Brže od pregledniku!
71 odnosi: Aage Niels Bohr, Akvamarin, Albrecht Kossel, Alizarin crveni S, Alkil, Anorganski pigmenti, Antrakinonska bojila, Atomska jezgra, Atomski broj, Šiška, Željezno-galno crnilo, Željezo, Bakreni ftalocijanin, Ben Roy Mottelson, Beril, Berlinsko modrilo, Bijeli pokrivni pigment, Bojilo, Cinkov oksid, Cinkov sulfid, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Elektroliza vode, Faradayevi zakoni elektrolize, Ferimagnetizam, Ferit (magnet), Fermijev plin, Feromagnetizam, Fizika, Fizika čvrstog stanja, Ftalocijanin, Gaja Alaga, Galna kiselina, George Hevesy, Glazura, Hans Daniel Jensen, Hiroshi Amano, Isamu Akasaki, Itrij, James Rainwater, John Hasbrouck Van Vleck, Julius Lothar von Meyer, Karbonilna skupina, Kemijski afinitet, Kinalizarin, Kobaltna plava, Kobaltna zelena, Kristaloluminiscencija, Krutine, Lars Nilson, Maria Goeppert-Mayer, ..., Martin Heinrich Klaproth, Metalna veza, Metil, Michael Faraday, Molekularna simetrija, Nemetali, Nevill Francis Mott, Oksidacija, Oktetno pravilo, Periodni sustav elemenata, Plutonij, Redoks, Shuji Nakamura, Skupina spinela, Sulfid, Svjetleća dioda, Tinta, Umjetni izvori svjetla, Uranij, Vermilion, Vezivo. Proširite indeks (21 više) »
Aage Niels Bohr
Aage Niels Bohr (Kopenhagen, 19. lipnja 1922. – Kopenhagen, 9. rujna 2009.), danski fizičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i Aage Niels Bohr · Vidi više »
Akvamarin
Akvamarin (lat. aqua: voda + marinus: morski) je zelenkasto i modro obojeni oblik minerala berila.
Novi!!: Valencija (kemija) i Akvamarin · Vidi više »
Albrecht Kossel
Nukleinske kiseline: RNA (lijevo) i DNA (desno). ionizacije neutralnih atoma. nm. Dipolna molekula vode: ''μ''.
Novi!!: Valencija (kemija) i Albrecht Kossel · Vidi više »
Alizarin crveni S
Alizarin crveni S (C.I. 58005) je u vodi topljiva natrijeva sol alizarin sulfonske kiseline s kemijskom formulom C14H7NaO7S.
Novi!!: Valencija (kemija) i Alizarin crveni S · Vidi više »
Alkil
Metil. Propil. Alkil (prema alkan) je jednovalentni organski radikal opće kemijske formule CnH2n+1–, izveden od zasićenih alifatskih ugljikovodika oduzimanjem jednoga vodikova atoma.
Novi!!: Valencija (kemija) i Alkil · Vidi više »
Anorganski pigmenti
Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. premaze. Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. gume (više od 90% količina). Italiji. sijena s lijeve strane, prirodna s desne strane. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Žena iz plemena Himba (sjeverna Namibija) obojena crvenim okerom. Željezno žutilo. Crvenožućkasti željezni oksid. Željezno crnilo. Kromoksidna zelena kao pigment. Kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo. Kadmijeva žuta ili kadmijevo žutilo. Kadmijeva crvena ili kadmijevo crvenilo. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. organski pigment ultramarin. Vermilion, cinober ili rumenica. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. "Suncokreti" (V. van Gogh). Kromova narančasta ili kromov narančasti pigment. kromove zelene koju je koristio Stirling Moss na svojem vozilu BRP BRM P25 (Formula 1). Berlinsko modrilo, pariško plava ili prusko plava. Katsushike Hokusaija, gdje se uvelike koristi berlinsko modrilo. Anorganski pigmenti su pigmenti koji su bili poznati još u prapovijesti.
