučki usmjerena politička stranka koja je djelovala u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini u parlamentarnom razdoblju postojanja Kraljevstva i Kraljevine SHS, a okupljala je mahom svećenike i katoličke intelektualce.
Novi!!: Unitarizam i Hrvatska pučka stranka (1919.) · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)
Hrvatska stranka prava bila je politička stranka u Bosni i Hercegovini između 1991.
Novi!!: Unitarizam i Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina) · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Unitarizam i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Janko Bedeković
Janko Bedeković (Zaprešić, 15. srpnja 1884. – Zagreb, 9. travnja 1938.), bio je pravnik, upravnik zagrebačke policije, zloglasni proganjatelj i zlostavljač političkih uhićenika.
Novi!!: Unitarizam i Janko Bedeković · Vidi više »
John Adams
John Adams (30. listopada 1735. – 4. srpnja 1826.) bio je drugi Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (1797. – 1801.) te prvi Potpredsjednik SAD-a (1789. – 1797.). Jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, Adams je bio državnik, diplomat te glavni zagovornik američkog odcjepljenja od Velike Britanije.
Novi!!: Unitarizam i John Adams · Vidi više »
Johnson Aguiyi-Ironsi
General-bojnik Johnson Thomas Umunnakwe Aguiyi-Ironsi (Umuahia, 3. ožujka 1924. – Lalupon, 29. srpnja 1966.), nigerijski vojnik, političar i državnik, 2.
Novi!!: Unitarizam i Johnson Aguiyi-Ironsi · Vidi više »
Jugoslavenstvo
Jugoslavenstvo, Jugoslavizam ili Jugoslavenski nacionalizam su nazivi za ideju kulturnog i političkog jedinstva, ujedinjavanja ili zajedničkog djelovanja južnih Slavena i Jugoslavena.
Novi!!: Unitarizam i Jugoslavenstvo · Vidi više »
Komunistička nomenklatura
Nomenklatura ili komunistička nomenklatura označava u realsocijalizmu prvenstveno popis kadra u komunističkoj partiji, upravi, gospodarstvu i društvu.
Novi!!: Unitarizam i Komunistička nomenklatura · Vidi više »
Kraljevina Engleska
Kraljevina Engleska (eng. Kingdom of England) ime je države, koja je postojala od 927. do 1707. godine.
Novi!!: Unitarizam i Kraljevina Engleska · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Unitarizam i Latvija · Vidi više »
Narodna skupština Republike Srpske
Amblem Republike Srpske Dom Narodne skupštine Republike Srpske Narodna skupština Republike Srpske je nositeljica zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Unitarizam i Narodna skupština Republike Srpske · Vidi više »
Narodna stranka Radom za Boljitak
Narodna stranka "Radom za Boljitak" je bosanskohercegovačka politička stranka koja djeluje na prostoru cijele Bosne i Hercegovine od svog osnutka.
Novi!!: Unitarizam i Narodna stranka Radom za Boljitak · Vidi više »
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.
Novi!!: Unitarizam i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Vidi više »
Nemiri u Federaciji Bosne i Hercegovine 2014.
Nemiri u Federaciji Bosne i Hercegovine 2014., također i Bosansko proljeće, označuju niz nasilnih prosvjeda na bošnjačkom dijelu Federacije BiH.
Novi!!: Unitarizam i Nemiri u Federaciji Bosne i Hercegovine 2014. · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Unitarizam i Norveška · Vidi više »
Novozelandske regije
Regija je na vrhu ljestvice lokalne samouprave u Novom Zelandu.
Novi!!: Unitarizam i Novozelandske regije · Vidi više »
Politička podjela Francuske
Politička podjela Francuske je institucionalna i upravna podjela teritorija države.
Novi!!: Unitarizam i Politička podjela Francuske · Vidi više »
Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji
Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji bilo je dio državne ideologije koju je promicao socijalistički režim Saveza komunista Jugoslavije nakon raskola između Tita i Staljina gdje je Josip Broz Tito tražio alternativu državnom socijalizmu kojeg je promicao Sovjetski Savez, kao izvornu jugoslavensku ideologiju.
Novi!!: Unitarizam i Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji · Vidi više »
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Novi!!: Unitarizam i Reformacija · Vidi više »
Sirijske pokrajine
Sirija je unitarna država adminitrativno podijeljena u 14 pokrajina (provincija), (arapski muḥāfaẓāt, jednina muḥāfaẓah).
Novi!!: Unitarizam i Sirijske pokrajine · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine
Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine socijaldemokratska politička je stranka u Bosni i Hercegovini koja zastupa demokratske građanske interese.
Novi!!: Unitarizam i Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Unitarizam i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Stranka demokratske akcije
Stranka demokratske akcije (SDA) konzervativna politička stranka u Bosni i Hercegovini pučanske orijentacije.
Novi!!: Unitarizam i Stranka demokratske akcije · Vidi više »
Stranka pravde i povjerenja
Iz SPP-a su cijeli slučaj opisali kao pokušaj rekonstrukcije Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Unitarizam i Stranka pravde i povjerenja · Vidi više »
Stranka za Bosnu i Hercegovinu
Stranka za Bosnu i Hercegovinu je unitaristička politička stranka u Bosni i Hercegovini koja se zalaže za ukidanje entiteta u BiH i županija u Federaciji BiH.
Novi!!: Unitarizam i Stranka za Bosnu i Hercegovinu · Vidi više »
Sulejman Tihić
Sulejman Tihić (Bosanski Šamac, 26. studenoga 1951. – Sarajevo, 25. rujna 2014.), bio je bošnjački bosanskohercegovački političar i predsjednik Stranke demokratske akcije, najjače bošnjačke stranke u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Unitarizam i Sulejman Tihić · Vidi više »
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Novi!!: Unitarizam i Svetozar Pribićević · Vidi više »
Unitarističko jugoslavenstvo
Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).
Novi!!: Unitarizam i Unitarističko jugoslavenstvo · Vidi više »
Urugvaj
Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.
Novi!!: Unitarizam i Urugvaj · Vidi više »
Ustav Estonije
Ustav Republike Estonije (est.: Eesti Vabariigi põhiseadus, PS) temeljni je zakonski akt (ustav) u Republici Estoniji, koji regulira temeljnu organizaciju i strukturu estonske države, kao i temeljna prava, slobode i društvene odnose.
Novi!!: Unitarizam i Ustav Estonije · Vidi više »
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
Logo OHR-a Christian Schmidt, visoki predstavnik od 1. kolovoza 2021. Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) je vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Unitarizam i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu · Vidi više »
Zair
Zair (eng. Zaire, fra. Zaïre), službeno Republika Zair (fra. République du Zaïre), bio je naziv za državu između 1971. i 1997. u Središnjoj Africi koja je danas poznata kao Demokratska Republika Kongo.
Novi!!: Unitarizam i Zair · Vidi više »
14. izvanredni kongres SKJ
14.
Novi!!: Unitarizam i 14. izvanredni kongres SKJ · Vidi više »