Novi!!: Valencija (kemija) i Anorganski pigmenti · Vidi više »
Antrakinonska bojila
fluorescentnom svjetlošću. Uzorak alizarina. Karmin se koristi i kao boja za ruž za usne. histološko bojilo. celuloznog acetata. Antrakinonska bojila, na primjer alizarin, su bojila koja se dobivaju na osnovu antrakinona.
Novi!!: Valencija (kemija) i Antrakinonska bojila · Vidi više »
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Valencija (kemija) i Atomska jezgra · Vidi više »
Atomski broj
''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.
Novi!!: Valencija (kemija) i Atomski broj · Vidi više »
Šiška
lat. ''Diplolepis quercus-folii''). tinte (u sredini). Šiška ili cecidija je izraslina na biljnom tkivu okrugla ili kuglasta oblika, različitih veličina.
Novi!!: Valencija (kemija) i Šiška · Vidi više »
Željezno-galno crnilo
šiške i željezov(II) sulfat su sastojci željezno-galne tinte. šiški. Obje se otopine miješaju neposredno prije upotrebe za proizvodnju tinte (u sredini). Njemački vjenčani list izdan 6. prosinca 1952. u Landshutu, potpisan željezno-galnom tintom od strane matičara. Željezno-galno crnilo ili željezno-galna tinta je ljubičasto-crna ili smeđe-crna tinta izrađena od soli željeza i taninskih kiselina (galna kiselina) iz biljnih izvora (hrastove šiške).
Novi!!: Valencija (kemija) i Željezno-galno crnilo · Vidi više »
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Novi!!: Valencija (kemija) i Željezo · Vidi više »
Bakreni ftalocijanin
Bakreni ftalocijanin, ftalocijanin plavi BN, monastral plava ili ftalo plava je svijetlo, kristalno, sintetičko plavo bojilo iz skupine ftalocijaninskih bojila.
Novi!!: Valencija (kemija) i Bakreni ftalocijanin · Vidi više »
Ben Roy Mottelson
Ben Roy Mottelson (Chicago, 9. srpnja 1926.), danski fizičar američkoga podrijetla.
Novi!!: Valencija (kemija) i Ben Roy Mottelson · Vidi više »
Beril
Brušeni smaragd. Brazilski akvamarini, dijamanti i bijelo zlato. Brušeni morganit, 2,01 karat, Brazil. Brušeni zlatni beril, 48,75 karata, Brazil. Beril (grč. βήρυλλος) je heksagonski (šesterokutni) mineral, berilijev alumosilikat, Be3Al2Si6O18.
Novi!!: Valencija (kemija) i Beril · Vidi više »
Berlinsko modrilo
Berlinsko modrilo, pariško plava ili prusko plava. Katsushike Hokusaija, gdje se uvelike koristi berlinsko modrilo. Vincent van Gogh na slici "Zvjezdana noć" je koristio berlinsko modrilo. T. Gainsborough, oko 1770. Berlinsko modrilo, pariško plava ili prusko plava, Fe43, željezni(III) heksacijanoferat(II), je anorganski pigment koji se zbog čistoće tona, stalnosti i neotrovnosti mnogo upotrebljava.
Novi!!: Valencija (kemija) i Berlinsko modrilo · Vidi više »
Bijeli pokrivni pigment
premaze. Raspršenje svjetlosti je je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. brzine svjetlosti i time promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo. titanijevog dioksida (TiO2). Cinkov oksid kao pigment. Temeljna boja. cinkovog sulfida s različitim koncentracijama slobodnog sumpora. Litopon. olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. Antimonovo bjelilo. Bijeli pokrivni pigment ili bijeli pigment je pigment s povoljnim optičkim svojstvima i s velikom pokrivnom moći i koji se stoga u prvom redu upotrebljava za postizanje optičkih učinaka i zaštitnog djelovanja u lakovima i bojama (nalič) namijenjenim ličenju površine materijala, za razliku od pigmenata koji se upotrebljavaju kao punila i koji su također najčešće bijele boje.
Novi!!: Valencija (kemija) i Bijeli pokrivni pigment · Vidi više »
Bojilo
Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. negativnog naboja. pmc.
Novi!!: Valencija (kemija) i Bojilo · Vidi više »
Cinkov oksid
Temeljna boja. Cinkov oksid (ZnO) je najznačajniji spoj cinka i amfoteran je.
Novi!!: Valencija (kemija) i Cinkov oksid · Vidi više »
Cinkov sulfid
Cinkov sulfid (ZnS) u prirodi se javlja u dvije kristalne modifikacije: kubičnoj kao sfalerit (sa strukturom analognoj dijamantu) i u heksagonskoj kao vurcit, čija se struktura razlikuje od sfaleritne samo u uzajamnoj orijentaciji pojedinih tetraedara.
Novi!!: Valencija (kemija) i Cinkov sulfid · Vidi više »
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev · Vidi više »
Elektroliza vode
Jednostavan prikaz elektrolize vode. Uređaj koji je otkrio Johann Wilhelm Ritter za elektrolizu vode (1800.). istosmjerne struje. Upaljena šibica dokazuje prisutnost vodika (pojačava gorenje). obradu i taljenje metala koji trošiHHO plin. HHO generator za dobivanje HHO plina koji se upotrebljava za ubrizgavanje u standardne motore s unutarnjim izgaranjem (benzinske i dizelske), što dovodi do poboljšanog izgaranja goriva i čišćeg ispuha. Stanley A. Meyer: "Method for the production of a fuel gas" Elektroliza vode je elektrokemijski postupak kojim se voda (H2O) razlaže na vodik (H2) i kisik (O2) zbog djelovanja vanjskog izvora napona zbog kojeg električna struja prolazi kroz vodu.
Novi!!: Valencija (kemija) i Elektroliza vode · Vidi više »
Faradayevi zakoni elektrolize
električne struje. bakrenog sulfata (bakrenje). Faradayevi zakoni elektrolize su dva fizikalna zakona kojima je M. Faraday opisao proces elektrolize.
Novi!!: Valencija (kemija) i Faradayevi zakoni elektrolize · Vidi više »
Ferimagnetizam
magnetskih momenata kod ferimagnetizma. Curiejeve temperature, ferimagnetski materijali gube magnetizam. Ferimagnetizam je pojava kod koje se magnetski momenti susjednih atoma ili iona u ograničenim područjima kristala (domena), koja su feromagnetska, međusobno poništavaju, slično nizu stalnih (permanentnih) magneta nasuprotnih orijentacija.
Novi!!: Valencija (kemija) i Ferimagnetizam · Vidi više »
Ferit (magnet)
Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Curiejeve temperature, ferimagnetski materijali gube magnetizam. Ferit (prema lat. ferrum: željezo) je elektrokeramički tehnički materijal, mješoviti oksid koji se sastoji od spoja željeznog(III) oksida (Fe2O3), s jednim ili dva oksida nekoga najčešće dvovalentnog metala (kobalt, mangan, magnezij, kadmij, olovo, bakar, nikal, cink, barij).
Novi!!: Valencija (kemija) i Ferit (magnet) · Vidi više »
Fermijev plin
energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. Fermijev plin (prema E. Fermiju) je model elektronskog plina u metalima što ga tvore elektroni koje atomi u kristalnoj rešetki lako otpuštaju (1, 2 ili više valentnih elektrona po atomu).
Novi!!: Valencija (kemija) i Fermijev plin · Vidi više »
Feromagnetizam
Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. dijamagnetika (μd). Histerezisna krivulja: krivulja prvobitne magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. magnetskih momenata. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Feromagnetizam (od lat. ferrum.
Novi!!: Valencija (kemija) i Feromagnetizam · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Valencija (kemija) i Fizika · Vidi više »
Fizika čvrstog stanja
kubičnog kristalnog sustava. čvrstoću. fotonaponski članak. Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. elektronskim mikroskopom. m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. kada su američki istraživači John Bardeen, Walter Houser Brattain i William Bradford Shockley konstruirali prvi germanijski bipolarni tranzistor. kovalentne. kovalentnoj vezi sa susjedna tri silicijeva atoma, a veza s četvrtim silicijevim atomom ostaje nepopunjena. Nju popunjava elektron susjednog atoma, čime nastaje '''šupljina'''. Takvi trovalentni atomi koji primaju elektrone nazivaju se '''akceptori'''. fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija. Elektroporculan kao izolator za visoke napone. fotoelektričnog učinka. Svjetleće diode. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Fizika čvrstog stanja je grana fizike koja proučava strukturu tvari u čvrstome stanju (krutine) te s pomoću kvantne fizike istražuje svojstva i procese u kristalnome i amorfnome obliku tvari, svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene fizikalnih veličina (primjerice temperature, tlaka, dimenzija i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u kristalnoj rešetki i drugo).
Novi!!: Valencija (kemija) i Fizika čvrstog stanja · Vidi više »
Ftalocijanin
Ftalocijanin je veliki, aromatični, makrociklički, organski spoj s kemijskom formulom (C8H4N2)4H2.
Novi!!: Valencija (kemija) i Ftalocijanin · Vidi više »
Gaja Alaga
atomske jezgre. Gaja Alaga (Lemeš, Sombor, Srbija, 3. srpnja 1924. – Zagreb, Hrvatska, 7. rujna 1988.), hrvatski fizičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i Gaja Alaga · Vidi više »
Galna kiselina
Galna kiselina (od tal. galla: šiška) ili trihidroksibenzojeva kiselina, C6H2(OH)3COOH, su svilenasti kristali topljivi u vodi, eteru i alkoholu.
Novi!!: Valencija (kemija) i Galna kiselina · Vidi više »
George Hevesy
Hafnij. limu. George Hevesy, pravo ime György Hevesi (Budimpešta, Mađarska, 1. kolovoza 1885. – Freiburg im Breisgau, Njemačka, 5. srpnja 1966.), mađarski kemičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i George Hevesy · Vidi više »
Glazura
vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Zbog svoje vatrostalnosti kobaltna plava služi kao pigment za porculan. Glazura ili pocaklina je tanak staklast sloj kojim se prekrivaju keramički proizvodi radi povećanja otpornosti i nepropusnosti za vodu te postizanja ljepšeg izgleda.
Novi!!: Valencija (kemija) i Glazura · Vidi više »
Hans Daniel Jensen
Hans Daniel Jensen (Hamburg, 25. lipnja 1907. – Heidelberg, 11. veljače 1973.), njemački nuklearni fizičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i Hans Daniel Jensen · Vidi više »
Hiroshi Amano
Hiroshi Amano (Hamamatsu, 11. rujna 1960.), japanski fizičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i Hiroshi Amano · Vidi više »
Isamu Akasaki
Isamu Akasaki (Chiran, 30. siječnja 1929.), japanski fizičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i Isamu Akasaki · Vidi više »
Itrij
Itrij (Y, latinski ytrium) je metal IIIB i atomskog broja 39.
Novi!!: Valencija (kemija) i Itrij · Vidi više »
James Rainwater
James Rainwater (Council, Idaho, SAD, 9. prosinca 1917. – Yonkers, New York, SAD, 31. svibnja 1986.), američki fizičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i James Rainwater · Vidi više »
John Hasbrouck Van Vleck
kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. John Hasbrouck Van Vleck (Middletown, 13. ožujka 1899. – Cambridge, 27. listopada 1980.), američki fizičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i John Hasbrouck Van Vleck · Vidi više »
Julius Lothar von Meyer
Julius Lothar von Meyer (Varel, 19. kolovoza 1830. – Tübingen, 11. travnja 1895.), njemački kemičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i Julius Lothar von Meyer · Vidi više »
Karbonilna skupina
Kemijski spoj koji sadrži karbonilnu skupinu (C.
Novi!!: Valencija (kemija) i Karbonilna skupina · Vidi više »
Kemijski afinitet
vode: ''μ''.
Novi!!: Valencija (kemija) i Kemijski afinitet · Vidi više »
Kinalizarin
Kinalizarin ili 1,2,5,8-tetrahidroksiantrakinon je organski spoj kemijske formule C14H8O6.
Novi!!: Valencija (kemija) i Kinalizarin · Vidi više »
Kobaltna plava
Kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo. skupine spinela. Zbog svoje vatrostalnosti kobaltna plava služi kao pigment za porculan. Pierre-Auguste Renoir, "Vožnja čamcem Senom", oko 1879. Kobaltna plava ili kobaltovo modrilo CoAl2O4 je jedan od najpoznatijih pigmenata spinelne strukture.
Novi!!: Valencija (kemija) i Kobaltna plava · Vidi više »
Kobaltna zelena
Pigment kobaltna zelena. Rinmanova zelena (kobaltna zelena). skupine spinela. Kobaltna zelena ili kobaltovo zelenilo je pigment koji je pronađen krajem 18.
Novi!!: Valencija (kemija) i Kobaltna zelena · Vidi više »
Kristaloluminiscencija
Svjetleće diode. Presjek kroz prvi rubinski laser. Kristaloluminiscencija je vrsta luminiscencije koja nastupa kod kristalizacije nekih kemijskih tvari.
Novi!!: Valencija (kemija) i Kristaloluminiscencija · Vidi više »
Krutine
Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).
Novi!!: Valencija (kemija) i Krutine · Vidi više »
Lars Nilson
Lars Fredrik Nilson (27. svibnja 1840., Skönberga - 14. svibnja 1899., Stockholm) bio je švedski kemičar zaslužan za otkriće skandija 1879. godine.
Novi!!: Valencija (kemija) i Lars Nilson · Vidi više »
Maria Goeppert-Mayer
Graf stabilnosti izotopa. Maria Goeppert-Mayer (Katowice, Poljska, 28. lipnja 1906. – San Diego, Kalifornija, SAD, 20. veljače 1972.), američka fizičarka njemačkoga podrijetla.
Novi!!: Valencija (kemija) i Maria Goeppert-Mayer · Vidi više »
Martin Heinrich Klaproth
Martin Heinrich Klaproth (Wernigerode, Brandenburg, 1. prosinca 1743. – Berlin, 1. siječnja 1817.), njemački liječnik i kemičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i Martin Heinrich Klaproth · Vidi više »
Metalna veza
258x258px Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. Model metalne veze. Heksagonska rešetka. Bohrov model atoma prikazuje elektronski nivo elektrona s njegovom energijom, koja se označuje s brojem ''n''. Metalna veza je veza između atoma metala.
Novi!!: Valencija (kemija) i Metalna veza · Vidi više »
Metil
Različiti načini predstavljanja metilne skupine (označeno '''plavom bojom''') Metil (prema metilen) je najjednostavnija alkilna skupina (radikal) u organskim spojevima, CH3, jednovalentna, izvedena od metana (CH4) oduzimanjem jednoga vodikova atoma (na primjer metil-klorid, CH3Cl).
Novi!!: Valencija (kemija) i Metil · Vidi više »
Michael Faraday
galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Novi!!: Valencija (kemija) i Michael Faraday · Vidi više »
Molekularna simetrija
refleksije. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Dipolna molekula klorovodika HCl: ''μ''.
Novi!!: Valencija (kemija) i Molekularna simetrija · Vidi više »
Nemetali
Zajedno s metalima i polumetalima, nemetali su kemijska skupina elemenata obilježena po svojstvu ionizacije i spajajućih svojstava.
Novi!!: Valencija (kemija) i Nemetali · Vidi više »
Nevill Francis Mott
kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Nevill Francis Mott (Leeds, 30. rujna 1905. – Milton Keynes, 8. kolovoza 1996.), engleski fizičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i Nevill Francis Mott · Vidi više »
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
Novi!!: Valencija (kemija) i Oksidacija · Vidi više »
Oktetno pravilo
ugljikova (IV) oksida (CO2): svi atomi okruženi su s 8 elektrona, čime je uvaženo '''oktetno pravilo'''. Oktetno pravilo (također pravilo okteta) u kemiji predstavlja pravilo da se većina kemijskih elemenata povezuje u kemijske spojeve na način koji osigurava da svaki element spoja ima osam elektrona u zadnjoj (valentnoj) ljusci, čime ostvaruje stabilnu elektronsku konfiguraciju istovjetnu plemenitom plinu.
Novi!!: Valencija (kemija) i Oktetno pravilo · Vidi više »
Periodni sustav elemenata
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.
Novi!!: Valencija (kemija) i Periodni sustav elemenata · Vidi više »
Plutonij
Plutonij je srebrno-bijeli metal, koji potamni u dodiru sa zrakom, stvarajući tanki sloj oksida.
Novi!!: Valencija (kemija) i Plutonij · Vidi više »
Redoks
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. izgaranje). željezne rude. Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Redoks ili redoks reakcija je takva kemijska reakcija kod koje dolazi do oksidacije i redukcije, izmjene elektrona između dva redoks sustava i time promjene oksidacijskih brojeva atoma reagirajućih kemijskih tvari.
Novi!!: Valencija (kemija) i Redoks · Vidi više »
Shuji Nakamura
Shuji Nakamura (Ikata, 22. svibnja 1954.), američko-japanski fizičar.
Novi!!: Valencija (kemija) i Shuji Nakamura · Vidi više »
Skupina spinela
magnezijeva aluminata (spinel): 1,83 karata i 4,13 karata. Kristalna struktura skupine spinela. Kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je jedan od najpoznatijih pigmenata skupine spinela. Skupina spinela (fra. spinelle od tal. spinello, možda od lat. spina: trn) su oksidi tipa AB2O4, gdje je A pretežno dvovalentni, a B trovalentni kation.
Novi!!: Valencija (kemija) i Skupina spinela · Vidi više »
Sulfid
Cinabarit ili rumenica, HgS. Antimonit. Galenit ili olovni sjajnik. La Rioja, Španjolska (veličina: 95 x 78 mm, 512 grama; glavni kristal: 31 mm na rubu). Sulfid (prema lat. sulphur: sumpor) je sol ili ester sumporovodika (H2S), dvočlani (binarni) kemijski spoj sumpora s metalima, metaloidima ili organskim skupinama (R).
Novi!!: Valencija (kemija) i Sulfid · Vidi više »
Svjetleća dioda
Svjetleće diode. Plave svjetleće diode. Svjetleća dioda ili LED (skr. od engl. light-emitting diode) je poluvodički elektronički element koji pretvara električni signal u optički (svjetlost).
Novi!!: Valencija (kemija) i Svjetleća dioda · Vidi više »
Tinta
Tinta i pisaće pero. Tinte u boji. šiški. Obje se otopine miješaju neposredno prije upotrebe za proizvodnju tinte (u sredini). lat. ''Diplolepis quercus-folii''). Tinta (tal. tinta ili njem. Tinte od srednjovj. lat. tincta, od lat. tingere: močiti, bojiti) je obojena tekućina koja je u prošlosti služila za pisanje perom, poslije nalivperom, a danas kemijskom olovkom i takozvanim flomasterom, te za ispis na pisačima vezanima uz elektronička računala.
Novi!!: Valencija (kemija) i Tinta · Vidi više »
Umjetni izvori svjetla
Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. svijeće. Svjetleće diode. Električna žarulja. Svjetlo je osjećaj koji nastaje podražajem očnog živca u oku.
Novi!!: Valencija (kemija) i Umjetni izvori svjetla · Vidi više »
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Novi!!: Valencija (kemija) i Uranij · Vidi više »
Vermilion
Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. toplinskom obradom minerala cinabarita. "Uznesenje Djevice"). Kineska kutija obojena vermilionom iz dinastije Qing (1736. – 1795.) (Nacionalni muzej Kine, Peking). Pompeja. Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden iz u prah usitnjenog minerala cinabarita; također je i naziv za boju koja nastaje upotrebom istog pigmenta.
Novi!!: Valencija (kemija) i Vermilion · Vidi više »
Vezivo
Cement je vezivo kod betona. smole. Firnis na drvenim stepenicama. ulje na platnu, 97 x 116 cm, Mauritshuis, Den Haag. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Crvena akrilna boja. polisaharida. faraona. Alkidni nalič za drvo i metal.l Vezivo je tvar koja povezuje čestice neke smjese u čvrstu cjelinu.
Novi!!: Valencija (kemija) i Vezivo · Vidi više »
